CZIP: Potrebna veća kontrola, edukacija i saradnja za zaštitu ptica u Zeti

Odnos građana prema pticama u Zeti nije samo ekološko, već i pitanje tradicije, kulture i ekonomije, zbog čega je neophodno unaprijediti kontrolu lova, edukaciju i saradnju između institucija, poljoprivrednika, lovaca i građana, uz uvažavanje kulturnog konteksta zajednice.

To je saopšteno na pres konferenciji „Zaštita ptica na području Zete: Stavovi i izazovi, sa posebnim osvrtom na krivolov“, koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Programska direktorica Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Ksenija Medenica, podsjetila je da ta organizacija već godinama vodi borbu protiv krivolova i zalaže se za pronalaženje trajnih rješenja koja će, kako je navela, istovremeno suzbiti nelegalne aktivnosti i obezbijediti zaštitu vrsta i ekosistema od ključnog značaja za Crnu Goru.

- Naši napori često nailaze na prepreke koje nisu samo ekološke, već i sistemske. Organizacija u oblasti lovstva u Crnoj Gori ima duboko ukorijenjene probleme. Lovačke organizacije upravljaju lovištima bez plaćanja naknade državi, uz monitoring koji se često sprovodi bez jasnih protokola ili na osnovu nepouzdanih podataka, što ugrožava cijeli sistem planiranja i odlučivanja u ovoj oblasti - kazala je Medenica.

Kako je dodala, dodatne izazove predstavljaju nedostatak kapaciteta za sprovođenje zakonskih obaveza, mali broj lovočuvara, neadekvatna oprema i ograničene mogućnosti inspekcijskog nadzora.

Sve to, prema njenim riječima, ukazuje da je sistem lovstva u Crnoj Gori „zreo za kompletnu reformu“.

Jedno od najvećih dostignuća u proteklom periodu, ističe Medenica, jeste usvajanje Nacionalnog akcionog plana za rješavanje pitanja ilegalnog ubijanja, uzimanja i trgovine pticama selicama za period 2025–2030. godine, dokumenta koji je CZIP izradio prije šest godina, a koji je nedavno usvojila Vlada Crne Gore.

- To je rezultat dugogodišnjeg rada, zagovaranja i saradnje sa partnerskim organizacijama, EuroNaturom, BirdLife Internationalom i državnim institucijama. Dokaz da istrajnost u borbi za prirodu ima smisla -naglasila je Medenica.

Osvrćući se na istraživvanje koje je sproveo CZIP, Medenica je kazala je da za mnoge ljude u Zeti, lov je više od prakse.

- On je ritual, dio porodične tradicije i osjećaj povezanosti sa prirodom, ali i način suočavanja sa realnim problemima poput šteta na usjevima i disbalansa vrsta. Istovremeno, kako pokazuje istraživanje, sve su glasniji i oni koji traže promjene, mladi koji se protive pucanju vikendom, dje - koja reaguju na nasilje nad životinjama, žene i poljoprivrednici koji traže rješenja bez agresije“, navela je Medenica.

Istakla je da ti glasovi ne traže podjele, već balans.

- Ne traže da biramo između ljubavi prema pticama i mržnje prema štetočinama, već da otvorimo prostor za dijalog i zajedničko traženje rješenja u kojem svi mogu biti dio promjene - poručila je Medenica.

Govoreći o krivolovu na području Zete, kao problemu koji traži odgovore, ornitološkinja CZIP-a Marija Šoškić Popović pojasnila je da je Zeta izuzetno bogato područje jer se na malom prostoru smjenjuju različiti tipovi staništa: rijeke, kanali, poljoprivredne površine, suva stepska područja i močvare koje su u kontaktu sa Skadarskim jezerom

- Takav mozaik omogućava prisustvo velikog broja ptičjih vrsta, naročito jer se Zeta nalazi na Jadranskom migratornom koridoru. Tokom proljećne i jesenje migracije, kada ptice putuju između Evrope i Afrike, Zeta im služi kao važna stanica za odmor i ishranu. Osim u migracionom periodu, područje je značajno i zimi, kada brojne vrste sa sjevera Evrope dolaze ovdje da prezime. Zetske močvare su tada utočište za desetine hiljada pataka, baljoški i drugih vrsta vodenih ptica - navela je Šoškić Popović.

