<article>Nakon maratonskog suđenja po optužnici Osnovnog državnog tužilaštva za krivično djelo povreda moralnih prava autora, odnosno plagijat, za koji je argumentovanu sumnju još 2019. godine iznio Centar za građansko obrazovanje (CGO), Bojana Lakićević Đuranović je presudom Višeg suda u Podgorici oslobođena odgovornosti, saopšteno je danas iz te nevladine organizacije.- Čestitamo Univerzitetu Crne Gore, kolektivu Pravnog fakulteta, ali i cjelokupnoj akademskoj zajednici na ćutanju kojim su uspješno odbranili (ne)ugled profesije. Raduje nas činjenica da će Lakićević Đuranović nastaviti da radi na Pravnom fakultetu, demonstrirajući svojim primjerom studentkinjama i studentima prava, budućim nosiocima i funkcija u pravosuđu, kako u Crnoj Gori teče borba za (ne)pravdu - navodi se u obraćanju CGO-a.Iz te NVO navode da je ovakva presuda recidiv stečenog znanja i etičkih normi po kojima je društveno i pravno prihvatljivo da profesor prepisuje i tako sebi gradi akademske reference.</article>

Nakon maratonskog suđenja po optužnici Osnovnog državnog tužilaštva za krivično djelo povreda moralnih prava autora, odnosno plagijat, za koji je argumentovanu sumnju još 2019. godine iznio Centar za građansko obrazovanje (CGO), Bojana Lakićević Đuranović je presudom Višeg suda u Podgorici oslobođena odgovornosti, saopšteno je danas iz te nevladine organizacije.
- Čestitamo Univerzitetu Crne Gore, kolektivu Pravnog fakulteta, ali i cjelokupnoj akademskoj zajednici na ćutanju kojim su uspješno odbranili (ne)ugled profesije. Raduje nas činjenica da će Lakićević Đuranović nastaviti da radi na Pravnom fakultetu, demonstrirajući svojim primjerom studentkinjama i studentima prava, budućim nosiocima i funkcija u pravosuđu, kako u Crnoj Gori teče borba za (ne)pravdu - navodi se u obraćanju CGO-a.
Iz te NVO navode da je ovakva presuda recidiv stečenog znanja i etičkih normi po kojima je društveno i pravno prihvatljivo da profesor prepisuje i tako sebi gradi akademske reference.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

CGO: Titula za plagijat

Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo je danas Dušana Boljevića zbog &nbsp;osnova sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.
On se sumnjiči da je pomagao u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića 2019. godine u Baru.
- Predmet postupka je, navode, između ostalog i ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića, iz automatskog vatrenog oružja, u Baru, u novembru 2019. godine, a u vezi kog događaja je Specijalno državno tužilaštvo već podnijelo optužnicu protiv optuženogStefana Đukića,za krivično djelo teško ubistvo, ali i protiv istog optuženog i optuženih,V.L., M.V., H.M. A.G., B.V., D.M. i Z.Đ., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo u pokušaju i tri krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - navodi SDT.
Boljević je saslušan u svojstvu osumnjičenog od strane specijalnog tužioca i određeno mu je zadržavanje najduže 72 časa od časa hapšenja.
- Postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, da će ponoviti krivično djelo i jer je zadržavanje nužno radi nesmetanog vođenja postupka, a u pitanju je krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža i koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica - kazali su iz SDT-a.
Podsjećamo, u pucnjavi koja se u novembru 2019. godine dogodila u Baru ispred restorana “Savoja” u Baru, ubijen je Jovan Klisić (28), a ranjen Velizar Gardašević.
Nakon što je u Klisića i Gardaševića ispaljeno više hitaca, napadači su tokom bjekstva napravili karambol na parkingu u Ulici Jovana Tomaševića, i tom prilikom oštetili veliki broj automobila i nekoliko kontejnera.
Klisić i Gardašević su od ranije poznati policiji i policija ih je označila kao bezbjednosno interesantne osobe.

Uhapšen Dušan Boljević, osumnjičen za pomaganje u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića

