<article><p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) započeo je realizaciju projekta <i>„Unaprijeđenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju“</i>, uz podršku UNICEF-a, a u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora.</p><p>Kako navode iz CGO-a, projekat predstavlja nastavak napora ovih organizacija da se građansko obrazovanje ponovo uvede kao obavezni predmet u osnovnim i srednjim školama.</p><p>- Ovaj projekat je nastavak višegodišnjih napora CGO-a, kao i naših partnerskih organizacija – HRA i ANIME – da građansko obrazovanje u školama ponovo bude obavezni predmet kroz koji će učenici i učenice osnovnih i srednjih škola sticati neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti. Obrazovanje iz oblasti ljudskih prava podstaklo bi promovisanje različitosti i smanjenje socijalne distance među etničkim grupama, što je problem s kojim se crnogorsko društvo danas suočava - kazala je <b>Sara Čabarkapa</b>, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u.</p><p>Projekat se, kako je saopšteno, fokusira na široke konsultacije sa učenicima i učenicama, nastavnicima, roditeljima, donosiocima odluka u obrazovanju, kao i sa organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem. Cilj je da se doprinese sistemskim promjenama kroz uvid u iskustva svih zainteresovanih strana, a koji će biti pretočeni u preporuke za unapređenje efektivnosti, uticaja i institucionalnog pozicioniranja građanskog obrazovanja.</p><p>- Na ovaj način će donosioci odluka dobiti preporuke za jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načinima na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, što je prepoznato kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025–2035 - naglašava Čabarkapa.</p><p>Projekat ima za cilj i unapređenje znanja i razumijevanja značaja građanskog obrazovanja i ljudskih prava kod učenika, roditelja, nastavnika i donosilaca odluka, kao i jačanje saradnje između obrazovnih institucija, škola, civilnog društva i međunarodnih partnera, kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja.</p></article>

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) započeo je realizaciju projekta <i>„Unaprijeđenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju“</i>, uz podršku UNICEF-a, a u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora.</p>
<p>Kako navode iz CGO-a, projekat predstavlja nastavak napora ovih organizacija da se građansko obrazovanje ponovo uvede kao obavezni predmet u osnovnim i srednjim školama.</p>
<p>- Ovaj projekat je nastavak višegodišnjih napora CGO-a, kao i naših partnerskih organizacija – HRA i ANIME – da građansko obrazovanje u školama ponovo bude obavezni predmet kroz koji će učenici i učenice osnovnih i srednjih škola sticati neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti. Obrazovanje iz oblasti ljudskih prava podstaklo bi promovisanje različitosti i smanjenje socijalne distance među etničkim grupama, što je problem s kojim se crnogorsko društvo danas suočava - kazala je <b>Sara Čabarkapa</b>, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u.</p>
<p>Projekat se, kako je saopšteno, fokusira na široke konsultacije sa učenicima i učenicama, nastavnicima, roditeljima, donosiocima odluka u obrazovanju, kao i sa organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem. Cilj je da se doprinese sistemskim promjenama kroz uvid u iskustva svih zainteresovanih strana, a koji će biti pretočeni u preporuke za unapređenje efektivnosti, uticaja i institucionalnog pozicioniranja građanskog obrazovanja.</p>
<p>- Na ovaj način će donosioci odluka dobiti preporuke za jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načinima na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, što je prepoznato kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025–2035 - naglašava Čabarkapa.</p>
<p>Projekat ima za cilj i unapređenje znanja i razumijevanja značaja građanskog obrazovanja i ljudskih prava kod učenika, roditelja, nastavnika i donosilaca odluka, kao i jačanje saradnje između obrazovnih institucija, škola, civilnog društva i međunarodnih partnera, kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja.</p>