Ukazala je da je Zeta i važno gnijezdilište za mnoge vrste.

- U ovom području zabilježeno je gniježđenje kratkoprstog kopca, grlice, noćnog potrka ali i svih deset vrsta djetlića koje se gnijzde u Crnoj Gori. Posebno je značajno prisustvo modrovrane, vrste koja se u zemlji gnijezdi samo na tri lokacije: u Ulcinjskoj solani, zaleđu Velike plaže i u Zeti.

- Nakon što smo u mreži krivolovaca pronašli uginulu modrovranu, počeli smo postavljati kućice za gniježđenje. Danas imamo deset parova i oko 60 mladih godišnje - navela je Šoškić Popović.

Prema njenim riječima, krivolov predstavlja jednu od najvećih prijetnji pticama u Crnoj Gori, naročito u centralnim i južnim djelovima zemlje.

- Na području Zete najčešće se koriste zabranjene elektronske vabilice koje imitiraju glasanje ptica, uglavnom prepelica, kako bi ih privukle i olakšale nelegalni lov. Iako je ova praksa zabranjena Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o divljači i lovstvu, ona je i dalje veoma rasprostranjena. Kroz višegodišnji monitoring, CZIP je identifikovao brojne lokacije na kojima se vabilice redovno postavljaju, često i nakon što budu oduzete od strane nadležnih službi - rekla je Šoškić Popović.

Ukazala je da se pored vabilica sve češće bilježi i postavljanje ribarskih mreža oko poljoprivrednih površina, koje lokalno stanovništvo koristi za zaštitu usjeva od ptica.

- Međutim, ove mreže postaju smrtonosne zamke za brojne druge životinjske vrste. Dešavalo se da u jednoj mreži pronađemo i više od 50 uginulih ptica. Među njima su i korisne vrste za poljoprivredu, poput sova i mišara, koje se hrane glodarima. U mrežama često stradaju i ježevi, kornjače i druge male životinje - navela je Šoškić Popović.

Kako bi ublažili ovaj problem, CZIP je, kako je kazala, pokrenuo inicijativu za zamjenu opasnih mreža bezbjednijim alternativama.

- Tokom posljednjih pet godina dodijeljeno je oko sedam kilometara mreža za 16 domaćinstava, a program se planira nastaviti i narednih godina - rekla je Šoškić Popović.

Predstavljajući Socio-ekonomsku analizu percepcija i uzroka ilegalnog ubijanja ptica u regionu Zete analitičarka Institut Damar Hakile Resulbegoviq  istakla je da su rezultati istraživanja pokazali složen odnos između tradicije, ekonomskih potreba i ekološke svijesti lokalnog stanovništva.

- Za potrebe CZIP-a radili smo ovu analizu, čiji glavni fokus je bio da vidimo kako građani percipiraju prisustvo ptica, ulogu lova, sprovođenje zakonskih propisa i mogućnosti za unapređenje zaštite biodiverziteta u ovom području - kazala je Resulbegoviq .

Pojasnila je da je istraživanje sprovedeno kombinovanjem kvalitativnih i kvantitativnih metoda.

- Kvantitativni dio obuhvatio je 374 punoljetna građanina Zete, anketiranih između 18. i 24. marta 2025. godine, dok su u kvalitativni dio bile uključene tri fokus grupe i pet dubinskih intervjua sa lovcima, poljoprivrednicima, pripadnicima romske zajednice, članovima porodica lovaca i predstavnicima lokalnih institucija i lovačkih udruženja - precizirala je Resulbegoviq.

Prema njenim riječima, stanovnici se dijele na dvije grupe: one koji ptice doživljavaju kao vrijednost i simbol prirode i ravnoteže, i one koji ih vide kao štetočine, posebno svrake i vrane.

- Stariji bolje poznaju vrste ptica i tradiciju lova, dok mlađi pokazuju manji nivo zainteresovanosti. Kod pripadnika romske zajednice pokazao se niži nivo interesovanja za ovu temu - kazala je Resulbegoviq.

