Bivši ministar pravde Andrej Milović, predložio je da Crna Gora emitovanjem petogodišnjih državnih obveznica u iznosu od 500 miliona eura formira digitalne državne rezerve kupovinom Bitcoina i Ethereuma.
On je na mreži Iks kazao da bi ovakvim potezom država stekla imovinu čija bi vrijednost u narednih pet godina vrijedjela od tri do pet milijardi dolara, a neto profit od te investicije mogao bi se iskoristiti za izgradnju saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture.
- Putem formiranja digitalnih državnih rezervi krenule su Sjedinjene Američke Države i druge zemlje fokusirane na razvoj ekonomije. Bitcoin, kao ograničeni resurs budućnosti, u narednim godinama — pogotovo tokom predsjedničkog mandata Donalda Trampa — bilježiće prosječan godišnji rast od 30 do 50 odsto, i do 2030. godine dostići će cijenu u rasponu od pola miliona do milion dolara po Bitcoinu, a Ethereum od 15 do 25 hiljada dolara - dodao je Milović.&nbsp;
Kako ističe Milović, kupljeni Bitcoini i Ethereumi bi mogli da se koriste kao kolateral za dodatno zaduživanje pod povoljnim uslovima, što bi omogućilo servisiranje obaveza u narednim godinama i investiranje u državni data centar, koji bi bio osnov digitalnog razvoja Crne Gore.
- Sa tim kapitalom, Crna Gora bi mogla postati najbrže rastuća ekonomija Evrope i pozicionirati se među deset najbrže rastućih ekonomija svijeta. &nbsp;&nbsp;Sve što je potrebno jeste da premijer pokaže odlučnost i viziju, te brzo povuče potez — hitna emisija petogodišnjih državnih obveznica, od prikupljenih sredstava kupovina Bitcoina i Ethereuma na OTC marketu i deponovanje istih kod najvećih custody kompanija poput Bitgo, Gemini i drugih &nbsp;navodi se u objavi.&nbsp;
Kako ističe, formiranje digitalnih državnih rezervi i da država rudari Bitcoin kroz javno-privatno partnerstvo i tako puni digitalne državne rezerve, predložio sam sadašnjem premijeru još u oktobru 2021. godine, u dokumentu pod naslovom "Regulacija i razvoj blockchaina i kriptovaluta u Crnoj Gori", a prvu verziju nacrta Zakona o blockchain tehnologiji i kriptovalutama, kojim je sve ovo definisano, dostavio sam mu u decembru iste te godine, u svojstvu tada Generalnog direktora Direktorata za blockchain i kriptovalute Ministatstva finansija. &nbsp;&nbsp;
- Da smo tada, prije 4 godine, kao država formirali digitalne državne rezerve i kupovali Bitcoin iz obveznica i dodatno ga rudarili kroz JPP, već bismo imali državne rezerve vrijedne nekoliko milijardi dolara u Bitcoinima, a koji bi do 2030. godine vrijedio desetine milijardi dolara. &nbsp;&nbsp;Ali, ni sada nije kasno da krenemo, ako se imaju znanje i vizija sa jedne strane, a sa druge strane odlučnost da se ignorišu javni i orkestrirani napadi osvjedočenih neznalica u crnogorskom društvu, koje su po pravilu uvijek medijski najbučnije i vuku državu nazad. P. S. Na dašnji dan, prije 10 godina, Bitcoin je vrijedio 280 dolara, danas vrijedi 114 hiljada dolara, a koliko će tek vrijedjeti 6. avgusta 2035. godine? - zaključuje Milović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bivši ministar pravde predlaže zaduženje države da bi kupila kriptovalute