Portal ETV

<p>Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u</p>

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

CGO pokrenuo projekat unapređenja građanskog obrazovanja u školama

<p>Na Graničnom prelazu Ilino Brdo, između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno na putnom pravcu od Trebinja ka Nikšiću, danas su uočene gužve - i to dan prije lokalnih izbora u gradu pod Trebjesom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250412210452_bbea2b690dd04444dfef6ec5f8a5ba39c954e6592fcf0445b5e799812b6878a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250412210452_bbea2b690dd04444dfef6ec5f8a5ba39c954e6592fcf0445b5e799812b6878a5" data-rendition-name="original" width="1080" height="599" loading="lazy" alt="Gužve Ilino Brdo"> </figure>  <p>Prošle sedmice su, inače, na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću gorjela dva vozila sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH). Iste noći je &nbsp;&nbsp;kamenicom pogođeno vozilo gradonačelnika Trebinja <b>Mirka Ćurića</b>.&nbsp;</p> <p>U prosrpskoj koaliciji Za budućnost Crne Gore (ZBCG) optužili su Demokratsku partiju socijalista (DPS) da stoji iza tih incidenata, a oni su odgovorili da su u ZBCG palili sopstvena kola radi podizanja tenzija.</p> <p>Kako je Portal ETV ranije objavio, za razliku od izbora prije četiri godine, kada su ,,harali” ekipe Vlade Mandića i Daneta Šijana, &nbsp;ovog puta se pred izbore u Nikšiću koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Portala ETV istakao je ranije da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fiz-trebinja-i-glasaci-i-novac-za-izbore-u-niksicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Policija je, inače, prije četiri dana na Graničnom prelazu Ranče kod <b>Stanka Čvorovića</b>, <b>Radovana Guzine</b> i <b>Miloša Janjuševića</b> pronašla 40.000 eura. Kako je Portal Standard objavio, sumnja se da je novac koji je policija pronašla kod njih bio namijenjen za kampanju koalicije „Za budućnost Nikšića“ i njihovog nosioca liste <b>Marka Kovačevića</b> za izbore u Nikšiću 13. aprila.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.0699%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fniksickim-kobrama-oduzeto-40-000-eura-po-povratku-iz-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Osim nikšićkih, sjutra se održavaju i lokalni izbori u Herceg Novom.</p>

Gužve na GP Ilino Brdo uoči sjutrašnjih izbora u Nikšiću

<p>Dvadesetšestogodišnji ukrajinski pilot Pavlo Ivanov poginuo je u borbi, saopštio je Kijev.<br/>
<br/>
To je drugi takav incident otkad je Ukrajina počela da dobija dragocjene borbene avione američke proizvodnje za borbu protiv ruske invazije.<br/>
<br/>
- Dvadesetšestogodišnji Pavlo Ivanov poginuo je danas tokom borbenog zadatka F-16 - navodi se u saopštenju ukrajinske vojske.<br/>
<br/>
Oni su istakli da je mladi pilot poginuo u akciji, braneći svoju domovinu.<br/>
<br/>
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, u saopštenju nijesu navedeni detalji o okolnostima smrti pilota, osim da komisija radi na utvrđivanju svih okolnosti tragedije.<br/>
<br/>
- Ukrajinski piloti rade do maksimuma svojih ljudskih i tehničkih mogućnosti, rizikujući svoje živote svaki put kada izvršavaju borbene zadatke. Pavlo je bio jedan od njih - navela je vojska.<br/>
<br/>
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je Ivanov poginuo u akciji i izrazio saučešće njegovoj porodici.<br/>
<br/>
- Istražujemo sve okolnosti - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.</p>

