U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, a povremeno će biti i kiše.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, više padavina očekuje se u južnim, nego u sjevernim predjelima.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju povremeno jak, pretežno istočni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 15, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Danas oblačno sa kišom

Skoro 50 odsto građana smatra da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike, dok 21.6 nema stav. Što se tiče Srbije, 30 odsto ispitanika smatra da vlast u toj zemlji ima veliki utjecaj, 28.7 odsto smatra da nema uticaj, a 20.7 da je uticaj precijenjen.
To je danas rekla danas direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović predstavljajući istraživanje te NVO.&nbsp;
Govoreći o istorijskim temama, Vuksanović je kazala da su građani u većini prepoznali partizane kao borce protiv fašizma (37.9 odsto), dok 30.6 odsto nije imalo stav.
- Ostali odgovori bili su da su borci protiv fašizma bili i jedni i drugi (14 odsto), da nijedni (8,8 odsto) ili četnici (8,7 odsto) - dodala je Vuksanović.
Ona je navela da su građane pitali i za stav povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću.
- Protiv podizanja spomenika je skoro 40 odsto građana, 25.3 odsto smatra da to nije važno, 13.5 odsto podržava inicijativu, dok gotovo 22 odsto nema stav. Reakciju države na ovo pitanje više od 50 odsto ispitanika nije ocijenilo, dok je protiv državne akcije 27.3 odsto, a 20.4 odsto podržava akciju države - izjavila je Vuksanović.&nbsp;

CEDEM: 37.9 odsto građana smatra da su partizani borci protiv fašizma, 30.6 nema stav

Čini mi se da dolazimo do nekakve istine i pobijanja onoga što je bio pokušaj diskreditacije grupe medija, novinara i urednika koji se pominju u naredbi za istragu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) - poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić nakon što je u Delegaciji Evropske unije u Podgorici održan sastanak sa ambasadorom Johanom Satlerom povodom najžešćeg pritiska na slobodu medija u novijoj istoriji Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fglavni-urednici-targetiranih-redakcija-u-delegaciji-eu-satler-napadi-i-prijetnje-upucene-predstavnicima-medija-neprihvatljivi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona, kako je kazala u izjavi za Televiziju E, misli da možemo očekivati nastavak komunikacije između redakcija Televizije E, Portala ETV, M portala, Portala Analitika, Antene M, Portala Standard i ambasade EU, odnosno Evropske komisije.&nbsp;
- Ono što je jako važno: ostaje ta poruka koju je rekla i Fon der Lajen tokom boravka u Crnoj Gori - da sloboda medija ostaje fundamentalna vrijednost Evropske unije - naglasila je Nikolić.
<h2>Ukazali na orkestrirani pokušaj kompromitacije i kriminalizacije kritičih medija</h2>
Glavni urednik Antene M Darko Šuković naglasio je da je sadržajem razgovora izuzetno zadovoljan, ali da ne može govoriti o detaljima razgovora.
- Ako bih vam direktno odgovorio na pitanje, ušao bih u rizik da tumačim ono što nam je gospodin Satler rekao na sastanku - a dogovor je, kojih se ja uvijek držim, da na bilo koji način ne interpretiramo ono što nam je rečeno. Ono što ja mogu da kažem je da mislim da je taj sastanak bio jako potreban, da je bio jako koristan. Izuzetno sam zadovoljan sadržajem sastanka - naveo je Šuković u izjavi za TV E.
Iskoristili su, kaže, priliku da Satleru objasne da je ovo orkestrirani pokušaj kompromitacije i kriminalizacije grupe kritičkih medija.
- I da je specifikum ovog slučaja to što je inicijalna kapisla i što su svi konci prvi put u rukama jedne državne institucije - SDT-a, koje preko svojih uslužnih kanala - medijske grupacije rade posao - pokušaj kriminalizacije i kompromitacije - naveo je on dodajući da misli da taj cilj neće realizovati.
Na pitanje ima li Crna Gora sluha za poruke Evropske delegacije suštinski ili samo formalno, Šuković je rekao da se nada da bar do neke razine mora imati.
- Znam, naravno, da svi u aktuelnoj vlasti nijesu isti i da nemaju svi iste ciljeve, ali jednom dijelu bi trebalo da su te poruke važne. Nadam da će imati sluha za njih i da će ih shvatiti ozbiljno - zaključio je Šuković.