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj dodijelio nula bodova korejskoj kompaniji "Incheon Airport Corporation" u postupku bodovanja Tenderske komisije za koncesije za Aerodrome Crne Gore, nezvanično saznaje portal "Dana".
&nbsp;
Ova informacija otkriva duboki jaz unutar Tenderske komisije i zaoštrava tihi sukob između premijera Milojka Spajića i Đeljošaja.
Dok se u javnosti raspravlja o narušavanju povjerljivosti koncesionog postupka, politička pozadina otkriva sve jasniji, iako prećutni, sukob između Spajića i Đeljošaja. Iako nema javnih optužbi, jasno je da se pozicije lome na ovom ključnom pitanju koje ima značajne implikacije na ugled i ekonomsku budućnost Crne Gore.
Informacije koje smo dobili iz više izvora, i onih bliskih potpredsjedniku crnogorske Vlade, ukazuju na to da je jedan član Tenderske komisije dao ocjenu „nula“ korejskoj kompaniji.&nbsp;
Izvori bliski kabinetu premijera potvrdili su da se radi o predsjedniku Komisije, Niku Đeljošaju. Zanimljivo je da ni drugi ponuđači nisu prošli bez kontroverzi, pa je tako i luksemburška kompanija dobila jednu „nulu“ od drugog člana Komisije.
Sve ovo ukazuje na duboke razlike u ocjenama unutar same Komisije. Prema saznanjima Dana dobijenim iz više izvora, u kabinetu premijera Spajića postoji snažno nezadovoljstvo razvojem situacije. Međutim, primjetan je i oprez, jer bi direktno suočavanje sa potpredsjednikom Vlade nosilo značajne političke i institucionalne rizike. Spekuliše se da su njih dvojica ranije imali bliske odnose i da „znaju previše jedan o drugome“, što dodatno komplikuje situaciju.
Dodatnu konfuziju unijela je i uloga Međunarodne finansijske korporacije (IFC), savjetnika u ovom postupku. Naime, IFC je u kratkom vremenskom periodu izvršio reviziju svoje procjene i promijenio bodove za dvije kompanije. U najmanje jednom slučaju, razlika u ocjeni iznosila je čak 20 bodova, u razmaku od svega nekoliko dana. Ovakva drastična promjena baca sjenku na kredibilitet čitavog procesa i ukazuje na moguće neprofesionalno vođenje savjetničkog dijela postupka.
Situacija dobija dodatnu težinu u kontekstu podsjećanja na predizbornu kampanju za lokalne izbore u Podgorici u martu prošle godine, kada je kandidat za gradonačelnika „Podgoričke liste", Andrej Milović, izrazio zabrinutost da bi izručenje Do Kvona moglo biti predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji.
- Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome CG i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima - naveo je tada Milović u saopštenju medijima.
Milović je naglasio da se onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve preokrenulo. Prema njegovim riječima, izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu o tom slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera.&nbsp;
Izrazio je nadu da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (kroz istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, Jadransko-jonsku autocestu, LNG i sve ostalo) i da će uspjeti da „natjeraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora.
- U suprotnom, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja ovog slučaja &nbsp;istakao je tada Milović i dodao da se Spajićevo razotkrivanje dodatno vidi u odluci ministra pravde o izručivanju Do Kvona.
- Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. Stoga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore? – kazao je tada Milović.
Iako se čini da su karte još uvijek neraspoređene na stolu, jasno je da se iza kulisa odvija borba za kontrolu narativa, odgovornosti i, moguće, ishod samog tendera. Javnost s pravom očekuje da svi učesnici u ovom procesu budu odgovorni i transparentni, te da odluke koje donose budu vođene isključivo interesima države, a ne političkim manevrima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-optuzio-vladu-za-pritisak-na-tendersku-komisiju-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đeljošaj Spajićevom favoritu dao nula bodova