Poginuo ukrajinski pilot, istražuju se okolnosti

<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznio je, na skupu ispred Skupštine Srbije pod nazivom „Ne damo Srbiju“, niz zahtjeva upućenih institucijama &nbsp;u toj državi.&nbsp;</p>
<p>Kao prvi zahtjev je naveo da od nadležnih organa i institucija traži da u okviru svojih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke kako bi se uspostavio red i mir u državi, a posebno puno poštovanje Ustava i zakona.</p>
<p>Takođe je poručio da zahtjeva da se utvrdi pravna odgovornost svih lica koja su učestovala u, kako je rekao, vandalskim nasrtajima i napadima na građane prilikom njihovih mirnih okupljanja u Srbiji, a naročito da se otkriju i kazne počinioci, podstrekači i pomagači "divljačkih napada na mirno okupljene građane u Nišu 21. marta 2025. godine".</p>
<p>Zatražio je i da se svakom đaku i studentu omogući da se školuje i studira ukoliko to želi. Kao četvrti zahtjev naveo je da traži da se otkriju počinioci, podstrekači i pomagači u vršenju aktivnosti koje podrazumijevaju napade na vitalne državne institucije i objekte i da se spriječi preduzimanje takvih aktivnosti u budućnosti.</p>
<p>&nbsp;- Pod pet: da se spriječi svaka aktivnost kojom se samovlastno i protipravno parališe privredna djelatnost i onemogućavaju građani da sprovode svoje životne aktivnosti na uobičajen način, usklađen sa javnim poretkom u kojem svako može da računa na to da će mu u demokratskom društvu država zaštititi vitalne životne interese - rekao je on.&nbsp;</p>
<p>Kako javlja N1, dok je još držao govor, ljudi su već počeli da se razilaze.</p>
<p>Nakon skupa koji je održan u njegovoj organizaciji na ulicama Beograda ostala je velika količina smeća. Tome svjedoče snimci koji se šire društvenim mrežama.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdoktorzakrave%2Fstatus%2F1911130773584765055%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911130773584765055%7Ctwgr%5E71945840e84d8a1288de34599d31024ef0b00ed0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>NAPADI</h2>
<p>Predsjednik pokreta „Ljubav vera nada“ <b>Nemanja Šarović</b>, koji izvještava za TV KTV sa skupa Srpske napredne stranke (SNS) ispred Skupštine Srbije, opkoljen je i fizički napadnut. I <b>Savo Manojlović</b> iz „Kreni-promeni“ fizički je napadnut na Voždovcu u Beogradu.</p>
<p>- Manojlović se u trenutku napada nalazio u automobilu sa suprugom i detetom - saopšteno je iz Pokreta „Kreni-promeni“.</p>
<p>Šarović je tokom izvještavanja sa skupa SNS ispred TV KTV napadnut najprije verbalno, a potom i fizički. Aktivisti SNS su, kako javlja N1, u više navrata, osim na njega, fizički nasrtali i na ostatak ekipe televizije KTV iz Zrenjanina.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivan__damn%2Fstatus%2F1911100757442515454%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911100757442515454%7Ctwgr%5Eddfbd6d3e1b65fcf70a61850325b46ca0a43152f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U jednom momentu na njihovu novinarsku ekipu nasrnula je grupa koja je na sebi imala zelene markere, koji bi trebalo da predstavljaju redare zadužne za red i mir na skupu SNS.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivan__damn%2Fstatus%2F1911104401378349515%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911104401378349515%7Ctwgr%5Eddfbd6d3e1b65fcf70a61850325b46ca0a43152f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na snimcima koji su dostupni na društvenim mrežama, može se vidjeti trenutak kad su Šarovića gađali flašom, a nakon toga se nepoznata osoba zaleće na kameru televizije i u tom trenutku se gubi signal. Čuje se da su uzvikivali „ustašo“.</p>
<h2>REDAR POKUŠAO DA OTME KAMERU AKTIVISTI&nbsp;</h2>
<p><b>Aleksandar Jovanović</b> iz Pokreta „Kreni-promeni“ rekao je za N1 da je napadnut na protestu ispred Skupštine.&nbsp;</p>
<p>Jovanović navodi da je, kada je vidio da redari sprječavaju ljude da izađu iz ograđenog prostora ispred Skupštine, počeo da snima kamerom nakon čega ga je sa leđa napao redar.&nbsp;</p>