Dijaspora sa svojim resursima je neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović koji boravi u Sjedinjenim Američkim Državama.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), prvog dana posjete prisustvovao tradicionalnom novogodišnjem prijemu u organizaciji Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku.
- Prijem je okupio predstavnike diplomatskog kora, poslovne zajednice, političkog života SAD-a, kao i preko 200 predstavnika dijaspore Crne Gore u SAD-u - naveli su u MVP.
Ibrahimović je u obraćanju naglasio da su punopravno članstvo Crne Gore u NATO i jasna perspektiva članstva u EU garant stabilnosti i daljeg prosperiteta, izrazivši duboku zahvalnost članovima dijaspore-iseljenika na doprinosu koji pružaju razvoju Crne Gore, ali i očuvanju bliskih veza sa svojom domovinom.
- Dijaspora predstavlja posebnu vrijednost i sponu u odnosima Crne Gore i SAD-a - ocijenio je Ibrahimović.
Istakao je i da dijaspora ima i važnu ulogu u promovisanju interesa Crne Gore na globalnom nivou, te njenih razvojnih potencijala, kulture i tradicije.
On je poručio da dijaspora Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama nije samo most između naših naroda, već i snažan faktor u jačanju međudržavnih veza, posebno u oblastima ekonomije, kulture i obrazovanja.&nbsp;
- Vaša angažovanost u promociji i zaštiti interesa Crne Gore, kao i posvećenost domovini, iako se nalazite daleko od nje, velika je inspiracija, ali i obaveza za sve nas. Zato ćemo nastaviti da zajednički radimo na afirmaciji svih potencijala naše dijaspore, ovdje u SAD-u. kao i širom svijeta, jer je to neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore i naša najsnažnija privredna grana - kazao je Ibrahimović.
Prijem je, navode u MVP, bio prilika za razmjenu ideja i planova s ciljem daljeg jačanja bliskih veza dijasporeiseljenika sa domovinom, te afirmacije potencijala i interesa Crne Gore u SAD-u, čemu važan doprinos, uz diplomatsko-konzularna predstavništva, daju i udruženja dijaspore-iseljenika.
Podsjećamo, nakon odluke crnogorske dijaspore iz Sjedinjenih Američkih Država da odbiju bilo kakvu saradnju sa Bošnjačkom strankom i njenim predstavnicima i dijaspora iz Njemačke, na elektronskoj sjednici, donijela je odluku da ne sarađuje sa tom partijom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.125%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fiseljenici-iz-njemacke-nece-vise-saradivati-sa-bosnjackom-strankom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ibrahimović u Njujorku: Dijaspora sa svojim resursima neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore

A.B. je po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju uhapšen zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru, i biće sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u ovom gradu, saopšteno je iz Uprave policije.
On je priveden zbog sumnje da je putem ''viber'' aplikacije jednom licu proslijedio video snimak uvredljive sadržine na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ''Sjever''- Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, postupajući po prijavi od 24.12.2024. godine, prikupili su informacije od lica A.B. i lica kojem je pomenuti snimak proslijeđen, a dežurni tužilac je u ovom konkretnom slučaju zaključio da nema elemenata krivičnog djela, već da se lice lišava slobode zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru, navodi se u saopštenju.

Uhapšeno jedno lice u Bijelom Polju zbog kršenja javnog reda i mira

Većina građanki i građana Crne Gore negativno ocjenjuje rad policije u borbi protiv govora mržnje - pokazuje istraživanje koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar u periodu od 7. do 18. novembra na uzorku od 1.000 ispitanika.
Kako je saopšteno iz CDT-a, gotovo polovina ispitanika (48,3 odsto) ima negativno mišljenje o radu policije u borbi protiv govora mržnje, 31,4 odsto rad policije ocjenjuje kao efikasan, dok svaki peti nema formiran stav ili ne zna kako da ocijeni rad policije na ovom polju.
- Ovaj segment istraživanja usmjeren je na percepcije građana o efikasnosti institucija poput policije, tužilaštva i sudova u suzbijanju govora mržnje. Takođe, ispituju se stavovi građana o kvalitetu postojećih zakona i kaznenih mjera za izazivanje mržnje, te potrebu za njihovom izmjenom i unapređenjem - naglasili su u CDT.
Na pitanje o efikasnosti tužilaštva u reagovanju na prijave govora mržnje, većina ispitanika ima kritičan stav.
- Oko trećine, 35,6 odsto, smatra da tužilaštvo ne reaguje dovoljno brzo i efikasno, dok 24,8 odsto izražava djelimičnu saglasnost. Samo 20,4 odsto smatra da tužilaštvo adekvatno reaguje na prijave, dok je 19,2 odsto ispitanika neodlučno ili bez stava. Većina ispitanika (42,6 odsto) izražava neutralan stav prema radu sudova u slučajevima koji se odnose na širenje govora mržnje, navodeći da su "ni zadovoljni ni nezadovoljni" radom sudova. Nezadovoljstvo iznosi 29,5 odsto, dok je zadovoljstvo prisutno kod 27,9 odsto ispitanika - istakli su u CDT.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina ispitanika nije dovoljno upoznata sa zakonima koji regulišu sankcije za izazivanje vjerske i nacionalne mržnje.&nbsp;
- Naime, 41,7 odsto ispitanika izjavilo je da uopšte nije upoznato s ovim zakonima, dok 34,9 odsto tvrdi da su donekle upoznati. Samo 8,7 odsto ispitanika navodi da su u velikoj mjeri upoznati, dok je 14,7 odsto odgovorilo da ne zna ili nije dalo odgovor - naveli su u CDT.
Da stroža kaznena politika može da smanji prisustvo vjerske i nacionalne mržnje smatra više od polovine ispitanika (55,1 odsto). S druge strane, 18,9 odsto njih smatra da strože kazne ne bi proizvele takav efekat, dok je 26 odsto ispitanika neodlučno.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ”Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.

CDT: Građani negativno ocjenjuju rad institucija u borbi protiv govora mržnje

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

CGO: Titula za plagijat

Uhapšen Dušan Boljević, osumnjičen za pomaganje u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića

Ibrahimović u Njujorku: Dijaspora sa svojim resursima neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore

Uhapšeno jedno lice u Bijelom Polju zbog kršenja javnog reda i mira

CDT: Građani negativno ocjenjuju rad institucija u borbi protiv govora mržnje

PRATITE TVe UŽIVO