Nikolić: Čini mi se da dolazimo do istine i pobijanja pokušaja diskreditacije grupe medija, novinara i urednika

Mi ćemo još iduću sedmicu nastaviti jednočasovnu obustavu rada &nbsp;od 11 do 12 sati, a ako do tada ne dobijemo poziv za razgovor: donijećemo odluku o radikalizaciji, odnosno generalnom štrajku - saopštila je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću Slađana Miljanić.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, istakla da su na ovakve mjere prinuđeni, te da do danas nijesu dobili nijedan poziv za pregovore od ministra finansija Novice Vukovića.
- Tražili smo razgovor sa ministrom finansija i svakog dana očekujemo da će nas pozvati na pregovore, ali do danas nijesmo dobili nijedan poziv - kazala je Miljanić.
Podvukla je i da bi glavna podrška upravo trebalo da dođe iz tog resora.
- Od kad je grupa D izbrisana iz Zakona o zaradama u javnom sektoru - mi smo upućeni na granske kolektivne ugovore koji do danas nemamo. Već imamo jedno veliko nezadovoljstvo koje svakim danom raste. Mnogo godina smo bili na pregovorima, vlade su se mijenjale, a dobijali smo smo samo klimanje glavom. Imamo podršku ministra pravde (Bojana Božovića) i on je zaista sa nama razgovarao više puta, ali nemamo glavnu podršku - Ministarstva finansija. Njih ovom prilikom pozivam da konačno sjednu sa nama i da krenemo u dijalog jer je krajnje vrijeme - poručila je Miljanić dodajući da se sigurno neće povući, te da je to jedinstvena odluka.
<h2>GENERALNI ŠTRAJK BI IZAZVAO KOLAPS</h2>
Kazala je da se osjećaju loše zbog jednočasovne obustave rada - ali da su na to bili primorani.
- Nije lijepo kad građanin ne može da uđe na vrata suda, prosto nam je žao i izvinjavam se svima zbog neprijatnosti - ali ih molim za strpljenje i razumijevanje jer smo potrošili sve sisteme pregovora i dijaloga - navela je Miljanić.
Mnogo je, kaže, građana je pred vratima sudova i suđenja odloženo.
- Sudije su zaista opterećene, kao i službenici i saradnici. Ni ova jednočasovna obustava nije nešto dobro, a generalni štrajk bi izazvao kolaps sudstva, ali nama je cilj da nas neko čuje, poštuje i adekvatno nagradi za rad - jasna je Miljanić.
Njihove mjere bi, kaže ona, najveći problem izazvale građanima koji neće moći da ostvaruju svoja prava i pravdu.
- Naš cilj je dogovor. Izgubili smo povjerenje. Sigurno ćemo se iduće sedmice sastati da donesemo radikalniju mjeru - a to je generalni štrajk - i to iako znamo da snosimo veliku odgovornost i da možda nećemo primati plate. Toliko smo složni i saglasni i po cijenu toga ćemo pristati da obustavimo instituciju zvanu sudstvo - navela je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću.
<h2>PLATE ISPOD MINIMALCA</h2>
Oni, kako je precizirala, traže povećanja od 30 odsto.
- To je oko 140 eura - a na godišnjem nivou za sve okvirno oko milion i 400. Mi samo tražimo ono što nam zakonom pripada i što zaslužujemo - decidna je Miljanić.
Na pitanje kako je moguće da su njihove plate ispod 600 eura, ona je kazala da to pitaju svakog dana.
- I kucamo do minstarstva do ministarstva. To pitanje je zaista na mjestu, jer ako je minimalna zarada 600 eura - naša je 558. Jasno je da je neka greška, a krivce za to jedino možem tražiti u ljudima koji su pravili i održavaju ovakav sistem - odnosno u Vladi i Ministarstvu finansija - jasna je Miljanić.
Naglasila je da teško žive jer su troškovi života znatno porasli.
- Zaposleni u sudstvu obavljaju složene poslove, imaju ozbiljne predmete, državne tajne, dokaze - a plaćeni su ispod minimalca. Zato ne možemo govoriti o normalnim uslovima za život. Velika je odgovornost na njima - a i veliko nezadovoljstvo - ukazala je Miljanić.
<h2>GKU BI ZNAČIO STABILNOST I POŠTOVANJE</h2>
Granski kolektivni ugovor bi za njih, kaže, značio stabilnost, sigurnost i poštovanje zaposlenog.
- Zaposleni koji radi u instituciji kao što je sud - koji dijeli pravdu, a nezadvoljan je, mora biti adekvatno nagrađen da bi pružio maksimum. Ako imate nezadovoljnog službenika - nemate ni pravosuđe koje funkcioniše kako bi trebalo - upozorila je Miljanić.

