<article>Danas u Ukrštenim riječima: - Akcija policije – ko iz Crne Gore ratuje na stranim ratištima;- Botun – ima li rješenja;- Đukanović i ASK – ponovo priča o satovima;Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sati. </article>

Danas u Ukrštenim riječima:&nbsp;
- Akcija policije – ko iz Crne Gore ratuje na stranim ratištima;
- Botun – ima li rješenja;
- Đukanović i ASK – ponovo priča o satovima;
Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sati.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Danas u "Ukrštenim riječima": Ko iz Crne Gore ratuje na stranim ratištima, Botun i Đukanović i ASK

Danas u Ukrštenim riječima: 
- Akcija policije – ko iz Crne Gore ratuje na stranim ratištima;
- Botun – ima li rješenja;
- Đukanović i ASK – ponovo priča o satovima;
Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sati.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, čime je još jednom potvrđen visok nivo povjerenja i razumijevanja između dvije države.
Ministar je istakao da je Ujedinjeno Kraljevstvo jedan od ključnih partnera Crne Gore, sa kojim je ostvareno snažno savezništvo u NATO-u i kontinuirana bilateralna saradnja. Naglasio je značaj potpisivanja Zajedničke deklaracije o strateškom partnerstvu, kao potvrde obostrane posvećenosti razvoju političkog dijaloga i saradnje zasnovane na zajedničkim demokratskim vrijednostima i čvrstim istorijskim vezama.
Posebno je ukazao na važnu ulogu Ujedinjenog Kraljevstva u Zapadnom Balkanu, podsjetivši da je London ove godine bio domaćin Samita Berlinskog procesa. Taj angažman, naveo je, šalje jasnu poruku kontinuirane britanske podrške evropskoj i ekonomskoj perspektivi regiona.
Ibrahimović je ocijenio da Crna Gora, kroz aktivno učešće u Berliskom procesu, dodatno jača svoj reformski i integracioni kurs. U tom kontekstu, izrazio je zadovoljstvo što će Crna Gora 2026. godine preuzeti predsjedavanje ovom inicijativom, kao i Fondom za Zapadni Balkan, te biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan.
Ministar je ponovio da je strateški cilj Crne Gore dovršetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine i punopravno članstvo 2028. godine, poručujući da najnoviji Izvještaj Evropske komisije — najpozitivniji do sada — potvrđuje vidljive rezultate reformi i kredibilitet evropskog puta.
Predstavnici britanskog Parlamenta istakli su da Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje snažan partner Crne Gore i regiona u očuvanju stabilnosti i unapređenju evroatlantskih vrijednosti, izražavajući punu podršku reformskim procesima koji jačaju demokratiju i bezbjednost.

Ibrahimović: Snažno partnerstvo sa UK doprinosi stabilnosti regiona i evropskom napretku Crne Gore

