Alarmantni podaci: Crnu Goru dnevno napuste 22 stanovnika

U Crnoj Gori je u prošloj godini rođeno najmanje djece otkad se prate podaci vitalne statistike, odnosno svega 6.964 živorođene bebe, dok podaci pokazuju da se iz države u periodu od 2011. do 2023. iselilo 94.000 stanovnika, što je prosječno 22 osobe dnevno.

To je na konsultativnom saslušanju "Demografski trendovi i prirodni priraštaj u Crnoj Gori" skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. On je kazao da je Crna Gora, shodno popisnim podacima, 2023. imala samo 0,6 odsto (oko 3.600 osoba) više stanovništva nego 2011.

- To je u odnosu na popis iz 2003. godine samo 3.488 više lica, odnosno prirodni priraštaj u ovih 20 godina je bio samo 174 lica godišnje. Sjever Crne Gore suočava se sa dramatičnom depopulacijom. U posljednjih 12 godina broj stanovnika na sjeveru opao je za 14,2 odsto, što znači da je 25.247 ljudi napustilo ovaj region. Danas sjever čini samo 24,5 procenata stanovništva, dok u glavnom gradu živi trećina naše populacije. Ovaj trend dovodi do ozbiljnih izazova u ravnomjerom razvoju i planiranj - saopštio je Gutić.

S druge strane, kako je rekao, primorski gradovi postaju prenatrpani. Gutić je naveo da je vrijednost stopa rađanja u padu od sredine prošlog vijeka. Broj živorođene djece, prema njegovim navodima, od 1991. pao je ispod 10.000, dok je 1994. stopa ukupnog fertiliteta pala na 2,1, što, kako je dodao, znači da kao država ne obezbjeđujemo ni prostu reprodukciju stanovništva.

- Zbog toga je došlo do postepenog smanjivanja prirodnog priraštaja pa smo prvi put negativnu vrijednost zabilježili 2020. a to se nastavilo i 2021. i 2022. U periodu između dva popisa vrijednost rođene djece ustalila se između 7.000 i 7.500, dok je stopa ukupnog fertiliteta 1,8 -  objasnio je ministar.

Obrazlažući mjere za podsticanje rađanja i sprečavanje migracija, Gutić je, između ostalog, pomenuo i planirano donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u drugom kvartalu ove godine, preispitivanje uslova za ostvarivanje prava na materijalna davanja i eventualno prepoznavanje novih korisničkih grupa.

- Svjesni smo da trenutni iznosi socijalnih davanja nisu dovoljni. U skladu sa finansijskim mogućnostima države, razmotriće se njihovo povećanje u okviru donošenja novog zakona - kazao je.

Generalni direktor Direkorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Ognjen Delić kazao je da se u Crnoj Gori godišnje rodi oko 7.000 beba u osam porodilišta na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, u kojima se obavi između 185 i 785 porođaja, i u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), gdje su lani imali 2.717 porođaja. Ukazao je da posljednjih 20 godina opadaju glavni indikatori smrtnosti majki i novorođenčadi, da je rađanje živorođene djece skoro 100 posto, dok je smrtnost majki na nižem nivou od prosjeka u Evropskoj uniji (EU).

- Smrtnost novorođenčadi smanjena je sa šest na 1.000 živorođene djece 2010. na dvoje na 1.000 u 2020. godini -  objasnio je Delić.

Milena Vukotić iz Monstata kazala je da je prirodni priraštaj u 2024. bio pozitivan i da je iznosio 648. Ona je dodala da, iako pozitivan, prirodni priraštaj je u stalnom padu.

- U 2024. je u 16 od 25 opština zabilježen negativan prirodni priraštaj, najveći u Pljevljima -219 i Cetinju -278, a najmanji u Gusinju -4. U 2014. negativni prirodni priraštaj imalo je 10 od 22 opštine, a Cetinje i Pljevlja su i tada imali najveći negativni prirodni priraštaj - kazala je Vukotić.

Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević smatra da naredni period treba da karakterišu izmjene socijalne politike sa ciljem efikasnije i pravednije raspodjele pomoći.

- Da bi se zaustavio negativan prirodni priraštaj na sjeveru i negativan migracioni saldo, poželjno je kombinovati mjere obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite sa paketom mjera poreske politike, unapređenje poslovnog ambijenta, podsticaja za otvaranje novih radnih mjesta, dodatnih subvencija i olakšica za porodice za djecom na sjeveru - ocjenjuje Suljević.

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da je nacionalnu demografsku strategiju trebalo donijeti i prije 40-50 godina, ali da se u tom pravcu nije razmišljalo.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, koji je inicirao jučerašnje sasliušanje, kazao je da Crnoj Gori nedostaje oko 30.000 mladih u odnosu na prethodni popis.

- Ako vi sjeverni region svodite na primarni i negdje sekundarni nivo zdravstvene zaštite, vama će prirodno stanovništvo da se odliva tamo gdje ima veći nivo zdravstvene zaštite. Ako na sjeveru nemate mnoge socijalne usluge, prirodno je da će stanovništvo da se odliva. Kad uđemo u EU tek nam dolazi izazov sa migracijama, tek će tada da se otvori tržište, posebno za mlade ljude. Pripremamo li se mi za 2028, 2029. godinu - pitao je on.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko kazao je da sama činjenica da imamo manje od 7.000 novorođenih u jednoj godini, a da smo prije 15–20 godina imali desetak hiljada, jasno ukazuje u kakvom smo stanju. Poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Vladimir Dobričanin smatra da poboljšanje ekonomske situacije neće dovesti do poboljšanja demografske slike.

- Svi pričaju – ako napravimo puteve, damo 5.000 eura platu, svi će da prave djecu. Neće – primjer za to je Evropa. Jedna prosječna njemačka porodica napravi jedno i po dijete, a jedna prosječna migrantska porodica napravi šestoro do osmoro djece. Oni para nemaju. Kad nemate para, ovo je najbolja zanimacija – pravite djecu - kazao je Dobričanin.