Anja Ivanović

Miljanić: Još iduće sedmice jednočasovna obustava rada, nakon toga donosimo odluku o generalnom štrajku

Loši uslovi rada, nedovoljni prostorni kapaciteti, neadekvatni bezbjednosni uslovi – konstanta su već godinama kada je riječ o pravosudnim institucijama, naročito na teritoriji Podgorice. Izgradnja pravosudnog kompleksa, odnosno zgrade zvane Palata pravde najavljuje se već tri godine.
Za to vrijeme nijesu počeli da se rade ni temelji objekta, koji će biti najveća investicija u ovoj oblasti posljednjih decenija, a već je treći put preseljen. Kako se formira nova vlada, odnosno kako dođe novi ministar, tako Palata pravde dobije drugu adresu.
Dok je ministar pravde bio Marko Kovač, donesena je odluka da pravosudni kompleks bude izgrađen na Starom aerodromu. Njegov nasljednik na funkciji Andrej Milović donio je rješenje kojim je povukao tu odluku uz obrazloženje da takav objekat treba da bude izgrađen u "urbanom jezgru grada". Tada je za lokaciju predviđena parcela u naselju Zabjelo. Međutim, Vlada u kojoj je ministar pravde Bojan Božović prošle sedmice je usvojila odluku kojom je objekat vraćen na Stari aerodrom. Kada se očekuje početak izgradnje Palate pravde, još je nepoznato, kao i kada je planirano useljenje pravosudnih institucija, odnosno zaposlenih u njima. Redakcija "Dana" uputila je Ministarstvu pravde dopis s tim pitanjima, ali su oni nastavili višemjesečnu praksu ignorisanja naših novina i nijesu nam odgovorili na pitanja.
U informaciji o prostornim kapacitetima pravosudnih organa u Podgorici sa predlogom lokacije za izgradnju "Pravosudnog kompleksa" navedeno je da je planirano da objekat bude organizovan u tri zasebne, ali funkcionalno povezane cjeline. Prva cjelina bili bi Osnovni i Viši sud u Podgorici – najveći pravosudni entitet, sa značajnim brojem zaposlenih i velikim brojem predmeta. Drugu cjelinu činili bi Privredni i Upravni sud Crne Gore koji su okarakterisani kao manje prostorne jedinice, ali sa visokim standardima pristupačnosti i sudnicama specifične konfiguracije. Treća cjelina su Vrhovno, Više, Osnovno i Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, koji usko sarađuju i dijele bezbjednosne zahtjeve.
– Stanje infrastrukture u kojoj funkcionišu pravosudni organi u Podgorici i širom Crne Gore ocijenjeno je kao sistemski nezadovoljavajuće, na osnovu brojnih domaćih i međunarodnih analiza koje su sprovođene u prethodnim godinama. Takvi nalazi ukazuju na to da infrastruktura predstavlja jednu od najosjetljivijih tačaka ukupnog pravosudnog sistema, sa direktnim uticajem na efikasnost, dostupnost i bezbjednost pravde, navedeno je u informaciji koju je Vlada usvojila.
<h2>ASP: Projektna dokumentacija završena još 2009</h2>
Opština Podgorica imala je još 2009. godine izrađenu projektnu dokumentaciju za izgradnju Palate pravde, koja bi objedinila institucije pravosuđa, saopšteno je juče iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
– Međutim, ni punih 16 godina kasnije nema realizacije projekta pominjanog još te 2009. godine. Tokom 2009. godine Opština Podgorica je izradila plansku dokumentaciju. Rebalansom budžeta odložen je početak izgradnje, navodi se u finansijskim dokumentima u vezi sa projektom Palate pravde.
Kako ističu u ASP-u, još tada se navodilo da se realizacijom ovog projekta planira da se objedine institucije pravosuđa, te je u planiranom objektu bio predviđen smještaj Sudskog savjeta, Vrhovnog suda, Apelacionog, Višeg, Osnovnog i Privrednog, te vrhovni državni tužilac sa odjeljenjem za organizovani kriminal, viši državni tužilac i osnovni državni tužilac.
Sredinom ove godine objavljeno je da Ministarstvo pravde sa zvaničnicima Glavnog grada usaglašava lokaciju za izgradnju pravosudnog kvarta, za šta se planira oko 20.000 kvadrata.
Pojašnjeno je da je analizom postojećeg prostora ukazano da sudovi i državno tužilaštvo trenutno raspolažu sa oko 13.765 metara kvadratnih bruto prostora, dok je samo za četiri suda obuhvaćena ovim projektom (Osnovni, Viši, Privredni i Upravni sud) potrebno više od 29.000 kvadrata.
– U svim analiziranim objektima uočava se kritičan manjak radnog prostora, nedostatak posebnih sudnica, kancelarija za sudije i tužioce, kao i funkcionalnih prostora za stranke, svjedoke, advokate i pisarnice. Arhivska građa se često skladišti u hodnicima, pomoćnim prostorijama, pa čak i u neuređenim tavanskim prostorima, dok u pojedinim gradovima nedostatni kapacitet centralnog arhiva remeti redovno izlučivanje arhivskog materijala što dodatno opterećuje kapacitete pravosudnih institucija. U nekim slučajevima, institucije ne posjeduju ni osnovnu arhivsku prostoriju, navedeno je u dokumentu.
<h2>Ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, dokumenata...</h2>
U dokumentu Vlade navedeno je da je bezbjednost objekata u kojima funkcionišu ključne institucije pravosuđa, naročito one koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, na zabrinjavajuće niskom nivou. U većini objekata ne postoji elektronska kontrola pristupa ni evidentiranje ulazaka/izlazaka; fizičko obezbjeđenje je sistemski neregulisano: još ne postoje propisi koji predviđaju pravosudnu policiju, dok Uprava policije nema kapacitete da pruži kontinuirano fizičko obezbjeđenje pravosudnim institucijama. Zbog toga su neke institucije prinuđene da angažuju privatne agencije za fizičko obezbjeđenje, što predstavlja dodatni bezbjednosni rizik, naročito u objektima gdje se vode osjetljivi predmeti i gdje se skladište povjerljivi dokazi. Video-nadzor je pod kontrolom privatnih lica, posebno u objektima u zakupu, a planovi evakuacije ili ne postoje ili nijesu ažurirani.
– Uslovi u kojima funkcionišu Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud i Specijalno policijsko odjeljenje u Podgorici predstavljaju ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, podataka i ukupnog integriteta postupaka, navedeno je u informaciji.