Podgorica je svjedočanstvo da je ljekovito sanjati velike snove, da možemo, da umijemo, da znamo i da inferiornost niti stanuje, niti će ikada više stanovati u glavnom gradu Crne Gore, rekao je Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, na zasijedanju Omladinskog parlamenta u Skupštini Crne Gore.
Gradonačelnik Mujović je na Omladinskom parlamentu predstavio titulu koju je Podgorica dobila od međunarodnog žirija da bude Evropska prijestonica mladih za 2028. godinu.&nbsp;
- Podgorica je potvrda da su za uspjeh i veliki rezultat potrebne tri komponente - vizija, rad i još veći rad. A radili smo predano i posvećeno. U Brisel smo otputovali skromno, bez velike pompe. Znali smo da nas tamo čekaju protivkandidati koji su možda bolji, koji su možda finansijski moćni, ali smo isto tako znali da ovu titulu i ovu pobjedu niko ne želi kao mi - kazao je Mujović.&nbsp;
- Zbog nas samih, zbog ogromnog truda kojeg smo uložili, ali i zbog naše Podgorice i zbog naše Crne Gore. Ponosan sam na ostvareni rezultat, na Vladimira Perezića, na doprinos koji su dali moja koleginica Jelena Borovinić Bojović i gradski sekretari Slađana Anđušić i Stefan Vešović. Svi smo disali kao jedno i Podgorici donijeli radost. A to nam treba. Ljudi, mi smo zaboravili da se radujemo. Zaboravili smo da život čine i neke lijepe stvari. Ova titula je jako važna, i sa ekonomskog i sa reputacionog aspekta - rekao je Mujović.&nbsp;
On je istakao da je ovo jasna poruka da smo dobrodošli u Evropsku uniju, da nas Evropa želi.
- Da Evropa cijeni to što radi Vlada Crne Gore predvođena premijerom Spajićem. Da cijeni to što radi ovaj visoki dom. I pozicija i opozicija. Ovo je snažan impuls i podsticaj svima nama &nbsp;da zbijemo redove i da zajednički istrčimo finiš ove evropske trke. Možda se nekada čini da neki naši uskostranački interesi su mnogo važni, da su stavovi partija neprocjenjivo važni i da ih treba beskompromisno odbraniti i nikako od njih ne odstupati. E, nije tako. I toga postajemo svjesni tek onda kada ostvarimo veliki cilj. Podgorica je ostvarila veliki cilj. Postala je Evropska prijestonica mladih. I ja vas pitam, da li neko danas spominje, da li se neko danas sjeća tih različitih mišljenja, disonantnih tonova koje smo imali prilikom pripreme aplikacije. Naravno da ne - rekao je Mujović.
Gradonačelnik Podgorice je kazao da u istoriji postoji mjesto samo za velike rezultate.&nbsp;
- Podgorica je prihvatila da se mijenja i da njena pokretačka snaga budu mladi. U Briselu smo se obavezali da smo kadri i da ćemo implementirati fundamentalne principe EU koji se tiču mladih. A to je veći nivo participacije mladih u procesu donošenja odluka, inkluzija svih marginalizovanih grupa, da ćemo Podgoricu razvijeti u skladu sa zelenom agendom i održivim razvojem, i što je vrlo važno u današnje vrijeme, da ćemo veliku pažnju posvetiti mentalnom zdravlju naše omladine. Spremni smo, imamo jasan plan i sa ovog mjesta vam poručujem da vas nećemo iznevjeriti - kaže Mujović.&nbsp;
Omladinski parlament Crne Gore je institucionalni mehanizam koji mladima omogućava da na transparentan način učestvuju u procesu donošenja pdluka. Organizuje ga NVO Mreža za mlade kao krovna organizacija, odnosno savez omladinskih organizacija i unija.&nbsp;

