Čirgić: Nedopustivo je da najteži pacijenti ostaju bez terapije zbog racionalizacije troškova, to je kršenje prava na liječenje

Dešavanja u zdravstvenom sektoru u proteklom periodu govore o neodrživosti ovako postavljenog Sistema, ocjenjuje u razgovoru za Portal Analitika Sead Ćirgić, nekadašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje. 

Upozorava i da glavnu riječ u zdravstvenom sistemu ne vode zdravstvene vlasti nego Ministarstvo finansija koje, kaže, diktira koliko je dovoljno sredstava, primjera radi, za stomatološku zdravstvenu zaštitu, čiji su troškovi, kako tvrdi, sada podcijenjeni i nijesu adekvatni primarnom nivou zdravstvene zaštite. 

Ne možete racionalizovati nešto što nemate 

- Podsjećam, u ranijem periodu postavljen je sistem kapitacije i za stomatologe čiji timovi su obezbjeđivali zaradu koja je bila izjednačena sa nivoom zarada tima izabranog ljekara. Podcjenjivanje ovog segmenta zdravstvene zaštite je jako problematično jer je stomatologija u Crnoj Gori privatizovana, kao i u gotovo svim evropskim državama pa je korektna saradnja sa njima više nego potrebna jer država nema rezervnu varijantu ukoliko bi nekad došlo do njihovog raskida ugovora sa FZO, a dužna je da obezbijedi stomatološke usluge - navodi Čirgić.

Sagovornik Analitike smatra da je nedostatak novčanih sredstava glavni uzrok ovakvog odnosa prema stomatolozima, ali i nedostatka ljekova za najteže pacijente. 

Ističe da se u Crnoj Gori sve više koristi narativ racionalizacija troškova u zdravstvenom sistemu ali, kako dodaje, treba znati da nema racionalizacije troškova onamo gdje imate nedostatak sredstava - ne možete racionalizovati nešto što nemate. 

- I dok zdravstvene vlasti zabavljaju javnost pričama o racionalizacijama, bolovanjima, zloupotrebama bolovanja i mogućim uštedama kroz izmjene pravilnika, onkološkim pacijentima se odlaže primjena terapije zbog nedostatka ljekova, jer se nijesu uklopili u raspoloživa novčana sredstva - kaže Čirgić.

Nedopustivo je, podvlači, da najteži pacijenti ostaju bez terapije i da se to brani pričom o racionalizaciji troškova. 

- Ako nemate dovoljno sredstava da obezbijedite kontinuitet u liječenju onkoloških pacijenatajer je popunjena mjesečna kvota odobrenih sredstva ne možemo pričati o racionalizaciji već u o ugrožavanju prava na liječenje zagarantovanog Ustavom i zakonima - kategoričan je on. 

Priča o zloupotrebi bolovanja prenaglašena i neutemeljena

Primjećuje i da se tema bolovanja u kontinuitetu nameće u kontekstu racionalizacije troškova te podsjeća da je naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad ili refundacija bolovanja jedno od tri osnovna prava iz Zakona o zdravstvenom osiguranju, pored prava na zdravstvenu zaštitu i putnih troškova. 

- Kada govorimo o pravu na refundaciju bolovanja govorimo o svega 2% ukupnih troškova zdravstvenog sistema. I ti troškovi su značajno manji od svih država regiona, gdje su iznad 4% ukupnih zdravstvenih troškova, a ako te troškove posmatramo i u odnosu na BDP onda smo po oba parametra na začelju Evrope -  ukazuje Čirgić. 

Takođe, kako dodaje, ako posmatramo broj dana bolovanja, kojih je u 2023.godini bilo oko 1,3 miliona, ona su značajno manja nego, primjera radi, u Hrvatskoj koja je imala 21 miliona dana bolovanja. 

- Crna Gora potroši godišnje devet miliona eura po osnovu bolovanja, Hrvatska 220 miliona. Ovo navodim radi narativa koji plasiraju zdravstvene vlasti i vlasti uopšte da smo mi rekorderi po broju bolovanja, a sljedstveno tome i po zloupotrebama, što nije tačno - izričit je Čirgić. 

U prilog svojoj tvrdnji ističe da čak i pokazatelj o prosjeku izgubljenih dana po zapošljenom Crnu Goru dovodi na začelje i regiona i Evrope, što, kako dodaje, govori da su zaposleni u Crnoj Gori pod većim pritiskom. 