Palatu pravde sele treći put, a nisu ni počeli da je grade

Sjutra oblačno sa kišom, do 19 stepeni

Gost emisije "Na kraju dana" večeras će biti novinski fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević.
Emisiju možete pogledati od 20 sati.&nbsp;

"Na kraju dana": Gost Stevo Vasiljević

Mladi imaju jasne stavove o pitanjima koja ih se tiču, kao i spremnost da ih javno iznesu, a na institucijama je da pokažu otvorenost i spremnost da ih čuju, jedna je od ključnih poruka današnjeg Omladinskog kafea, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, koji je okupio oko 20 mladih iz Glavnog grada.
Kako je navedeno u saopštenju, otvarajući događaj, Nikola Đurašević, saradnik na programima CGO-a, istakao je da „mladi u Crnoj Gori imaju ideje, snagu i potencijal da pokreću promjene, ali da je na institucijama da ih čuju, prepoznaju i pruže im prostor da učestvuju.”
- Omladinske politike se ne mogu kreirati bez mladih. Taj proces mora biti dvosmjeran i podrazumijevati njihovo aktivno učešće. Sve odluke koje oblikuju društvo moraju uključivati glas mladih, ukoliko želimo da istinski unaprijedimo njihov položaj. Bez njihove energije, ideja i vizije ne možemo govoriti o inkluzivnim politikama - poručila je Slađana Anđušić, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Podgorica, koja je bila jedna od panelistkinja.
Ona je naglasila i značaj otvorenog i iskrenog pristupa prema mladima.&nbsp;
- Treba da im pokažemo da smo tu za njih, da radimo u njihovom interesu i da kroz konkretne primjere dokažemo da se ono što oni kažu uvažava i realizuje. Zato je neophodan kontinuiran dijalog i povjerenje, ali i snažna podrška i sinergija sa nacionalnog i lokalnog nivoa, kako bismo omladinsku politiku razvijali u punom kapacitetu, prateći i evropske prakse - navela je ona.
Anja Kečalović, viša savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih kazala je da Ministarstvo sporta i mladih nastoji da stvori uslove u kojima će mladi imati priliku da uče, rade i učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču.&nbsp;
- Kroz programe poput Garancije za mlade i podršku kandidaturi Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028, želimo da pokažemo da su mladi prioritet, a ne dekor. Na institucijama je da otvore vrata, ali i na mladima da hrabro uđu – jer promjene počinju upravo od njih - poručila je Kečalović.
Govoreći o izazovima i mogućnostima za veće učešće mladih, Anja Malešić, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, i jedna od sagovornica na Omladinskom kafeu, istakla da „mladi iz Podgorice sve više pokazuju želju da doprinesu društvu, ali im nedostaje prostor i povjerenje u sopstveni uticaj.&nbsp;
- Aktivizam se najčešće rađa iz potrebe za promjenom, iz bunta protiv nepravde i entuzijazma da to rezultira određenim pozitivnim ishodom. Da bi se ojačalo učešće mladih, institucije moraju biti otvorene za dijalog i podršku, dok mladi treba da vjeruju u sebe i svoj utica, i preuzmu inicijativu - dodala je Malešić.
Bogoljub Džankić, učenik ETŠ „Vaso Aligrudić“ je kazao da je ovaj susret je pokazao koliko su mladi puni ideja, ambicija i želje za promjenama.&nbsp;
