<article>Za predsjednika Odbora direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore jednoglasno je odabran dr Igor Babić, navodi se u saopštenju.Kako je saopšteno, danas je održana prva konstitutivna sjednica Odbora koji je formiran odlukom Vlade Crne Gore s ciljem da kroz strateški nadzor i saradnju doprinese daljem razvoju i unapređenju sistema hitne medicinske pomoći.Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, predstavio je članovima Odbora direktora ključne rezultate i dostignuća ostvarena tokom četvorogodišnjeg perioda rukovođenja ustanovom.- U proteklom periodu, tačnije od 15. juna 2021. godine Zavod je prošao kroz značajne procese modernizacije, infrastrukturnog i organizacionog jačanja, prošao kroz izazaove uprkos kojima je struktura opstala i ako se naišlo na vrlo singnifikantne propuste od osnivanja Zavoda. U Zavod je do sada ukupno uloženo 6.356.206 eura, od čega su sopstvena sredstva, EU projekti i donacije 3.669.816 eura . Kroz kapitalni budžet 2.686.390 eura. Renovirano je 18 jedinica hitne medicinske pomoći od čega 8 iz sopstvenih sredstava Zavoda za HMP. Tender za još dvije jedinice Danilograd je završen a Bijelo Polje je u toku. Svim ovim aktivnostima napravili smo veliki korak ka ujednačavanju kvaliteta zdravstvene zaštite u svim regijama, Sjever, Centar, Jug, Crne Gore. Rezultati svjedoče o dosadašnjem predanom radu i jasnoj viziji i misji unapređenja sistema. Naš cilj ostaje jasan – efikasan, moderan i dostupan sistem hitne medicinske pomoći koji je stub sigurnosti svih građana Crne Gore. Zato očekujem da Odbor direktora bude snažan partner u daljem strateškom vođenju Zavoda, da svojim iskustvom i sugestijama doprinese donošenju odluka koje će ojačati našu misiju - poručio je Niković.</article>

Za predsjednika Odbora direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore jednoglasno je odabran dr Igor Babić, navodi se u saopštenju.
Kako je saopšteno, danas je održana prva konstitutivna sjednica Odbora koji je formiran odlukom Vlade Crne Gore s ciljem da kroz strateški nadzor i saradnju doprinese daljem razvoju i unapređenju sistema hitne medicinske pomoći.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, predstavio je članovima Odbora direktora ključne rezultate i dostignuća ostvarena tokom četvorogodišnjeg perioda rukovođenja ustanovom.
- U proteklom periodu, tačnije od 15. juna 2021. godine Zavod je prošao kroz značajne procese modernizacije, infrastrukturnog i organizacionog jačanja, prošao kroz izazaove uprkos kojima je struktura opstala i ako se naišlo na vrlo singnifikantne propuste od osnivanja Zavoda. U Zavod je do sada ukupno uloženo 6.356.206 eura, od čega su sopstvena sredstva, EU projekti i donacije 3.669.816 eura . Kroz kapitalni budžet 2.686.390 eura. Renovirano je 18 jedinica hitne medicinske pomoći od čega 8 iz sopstvenih sredstava Zavoda za HMP. Tender za još dvije jedinice Danilograd je završen a Bijelo Polje je u toku. Svim ovim aktivnostima napravili smo veliki korak ka ujednačavanju kvaliteta zdravstvene zaštite u svim regijama, Sjever, Centar, Jug, Crne Gore. Rezultati svjedoče o dosadašnjem predanom radu i jasnoj viziji i misji unapređenja sistema. Naš cilj ostaje jasan – efikasan, moderan i dostupan sistem hitne medicinske pomoći koji je stub sigurnosti svih građana Crne Gore. Zato očekujem da Odbor direktora bude snažan partner u daljem strateškom vođenju Zavoda, da svojim iskustvom i sugestijama doprinese donošenju odluka koje će ojačati našu misiju - poručio je Niković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Dr Igor Babić izabran za predsjednika Odbora direktora ZHMCG

Nakon sedmice intenzivne političke nestabilnosti, francuski predsjednik Emanuel Makron trebalo je da imenuje novog premijera danas, u svom najnovijem pokušaju da razbije političku blokadu koja drži zemlju već više od godinu dana, dok se Francuska suočava sa rastućim ekonomskim izazovima i sve većim dugom.
Prije nego što je objavio svoj izbor, Makron je pozvao lidere političkih partija u Jelisejsku palatu, sa zapaženim izostankom Marin Le Pen iz krajnje desničarske Nacionalne skupine i Žan-Lika Melenšona iz krajnje ljevičarske partije Nepokorena Francuska.
Ova imenovanja se široko smatraju posljednjom šansom predsjednika da oživi svoj drugi mandat, koji traje do 2027. godine.
Bez većine u Nacionalnoj skupštini za sprovođenje svoje agende, Makron se suočava sa sve žešćom kritikom, čak i unutar vlastitog tima, i ima vrlo malo manevarskog prostora.