Nakon šest i po godina, od vremena DPS Vlade Duška Markovića, postavgustovske tri Vlade - Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića – Crna Gora je konačno dočekala dvije ponude za davanje pod koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. RENOMIRANI PONUĐAČI To, međutim, ne znači da je došlo vrijeme odluke, iako su dva potencijalna koncesionara renOmirane međunarodne kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_131018a720e6047b8ab5a518df96313a126bc2ff6dae956ec16f4abd17b63b01.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250513000536_131018a720e6047b8ab5a518df96313a126bc2ff6dae956ec16f4abd17b63b01" data-rendition-name="original" width="697" height="388" loading="lazy" alt="HOĆE ULAZAK U EVROPU: Južnokorejska državna komanija"> <figcaption>HOĆE ULAZAK U EVROPU: Južnokorejska državna komanija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) je državna kompanija osnovana 1999. godine i odgovorna je za upravljanje Inčeon međunarodnim aerodromom glavnim vazdušnim čvorištem Južne Koreje. Kompanija je u potpunom vlasništvu južnokorejske vlade, što joj omogućava stabilno finansiranje i strateško planiranje u skladu sa nacionalnim interesima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_c918e4c1d7b18f0364754912781166823adfc85d955e27ae9e51c3e6cdf7b06c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513000536_c918e4c1d7b18f0364754912781166823adfc85d955e27ae9e51c3e6cdf7b06c" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="JUŽNOAMERIČKA PONUDA: America Airports"> <figcaption>JUŽNOAMERIČKA PONUDA: America Airports(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Corporación América Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu najveći je privatni operater aerodroma na svijetu po broju upravljanih aerodroma, sa portfoliom od 53 aerodroma u Latinskoj Americi i Evropi, uključujući ključne aerodrome u Argentini, Brazilu, Italiji i Armeniji.&nbsp; NAREDBA ZA TAV-AdP IZ PARIZA &nbsp; U sedmicama koje slijede ipak će biti najviše priče oko kompanija koje - nijesu predali ponude. Prvenstveno o tursko-francusko-konzorcijumu TAV-AdP koji su svojevremeno, još 2019. godine ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija.&nbsp; Za razliku od indijske kompanije GMR Aairports, koja je vrlo brzo odustala od učestvovanja jer je prodala 49 odsto akcija, tursko-francuski konzorcijum je viđen kao najozbiljniji kandidat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_3362dbb978d3347c64f83e60382a5e98b6a585afeeef8d4655477365fe9a79e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250513000536_3362dbb978d3347c64f83e60382a5e98b6a585afeeef8d4655477365fe9a79e2" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="ODLUKA U POSLJEDNJI ČAS: Konzorcijum TAV-AdP"> <figcaption>ODLUKA U POSLJEDNJI ČAS: Konzorcijum TAV-AdP(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I svi koji su, unutar tog konzorcijuma radili na ponudi, vjerovali su da će grupa TAV-AdP dati svoju ponudu. Sve do četvrtka 9. maja uveče, kada je iz Pariza, došla obavijest ekspertima - da se obustavi rad na ponudi. Formalno, konzorcijum je zatražio produženje roka za dostavljanje ponuda za mjesec dana, ali njihov zahtjev nije prihvaćen. To je dovelo do njihovog povlačenja iz procesa. Neformalno, ali stvarno: tursko-francuski konzorcujum je odbio da preda ponudu zbog neodgovornog ponašanja Vlade Crne Gore i, posebno, premijera Milojka Spajića. PROMJENA KONCESIONIH USLOVA Tenderska komisija Vlade Crne Gore retroaktivno je 9. aprila, samo 30 dana prije završnog roka, u tenderske uslove ubacila obavezu ponuđača da obezbijedi bankarsku garanciju za investiciju od 100 miliona eura. To je izazvalo niz reakcija, između ostalog i francuske države koja ima udijela u konzorcijumu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000540_07815ba55e089463cde76e7a4e4253891ec16cf9d3ddb95627588cb77a6a4e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250513000540_07815ba55e089463cde76e7a4e4253891ec16cf9d3ddb95627588cb77a6a4e49" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEPRIJATAN SUSRET: Ambasadorka Maske i premijer Spajić "> <figcaption>NEPRIJATAN SUSRET: Ambasadorka Maske i premijer Spajić(Photo: Arhivski snimak, Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, francuska ambasadorka An Mari Maske (Anne Marie Maskay) urgentno razgovarala sa premijerom premijerom Milojkom Spajićem u njegovom kabinetu. (NE)DOVOLJNA SPAJIĆEVA OBJAŠNJENJA Tokom žučnog sastanka premijer Spajić nije mogao da objasni zašto su koncesioni uslovi mijenjani poslije šest godinja i to 30 dana prije roka.&nbsp; Krivicu je prebacio na predsjednika Tenderske komisije Nika Đeljošaja koji, kako je tvrdio Spajić, nije htio uopšte da sasluša premijera, pa je, navodno, obustavljena komunikacija Spajić-Đeljošaj. Izvori iz ministarstva vanjskih poslova kazali su Televiziji E da je sada Spajić u vrlo neprijatnoj situaciji i da se, pred Francuzima pokazao, kao političar koji ne drži riječ. Tim prije što je februara prošle godine, tokom posjete Parizu, Spajić lično predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu obećao da će – u cilju jačanja privredne saradnje dvije zemlje-učiniti sve da koncesiju dobije renomirana francuska kompanija koja, između ostalog, uptravlja aerodromima Pariza. Sada se pred Francuskom, jednom od ključnih država za evropski put Crne Gore, premijer Spajić u ime Crne Gore pokazao kao vrlo nepouzdan partner. To je, vrlo direktno, saopštila i francuska ambasadorka tokom sastanka sa Milojkom Spajićem. Sukob sa Parizom svakako nije dobra preporuka za evropski put Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000544_a6919bdecec0afc5d036e772290af6fd79c288d846eff1eb7305b5598bde1190.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250513000544_a6919bdecec0afc5d036e772290af6fd79c288d846eff1eb7305b5598bde1190" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PROZREO PONAŠANJE SPAJIĆA: Andrej Milović, bivši ministar pravde "> <figcaption>PROZREO PONAŠANJE SPAJIĆA: Andrej Milović, bivši ministar pravde(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;MILOVIĆEVO ,,PROROČANSTVO“ No, za sada nema reakcija zvanične Podgorice. Kako je saopšteno iz Tenderske komisije, Vlada Crne Gore planira da donese konačnu odluku o koncesiji u prvoj polovini 2025. godine, nakon što se detaljno sagledaju obje pristigle ponude. Pitanje je, međutim da li će biti žalbi na tenderski postupak i izmjenu koncesionih uslova. Činjenica je da se sada ostvaruje predviđanje bivšeg minstra prave Andreja Milovića, da će Spajićeve Vlada prevariti evropske partnere. -Bojim se da Do kvon ne bude predmet trgovine u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. Kada je Apelacioni sud odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajiće je bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju na Aerodromima da Francuzima - upozorio je Andrej Milovič, tadašnji ministar pravde u Vladi Milojka Spajića.&nbsp; Ovu izjavu Milović je izrekao još septembra prošle godine i tada je malo ko obratio pažnju. Nakon dešavanja od protekle sedmice, djeluje da je bivši ministar već tada predosjetio da će Spajić obmanuti Francuze i okrenuti se ka ponudi južnokorejskog državnog konzorcijuma. A put u Evropu? Biće da premijer i lider PES-a smatra da je to već završena stvar i da može das e okrene drugim, unosnijim, poslovima.&nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Francuzi razočarani, Spajićeva neispunjena obećanja uzrokovala povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