- Diskusija je bila otvorena i podsticajna, posebno o temama koje se tiču položaja mladih i mogućnosti za veći aktivizam u društvu. Atmosfera je bila pozitivna, uz osjećaj zajedništva i motivacije za konkretne akcije - istakao je Džankić.&nbsp;
Una Perazić, učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ je istakla da je njoj breno razgovaraju o izazovima i mogućnostima u svom gradu.&nbsp;
- Razmjena ideja i iskustava pokazala je koliko je značajno da mladi budu aktivni učesnici u kreiranju promjena, a posebno mi je drago što su predložena konkretna rješenja za unapređenje života mladih u Podgorici - kazala je Perazić.&nbsp;
Omladinski kafe je održan u okviru projekta „SINERGIJA Crna Gora – jačanje omladinskih mreža i osnaživanje otpornih grupa i mladih u Crnoj Gori“ sprovodi CGO u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES) i NVO Multimedijal Montenegro, u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO.

CGO: Zajedničkim djelovanjem do jačeg uticaja mladih u društvu

Glavni urednici nekoliko crnogorskih medija koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) targetiralo u naredbi za sprovođenje istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, sastali su se danas u Delegaciji EU u Podgorici sa ambasadorom Johanom Satlerom. Sastanak je organizovan kao nastavak pisma koje su mu urednici uputili prošle sedmice, upozoravajući na, kako su naveli, najžešći pritisak na slobodu medija u novijoj istoriji Crne Gore.
Sa ambasadorom Satlerom danas su razgovarali Draško Đuranović (ETV), Darko Šuković (Antena M), Rosanda Mučalica (Portal Analitika), Danica Nikolić (M portal) i Jasmina Muminović (Portal Standard).&nbsp;
Oni su ambasadora Satlera detaljno upoznali sa atmosferom institucionalnog pritiska koja ima za cilj da se mediji koji su kritički nastrojeni prema vlasti zastraše, diskredituju i finansijski iscrpe.
Urednici su ocijenili da je SDT, kroz postupanje u predmetu protiv Mijajlovića i grupe, prešao granicu profesionalnog i zakonskog djelovanja, te postao „politička batina Demokrata“.
Stava su da je cilj takvog postupanja kriminalizacija i medijska likvidacija redakcija koje dosljedno zastupaju evropske vrijednosti i brane ideju suverene, građanske Crne Gore. U širem kontekstu, kako su istakli, ovakvi pritisci predstavljaju pokušaj slabljenja i razbijanja „crnogorskog bloka“, kao društvenog jezgra koje se zalaže za evropski identitet države.
Učesnici sastanka su upozorili i na rastuću nesigurnost među novinarima i uredništvima pomenutih medija, ističući da se pritisci više ne odnose samo na profesionalni kredibilitet, već i na ličnu bezbjednost. Ukazali su da je u pitanju ozbiljan udar na osnovna demokratska prava, koji je već izazvao reakcije domaće i međunarodne javnosti.
Iako nije komentarisao postupak koji je u toku, ambasador Satler je naglasio da su napadi i prijetnje upućene predstavnicima medija neprihvatljivi. Podsjetio je na ovonedjeljnu izjavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o slobodi medija kao kamenu temeljcu Evropske unije.