Makron sprema imenovanje novog premijera u pokušaju razbijanja političke blokade

Predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić pozvao je ministra Dragana Krapovića da naredi otvaranje kapija pred inspekcijskim službama kako bi se rješenje ministarstva kulture konačno sprovelo u djelo. - Jer pamtimo njegove riječi da nema ništa protiv toga da se ova tabla ukloni. Neka prestanu sa fingiranjem građana, javnosti i prevacivanjem odgovornosti sa jednih na druge - kazao je Nišavić na protestu ispred vojnog objekta u Morinju. Na protest je došao i poslanik u Skupštini Crne Gore, te predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević. Nešto kasnije, stigao je i sveštenik Mijajlo Backović. Na skupu je prisutan i predsjednik Slobodne Crne Gore, Vladislav Dajković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010151040_8d9b092efcaffdd8287e0ce20a0eadbc30138c8e4ed4a5f2e21d5db6a7e3a233.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251010151040_8d9b092efcaffdd8287e0ce20a0eadbc30138c8e4ed4a5f2e21d5db6a7e3a233" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Knežević u Morinju"><figcaption>Milan Knežević(Photo: Pobjeda/Ivana Komnenić)</figcaption></figure>  Nišavić je pročitao pismo podrške potpredsjednika Opštine Kotor Siniše Kovačevića. Okupljanje, koje će započelo nešto prije 15 sati, organizuju Udruženje boraca ratova od 1990. godine i Miholjski zbor. Povod je, kako su pojasnili u zajedničkom saopštenju "trogodišnje ometanje uklanjanja sporne spomen-ploče u Morinju, po rješenju nadležne inspekcije, uz ultimatum hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlić Radmana Vladi Crne Gore da ona ostane takva kakva jeste“. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FY0c62AzJJgA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Naveli su da će trajati jedan sat. - Sjutra, 10. oktobra 2025. godine, sa početkom u 15 časova održaće se protestno okupljanje ispred vojnog objekta u Morinju gdje se nalazi nezakonita spomen-ploča (sa krajnje problematičnim natpisom) logorašima bivšeg Sabirnog centra za prihvat zarobljenih lica - saopšteno je juče iz Udruženja boraca ratova 90-ih i Miholjskog zbora.

Traže uklanjanje spomen-ploče u Morinju, protest obezbjeđuje policija

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je Premijerski sat za 30. oktobar.
U saopštenju crnogorskog parlamenta podsjećaju poslaničke klubove da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade najkasnije 72. sata prije početka sjednice.&nbsp;
Premijerski sat počinje u 12 sati.