Mujović: Podgorica je svjedočanstvo da je ljekovito sanjati velike snove

Mjera proširuje zaštitu na osobe koje su tražene ili osuđene u inostranstvu, zabranjujući njihov transfer „radi krivičnog gonjenja ili izvršenja kazni“ koje su zatražile druge države.
Rusija preduzima korake kako bi zakonski zaštitila strane državljane koji se pridružuju njenim oružanim snagama od izručenja i protjerivanja — što bi, ukoliko bude usvojeno, omogućilo hiljadama stranaca koji se bore za Moskvu da izbjegnu krivični progon u svojim matičnim državama.
Vladina komisija za zakonodavnu aktivnost odobrila je paket amandmana kojima se zabranjuje izručenje stranih državljana i osoba bez državljanstva koje služe ili su služile po ugovoru u ruskim oružanim snagama ili drugim vojnim formacijama, uključujući i one koji učestvuju u borbama u Ukrajini.
Mjera takođe obuhvata i osobe koje su tražene ili osuđene u inostranstvu, onemogućavajući njihov transfer drugim državama. Umjesto administrativnog protjerivanja, predlaže se izricanje novčanih kazni od 1.000 do 50.000 rubalja (12,29 do 614,43 dolara) ili obaveznog rada do 200 sati.
Igor Čerepanov, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Udruženja advokata Rusije, kazao je za TASS da novi propisi uključuju i zabranu posjećivanja zvaničnih sportskih objekata do sedam godina za određene prekršaje.&nbsp;
- Inovacija predviđa odbijanje izručenja strani državi ako je ta osoba strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je služila vojsku po ugovoru i učestvovala u borbenim operacijama- naveo je Čerepanov.
Nacrt zakona mijenja član 464. Zakona o krivičnom postupku, kao i zakone o ulasku i izlasku iz Rusije te o pravnom statusu stranih državljana, proširujući zaštitu stranih boraca i osoba bez državljanstva uključenih u rat u Ukrajini.
Ruski list Vedomosti izvijestio je da će strani državljani koji su se borili za Rusiju biti izuzeti od deportacije, ponovnog prihvata, zabrane ulaska ili poništavanja boravišnih i radnih dozvola. Sve odluke donijete nakon 24. februara 2022. „prestaju da važe i ne podliježu izvršenju“, navodi list.
Čerepanov je rekao da je cilj ovih mjera očuvanje vojnih tajni i sprečavanje da osjetljive informacije o ruskim operacijama dospiju u druge zemlje putem međunarodnih zahtjeva. Dodao je da stranci koji su po ugovoru obavljali „borbene misije“ ne bi trebalo da budu predate stranim jurisdikcijama.
Osim zaštite onih koji su već služili, očekuje se da amandmani podstaknu i nove regrute iz inostranstva. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u julu 2025. potpisao zakon kojim se osobama bez državljanstva dozvoljava potpisivanje ugovora sa ruskom vojskom do kraja mobilizacije ili ukidanja ratnog stanja. Oni koji se prijave tokom rata mogu dobiti državljanstvo bez jezičkih ili boravišnih uslova.
Prema ukrajinskom listu Mezha, poslanik Državne dume Oleksij Kurinni opisao je zakonodavni paket kao „povratak zdravom razumu“, dodajući da takvi migranti „imaju primarno pravo da steknu rusko državljanstvo“.
Nacrt se zasniva na predsjedničkoj uredbi iz novembra kojom se stranima i osobama bez državljanstva koji su služili u tzv. „specijalnoj vojnoj operaciji“ omogućava pojednostavljen pristup dobijanju državljanstva.
Vedomosti navodi da je Savjet za ljudska prava pratio slučajeve iz Centralne Azije u kojima su sudovi kažnjavali građane zbog pridruživanja ruskim snagama u inostranstvu — što ruski zvaničnici koriste kao argument za uvođenje novih zaštita. Sudovi u Uzbekistanu, Kirgistanu i Kazahstanu izricali su kazne do pet godina zatvora zbog učešća u ratu u Ukrajini. Ukrajinska inicijativa „Želim živjeti“ objavila je podatke o više od 1.100 Uzbekistanca i stotinama Tadžikistanaca i Kazahstanaca koji su potpisali ugovore sa ruskim Ministarstvom odbrane.
Advokatica Natalija Malinovskaja izjavila je da mjere predstavljaju „socijalnu pravdu“, naglašavajući da doprinos boraca „odbrani i uspostavljanju reda na novim teritorijama“ zahtijeva adekvatan odgovor države. Smatra da su blaži oblici odgovornosti za strane borce „primjereni i opravdani“.
Mezha zaključuje da će predložene izmjene „značajno uticati na pravni status stranaca koji služe ili su služili u ruskim vojnim formacijama, kao i na buduće međunarodne pravne postupke“.
Ukoliko budu usvojeni, amandmani bi učvrstili ulogu Rusije kao odredišta za strane borce i zaštitili ih od stranih jurisdikcija koje nastoje da ih krivično gone zbog djelovanja u Ukrajini. Analitičari upozoravaju da bi ove mjere mogle privući i osobe koje imaju pravnih problema u svojim državama, jer bi u Rusiji dobile zaštitu od progona.

