Palatu pravde sele treći put, a nisu ni počeli da je grade

Loši uslovi rada, nedovoljni prostorni kapaciteti, neadekvatni bezbjednosni uslovi – konstanta su već godinama kada je riječ o pravosudnim institucijama, naročito na teritoriji Podgorice. Izgradnja pravosudnog kompleksa, odnosno zgrade zvane Palata pravde najavljuje se već tri godine.

Za to vrijeme nijesu počeli da se rade ni temelji objekta, koji će biti najveća investicija u ovoj oblasti posljednjih decenija, a već je treći put preseljen. Kako se formira nova vlada, odnosno kako dođe novi ministar, tako Palata pravde dobije drugu adresu.

Dok je ministar pravde bio Marko Kovač, donesena je odluka da pravosudni kompleks bude izgrađen na Starom aerodromu. Njegov nasljednik na funkciji Andrej Milović donio je rješenje kojim je povukao tu odluku uz obrazloženje da takav objekat treba da bude izgrađen u "urbanom jezgru grada". Tada je za lokaciju predviđena parcela u naselju Zabjelo. Međutim, Vlada u kojoj je ministar pravde Bojan Božović prošle sedmice je usvojila odluku kojom je objekat vraćen na Stari aerodrom. Kada se očekuje početak izgradnje Palate pravde, još je nepoznato, kao i kada je planirano useljenje pravosudnih institucija, odnosno zaposlenih u njima. Redakcija "Dana" uputila je Ministarstvu pravde dopis s tim pitanjima, ali su oni nastavili višemjesečnu praksu ignorisanja naših novina i nijesu nam odgovorili na pitanja.

U informaciji o prostornim kapacitetima pravosudnih organa u Podgorici sa predlogom lokacije za izgradnju "Pravosudnog kompleksa" navedeno je da je planirano da objekat bude organizovan u tri zasebne, ali funkcionalno povezane cjeline. Prva cjelina bili bi Osnovni i Viši sud u Podgorici – najveći pravosudni entitet, sa značajnim brojem zaposlenih i velikim brojem predmeta. Drugu cjelinu činili bi Privredni i Upravni sud Crne Gore koji su okarakterisani kao manje prostorne jedinice, ali sa visokim standardima pristupačnosti i sudnicama specifične konfiguracije. Treća cjelina su Vrhovno, Više, Osnovno i Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, koji usko sarađuju i dijele bezbjednosne zahtjeve.

– Stanje infrastrukture u kojoj funkcionišu pravosudni organi u Podgorici i širom Crne Gore ocijenjeno je kao sistemski nezadovoljavajuće, na osnovu brojnih domaćih i međunarodnih analiza koje su sprovođene u prethodnim godinama. Takvi nalazi ukazuju na to da infrastruktura predstavlja jednu od najosjetljivijih tačaka ukupnog pravosudnog sistema, sa direktnim uticajem na efikasnost, dostupnost i bezbjednost pravde, navedeno je u informaciji koju je Vlada usvojila.

ASP: Projektna dokumentacija završena još 2009

Opština Podgorica imala je još 2009. godine izrađenu projektnu dokumentaciju za izgradnju Palate pravde, koja bi objedinila institucije pravosuđa, saopšteno je juče iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

– Međutim, ni punih 16 godina kasnije nema realizacije projekta pominjanog još te 2009. godine. Tokom 2009. godine Opština Podgorica je izradila plansku dokumentaciju. Rebalansom budžeta odložen je početak izgradnje, navodi se u finansijskim dokumentima u vezi sa projektom Palate pravde.

Kako ističu u ASP-u, još tada se navodilo da se realizacijom ovog projekta planira da se objedine institucije pravosuđa, te je u planiranom objektu bio predviđen smještaj Sudskog savjeta, Vrhovnog suda, Apelacionog, Višeg, Osnovnog i Privrednog, te vrhovni državni tužilac sa odjeljenjem za organizovani kriminal, viši državni tužilac i osnovni državni tužilac.

Sredinom ove godine objavljeno je da Ministarstvo pravde sa zvaničnicima Glavnog grada usaglašava lokaciju za izgradnju pravosudnog kvarta, za šta se planira oko 20.000 kvadrata.

Pojašnjeno je da je analizom postojećeg prostora ukazano da sudovi i državno tužilaštvo trenutno raspolažu sa oko 13.765 metara kvadratnih bruto prostora, dok je samo za četiri suda obuhvaćena ovim projektom (Osnovni, Viši, Privredni i Upravni sud) potrebno više od 29.000 kvadrata.

– U svim analiziranim objektima uočava se kritičan manjak radnog prostora, nedostatak posebnih sudnica, kancelarija za sudije i tužioce, kao i funkcionalnih prostora za stranke, svjedoke, advokate i pisarnice. Arhivska građa se često skladišti u hodnicima, pomoćnim prostorijama, pa čak i u neuređenim tavanskim prostorima, dok u pojedinim gradovima nedostatni kapacitet centralnog arhiva remeti redovno izlučivanje arhivskog materijala što dodatno opterećuje kapacitete pravosudnih institucija. U nekim slučajevima, institucije ne posjeduju ni osnovnu arhivsku prostoriju, navedeno je u dokumentu.

Ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, dokumenata...

U dokumentu Vlade navedeno je da je bezbjednost objekata u kojima funkcionišu ključne institucije pravosuđa, naročito one koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, na zabrinjavajuće niskom nivou. U većini objekata ne postoji elektronska kontrola pristupa ni evidentiranje ulazaka/izlazaka; fizičko obezbjeđenje je sistemski neregulisano: još ne postoje propisi koji predviđaju pravosudnu policiju, dok Uprava policije nema kapacitete da pruži kontinuirano fizičko obezbjeđenje pravosudnim institucijama. Zbog toga su neke institucije prinuđene da angažuju privatne agencije za fizičko obezbjeđenje, što predstavlja dodatni bezbjednosni rizik, naročito u objektima gdje se vode osjetljivi predmeti i gdje se skladište povjerljivi dokazi. Video-nadzor je pod kontrolom privatnih lica, posebno u objektima u zakupu, a planovi evakuacije ili ne postoje ili nijesu ažurirani.

– Uslovi u kojima funkcionišu Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud i Specijalno policijsko odjeljenje u Podgorici predstavljaju ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, podataka i ukupnog integriteta postupaka, navedeno je u informaciji.