Premijerski sat 30. oktobra

Ulaganje u kapacitete i psihološku sigurnost unutar organizacija civilnog društva (OCD) znači ulaganje u spremnost cijelog društva da odgovori na buduće krize, zbog čega je važno da ona bude sistemski prepoznata i institucionalno podržana.
To je saopšteno na događaju „Između pritiska i podrške – kako graditi psihološku sigurnost unutar OCD?“, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) CAZAS povodom 10. oktobra – Međunarodnog dana mentalnog zdravlja.
Izvršni direktor NVO CAZAS dr Mišo Pejković kazao je da su nevladine organizacije često prva linija reakcije u krizama – bilo da je riječ o nasilju u porodici, bolestima zavisnosti, javnozdravstvenim, društvenim ili humanitarnim izazovima.
„One dolaze tamo gdje sistem još nije stigao, gdje institucije nijesu dovoljno fleksibilne ili gdje povjerenje građana traži lice iz zajednice, a ne pečat na papiru“, rekao je Pejković.
Prema njegovim riječima, u vremenima kada su ljudi pogođeni strahom, gubitkom ili neizvjesnošću, upravo organizacije civilnog društva pružaju emocionalnu i praktičnu podršku na terenu, povezuju zajednice, informišu, i obnavljaju osjećaj sigurnosti i pripadnosti.
„Ali istovremeno, te iste organizacije i njihovi timovi rade pod ogromnim pritiskom – često bez sistemske podrške, uz iscrpljujuće rokove i emotivno zahtjevne zadatke. Zato je važno govoriti i o njihovoj otpornosti, o tome kako mi koji pomažemo drugima možemo ostati stabilni i sačuvati mentalno zdravlje“, istakao je Pejković.
Ukazao je da osjećaj misije koju imaju NVO često dolazi zajedno sa pritiskom, rokovima, očekivanjima, ograničenim resursima, neizvjesnošću.
„Između te dvije krajnosti – pritiska i podrške – nalazi se naša tema današnjeg dana: psihološka sigurnost. Psihološka sigurnost znači da ljudi u organizacijama mogu slobodno da izraze svoje mišljenje, da postave pitanje, da priznaju grešku, da potraže pomoć, da budu adekvatno plaćeni za svoj rad – bez straha da će biti osuđeni ili zanemareni. &nbsp;To nije luksuz, to je preduslov za zdrav rad i održive rezultate“, naveo je Pejković.
Podsjetio je da je kao organizacija koja više od dvije decenije radi u oblasti zdravlja, CAZAS kroz svoj rad mnogo puta svjedočio i snazi i ranjivosti civilnog sektora.
„Vidjeli smo koliko ljudi u ovom sektoru zna da bude posvećeno, ali i koliko ta posvećenost zna da iscrpi. I zato nam je važno da o ovim temama govorimo – ne samo u okviru projekata, nego i kao zajednica koja želi da raste i da brine o sebi.
Istakao je da nevladine organizacije ne djeluju samo povremeno, već da one grade otpornost društva kontinuirano i dugoročno, kroz edukaciju, podršku i zagovaranje.
„Upravo zato, ulaganje u kapacitete i psihološku sigurnost unutar OCD znači ulaganje u spremnost cijelog društva da odgovori na buduće krize“, poručio je Pejković.
Kazao je da su iz CAZAS-a u prethodnih šest mjeseci obučili deset lidera nevladinih organizaicja za osiguranje psihološke sigurnosti na radu,
„Realizovali mentorski program podrške i trenutno tri nevladine organizacije prolaze kroz proces mentorske podrške u osiguranju psihološke sigurnosti, kao i izradili analizu stanja i utvrdili kakvo je stanje ali i potrebe u sektoru kako bismo usmjerili naredne korake u ovoj oblasti“, naveo je Pejković.
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević kazao je da su u primjeni postojećeg Zakona o nevladinim organizacijama uočeni brojni izazovi, čijem će se rješavanju doprinijeti usvajanjem novog zakona.
Kako je naveo, uz ekspertsku podršku obezbijeđenu kroz projekat koji finansira Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, pripremljen je nacrt novog zakona koji je prošao javnu raspravu.
„U toku je pribavljanje potrebnih mišljenja nadležnih resora, a očekuje se da će uskoro biti upućen Vladi na razmatranje“, naveo je Suljević.
Podsjetio je da je uspostavljen Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija, kao važna platforma za dijalog između vladinog i nevladinog sektora
Govoreći o budućim aktivnostima, ministar je najavio da je u toku priprema digitalne platforme za podnošenje zahtjeva za kofinansiranje projekata i programa NVO podržanih iz fondova EU, koja se realizuje u saradnji sa Regionalnom školom za javnu upravu (ReSPA).
„Pilot verzija platforme biće puštena u novembru, a do kraja godine nevladine organizacije će moći da podnose zahtjeve elektronski“, najavio je Suljević.
Kazao je i da su u toku pregovori o obezbjeđivanju sredstava za izradu digitalne platforme za finansiranje projekata i programa NVO iz državnog budžeta na nivou svih organa državne uprave.
Suljević je najavio i da će početkom naredne godine otpočeti priprema nove četvorogodišnje strategije saradnje države i NVO sektora za period 2027–2031, koja će, kako je saopštio, biti izrađena na inkluzivan i transparentan način.
Predstavljajući nalaze analize i ispitivanja potreba među OCD i kadra OCD, programska direktorica NVO CAZAS Sanja Šišović istakla je da
psiholo[ka sigurnost podrazumijeva radno okruženje u kojem se pojedinci osjećaju poštovano, zaštićeno i slobodno da budu autentični.
Dodala je da je ovaj koncept ključan za razvoj zdravih, inkluzivnih i produktivnih organizacija, posebno u sektoru civilnog društva.
Pojasnila je da je jedan od ključnih izazova sa kojima se OCD suočavaju jeste kontinuirani nedostatak resursa za dostizanje željenog uticaja.
„Ograničeni budžeti često znače da ne postoje sistemske mjere podrške mentalnom zdravlju zaposlenih – poput redovne supervizije, psihološkog savjetovanja ili edukacija o stres menadžmentu“, navela je Šišović.
Ukazala je da su zaposleni nerijetko angažovani na više funkcija istovremeno, što dovodi do preopterećenosti, iscrpljenosti i povećanog rizika od sagorijevanja.
„Usljed finansijskih ograničenja, rad u civilnom sektoru često predstavlja drugi ili dodatni posao, koji pojedinci obavljaju radi lične finansijske stabilnosti. Poseban izazov predstavlja i tzv. „kultura aktivističkog izgaranja“, koja glorifikuje požrtvovanost, rad bez granica i ličnu žrtvu za „viši cilj““, rekla je Šiović.
Iako motivišuća, kako je pojasnila, ova kultura normalizuje prekovremeni rad, emocionalnu iscrpljenost i zanemarivanje ličnih potreba.
„U takvom okruženju traženje pomoći se može doživjeti kao slabost, a priznanje izazova ili ranjivosti kao profesionalni neuspjeh“, navela je Šišović.
Kazala je da zaposleni u OCD često rade sa osobama koje su preživjele traumu, nasilje, siromaštvo ili diskriminaciju, što, kako je pojasnila, zahtijeva visoku emocionalnu dostupnost, empatiju i otpornost.
„Međutim, bez adekvatne institucionalne podrške, ovaj rad može dovesti do sekundarne traume i emocionalne iscrpljenosti, pretvarajući radno okruženje u izvor psiholoških rizika“, upozorila je Šišović.
Na sve to se, kako je dodala, nadovezuju politički i društveni pritisci, naročito prema organizacijama koje se bave ljudskim pravima, rodnom ravnopravnošću, antikorupcijom i zaštitom manjinskih grupa.
„Takvi pritisci direktno narušavaju osjećaj sigurnosti zaposlenih, koji se mogu osjećati izolovano i demotivisano“, kazala je Šišović.
Pojasnila je da je analiza sprovedena na osnovu strukturiranih upitnika za OCD i njihove zaposlene, a da je u istraživanju učestvovalo 60 organizacija civilnog društva i 160 ispitanika/ca.