<p>- Pokušao je da mi otme kameru, polomio mi je štap kamere u međuvremenu. Uspio sam da ga sustignem i da vratim kameru. Kamera više ne radi. Tu je došla i policija, legitimisala uredno, bukvalno, nakon deset sekundi bili tu na licu mjesta - naveo je Jovanović.</p>
<h2>PRETUČENI OTAC I SIN</h2>
<p>Prije današnjeg skupa „Ne damo Srbiju“, u organizaciji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke - koji traje tri dana 11, 12. i 13. aprila, napadnuti su otac i sin <b>Bane</b> i <b>Aca Jevtić</b>. Oni su, kako je objavio N1, pretučeni u selu Krćevac, na izlasku iz Topole, pošto je sin ljudima koji su krenuli na miting u Beograd poručio „pumpaj, pumpaj“.</p>
<p>Stariji Jevtić zadobio je prelom kostiju lica i nosa i hospitalizovan je u Kliničkom centru u Kragujevcu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.8302%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fotac-i-sin-pretuceni-kod-topole-zbog-poruke-pumpaj-pumpaj-mitingasima-sns-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Vraćao sam se sa ocem iz nekog rada i svratili smo u restoran da popijemo piće na izlasku iz Topole. Bilo je parkirano par automobila i pristizali su autobusi, dosta ljudi znam lično. Doviknuo sam „pumpaj, pumpaj“ i krenuo da uđem u restoran - ispričao je za N1 Aca Jevtić, opisujući kako je došlo do napada.</p>
<p>Jevtić kaže da je jedan iz grupe krenuo da ga psuje i udara u glavu, a da je on uzeo kamen da se odbrani. Kad je shvatio da se napadač udaljava bacio je kamen i krenuo ka ocu i tada je vidio kako ga više muškaraca tuče.</p>
<p>- Otac je samo smirivao situaciju, ima 62 godine, apolitičan je i sit cijele situacije, ne izjašnjava se. Kad sam se okrenuo, njega su dvojica ili trojica udarili. Trenutno je u Kliničkom centru Kragujevac, ima prelome kostiju lica i nosa, podlive. Ne mogu to da razumijem, pokušavao je najmirnije da smiri situaciju - ispričao je mlađi Jevtić za N1.</p>
<p>Ističe da su on i otac bili pozvani u policiju da daju izjavu, dok su se napadači vratili u autobus i nastavili ka Beogradu.</p>
<h2>POKUŠAJ KOPIRANJA STUDENTSKIH PROTESTA</h2>
<p>Skup Vučićevih pristalica ima mnogo sličnosti sa studentskim protestima - zbog stradanja u urušavanju nadstrešnice u Novom Sadu.</p>
<p>Studenti su osvojili Srbiju pješačeći i defilujući kroz gradove, a pokušaju kopiranja javnost je svjedočila i kad su do Beograda pješačili ljudi sa Kosova i Metohije i iz Novog Sada. Juče je tako organizovan špalir sa zastavama, koje su se najviše vijorile na studentskim protestima. Imali smo defile i dočekivanje tih ljudi - što je javnost imala priliku da vidi upravo na studentskim protestima.&nbsp;</p>
<p>Takođe su dodjeljivane neke vrste zahvalnica, a studenti su obično dočekivani i njima su se dijelile medalje i zahvalnice.</p>
<p>Na kraju, tu su i zahtjevi - studenti su ti koji su na početku svojih protesta uspostavili neke zahtjeve i uputili ih institucijama, a sada će i sam predsjednik države imati zahtjeve - iako je nejasno kome će ih uputiti.</p>
<p>Studenti su na sve to, odgovorili citirajući Nikolu Teslu - nije mi žao što su uzeli moje ideje, žao mi je što nijesu imali svoje.</p>
<h2>VUČIĆ: SVE JE DOŠLO SPOLJA</h2>
<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se okupljenima na skupu „Ne damo Srbiju“ u Beogradu i poručio da su neki rekli su da su protiv nasilja, a da su onda nasilje primjenjivali svaki dan.</p>
<p>- Srbija više neće da trpi vaš zulum i hoće da se bori mirno i demokratski i ne plaši vas se više niko - poručio je sa bine Vučić.</p>
<p>On tvrdi da je sve to došlo spolja, jer nekome iz inostranstva smeta uspjeh Srbije.</p>
<p>- Ne možete da slomite kičmu srpskom narodu - kazao je on.</p>
<p>Dodao je da bi im „možda obojena revolucija prošla da nijesu napravili veliku grešku u toj velikoj agresiji“.</p>