Glavni urednici targetiranih redakcija u Delegaciji EU; Satler: Napadi i prijetnje upućene predstavnicima medija neprihvatljivi

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte:
- EU ne toleriše napade na medije
- Šta pokazuje istraživanje CEDEM-a, kome i u šta vjeruju građani Crne Gore?
- Da li je rebalans budžeta dovoljan da preživi zdravstveni sistem?
- Koliko hrane bacimo, a koliko se u svijetu gladuje?
- Gošća emisije je Slađana Miljanić, predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću
Informativnu emisiju 24 sata vodi: Itana Kaluđerović

Informativna emisija 24 sata: Gošća Slađana Miljanić

Nesporno je da kralj Nikola nosi istorijske zasluge kao i istorijske zablude – talac zablude koja ga je na koncu koštala krune, a Crnu Gore državnosti. Velikosrpska megalomanija koje se, nažalost, kasno odrekao trajno je oštetila crnogorsku državotvornu misao. Današnja Crna Gora prema toj dinastiji nosi moralnu, istorijsku i političku odgovornost koju je, od obnove nezavisnosti, više puta potvrdila i afirmisala.
Bez obzira na to, posljednji atak na istorijsko pamćenje i osjećanje, razbuktan, samo formalno, povodom pitanja „stambenog rješenja“ potomka kraljevske loze, predstavlja sramni pokušaj ponovnog zatiranja sjećanja na najtraumatičniji period crnogorske istorije.
Uz napomenu da je sumanuto debatovati s onima kojima je istorijski revizionisam sredstvo ostvarivanja političke agende, ali zbog javnosti koja želi da zna, u nastavku navodim nekoliko svjedočanstava međunarodne, prije svega američke, štampe o načinu na koji je svijet 1919. godine gledao na nasilnu negaciju i aneksiju crnogorske državnosti.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata, i povlačenja austrougarske vojske, Crna Gora se našla pod srpskom vojnom okupacijom. Prema svjedočenja samog kralja Nikole u američkoj štampi, zemlja je bila hermetički zatvorena: „Srpska okupaciona vojska je postavila kordon, a jedine vijesti izlaze iz zemlje zahvaljujući mojim prijateljima koji rizikuju život“ (Los Angeles Times, 7. februar 1919).
Samo nekoliko dana ranije, The New York Times je prenio dramatične riječi svrgnutog crnogorskog monarha: „Izgleda da vlada prava vladavina terora. Muškarci, žene i djeca se strijeljaju bez suđenja. Bombe se bacaju u kuće mojih pristalica.“ (The New York Times, 29. januar 1919).
U februaru 1919. godine, The Washington Post je objavio izvještaj o protestu crnogorske vlade upućenom Pariskoj mirovnoj konferenciji, navodeći da su „srpske trupe sada u fizičkoj kontroli Crne Gore, sprečavajući dolazak i odlazak Crnogoraca“, te da je to „slučaj Koreje ponovo“ – metafora nasilne aneksije malih naroda od strane većih sila.
U istom tekstu je pisalo: „‘Narodna skupština’ je organizovana od strane crnogorskih odmetnika u stranoj službi, zaštićenih srpskim bajonetima, dok su vjerni Crnogorci zatvarani i sprečavani da govore... Svaka agitacija protiv pripajanja Srbiji kažnjavana je hapšenjem i zatvorom“ (The Washington Post, 15. februar 1919).
Do ljeta iste godine stanje u zemlji prerasta u otvoreni otpor. The New York Times je 3. jula 1919. izvijestio da se „gotovo čitava Crna Gora pobunila protiv srpske vojne okupacije“, te da su se „krvavi okršaji odigrali na mnogim mjestima, a hajdučko ratovanje ponovo javlja u planinama“ (The New York Times, 3. jul 1919). Samo sedmicu kasnije, isti list je prenio žalbe crnogorskih predstavnika Pariskoj konferenciji zbog „napada na sela i paljenja kuća od strane srpske vojske“ (The New York Times, 10. jul 1919).
Ti izvještaji američke štampe, sagledani hronološki, prikazuju put od okupacije i represije ka pobuni – sliku zemlje koja se ugušila u tišini bajoneta, a potom progovorila oružjem. Crna Gora je tada izgubila ne samo svoju krunu i kralja, nego i državni glas, zamijenjen šutnjom velikih sila i samoproglašenim „ujedinjenjem“.
U toj šutnji ostala je neizbrisiva istina: da je Crna Gora 1918–1919. godine bila okupirana, ponižena i krvavo kažnjena i to kao država saveznica u Velikom ratu. Skoro izvjesno brisanje epiteta nasilna uz aneksija iz predmetnog Zakona zapravo je nastavak te politike drugim sredstvima.
Tragika Crne Gore je što u tome odlučuje da učestvuje potomak prognanog Kralja. Pitanje, naravno, ostaje način na koji će se u odnosu na ovo pitanje odnijeti parlamentarna opozicija.