„Rezultati pokazuju da su ispitanici većinom angažovani na operativnim i srednjim pozicijama – u projektima, administraciji, komunikacijama i odnosima s javnošću. Najčešće prijavljeni izvori stresa su veliki obim posla, kratki rokovi, rad sa osjetljivim grupama i nesigurnost zaposlenja“, rekla je Šišović.
Govoreći o zaključcima, Šišović je kazala da psihološka bezbjednost mora postati strateški prioritet u radu organizacija civilnog društva, a ne projektno uslovljena aktivnost.
„OCD bi trebalo da: razviju interne politike koje eksplicitno adresiraju mentalno zdravlje zaposlenih, uvedu redovne procjene stresa i radnog zadovoljstva, omoguće pristup psihološkoj podršci kroz interne ili eksterne resurse, &nbsp;formalizuju procedure za prijavu konflikata, mobinga i sagorijevanja, uključe edukacije o stres menadžmentu i emocionalnoj otpornosti u redovan radni program“, navela je Šišović.
Ukazala je da bi OCD trebalo da unaprijede organizacionu kulturu kroz otvoreno i participativno liderstvo.
Šišović je, govoreći o preporukama za donatore, kazala da je preporuka da se komponente psihološke sigurnosti postanu obavezan dio projektnih budžeta, kao i da se finansiraju supervizije, edukacije i psihološka podrška zaposlenima.
„Državne institucije i zakonodavna tijela treba da osiguraju pravni i institucionalni okvir koji prepoznaje i štiti mentalno zdravlje zaposlenih u OCD sektoru, kroz smjernice, inspekcijske nadzore, savjetovališta i obavezne edukacije o mentalnom zdravlju“, rekla je Šišović.
Istakla je da snaliza jasno ukazuje da psihološka bezbjednost u OCD sektoru u Crnoj Gori nije sistemski prepoznata niti institucionalno podržana.
„Zaposleni funkcionišu u uslovima visokog stresa, emocionalne iscrpljenosti i organizacione nesigurnosti, bez adekvatnih mehanizama zaštite. Zbog toga psihološka bezbjednost na radu mora postati temelj etičkog, inkluzivnog i održivog djelovanja civilnog sektora, jer bez zdravih zaposlenih nema ni zdravog i održivog civilnog društva“, zaključila je Šišović.
Tokom panel diskusije „Rad u OCD - od misije do izgaranja“, državna sekretarka Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Mirsada Bošnjak istakla je da je u završnoj fazi izrada novog Zakona o nevladinim organizacijama, u čijoj su pripremi, kako je podsjetila, aktivno učestvovali predstavnici civilnog sektora.
Prema njenim riječima, održana su tri okrugla stola u Bijelom Polju, Podgorici i Baru, navodeći da je pristigao veliki broj komentara i predloga, koji su uvršteni u nacrt zakona.
Bošnjak je podsjetila da je formiran i Savjet za saradnju državne uprave sa NVO sektorom, koji je proširen sa šest na dvanaest članova iz civilnog društva.
„Smatramo da svaka javna politika mora imati svog predstavnika iz nevladinog sektora. Njihov glas sada će se više čuti“, kazala je Bošnjak.
Govoreći o psihološkoj sigurnosti i pritiscima u civilnom sektoru, Bošnjak je poručila da je potrebno više otvorenog razgovora o stresu i mentalnom zdravlju, kako u NVO sektoru, tako i u državnoj upravi.
„Svi smo pod stresom kod kuće, na poslu, na ulici. Važno je da jedni prema drugima pokažemo više razumijevanja i podrške“, kazala je Bošnjak, navodeći da Ministarstvo planira u godišnji plan rada uvrstiti i obuke iz oblasti mentalnog zdravlja i međuljudskih odnosa.
Psihološkinja i psihoteraputkinja Tijana Ignjatov, podsjetila je da većina organizacija civilnog sektora nastaje iz unutrašnje motivacije, višeg smisla i želje da se pomogne drugima, kao i da ih pokreće vrednost altruizma i visoka empatija prema ranjivim grupama.
Takav pristup, kako je navela, privlači ljude sa sličnim vrijednostima, one koji žele da razumiju, zaštite i pruže podršku drugima.
„Mi to u psihoterapiji nazivamo unutrašnjim pokretačem u dovoljavanju drugima. To je prelikepa, ali i zahtjevna energija, jer u isto vrijeme nosi rizik da zaborimo na sebe, na sopstvene granice i potrebe“ , objasnila je Ignjatov.
Ona je upozorila da upravo takva predanost i dugotrajna posvećenost mogu dovesti do procesa izgaranja, jer zaposleni često više čuju potrebe drugih nego sopstvene.
„To je plodno tlo za burnout,, kada ste stalno usmjereni na druge, a zaboravite da oslušnete sebe“, dodala je Ignjatov.
Prema njenim riječima, dodatni pritisak dolazi i iz spoljašnjih faktora: nedostatka finansijskih resursa, povećane konkurencije i rastućih potreba korisnika.
„U situaciji kada resursa ima sve manje, a potrebe su sve veće, zaposleni često reaguju dodatnim naporom – pišu još jedan projekat, ostaju sat vremena duže, daju više od sebe. A kako je tim mali, ta iscrpljenost postaje sistemska“, rekla je Ignjatov.
Ona je ukazala i na postojanje kulture ćutanja o stresu i iscrpljenosti u nevladinom sektoru.
„Ljudi rijetko govore o svojim teškoćama, a nerijetko tek iznenadnim odlaskom iz organizacije pokažu koliko su bili iscrpljeni. Češće ćemo poslušati osobu preko puta nego sebe. O takvim procesima se ćuti, i onda nekad, bez mnogo najave, neko jednostavno ode. To dodatno opterećuje timove i pojačava pritisak na one koji ostaju“, naglasila je Ignjatov.
Kao ključ za prevazilaženje ovih izazova, Ignjatov ukazuje na izgradnju psihološke sigurnosti u organizacijama, prostora u kojem zaposleni mogu otvoreno govoriti o svojim potrebama, greškama i teškoćama, bez straha od osude.
„To je osnova o kojoj se ne pregovara. Psihološka sigurnost znači da se čujemo međusobno, sa istom empatijom koju dajemo našim korisnicima“, rekla je Ignjatov.
Izvršna direktorica NVO CEDEM Nevenka Vuksanović, kazala je da je burnout sindrom u civilnom sektoru usko povezan sa odlivom kadra i nedostatkom finansijske stabilnosti.
„Istraživanja pokazuju jasnu vezu između sagorijevanja u sektoru i odlaska ljudi iz organizacija. Kod nas se to posebno vidjelo nakon promjene vlasti 2020. godine, kada je veliki broj zaposlenih prešao u državne institucije ili biznis sektor“, istakla je Vuksanović.
Prema njenim riječima, razlog za to nije uvijek veća plata, već sigurniji i stabilniji izvor prihoda.
„Procjenjujem da je civilni sektor tada izgubio i do 40 odsto kadra. Time smo pretrpjeli ozbiljnu štetu, jer je sektor morao iznova da gradi svoje kapacitete, što zahtijeva i finansijska ulaganja“, navela je Vuksanović.
Ukazala je da civilni sektor i dalje „kuburi“ sa finansijskom nestabilnošću, zbog čega je teško ulagati u profesionalni razvoj zaposlenih i njihovo mentalno zdravlje.
„Sve slabosti, uključujući i burnout, zapravo su odraz kapaciteta jedne organizacije, polovina je finansijski kapacitet, a druga polovina sposobnost lidera da prepozna stanje svog tima“, naglasila je Vuksanović.
Istakla je važnost sistemskog pristupa mentalnom zdravlju i obrazovanju.
„Ako želimo zdrave odrasle osobe, moramo početi od djece. Ministarstvo prosvjete mora imati ključnu ulogu, jer građansko obrazovanje nije obavezno, a u školama raste vršnjačko nasilje. Ako se vrijednosti ne uče u porodici, država mora da ih uspostavi kroz sistem“, ocijenila je Vuksanović.
Događaj je organizovan u okviru regionalnog projekta SMART Balkan, koji implementira Centar za promociju civilnog društva, Centar za istraživanje i kreiranje politika i Institut za demokratiju i medijaciju a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sistemski podržati psihološku sigurnost unutar organizacija civilnog društva