<p>- Ljudi su vidjeli da su krenuli da nam ruše državu. Sve možete da nam dirate, ali imamo jednu divnu osobinu. Kad nam neko u državu dirne i kada hoće da je sruši tada se svi ujedinimo i krenemo za našom trobojkom i ne damo nikome da nam državu ruši. Završeno je sa njihovom obojenom &nbsp;revolucijom, mogu da se šetkaju koliko hoće, nema ništa od toga - naveo je on.</p>
<h2>DODIK: VUČIĆ IMA PODRŠKU RS</h2>
<p>Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska <b>Milorad Dodik</b>, za kojim je inače raspisana centralna potjernica, rekao je da je danas Srbija okupljena da pokaže jedinstvo i volju, da gradi državu i očuva narod.</p>
<p>- Ovdje sam da poručim da predsjednik Srbije ima podršku Republike Srpske. Ovdje ima i nekih koji na to gledaju sa neprihvatanjem. Mi smo dio jedinstvenog srpskog naroda i želimo je snažnu i jaku i želimo da prevlada sve probleme sa kojima je suočena. Pokret "Narod i država" nije slučajno odabran - rekao je Dodik.</p>
<h2>U BAČKOJ PALANCI OŠTEĆEN AUTOBUS</h2>
<p>U Bačkoj Palanci je oštećen autobus u kojem su bili građani koji su krenuli na današnji skup u Beograd. Lokalna policijska uprava je saopštila da je to najvjerovatnije učinjeno metalnom kuglicom izbačenom iz praćke.</p>
<p>U saopštenju piše da je policijskoj stanici u Bačkoj Palanci oko 13.35 prijavljeno oštećenje autobusa koji se kretao ulicom Jugoslovenske armije, ka Beogradu, na današnji skup (pristalica predsjednika Srbije Aleksandra Vučića).</p>
<p>- Policija je izašla na lice mjesta i kontatovala da je do oštećenja desnog bočnog stakla na autobusu najvjerovatnije došlo metalnom kuglicom, izbačenom iz praćke - navodi se u saopštenju. Dodaje se da nije povrijeđena osoba koja je sjedjela na mjestu pored oštećenog stakla.</p>
<p>O svemu je obaviješteno Tužilaštvo koje je kvalifikovalo događaj kao krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.</p>
<h2>DOK ON LUPA NA MITINGU - MI LUPAMO ŠERPE</h2>
<p>Centralno okupljanje skupa „Ne damo Srbiju“ počelo je oko 13 sati.</p>
<p>Na saboru je prisutan veliki broj državnih zvaničnika i funkcionera, a na centralnoj bini skupa trenutno nastupa Baja Mali Knindža..</p>
<p>Pokret „Kreni-promeni“ pozvao je građane da večeras u 19.10 učestvuju u simboličnoj akciji „Dok on lupa na mitingu, mi lupamo u šerpe“ - odnosno da prave buku u vrijeme održavanja centralnog događaja skupa "Ne damo Srbiju" u Beogradu, tokom kog se očekuje obraćanje Vučića.</p>
<p>- Dok vlast lupa parole na mitingu, mi ćemo lupati u šerpe i pištaljke. Ne pristajemo na tišinu i strah - naveo je taj pokret u saopštenju.</p>
<h2>AUTOBUS ZASUT JAJIMA</h2>
<p>Na putu ka glavnom gradu Srbije su i naprednjaci iz Obrenovca čiji autobus su građani zasuli jajima.</p>
<p>Na snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se kako građani pokušavaju da blokiraju put autobusu koji prevozi naprednjake iz Obrenovca za Beograd na Vučićev kontramiting, a potom ga gađaju jajima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fwhitesnake1004%2Fstatus%2F1911034294820106691%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911034294820106691%7Ctwgr%5Eac067c0163ca3d95ad06df7a3060052fb690da9f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Autobus su, kao što se može vidjeti na snimku, obezbjeđivala žandarmerija.</p>
<p>Građani su u jednom trenutku naizmenično prelazili pješački prelaz i tako onemogućavali kretanje autobusa.</p>
<h2>KADE ULICE...</h2>
<p>Lokalni mediji javljaju da je u ulici Mite Ružića na Zvezdari dio građana izašao kako bi iskazao nezadovoljstvo dolaskom naprednjaka u Beograd, a neki od njih su čak od tamjanom kadili ulice.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZeljkoKisa%2Fstatus%2F1911053406745035159%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911053406745035159%7Ctwgr%5Eac067c0163ca3d95ad06df7a3060052fb690da9f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Beograd: Vučić iznio svoje zahtjeve - okupljeni počeli da se razilaze dok je govorio; Šarović opkoljen i napadnut na skupu, Manojlović na Voždovcu