1250x600

1084x550

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

U akciji ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kojom se pokušavaju odstraniti i policije politički nepodobne starješine, posebnu ulogu ima načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković. &nbsp; Prema informacijama ETV, on je bio neka vrsta koordinatora akcije. Takvu poziciju načelnik SPO-a je zaslužio zbog činjenice da je raspolagao ekskluzivnim podacima. Po odobrenju glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, jedina adresa za Skaj prepiske koje je slao francuski Europol bio je - Predrag Šuković. Načelnik SPO je obilato koristio tu povlašćenu poziciju da, preko novinarke dnevnog lista ,,Vijesti”, selektivno targetira ili goni ljude koji se pominju u Skaj prepiskama. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325200340_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TANDEM: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović"> <figcaption>TANDEM: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zato su ga funkcioneri Demokrata i angažovali da provjerava već napravljene spiskove za politički odstrijel policajaca. Što je načelnik SPO-a vrlo revnosno koristio. Izvori iz vrha ANB-a tvrde da je na Šaranovićev i Šćepanovićev spisak nepodobnih, Šuković dodavao imena kolega koje treba provjeravati ili disciplinski procesuirati. &nbsp; Tako je Šuković uticao na sudbine pojedinih policijskih starješina, zaboravljajući vrijeme kada je i on bio targetiran, pod progonom. I policijskim i pravosudnim. &nbsp;&nbsp; ,,BOSS” PROTIV MARKOVIĆA U periodu kada je na čelu Uprave policije bio Božidar Vuksanović, 2013. godine, Šuković je obavljao poslove rukovodioca kriminalističke policije. Tada su plasirane objave , kada su na nezakonit način prisluškivane i praćene brojne ličnosti iz sektora bezbjednosti, ali i javnog života. &nbsp; Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević naložio je detaljnu istragu, zbog koje je saslušavan tadašnji šef Odjeljenja za posebne provjere Dejan Bašanović, kojem je Šuković bio šef. Dolaskom Slavka Stojanovića za novog direktora policije, Šuković je smijenjen u kratkom roku. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_c24cc1d91f3a5cf543034a36eff36eb1f3149daea4c41b94c392a48b585debc5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250325200340_c24cc1d91f3a5cf543034a36eff36eb1f3149daea4c41b94c392a48b585debc5" data-rendition-name="original" width="2560" height="1696" loading="lazy" alt="NA METI ŠUKOVIĆA: Duško Marković, nekadašnji crnogorski premijer"> <figcaption>NA METI ŠUKOVIĆA: Duško Marković, nekadašnji crnogorski premijer(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali je nastavio karijeru u policiji. &nbsp; No, 2015. je otkriveno da je Predrag Šuković, sa pozicije šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije, pod pseudonimom ,,Boss“ na portalu Vijesti počeo da piše o tadašnjem potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviću i tada savjetniku predsjednika Filipa Vujanovića, bivšem prvom crnogorskom policajcu Veselinu Veljoviću. &nbsp; I to kao – članovima ,,mojkovačkog“ kriminalnog klana koji se bavi organizovanim švercom cigareta iz fabrike duvana ,,Tara“ u Mojkovcu. USLOVNE OSUDE &nbsp; A onda je Šuković počeo da piše i prijeteće komentare. &nbsp; Kada je tadašnji potpredsjednik Vlade Duško Marković polagao vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici, Šuković je komentarisao: ,,Brzo će nekima iz delegacije ovako polagati cvijeće“. &nbsp; Nakon Markovićeve prijave, Osnovno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je izviđaj, poslije i pokrenulo postupak. Sudski spor se 2016. godine završio: Predrag Šuković je uslovno osuđen, tri mjeseca zatvora ako ponovi djelo u narednih godinu. Iako je ostao u policiji, djelovalo je da je na izlaznim vratima: sa Veselinom Veljovićem i Slavkom Stojanovićem u vrhu policije, nije mogao da računa da bi mogao ikada da napreduje u službi. &nbsp; Ipak, nakon četiri godine i dramatičnih političkih promjena avgusta 2020, Šukoviću su se otvorila sva vrata, kao da je lično predvodio litije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_48f24ae63abca9bee6ef28a14d75073d1eb1eec5064c9de65d8a8a69b51b5561.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250325200340_48f24ae63abca9bee6ef28a14d75073d1eb1eec5064c9de65d8a8a69b51b5561" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="NOVA ŠANSKA NAKON 2020: Predrag Šuković"> <figcaption>NOVA ŠANSKA NAKON 2020: Predrag Šuković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NOVI USPON &nbsp; Tek što je imenovan, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović uputio je zvaničan prijedlog tadašnjem direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu da imenuje Predraga Šukovića za šefa Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; I Brđanin, kojeg je pet godina ranije, 2017. godine, hapsio Šuković – nije imao ništa protiv tog imenovanja?! &nbsp; Predrag Šuković je tada bio na vrhuncu policijske karijere. I odmah je krenuo u osvetu: nekolika mjeseca kasnije uhapsio je svog bivšeg šefa Veselina Veljovića, kojeg je raniej optuživao za šverc cigareta. I Slavko Stojanović, koji je smijenio Šukovića osam godina ranije, prošle godine je uhapšen, kao dio paketa osvete. &nbsp; Kada je pokazao svoju moć, Šuković se svojski potrudio da se uključi u akciju bezbjednosnih provjera koju su počeli miniastar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović. Na taj način je načelnik SPO mogao da prati namještenja svojih kolega, ali i da utiče na njihove karijere. Ali i da sačuva svoju prošlost od pogleda znatiželjnika. &nbsp; SAKRIVENI DOSJE I STVARNI KUMOVI &nbsp;Predrag Šuković je, prema izvorima Portala ETV, &nbsp;po više osnova je registrovan u bazama podataka Upolicije, ANB-a i u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde. &nbsp; Prije svega, registrovani su njegovi višedecenijski kontakti i aktivnosti sa članovima organizovane kriminalne grupe ,,Budvanska” na čijem čelu se, po operativnim podacima, nalazi Marko Ljubiša Kan, a koja u svojim aktivnostima tijesno sarađuje sa škaljarskim klanom iz Kotora i zemunskim klanom Luke Bojovića i Filipa Koraća iz Beograda. Istovremeno, zabilježene su višegodišnje aktivnosti sa kumovima i sada pritvorenim licima zbog međunarodnog šverca kokaina, Milom Božovićem i Radovanom Rašom Perovićem. &nbsp; Uprkos svemu, prilikom izbora za čelnika Specijalnog policisjkog odjeljenja, Šuković je dobio pozitivne bezbjednosne ocjene od ANB-a. Sve do januara prošle godine djelovalo je da Šuković nema problema. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_c5daa6ad6e4a4f88d4b7e17f6f2a2feaeae2c6c6d5ea5d91322b237901968459.