Politički montirane optužbe Specijalnog državnog tužilaštva - jedino se tako mogu objasniti konstrukcije i lažni narativi iz Naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića i još pet osoba. &nbsp; Detalji iz komunikacije Draga Spičanovića i Aleksandra Mijajlovića, vezani za belvederska dešavanja 5. septembra 2021. godine, otkrivaju da troje tužitelja koji potpisuju Naredbu - bez ikakvog činjeničnog osnova dovode u vezu komunikaciju Spičanovića sa tekstovima na CDM-u ili bilo kojem drugom mediju koji targetira Specijalno državno tužilaštvo. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009191032_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251009191032_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="KAKO SE ČITAJU PODACI: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici"> <figcaption>KAKO SE ČITAJU PODACI: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To se najbolje vidi iz poruke Draga Spičanovića upućene 5. oktobra 2021. godine Aleksandru Mijajloviću, tačno trideset dana od dešavanja na Belvederu i Cetinju prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Jaonikija Mićovića u Cetinjskom manastiru. &nbsp; Spičanović informiše koja je policija sredstva upotrijebila prema građanima koji su protestvovali. &nbsp; <h2>PODACI KOJI SE (NE)POKLAPAJU</h2> ,,Sad mi javljaju iz unutrašnje...Radili su izvještaj oko Cetinja...135 projektila su ispalili...95 patrona...i 40 ručnih bombi....Jedan hajduk iz PJP... Saznat ću ko je ... Najviše...On je gađao onoga u ulicu kad je sve završeno... &nbsp;Ali ne pričaj...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009191032_8cde54a549b6e271309a81fd0c450f1c3ec19f719503d9f71bd96f640005ef8c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251009191032_8cde54a549b6e271309a81fd0c450f1c3ec19f719503d9f71bd96f640005ef8c" data-rendition-name="original" width="408" height="272" loading="lazy" alt="PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Detalj sa Cetinja 5. septembra 2021. godine"> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Detalj sa Cetinja 5. septembra 2021. godine(Photo: FOTO: Stevo VASILJEVIĆ)</figcaption> </figure>  Na osnovu ove komunikacije, trojka specijalnih tužilaca zaključuje da je Spičanović odavao tajne podatke Mijajloviću koji su kasnije objavljeni na portalu CDM. U naredbi se i navodi naslov sa portala: ,,Sukobi policije i građana – bačene velike količine suzavca, Joanikije ustoličen u Cetinjskom manastiru, priveden Veljović”, za koji tekst se ističe da je bio krivičnog postupka na Cetinju. &nbsp; Ne navodi se kojeg i zbog čega, kao da ni sami tužioci nijesu znali. &nbsp;&nbsp; Pregledom pomenutog teksta konstatuje se da je riječ u stvari o vijestima u nizu objavljenim 5. septembra 2021. godine zaključno sa 6 sati i 30 minuta na portalu CDM. U tekstu koji se pominje u Naredbi za sprovođenje istrage - &nbsp;nema ni jednog jedinog podatka koji pominje Spičanović. &nbsp; Naprotiv, vijesti u nizu se završavaju sljedećom objavom. &nbsp;&nbsp; ,,6:30 Policija je bacila suzavac na građane u centru Cetinja i kod muzeja Kralja Nikole. Građani Crne Gore koji su cijelu noć bili na bariladama ne odustaju i poručuju da Joanikije ne može biti ustoličen u Cetinjskom manastiru i da njemu, kao u srpskom patrijarhu Porfiriju i njihovoj pratnji neće biti dozvoljen dolazak na Cetinje.” <h2>POGREŠNO ČITANJE</h2> Izvjesno je, dakle, da CDM nije objavio u tekstu ni jedan podatak o kojem Spičanović govori, niti je mogao da ih objavi jer je serijal vijesti u nizu završen ujutru u 6 sati i 30 minuta kada je Cetinje tek počelo da se zasipa suzavcem. Ne samo od policajaca na Dvorskom trgu već i sa obližnjeg brda. &nbsp; No, u Naredbi za sprovođenje istrage dalje se navode podaci iz Izvještaja Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Uprave policije – sasvim drugačiji podaci u odnosu na one o kojima Spičanović govori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009191036_efb053f9da71d814c05bcb63230a467388d77fa6d1c518fd7a61693fba7f00e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251009191036_efb053f9da71d814c05bcb63230a467388d77fa6d1c518fd7a61693fba7f00e9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt=',,VAR SOBA" U VLADI CRNE GORE, 4. SEPTEMBAR 2021. GODINE: Nzakonito odlučivanje '> <figcaption>,,VAR SOBA" U VLADI CRNE GORE, 4. SEPTEMBAR 2021. GODINE: Nzakonito odlučivanje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Potom se navode i podaci koji su kasnije, skoro godinu kasnije objavljeni i koji su mnogo gori po crnogorsku policiju i pokazuju da je prvobitno Vlada Zdravka Krivokapića pokšala da sakrije koliko je srestava nezakonito upotrijebljeno prema građanima 4. i 5. septembra 2021. &nbsp; ,,...5 septembra 2021. gdine upotrijebljeno je ukupno 202 sredstva prinude (od čega 151 hemijski metak – patron suzavca ispaljen iz hemijskih pušaka i pištolja, 25 rzčnih hemijskih bombi, 18 hemijskih bombi ili hemijskih metaka, 4 šok bombe i 4 spreja sa nadražujućim dejstvom.” Osim što U Naredbi konstatuju da je na Cetinju 5. septembra primijenjena znatno veća prinuda - ali i količina suzavca i drugih hemijskih sredstava nego što je to crnogorska policija htjela da prizna - specijalni tužioci dolaze do iznenađujućeg zaključka. &nbsp; <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Koji, sažeto rečeno, glasi: da je Spičanović odaavao službene tajne! Kako je to radio, citiraćemo detalj iz Naredbe: ,,tako što je Mijajloviću, kao organizatoru kriminalne grupe” odao podatke iz izvješataja Unutrašnje kontrole vezanih za upotrebu sile na Cetinju do kojih je došao posredstvom sebi bliskih, za sada neidentifikovanih policijskih službenika zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova”. &nbsp; Kako je Spičanović prenosio podatke iz policijskog izvještaja kada se brojke koje saopštava Mijajloviću ne poklapaju sa onima iz prvog, niti sa onima iz drugog izvještaja? &nbsp; To se ne može shvatiti iz Naredbe o sprovođenju istrage. &nbsp; Zašto se Mijajlović okrivljuje da je uređivao medij, u ovom slučaju CDM, kada taj portal nije 5. septembra, pa ni 5. oktobra objavio ni jedan podatak koji je Spičanović prenio Mihailoviću? &nbsp; Ali i da su podaci objvaljeni na CDM-u, Pobjedi, Analitici ili nekom od sedam medija koje SDT targetira, kako bi se moglo zvati to djelo ili kako bi se kvalifikovalo djelo i koji bi pravni osnov bio za djelovanje Specijalnog državnog tužilaštva? Od kada je objava neprijatnih pdoataka kažnjiva u Crnoj Gori? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009191040_d948f59cf442c0d0f255ec510a8e5e425a4f5767823ac23408f85e11754c6d56.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251009191040_d948f59cf442c0d0f255ec510a8e5e425a4f5767823ac23408f85e11754c6d56" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="POLITIČKA UPOTREBA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA UPOTREBA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mnogo je odgovora na koje niko od troje tužilaca – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – ne može, niti umije dati odgovor. Jasno je i zbog čega: Naredba o sprovođenju istrage je napravljena da bude politička batina Specijalnog tužilaštva koje se stavilo na raspolaganje dijelu parlamentarne većine u Crnoj Gori. Da se to radi uz saglasnost Vladimira Novovića, ne treba sumnjati.&nbsp; Ključno pitanje je - hoće li crnogorsko društvo ćutati na zloupotrebu državnih institucija?