<p>Fudbaleri Otrant-Olimpika prekinuli su se seriju Petrovca od devet mečeva bez poraza, po tri boda upisali su i Arsenal i Jezero, dok je remijem završen duel u Kotoru, u 29. kolu Meridianbet Prve crnogorske lige.<br/>
<br/>
Otrant-Olimpik je u Tuzima savladao Petrovac 2:1 i drugim uzastopnim trijumfom ostao u trci za opstanak.<br/>
<br/>
Petrovac je poveo golom Aleksandra Kapisode u desetom minutu.<br/>
<br/>
Priliku da poveća vođstvo imao je Adnan Bašić, koji u 44. minutu nije realizovao jedaanesterac, odnosno njegov udarac zaustavio je golman Ulcinjana Damir Ljuljanović.<br/>
<br/>
Kapisoda je autogolom poravnao rezultat u 50, a pobjendika je odlućio Aleksa Golubović, koji je u 61. minutu savladao svog golmana.<br/>
<br/>
Arsenal je u Tivtu pobijedio ekipu Dečića iz Tuzi 1:0, pogotkom Neđeljka Kovinića u 47. minutu.<br/>
<br/>
Tivatski tim se drugim uzastopnim trijumfom, ukupno desetim ove sezone, probio na četvrto mjesto.<br/>
<br/>
Važan trijumf u borbi za opstanak ostvarilo je Jezero, koje je na Trening kampu Fudbalskog saveza savladalo Mornar 1:0.<br/>
<br/>
Pitanje pobjednika riješio je Mihailo Perović u 37. minutu iz jedanaesterca.<br/>
<br/>
Plavski sastav od 66. minuta igrao je sa igračem manje, nakon što je dva žuta kartona dobio Imran Redžepagić.<br/>
<br/>
Pobjednika nije bilo u duelu Bokelja i Jedinstva, koji su u Kotoru igrali 1:1.<br/>
<br/>
Vođstvo gostima donio je Žarko Korać u 73. minutu iz jedanaesterca.<br/>
<br/>
Izjednačio je i postavio konačan rezultat, samo tri minuta kasnije, Dejan Perović iz jedanaesterca.<br/>
<br/>
U premijernom meču Budućnost je juče kao gost savladala Sutjesku 3:1.<br/>
<br/>
Budućnost je vodeća na tabeli sa 69 bodova i ima 17 više od drugoplasiranog Petrovca.<br/>
<br/>
Sutjeska je treća sa 40, Arsenal je osvojio 38, a po bod manje Dečić, Mornar i Bokelj, koji ima i utakmicu manje.</p>