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250325200344_c5daa6ad6e4a4f88d4b7e17f6f2a2feaeae2c6c6d5ea5d91322b237901968459" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIO NAČELNIKA SPO: Andrej Milović"> <figcaption>RAZOTKRIO NAČELNIKA SPO: Andrej Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE &nbsp; A onda su neki neugodni detalji iz njegove prošlosti, neke sumnjive poslovne transakcije postale javne nakon sjednice parlamentarnog odbora za bezbjednost: Ministar pravde Andrej Milović otkrio je pojedinosti kupovine stana u Budvi. &nbsp; Ispostavilo se da je Šukovićeva supruga tri dana pred Novu godinu, 28. decembra 2022. godine prodala stan od 58 kvadrata u Budvi ruskom državljaninu za - 140.000 eura u gotovini. Samo sat kasnije, Biljana Šuković je u istoj zgradi kupila stan, skoro duplo veći – od 98 kvadrata. I sve je to platila – 135.000 eura, pet hiljada manje nego što je prodala stan koji je bio manji punih 40 kvadrata! &nbsp; Za ministra Milovića nije bilo dileme: smatrao je da se Šuković sa suprugom počinio &nbsp;više krivičnih djela; da su plaćanja obavljena kešom i da je nemoguće – bez korupcionaških motiva - da kvadrat stana u istoj zgradi bude dvostruko jeftiniji za Šukoviće nego za ostale građane. &nbsp; Zato je ministar Andrej Milović 9. februara 2024. godine podnio prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. &nbsp; OPASNI DRUGOVI I KUMOVI &nbsp; Tadašnji ministar pravde osnovano je sumnjao da je poslovanje Šukovića sa čelnikom kompanije ,,Grupa 219” Đorđem Mrdakom prelazilo zakonske granice i da je načelnik SPO poslovao sa ljudima iz kriminalnih struktura. &nbsp; -Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 je tokom 2009. godine hapšen zbog krivičnog djela gradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a &nbsp;dovodi se u vezu i sa Sašom Pekićem, koji važi za visokopozicioniranog pripadnika kriminalne organizacije ,,klan Grand” koja se, između ostalog, bavi i međunarodnim švercom cigareta – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_497dea78f322ad49c5cf4a71d243395297da924ea6c973e8e2ecd85e1419c12c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250325200344_497dea78f322ad49c5cf4a71d243395297da924ea6c973e8e2ecd85e1419c12c" data-rendition-name="original" width="4032" height="2268" loading="lazy" alt="DOKAZI: Detalj krivične prijave protiv Šukovića"> <figcaption>DOKAZI: Detalj krivične prijave protiv Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ministar pravde dodaje i da postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan od ,,Grupe 219” dobijen od Šukovićevog kuma - Radovana Raša Perovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca. &nbsp; SDT: ODBAČENE PRIJAVE PROTIV ŠUKOVIĆA Na osnovu Milovićeve prijave Specijalno državno tužilaštvo je prve dekade februara 2024. godine otvorilo izviđaj. U međuvremenu, pokazalo se da Saša Pekić i Šukovićev kum Radovan Perović nijesu bile jedine veze prvog čovjeka Specijalnog policijskog odjeljenja sa ljduima iz vrha organizovanog kriminala. &nbsp; Takozvana ,,plava sveska“, koju je svojevremeno predala sudu odbrana Mila Božovića, bivšeg čelnika opštine Budva optuženog za šverc narkotika, otkrila je veze sa Predragom Šukovićem. &nbsp; &nbsp;Božović, koji je bio član parlamentarnog Odbora za bezbjednost djelovao je u parlamentu na osnovu savjeta i pisanih informacija koje je Šuković dostavljao u takozvanom ,,Pravoslavnom podsetniku“. Na osnovu toga je Božović tokom 2021. godine postavljao ciljana pitanja ljudima u vrhu bezbjednosnog sektora. I to da bi kompromitovao pojedine policijske funkcionere sa kojima Šuković nije bio u prijateljskim odnosima i koje je trebalo ,,ukloniti iz službe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250325200344_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="IZVIĐAJ OD DEVET DANA: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>IZVIĐAJ OD DEVET DANA: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović, čovjek koji je predložio Šukovića na mjesto načelnika SPO-a, medijima saopštilo da je - otvorilo predmet povodom krivične prijave Andreja Milovića. &nbsp; U međuvremenu, Andrej Milović je brzopotezno smijenjen, premijer Milojko Spajić se odrekao njegovih usluga. A Specijalno tužilaštvo je ćutalo duže od godine. &nbsp; Sve do danas: na upit Televizije E i Portala ETV o stanju formiranog predmeta nakon krivične prijave od 9. februara, specijalni tužilac, portparol SDT-a saopštio je da je krivična prijava odbačena još prije 13 mjeseci. &nbsp; &nbsp;I to samo za devet dana, 18. februara! &nbsp; &nbsp;-Prikupljenja obavještenja od prijavljenih, saslušano više svjedoka, između ostalih I tadašnji ministar pravde, prikupljeni dokazi I obavještenje od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina I MUP-a… Nakon njihove ocjene je 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave – kaže se u odgovoru Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Tamni oblaci nad Predragom Šukovićem, kako ispada, rasprišili su se za samo devet dana februara prošle godine. Tako da načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja može da nastavi svoje učešće u akciji čišćenja politički nepodobnih policisjkih službenika. Za razliku do Njih, Šuković je izgleda ispunio kriterijume podobnosti I za SDT I za ministra Šaranovića I policijskog čelnika Šćepanovića. &nbsp; &nbsp;Naravno, sve do neke nove političke promjene u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Specijalni poslovi specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Bivši ministar pravde, Andrej Milović, reagovao je na prekšrajnu prijavu koja je podnijeta protiv njega zbog uvreda izrečenih na račun predsjednice Vrhovnog suda, Valentine Pavličić.
- Istine radi, prijavu protiv mene podnijela je Valentina Vesnina i Pažinova Pavličić, preko advokata Mitra Šušića, odbornika DF-a, tj. ZBCG. &nbsp;Nakon uzimanja izjave od mene, Uprava policije je predmet proslijedila Sudu za prekršaje, da se tamo nastavi pravna borba između nje i mene, a onda naravno i medijima, da bi oni koji trenutno vode bezbjednosni sektor, nastavili da vode medijsku hajku protiv mene, iako sam sada samo građanin- poručio je Milović na mreži X.
On je komentarisao da su to uradili ''u pauzi'', nakon što studente iz Srbije maltretiraju i pokušavaju da im namjeste afere, poput onih koje su radili i njemu.
- Ali tako je to, kad je "naređenje sa vrha". &nbsp;Ovo je klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio i spriječio da odgovari na uvrede koje sluša već godinu dana, bojim se samo da su promašili adresu- kazao je Milović.
Poručio je da neće ni ovo stanje biti dovijeka i da će "vrh" &nbsp;jednog dana biti opet samo građani koji treba da izađu među narod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejMilovicPG%2Fstatus%2F1893339003664875821%3Ft%3D_I2ES4OqRqHr9jjA2XFs_Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio i spriječio da odgovari na uvrede koje sluša već godinu dana