Aneksija sjećanja

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Ruska 18-godišnja pjevačica osuđena je na 13 dana zatvora nakon što je na glavnoj aveniji u Sankt Peterburgu izvodila pjesmu koju je Kremlj zabranio.
Diana Loginova, studentkinja muzičke akademije, koja nastupa pod imenom Naoko sa svojim bendom Stoptime, uhapšena je juče nakon što je njena izvedba popularne pjesme "Zadruga Labuđe jezero" prognanog ruskog repera Noize MC-ja postala viralna na ruskim društvenim mrežama.
Videozapis prikazuje grupu mladih kako pjevaju zajedno s Loginovom u rijetkom iskazu javnog prkosa vlastima.
Sud u Sankt Peterburgu proglasio ju je danas krivom za organizovanje neplaniranog okupljanja koje je blokiralo javni pristup metrou, što se smatra prekršajem, a ne kaznenim djelom. Gradska policija izjavila je da će Loginova, nakon što odsluži 13 dana, biti optužena i za prekršaj "diskreditovanja "ruske vojske.
Noize MC, muzičar koji je napisao "Zadrugu Labuđe jezero" i pravog imena Ivan Aleksejev, otvoreno kritikuje Kremlj, a nakon početka rata u Ukrajiji je napustio Rusiju.

Ruska pjevačica zbog zabranjene pjesme ide u zatvor

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšen Petar Ivanović

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Danas oblačno sa kišom

CEDEM: 37.9 odsto građana smatra da su partizani borci protiv fašizma, 30.6 nema stav

Nikolić: Čini mi se da dolazimo do istine i pobijanja pokušaja diskreditacije grupe medija, novinara i urednika

Miljanić: Još iduće sedmice jednočasovna obustava rada, nakon toga donosimo odluku o generalnom štrajku

Palatu pravde sele treći put, a nisu ni počeli da je grade

Sjutra oblačno sa kišom, do 19 stepeni

"Na kraju dana": Gost Stevo Vasiljević

CGO: Zajedničkim djelovanjem do jačeg uticaja mladih u društvu

Glavni urednici targetiranih redakcija u Delegaciji EU; Satler: Napadi i prijetnje upućene predstavnicima medija neprihvatljivi

Informativna emisija 24 sata: Gošća Slađana Miljanić

Aneksija sjećanja

Danas oblačno sa kišom

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Ruska pjevačica zbog zabranjene pjesme ide u zatvor

PRATITE TVe UŽIVO