Kako specijalni tužioci specijalno demantuju - sebe?!

Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić, koja je ljetos „na divlje“ sagradila sprat i visoko potkrovlje na prizemnoj kući u naselju Seljanovo i „ukrovila“ je, iako joj je Građevinska inspekcija „pečatirala“ gradilište, i juče je nastavila sa radovima, odnosno radnici su dovršavali krov kuće - saopštila je Portalu ETV grupa mještana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fxo5kBxXYAm4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Objavili smo i 19. septembra da Samardžić dovršava radove u unutrošnjasti kuće, na spratovima koje je nezakonito dogradila.
Mještani su ogorčeni, kako kažu, njenim beskrupuloznim ponašanjem, ali i neradom institucija koje ne reaguju.
Njen primjer zaista jeste potvrda da u državi postoje oni koji su iznad zakona, odnosno privilegovani kojima institucije omogućavaju da krše propise, samo formalno reagujući po prijavama građana.
Kako smo pisali na njenom gradilištu bilo je radno čitavoga ljeta, iako i lokalni propisi zabranjuju građevinske radove tokom turističke sezone.
U namjeri da dogradi kuću nije je zaustavila ni naredba Građevinske inspekcije kojom je gradilište „pečatirano“, ni njene kolege iz Komunalne policije koje su, kako tvrde iz ove opštinske službe, pisale prijave i kažnjavale je. Samardžić je završila ono što je planirala.
Ko stoji iza nje i ko je štiti i omogućava joj da se izruguje sa zakonima Države Crne Gore i institucijama, nije poznato.
Isto kao što nepoznanica ostaje kako je moguće da službenica gradskog preduzeća bez zazora krši zakone i lokalne odluke, a da je niko ne Komunalnoj policiji ne pozove na odgovornost i pokrene disciplinski postupak protiv nje. Jer, ona koja gradi „na divlje“, sjutra će nekome kao komunalna inspektorka da izda nalog o zabrani gradnje ako taj neko ne posjeduje dozvolu.
Licemjerno, nemoralno i neprihvatljivo. Ali, to je naša realnost.