Bivši mininistar pravde Andrej Milović odbacio je kao golu laž tvrdnje premijera Milojka Spajića, koji je na konferenciji za medije konstatovao da je upravo Milović ključni krivac što do sada nije izmijenjen crnogorski Zakon o oružju.&nbsp; Komentarišući na društvenoj mreži X, Milović je konstatovao da je Spajić koristio ,,jednu strašnu tragediju i veliku tugu da bi se politički obračunao sa mnom“. -Zakon o oružju je nadležnost MUP-a, te su jedino MUP i Vlada od izvršne vlasti mogli da iniciraju izmjene i dopune ovog zakona. U prilogu dostavljam dokaz sa sajta Vlade, a tragedija je da premijer jedne države ne zna elementarne nadležnosti u Vladi kojom rukovodi – ističe Milović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104000128_10d353c51840780261c6baa7931f5243d832d648152639725194d081f0164adf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250104000128_10d353c51840780261c6baa7931f5243d832d648152639725194d081f0164adf" data-rendition-name="original" width="1266" height="1280" loading="lazy" alt="Vlada Crna Gore: Zakon o oružju "> <figcaption>Vlada Crna Gore: Zakon o oružju(Photo: Screenshot Portal ETV)</figcaption> </figure>  Bivši mininistar pravde navodi da sve što je bila njegova nadležnost kao ministra pravde - devet zakona – njegovo ministarstvo je stiglo u kratkom roku da izmijeni, u skladu najstrožijim preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i Savjeta Evrope. Milović navodi da je upravo zahvaljujući aktivnostima Ministarstva pravde Crna Gora dobila IBAR.&nbsp; -Zašto za punih 14 mjeseci nije izmijenjen jedan zakon iz nadležnosti MUP-a, neka se premijer obrati nadležnom ministru. Sramota je @MickeySpajic da ovakvu tragediju koristiš za politički obračun, ali od čovjeka koji se tokom pres konferencije povodom ovakve tragedije smije i kezi, više me ništa ne može iznenaditi – zakljuio je Milović, objavljujući i dokument sa sajta Vlade – tekst Zakona op oružju – kao dokaz za svoje tvrdnje.&nbsp;