- Kod nas je prosječan broj izgubljenih dana po zapošljenom ispod pet, dok je u EU prosjek oko 15, u Hrvatskoj 13,5, u Srbiji iznad pet. Ovo takođe govori o životnom standardu građana, jer ovo su pokazatelji da građani i kada imaju potrebu za bolovanjem taj institut ne koriste ili ga ne koriste u potrebnoj mjeri jer im se značajno umanjuje zarada - navodi Čirgić.

Tako da je, kaže, priča koja se provlači jako dugo o rekordima, zloupotrebama i mogućim uštedama na račun troškova za refundaciju bolovanja - prenaglašena i neutemeljena.

- Čini mi se da se ne razumije da će ti troškovi i dalje da rastu iako su već porasli za oko 50% u periodu od nekoliko godina, kao ni zbog čega će da rastu - kaže Čirgić.

Zabrinjava povećanje broja onkoloških pacijenata i sve duže liste čekanja

Ono po čemu Crna Gora jeste rekorder, prema riječima sagovornika Analitike, su zvanične evropske i svjetske statistike koje se odnose na karcinome. 

Podsjeća i da je naša zemlja na četvrtom mjestu u svijetu po umiranju od karcinoma, a prva u Evropi po obolijevanju od karcinoma grlića materice i umiranju od karcinoma dojke. 

- Osim toga u Crnoj Gori godišnje od karcinoma oboli oko četiri hiljade građana, dok je prije 5-6 godina obolijevanje bilo oko dvije hiljade. Broj oboljelih je u kratkom periodu dupliran. Da li se neko bavi ovim analizama, imamo li odgovora zašto je tako. Ako se sazna odgovor na ova pitanja moći ćemo da utičemo i na potrošnju ljekova - naglašava Čirgić. 

Smatra i da smo na dobrom putu da postanemo rekorderi i po listama čekanja. Pita se zašto su ove liste sve duže, kada se za zdravstveni sistem izdvaja sve više novca. 

- Odgovor na ovo pitanje leži u organizaciji i modelu finansiranja zdravstvenog sistema što sam više puta obrazlagao, a dok se to ne shvati stanje neće biti bolje. Problem lista čekanja može se riješiti u roku od mjesec dana, ali se to ne radi jer se ovako dobar dio troškova zdravstvene potrošnje prevaljuje na građane koji se sve više guraju prema privatnim zdravstvenim ustanovama - ističe Čirgić. 

Sredstva neophodno planirati prema zdravstvenim potrebama, a ne obrnuto

Sve su ovo, upozorava sagovornik Analitike, pokazatelji koji treba da uključe alarme i to je ono što, kako kaže, traži punu pažnju i reakciju zdravstvenog sistema. 

- Mora se shvatiti da zdravstveni sistem nije potrošačka jedinica državnog budžeta kao većina drugih kod kojih je moguće uskladiti potrošnju sa raspoloživim sredstvima, jer se radi o troškovima liječenja. Ne može onkološki pacijent, a ni jedan drugi, u cilju racionalizacije primiti manje terapije od potrebne - naglašava on.

Takođe, kako dodaje, ne može se biti na bolovanju manje od onog što je potrebno za liječenje. 

- Sve i da su loše planirana sredstva, a jesu, za ljekove i medicinska sredstva uvijek postoji rješenje da se najteži pacijenti ne ostave bez potrebne terapije. Dakle, neophodno je sredstva planirati prema zdravstvenim potrebama, a ne potrebe prema raspoloživim sredstvima - podvlači Čirgić. 

Ne želi, kaže, da sumnja da bi zdravstveni sistem dao adekvatan odgovor u nekoj vanrednoj situaciji. 

- Tada bi, siguran sam, kao i uvijek do sada, država obezbijedila potrebna sredstva. Samo neophodno je shvatiti da je svakom onkološkom pacijentu njegova situacija vanredna i traži hitnu reakciju zdravstvenog sistema. Racionalizacija troškova u našem zdravstvenom sistemu znači da nemamo dovoljno sredstava za zdravstvenu zaštitu. Svakako pozdravljam stvarne racionalizacije troškova, ali ovdje o tome nije riječ i sa ovakvom organizacijom zdravstvenog sistema teško je izvodljivo - zaključuje Čirgić.