Otrant-Olimpik prekinuo seriju Petrovca

<p>Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“,<b> Mitra Milovića</b>, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV.</p> <p>Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih.</p> <p>- Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak.</p> <p>- Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović.</p> <p>Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.</p>

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

<p>Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture <b>Radenka Adžića</b> – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole.</p> <p>Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole <b>Slavko Đilas</b>, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – <b>Dušanka Vujičić</b> i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu.</p> <p>Ministarka <b>Anđela Jakđić - Stojanović</b>, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: <b>Svetlana Drobnjak</b>, ispred Ministarstva - predsjednica; <b>Raba Hodžić</b> ispred Zavoda za školstvo - članica; i <b>Mladenka Perić</b>, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja.</p> <p>Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. </p> <p>Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata.</p> <p>Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu.</p> <p>- Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora.</p> <p>Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova.</p> <h2><b>Političko-religijski profil i izborna matematika</b></h2> <p>Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom.</p> <p>Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure.</p> <p>Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima.</p> <p>Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati.</p> <p>Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.</p>

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

<p>Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti <b>Jelena Jovanović</b> i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight <b>Dušica Tomović</b> povrijedile prava novinarke <b>Tanje Pavićević </b>u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.</p>
<p>Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.</p>
<p>One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.</p>
<h2>Presuda</h2>
<p>U obrazloženju presude sutkinja <b>Milica Radović </b>navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;</p>
<p>- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.</p>
<p>Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja <i>conditio sine qua non</i> funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;</p>
<p>- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;</p>
<p>Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.</p>
<p>Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.</p>
<p>I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.</p>
<p>Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i <b>Denisu Džidću, </b>koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.</p>
<h2><b>CRNA PROPAGANDA</b></h2>
<p>Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a<b> </b>i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a <b>Marije Ristić,</b> koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;</p>
<p>Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;</p>
<p>Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.</p>
<p>Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.</p>
<p>BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.</p>
<p>No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.</p>
<p>Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.</p>
<p>Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;</p>
<h2><b>TUŽBE</b></h2>
<p>Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV <b>Kaćuša Krsmanović</b>, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča<b> Nebojša Mrvaljević</b>, te <b>Draško Martinović</b>, <b>Maja Miličković </b>i <b>Tanja Knežević-Perišić</b>.&nbsp;</p>
<p>Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.</p>
<p>Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;</p>
<p>Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.</p>

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

<p>Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.</p> <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine<span>(Photo: RTCG)</span><span>RTCG</span></figcaption></figure>  <p>Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, <b>Orban</b> iz Mađarske i <b>Fico</b> iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? </p> <p> <b>Neprihvatljivi revanšizam </b></p> <p>Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni <b>Bojan Dimitrijević</b>, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. </p> <p>Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - <b>Veselina Vukotića</b>, <b>Seada Šahmana</b>, <b>Boža Mihailovića</b>, <b>Duška Perovića</b> i <b>Đorđija Rajkovića</b>, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić<span>(Photo: (Foto: PR Centar))</span><span>(Foto: PR Centar)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i bivšeg visokog policijskog funkcionera <b>Zorana Lazovića</b>, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine.</p> <p><b>Zloupotreba moći</b> </p> <p>Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. </p> <p><br/></p> <p>Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore <b>Veselina Veljovića</b>, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. </p> <p>Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. </p> <p><b>Opšte ludilo</b></p> <p>Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda <b>Donalda</b> <b>Trampa</b> u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp<span>(Photo: AP)</span><span>AP</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. </p> <p>Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to. </p>

CGO pokrenuo projekat unapređenja građanskog obrazovanja u školama

Gužve na GP Ilino Brdo uoči sjutrašnjih izbora u Nikšiću

Poginuo ukrajinski pilot, istražuju se okolnosti

Beograd: Vučić iznio svoje zahtjeve - okupljeni počeli da se razilaze dok je govorio; Šarović opkoljen i napadnut na skupu, Manojlović na Voždovcu

Otrant-Olimpik prekinuo seriju Petrovca

PRATITE TVe UŽIVO