MILOVIĆ: S gnušanjem odbacujem laž koju je izgovorio premijer Spajić!

Nosilac Podgoričke liste Andrej Milović rekao je da ta lista na izborima u Podgorici nije prešla cenzus zbog malo vremena i resursa koje su imali na raspolaganju.
- Dragi građani Podgorice, hvala vam na svakom glasu i podršci koju ste nam ukazali iako nijesmo prešli cenzus, prije svega zbog malo vremena i resursa koje smo imali na raspolaganju da dopremo do svih građana - naveo je Milović na mreži X.
On je svim učesnicima izbora čestitao rezultat ostvaren juče u Podgorici.
- A, građanima našeg grada želimo bolju vlast od dosadašnje jer Podgorica to zaslužuje - zaključio je Milović.
 
&nbsp;

Milović: Nijesmo prešli cenzus zbog malo vremena i resursa

Nisam nasljednik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, niti ću ikada biti, kazao je u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji bivši ministar pravde Andrej Milović.
- Ja sam nasljednik samo svog oca i djeda - rekao je Milović.
Odgovarajući na pitanje novinara da li se sastajao sa Đukanovićem, dok mu je trajao mandat ministra, Milović je kazao da je to “njegova lična stvar”.
- Da li sam se sastajao sa Đukanovićem ili ne, to je moja i njegova stvar. Pitajte Dritana Abazovića i Milojka Spajića da li se sastaju sa njim. A da li se ja sastajem sa Milom, Acom, rankom, Veskom – to je moja lična stvar - rekao je Milović.
Milović tvrdi da je praćen 24 sata dnevno i da o njemu kruže brojne kafanske i špijunske priče.
“Kakve su to priče? Šta sad pričaju: da sam igrač DPS-a, da napadam Spajića, da me Bemaks plaća, da sam uzeo dva miliona od Čamgoza? Dajte ljudi napraviste od mene Tomaza Bušetija”, rekao je Milović.
U emisiji je kazao da u DPS-u, SD-u, SDP-u, čak i u URA i POkretu Evropa sad ima poznanike.
- Nema koga ne znam. A ne odgovaram na pitanja sa kim sam se sastajao, jer su to moje lične stvari. Vi kreirajte teorije da sam se sastajao sa Acom, Milom, Rankom, ali ne odgovaram na takva pitanja - zaključio je Milović.

Milović: Nisam Đukanovićev nasljednik, da li sam se sastajao sa njim to je moja i njegova stvar

