Arhitektonski studio iz Ljubljane uređuje zanemarene javne prostore

Arhitektonski studio Prostroz iz Ljubljane, kroz projekat (Ne)zdravi prostori, istražuje zanemarene javne prostore i uređuje ih po mjeri stanovnika i posjetilaca, pretvarajući ulice u trgove, oživljavajući zaboravljene zelene površine i dajući novu vrijednost starim objektima.

Taj projekat je, u finalu New European Bauhaus za 2025 godinu, osvojio drugo mjesto u kategoriji Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je najpotrebnije.

Predstavnici Arhitektonskog studija Prostroz, čiji interdisciplinarni tim čine arhitekte, društveni naučnici i tehnički saradnici, kažu da im je cilj da svojom praksom odgovore na ekološke i društvene izazove sa kojima se suočavaju mali i veliki gradovi.

Menadžerka projekta Naja Kikelj Širok kazala je u razgovoru za agenciju MINA da su projekat počeli istraživanjem korisničkog iskustva vanjskih prostora Univerzitetskog kliničkog centra Ljubljana, tokom kojeg su otkrili da prostori nijesu najbolje prilagođeni potrebama korisnika.

Ona je pojasnila da su, tokom dvije godine, uvodili različite metode, ispitivali pacijente, posjetioce i ljekare o njihovim potrebama i nakon toga, kao neprofitni urbanistički biro, predložili rješenja za više lokacija, ali i sami renovirali dva prostora.

Kikelj Širok je rekla da su, kroz brojna istraživanja, otkrili šta korisnicima zaista treba i definisali šta bi ti prostori trebalo da omoguće.

“Ako su kvalitetni, oni skraćuju vrijeme hospitalizacije, smanjuju stres kod ljekara, povećavaju zadovoljstvo poslom i smanjuju potrebu za analgeticima. Već i samo gledanje zelenila pozitivno utiče na smanjenje bola”, navela je Kikelj Širok.

Ona je istakla da su istraživanjem otkrili da se potrebe različitih grupa – pacijenata, ljekara i ostalih zdravstvenih radnika – razlikuju, ali da su svi isticali da nema dovoljno mjesta za sjedenje, niti dovoljno zelenila.

“Prostorije koje su nekada bile planirane kao kvalitetne zone za odmor, vremenom su postale parkirališta. Zato smo postavili klupe i nastavili istraživanje”, kazala je Kikelj Širok.

Ona je, govoreći o rezultatima istraživanja koja su sproveli, rekla da su ustanovili da su ljekarima potrebni vanjski prostori za predah od svakodnevnog stresa, dok su pacijenti naglašavali da nemaju adekvatan prostor za čekanje, jer ne postoje odgovarajuće vanjske zone.

“Dogovorili smo sa Univerzitetskim kliničkim centrom da se dio VIP parkinga prenamijeni u vanjsku čekaonicu, okruženu zelenilom, gdje pacijenti mogu čekati”, navela je Kikelj Širok.

Kako je dodala, još jedan prostor, koji je ranije služio kao pušačka soba za zaposlene, pretvoren je u paviljon.

“Renovirali smo ga i sada ga koriste i pacijenti i zaposleni, druže se, a prostor je prvi put pristupačan i osobama sa invaliditetom. Stvorena je svojevrsna oaza za opuštanje”, istakla je Kikelj Širok.

Upitana da li planiraju da prošire projekat i aktivnosti, ona je kazala da pokušavaju da ga dalje razvijaju, ali i da su ga proširili na domove zdravlja u Ljubljani.

“Tamo smo započeli nova istraživanja i radimo sa zdravstvenim ustanovama da rezultate pretočimo u uređenje prostora prema realnim potrebama, koje su izvodljive i pomažu u procesu liječenja. Želimo nastaviti sa ovim pristupom i u budućnosti”, rekla je Kikelj Širok.

Komentarišući činjenicu da je projekat koji su sproveli podržan evropskim fondovima, Kikelj Širok je navela da, kao neprofitni studio, finansiranje traže na različitim nivoima – lokalnom, regionalnom, nacionalnom i evropskom.

“Ovo je bio jedan od takvih projekata. Primijetili smo poziv Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju gdje je naglasak na zajedničkom renoviranju prostora s korisnicima i imali smo odlično iskustvo – dobili smo projekat”, dodala je Kikelj Širok.

Ona je podsjetila da se često dešava da se finansira samo razvoj ideje, a da realizaciju kasnije finansiraju ustanove poput Univerzitetskog kliničkog centra ili opština.

“U zdravstvu u Sloveniji ulaganja su skromna, pa smo bili vrlo srećni što se dio sredstava mogao iskoristiti i za implementaciju. Imali smo i mentora, projekat je u početku trajao šest mjeseci, a zatim smo dobili još jedan, u trajanju od devet mjeseci, uz mentorsku podršku u daljem razvoju. Ukupno, iskustvo je bilo vrlo pozitivno”, rekla je Kikelj Širok.

Ona je istakla da je arhitektonski studio – studio koji se bavi javnim prostorom: trgovima, ulicama, igralištima, ali i međuprostorima koji se ponekad ni ne percipiraju kao javni, a mogli bi to postati.

“Naš cilj je uvijek uključiti korisnike prostora – to snažno zagovara i Novi evropski Bauhaus”, naglasila je Kikelj Širok.

Kako je navela, time se bave već 22 godine i smatraju da je važno da ljudi zaista koriste javni prostor, naročito kada se investira tamo gdje je potreba prepoznata.

“Poznato je da će ljudi, ako su uključeni, više mariti za javni prostor i češće ga koristiti”, navela je Kikelj Širok, ističući da njihov studio ne radi projekte kroz tendere.

Ona je pojasnila da često sarađuju i sa opštinama, koje ih angažuju da renoviraju napuštene zgrade, trgove ili igrališta.

“Kao što sam već pomenula, sve to radimo u saradnji sa stanovnicima”, navela je Kikelj Širok.

Novi evropski Bauhaus je inicijativa Evropske komisije koja spaja održivost, inkluzivnost i ljepotu kako bi se ideje Evropskog zelenog plana približile građanima.

Kroz nagrade Novog evropskog Bauhausa od 2021. godine prepoznaju se najbolji projekti i ideje koje povezuju prirodu, zajednicu i inovacije, a od ove godine uključene su i specijalne nagrade za pristupačno stanovanje.