VIDEO: Ko štiti komunalnu inspektorku Samardžić?

U cjelosti ću iznijeti odbranu i izjasniti se na sve navode iz optužnice koja je neistinita, proizvoljna jer nije potkrijepljena nijednim dokazom. Kreatori ove optužnice označili su me da sam radio u interesu kavačkog klana na čijem je čelu bio Radoje Zvicer i da sam štitio osobe iz te kriminalne organizacije iako jasno proizilazi da sam upravo ja te osobe procesuirao i protiv njih podigao optužnice - kazao je u Višem sudu prilikom iznošenja odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
U višesatnoj odbrani Čađenović je nekoliko tačaka optužnice do detalja analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Na ranijim ročištima Lazović i Katnić takođe su kategorično negirali navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
Čađenović je istakao da navodi optužnice nijesu potkrijepljeni nijednim personalnim, materijalnim dokazom koji su priloženi uz optužnicu.
- Kreatori optužnice su brojne dokaze po mojoj procjeni namjerno sakrivali. Postupak protiv mene traje neopravdano dugo. Skoro tri godine nijesam bio u prilici da iznesem odbranu zbog procesnih zloupotreba Tužilaštva - kazao je Čađenović.
On je dodao da upravo iz skaj komunikacija koje su objavljene u medijima a koje se nijesu našle u optužnici jasno proizilazi kako su ga Zvicer, Duško Roganović i ostali članovi doživljavali i kako iskazuju "divljenje" prema njemu.
- Parafraziraću njihove komunikacije. On je lud,kreten kad se nekom nakači. Postoje poruke gdje saopštavaju da im namještam krivična djela, optužnice i da na mene niko ne može uticati. U komunikacijama govore da će me zapaliti, osakatiti, napraviti invalidom. Ja sam za ove poruke saznao iz medija, nema ih u predmetu pune tri godine - ukazao je Čađenović.
On je naglasio da je upravo on podigao optužnicu protiv Roganovića, Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića i svih onih za koje kreatori ove optužnice tvrde da ih je štitio.
Čađenović je kazao da se tokom svoje dugogodišnje karijere uvijek rukovodio dokazima i da je postupao u skladu sa zakonom.
On je naveo da ga Tužilaštvo tereti da nije pokrenuo postupak protiv Roganovića zbog saizvršilaštva u ubistvu Predraga Pejovića.
- Kreatori ove optužnice tu tezu &nbsp;crpe u iskazuju svjedoka saradnika Milana Kankaraša koji je naveo da je zaključio da je Roganović sa svojim ljudima organizovao ubistvo. Ovaj zaključak Kankaraš izvodi na osnovu komunikacije koju je imao sa Roganovićem koji mu je saopštio: "Pedala je otišla" - kazao je Čađenović.&nbsp;
On je dodao da su upravo kreatori optužnice protiv njega, počinili više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja. Jedna od njih se odnosi i na iskaze svjedoka saradnika Milana Kankaraša, koje su, kako je objasnio iskoristili za formiranje optužnice protiv njega. Pojasnio je da su iskazi Kankaraša, za koje je sud naznačio da se ne smiju koristiti, pravosnažno izuzeti iz predmeta 9. marta 2023.godine, da bi tri mjeseca kasnije tužioci podigli optužnicu protiv njega upravo na osnovu tih iskaza.
- Sud je ovim rješenjem naznačio da se ove izjave ne mogu koristiti i predlažem da se to rješenje pribavi i sprovede kao dokaz - naveo je Čađenović.
On je rekao da će postaviti pitanje: Da li onda može da se koristi ta izjava?
Naglasio je da tog rješenja uz optužnicu nema. Prema njegovim riječima, povrijeđeno je pravo na odbranu.
Čađenović je ukazao i da se neko ne može osumnjičiti samo na osnovu iskaza svjedoka saradnika i zaključka te osobe a da te tvrdnje ne budu potkrijepljene dokazima.
- Postupak za ubistvo Pejovića i danas se vodi protiv NN osoba - kazao je Čađenović.
Ponovio je da u tom slučaju nijedan dokaz nije bio protiv Roganovića.
- Koliko sam "pazio" i "čuvao" Roganovića nabolje se vidi kada sam prikupio dokaze i optužio ga stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo i otmicu. U tom slučaju zaprijećena kazna je 40 godina zatvora a to se desilo nekoliko mjeseci nakon što sam postao navodno član njihove kriminalne organizacije - kazao je Čađenović.
U ovom slučaju više osoba iz kavačkog klana procesuirano je zbog ubistva Mila Radulovića.
Čađenović je istakao da on ni u jednom slučaju nije zloupotrijebio položaj već da su to učinili kreatori optužnice.
On se u odbrani osvrnuo i da nikada nije davao uputstva, naloge policijskom službeniku Petru Lazoviću i da nikada sa njim nije imao komunikaciju.
- Lazović nikada nije bio član nijednog istražnog tima.Nikada nije prisustvovao ni jednom sastanku a na kojem sam ja prisustvovao - kazao je Čađenović.
Ponovio je da se u svim predmetima isključivo vodio dokazima i činjenicama naglašavajući da je procesuirao više desetina osoba upravo iz kavačke kriminalne grupe a Tužilaštvo ga tereti da ih je štitio.
Suđenje se nastavlja 14. oktobr kada će Čađenović nastaviti da iznosi odbranu.