Kremlj donosi kontroverzan zakon koji štiti stane plaćenike

Podsjetio sam Vas na izjavu ambasadora Turske da ukoliko mjere koje je preduzela Crna Gora turska će biti u obavezi da odgovori recipročno, što znači da su posljedice u izvjesnom smislu nastupile onog trenutka kad je Vlada uvela mjere prema Turskoj. Trebalo je sačekati definitivne nalaze istrage, pa onda donositi odluku na Vladi, koja ima tako ozbiljne konsekvence. Shvatio sam da ste i sami najavili da bi uskoro te mjere prema Turskoj mogle biti stavljene van snage, kazao je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore i član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić.&nbsp;
U toku je Kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova magistra Ervina Ibrahimovića na temu "Narušavanje bilateralnih odnosa sa Republikom Turskom na temelju odluke Vlade Crne Gore o okidanju bezviznog režima.
Ibrahimovićč je na samom &nbsp;početku, prije usvajanja Dnevnog reda, negodovao način formulisanja naslova teme.&nbsp;
- Ne možemo narušiti odnose na ovaj način na prijateljskom državom - kazao je Ibrahimović. &nbsp;
Nikolić je podsjetioje na govor Ambasadora Turske u kojem je najavio i recipročne mjere ako ne povučemo ovu odluku.&nbsp;
- Kakve posljedice bi povuklo povlačenje tih recipročnih mjera? Imamo puno ljudi koji se liječe u Turskoj, koji održavaju ekonomske odnose sa tom državom - istakao je on.
Istakao je da razumije da Ibrahimović ne može odgovarati za saopštenja Uprave policije jer je očigledno Vlada na osnovu netačne informacije policije "posegnula za repertoarom ovih mjera".
- Trebalo je sačekati definitivne nalaze istrage, pa onda donositi odluku na Vladi, koja ima tako ozbiljne konsekvence. Shvatio sam da ste i sami najavili da bi uskoro te mjere prema Turskoj mogle biti stavljene van snage - dodao je Nikolić.
<h2>Ibrahimović: Pitanje incidenta na Zabjelu više je tema za ministra unutrašnjih poslova i direktora policije</h2>
Ibrahimović je kazao da naslov teme nije odgovarajući.&nbsp;
- Ne želeći da polemišem oko ovoga, mislim da je pretenciozno. Odnosi Crne Gore i Republike Turske su sveobuhvatni... ono što treba sve nas da hrabri da su ti odnosi kvalitetni i od interesa za obje države. Donekle ste u pravu - treba biti oprezan, ne treba testirati prijateljstvo, riječ je o velikoj državi. Srećni smo da je danas toliko interesovanje turskih investitora i turista - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pitanje incidenta na Zabjelu više je tema za ministra unutrašnjih poslova i direktora policije.
Dodao je da incident treba da nas zabrine gdje ovo društvo ide
- Ministri iz BS-a nijesu glasali za uvođenje viza. Iz razgovora sa premijerom jasno sam čuo da želi unapređenje odnosa sa Turskom, a u planu je i njegova posjeta toj državi. Ono što se desilo te noći - to treba da nas zabrine, da se zapitamo kuda ovo društvo ide. Vidjeli smo izlive ksenofobije, govor mržnje, uništavanje dobara turskih državljana. Pozivam sve da budu odgovorni pri davanju izjava, direktno se 'bildovalo' raspoloženje određenih struktura u društvu sa negativnim porukama - istakao je Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović dodaje da ga raduje što ni premijer nema različite poglede na politiku Vlade kada su u pitanju evropske integracije i NATO ali isto tako i odnos s Republikom Turskom.&nbsp;
Kako je kazao, odnosi sa Turskom i dalje su na dinamičnom nivou.
- I ono što će vas sigurno interesovati da imamo preko 60 potpisanih međunarodnih normativnih akata sa Turskom i dalje naše institucije sarađuju - istakao je Ibrahimović.&nbsp;

Nikolić: Trebalo sačekati definitivne nalaze istrage, pa onda donositi odluku na Vladi; Ibrahimović: Pitanje incidenta na Zabjelu više je tema za ministra unutrašnjih poslova i direktora policije

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Danas u "Ukrštenim riječima": Ko iz Crne Gore ratuje na stranim ratištima, Botun i Đukanović i ASK

Ibrahimović: Snažno partnerstvo sa UK doprinosi stabilnosti regiona i evropskom napretku Crne Gore

Mujović: Podgorica je svjedočanstvo da je ljekovito sanjati velike snove

Kremlj donosi kontroverzan zakon koji štiti stane plaćenike

Nikolić: Trebalo sačekati definitivne nalaze istrage, pa onda donositi odluku na Vladi; Ibrahimović: Pitanje incidenta na Zabjelu više je tema za ministra unutrašnjih poslova i direktora policije

PRATITE TVe UŽIVO