Ipak, kako je dodala, većina stanovnika pokazuje svijest o važnosti prirodne ravnoteže i prepoznaje značaj očuvanja ptica, iako su mišljenja o njihovom prisustvu podijeljena.

U drugom dijelu istraživanja, koji se odnosi na uzroke i motive lova, Resulbegoviq je istakla da se lov u Zeti ne doživljava kao ubijanje ptica, već kao društveni i kulturni čin.

- Posebno stariji učesnici lov vide kao tradiciju, druženje i dio svakodnevice. To se često opisuje i na poetski način, kao povezanost čovjeka i prirode - objasnila je Resulbegoviq. 

S druge strane, poljoprivrednici su isticali da se suočavaju sa štetama koje ptice nanose njihovim usjevima, pa lov vide kao način zaštite.

- Postoji sukob između ekonomskih potreba i zaštite prirode. Dok jedni pokušavaju koristiti nenasilne metode, drugi postavljaju ribarske mreže koje mogu povrijediti ili ubiti zaštićene vrste - kazala je Resulbegoviq.

Prema njenim riječima, mlađe generacije sve češće lov vide kao aktivnost iz dosade ili zastarjelu tradiciju, dok stariji lov povezuju sa identitetom i pripadanjem zajednici.

Resulbegoviq  je kazala da su učesnici fokus grupa saglasni da zakoni o lovu postoje, ali se ne sprovode dosljedno.

- Kazne su rijetke, a kada se spominju, ljudi ih vide kao selektivne. Žene, mladi i pripadnici romske zajednice su manje informisani o propisima - navela je Resulbegoviq.

Dodala je da zajednica nije protiv lova kao tradicije, ali jasno prepoznaje da sadašnji način nije održiv.

- Potrebna je veća kontrola, edukacija i saradnja između institucija, poljoprivrednika, lovaca i građana, uz razumijevanje kulturnog konteksta zajednice - poručila je Resulbegoviq.

Predstavljajući rezultate kvantitativnog istraživanja, Resulbegoviq je kazala da je na pitanje da li su upoznati sa zakonima o lovu, 63 odsto ispitanika reklo je da jesu, 37 odsto da nisu, a manji broj nije bio siguran.

- Samo 24 odsto ispitanika smatra da je lov ili hvatanje ptica ozbiljan problem, dok trećina nije željela da zauzme stav, što može da se  tumači kao izbjegavanje odgovora zbog osjetljivosti teme. Na pitanje da li su u posljednjih 12 mjeseci vidjeli da neko lovi ptice, 33 odsto ispitanika je odgovorilo potvrdno, 38 odsto negativno, dok 29 odsto nije željelo da se izjasni - rekla je Resulbegoviq.

Kada su u pitanju motivi, kazala je da većina ispitanika smatra da se ptice love zbog uništavanja usjeva, dok manji dio navodi sport, rekreaciju ili tradiciju kao razloge.

- Više od polovine poljoprivrednika izjavilo je da su ptice u posljednjih godinu dana prouzrokovale štetu na njihovim usjevima, najčešće od strane vrana, svraka i čvoraka. Ipak, većina anketiranih poljoprivrednika tvrdi da ne preduzima nikakve mjere zaštite, što nije u skladu s onim što su u neformalnim razgovorima navodili učesnici fokus grupa - kazala je Resulbegoviq.

Kazala je da su učesnici istraživanja kao ključne mjere za smanjenje ilegalnog lova predložili strožu primjenu zakona i veće novčane kazne, edukacije i javne kampanje, saradnju sa lokalnim zajednicama, školama i civilnim sektorom, kao i aktivno uključivanje lovaca u programe zaštite prirode.

- Zajednica u Zeti nije protiv lova kao tradicije, ali jasno prepoznaje da sadašnji način nije održiv. Potrebno je da se odluke donose uz razumijevanje kulturnog konteksta, a ne samo hijerarhijski, odozgo prema dolje“, istakla je je Resulbegoviq.

Ona je poručila da odnos ljudi prema pticama u Zeti nije samo pitanje ekologije, već i pitanje tradicije, kulture i ekonomije.

- Građani pokazuju spremnost na saradnju i dijalog, ali je potrebno više povjerenja u institucije i dosljedna primjena zakona - kazala je Resulbegoviq.