Čađenović: Kreatori optužnice iznijeli neistine, članovi kavačkog klana htjeli da me zapale, ubiju i naprave invalidom a tužilac predstavlja da sam ih štitio

Okupili smo se ovdje kako bismo poslali poruku vladajućoj većini, Andriji Mandiću i Vladimiru Novoviću i dijelu međunarodne zajednice - neće slomiti kičmu Demokratske partije socijalista, a time i građanske i antifašističke vrijednosti u Crnoj Gori, poručio je lider DPS-a Danijel Živković na protestnom skupu pod sloganom „Bori se za Pljevlja, bori se za Crnu Goru“ kod Spomenika na Stražici u Pljevljima.&nbsp; Živković je na večerašnjem skupu u Pljevljima kazao da je na djelu državni udar koji sprovodi SDT sa ciljem da održi sadašnju parlamentarnu većinu na vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009201032_07eecab23eca0ae10a4b910ec8420203ee96790d08f5057d2df2912af915a2af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251009201032_07eecab23eca0ae10a4b910ec8420203ee96790d08f5057d2df2912af915a2af" data-rendition-name="original" width="3240" height="2160" loading="lazy" alt="Sa večerašnjeg skupa"> <figcaption>Sa večerašnjeg skupa(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Zato koristim ovu priliku da poručim Vladimiru Novoviću koji se stavio u ulogu partijskog biča – koliko god nas udarili i tukli, koliko god pokušavali da nam unizite partijski i lični rejting da bi spriječili naš povratak na vlast – uzalud vam je sav trud, jer snaga naše politike leži u povjerenju građana i nema te lažne konstrukcije koju tužilaštvo ovih dana pokušava da napravi koja će nas zaustaviti u odbrani onih vrijednosti koje ova nakaradna većina ugrožava - rekao je Živković. Živković je dodao kako se na udaru nalaze i mediji i urednici koji dokazano decenijama brane vrijednosti građanske i antifašističke Crne Gore, ali i predstavnici civilnog sektora, intelektualci, pa čak i mimeri. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfSarmWUT71s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Sve se to dešava dok čitav sektor bezbjednosti ne može da pronađe Vesnu Bratić, uhapsi spomenik Pavlu Đurišiću, ali zato danima privode Radosava Vrbicu. Prisustvujemo nemilosrdnom obračunu organizovanih kriminalnih grupa koji ponižavaju državne organe, ali je prioritet obračun sa dokazanim crnogorskim intelektualcima i kritičarima vlasti. To što danas otkrivate kroz medije i šaljete različite informacije vjerujući da ćete sjutra izbjeći odgovornost za ovo što radite na nivou tužilaštva, grdno ste se prevarili. Vremena dolaze i prolaze, ali ostaju djela, a svako će za svoja djela odgovarati - naglasio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009201032_afd9116de816253552a9c934ab77f58e1d28afdc2b12e6c5b7ae0ad9936fb6aa.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251009201032_afd9116de816253552a9c934ab77f58e1d28afdc2b12e6c5b7ae0ad9936fb6aa" data-rendition-name="original" width="3240" height="2160" loading="lazy" alt="Sa večerašnjeg skupa"> <figcaption>Sa večerašnjeg skupa(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Živković je kazao da razumije nervozu partijskih tužilaca koji su vidjeli da DPS grabi ka 30 odsto i da se nezaustavljivo vraća na vlast. - Ušli ste u jednosmjernu ulicu i iz ulice izaći će samo jedan pobjednik – građanska i antifašistička Crna Gora ili staljinistička diktatura. Ali nemam dileme ko će u toj borbi izaći kao pobjednik - zaključio je Živković. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FKjU_ajKnArE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prisutnima se obratio i član Predsjedništva DPS-a Nermin Abdić.&nbsp; On je okupljenima kazao da u Pljevljima nijesu sami i da će Pljevlja ostati građanska i evropska. - Pokušavaju da nam lijepe razne etikete, ali ne mogu da shvate da u tome ne mogu nikako da uspiju. DPS je partija ljudi svih vjera i nacija, ljudi svih profesija koja baštini građanske i evropske vrijednosti, a ovo što se dešava u Crnoj Gori danas – boba ne valja - rekao je Abdić. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FA1MdMWalU10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na kraju, Abdić je naglasio da su mnogi pokušavali da slome Demokratsku partiju socijalista, te da ni ovi koji to sad pokušavaju u svom naumu neće uspjeti. - Mogu nas samo osnažiti, mogu nas samo ujediniti, mogu nas samo učiniti jačim i boljim. Nikome nećemo dozvoliti da urušava temelje države i društva! Samo zajedno možemo sačuvati građanske vrijednosti naše Crne Gore - istakao je on. Na skupu su se obratile i predsjednica pljevaljskog DPS-a Maja Rondović i članica Savjeta mladih Kristina Stevanović.

Dr Igor Babić izabran za predsjednika Odbora direktora ZHMCG

Makron sprema imenovanje novog premijera u pokušaju razbijanja političke blokade

Traže uklanjanje spomen-ploče u Morinju, protest obezbjeđuje policija

Premijerski sat 30. oktobra

Sistemski podržati psihološku sigurnost unutar organizacija civilnog društva

PRATITE TVe UŽIVO