Bivši ministar pravde i nekadašnji funkcioner Pokreta Evropa sad Andrej Milović kazao je da su informacije o planiranom hapšenju premijera Milojka Spajića uoči parlamentarnih izbora prošle godine dobili od direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Borisa Milića i njegovih ljudi, zbog čega je, kako kaže, narušen odnos između Milića i generalnog inspektora Artana Kurtija.
Milović je iznio detalje, kako je rekao, montirane afere Do Kvon u kojoj su, tvrdi, učestvovali šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predrag Šuković i bivši premijer lider GP URA Dritan Abazović, a čiji je cilj bio hapšenje Spajića.
Milović je otkrio da je Abazović sa biznismenom, čije ime nije otkrio, dogovorio mjesto u Vladi, a da za uzvrat ne pokreće priču o finansiranju izborne kampanje Pokreta Evropa sad.
- Tu postoje dvije faze - faza Spajićevog poznanstva sa Do Kvonom prije i tokom politike i ona koja se odnosi na parlamentarne izbore. Kad je u pitanju faza za parlamentarne izbore - to je namještena afera, i ja sam branio Spajića i tada i sada, kao i Pokret Evropa sad jer nije istina da je Do Kvon učestvovao u bilo kakvim aktivnostima po pitanju parlamentarne kampanje i da PES ima neke crne fondove. To nije istina i to je iskoristio Dritan Abazović iako je dao riječ u kancelariji jednog biznismena tokom parlamentarnih izbora, gdje je napravljen dil da on bude potpredsjednik Vlade za bezbjednost i ministar unutrašnjih poslova, a da ne pokreće temu Do Kvona - rekao je Milović gostujući na A plus TV.
<h2>Osujećeni plan</h2>
Kako dalje objašnjava, Abazović je bio obaviješten da funkcioneri PES-a znaju za te planove, ističući da je Spajićevo okruženje dobijalo informacije od ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) koji su, kako kaže, slali signale da će biti kooperativni samo da ne budu strogi prema njima kada preuzmu vlast.
- On je obaviješten da mi to znamo. Dobijali smo informacije o aktivnostima Dritana Abazovića, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i svih drugih po pitanju želje da se uhapsi Spajić i nanese mu politička šteta i PES-u, u čemu se i uspjelo gurajući ovu aferu. I tada su ljudi iz Spajićevog okruženja meni rekli: "Napravili smo dogovor sa Abazovićem - neće gurnuti tu aferu jer nemaju dokaze, a on će dobiti tu poziciju koju smo dogovorili". Ja sam pitao šta je dogovoreno, rečeno je da ništa ne treba da brinem, da će on biti potpredsjednik Vlade za bezbjednost i ministar unutrašnjih poslova. Bio sam nezadovoljan jer sam im objasnio da mi ne možemo da trgujemo sa pozicijama, pogotovo ne na taj način, pogotovo ne sa ljudima koji su, kada su postali premijer i ministri, odmah radili protiv interesa Crne Gore. Mislio sam da nije dobro da kao na pijaci nudimo pozicije i da se na taj način kompenzuje. Takođe sam rekao da će ih Abazović prevariti, da se njemu ne može vjerovati i da njemu ispružena ruka da se neće plasirati afera lažna priča i riječ ne znači ništa. Na kraju se ispostavilo da sam u pravu - ustvrdio je Milović.
Milović tvrdi i da su ljudi iz ANB-a tada informisali okruženje Spajića o aktivnostima šefa SPO-a Predraga Šukovića kog su, kao kasnije i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, konstantno pratili.
- Tako smo i mi došli do one fotografije iz "Cioccolatitaliani" kafea gdje sjedi Šuković sa Abazovićem. Tada smo vodili veliku bitku da sačuvamo Spajića od nečega što je bilo pripremljeno. Od člana kolegijuma jedne televizijske stanice, koja je uvijek bila "naklonjena" PES-u, saznali smo da je glavni i odgovorni urednik rekao da se ne ide kući da su kamere spremne, da budu pripravne kod tužilaštva jer se sprema privođenje Milojka Spajića. Potrebno ga je samo snimiti da bi se to emitovalo svuda jer smatraju da će to oboriti 5-10 odsto procenata na izborima. Na njihovu žalost, to se nije desilo, mi smo slikali gospodu koja je sastančila i pokazali taj dokaz i još neke stvari koje smo imali. Tada je prestao pritisak za njegovo hapšenje jer su se uključili oni faktori koji se vazda uključe kada neko pretjera na nacionalnom i domaćem terenu po pitanju bezbjednosti i pravosuđa - naveo je bivši ministar pravde.
<h2>Nedostajući pazl</h2>
Komentarišući pismo Do Kvona i odgovarajući na pitanje da li ga je pročitao, Milović je rekao da je objavljeno nekoliko verzija, te da se još ne zna što je od tog sadržaja autentično.
- Do Kvon je osam sati saslušavan pred ljudima iz SPO-a i govorio je ko je uticao da se dopišu određeni djelovi pisma. Predmet je tajan, to je kod SDT-a i SPO, ja ne mogu da vidim to pismo. Imali smo nekoliko verzija što je objavljeno, mi nemamo potvrdu što je autentično, ali imamo potvrdu od advokata Do Kvona da je on objasnio ko je uticao da se dopiše nešto - naveo je Milović.
Očekuje da slučaj bude riješen, dodajući da fali jedan mali detalj - izručenje Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je Vrhovni sud preinačio odluke Višeg i Apelacionog suda.
- Mislim da fali mala puzla zbog koje sam insistirao da ministar pravde odlučuje o ekstradiciji Do Kvona. Na kraju je Vrhovni sud to utvrdio i sad čekamo da vidimo što će ministar Bojan Božović odlučiti - da li da se izruči SAD-u ili Južnoj Koreji. Puzla koja nedostaje je da se izruči Americi jer SAD i njene službe imaju najsavremeniji sistem otkrivanja svega po pitanju IT tehnologija i tehnike. I vjerujem da će insitutucije SAD-a biti puzla koja će riješiti enigmu oko Do Kvona i vidjeće se ko je uticao da se dopiše pismo, uloga advokata, prethodnog ministra pravde, da li je pozivana predsjednica Osnovnog suda, da li je zvala tužiteljku i koju, kako to da u svim predmetima izjašnjenje tužilaštva traje 15 dana na jemstvo, a u predmetu Do Kvona traje dan. To je cijela mreža koja će se odmotati i dobićemo rješenje situacije. Ja sam se kao ministar pravde zalagao da on bude izručen SAD-u, da se zadovolji pravda u Americi i nakon toga da ga izruče Koreji da tamo služi kaznu ako je potrebno. To je, mislim, pravedno - poručio je Milović.

Tamara Klikovac

Milović: Direktor ANB-a i njegovi ljudi nas informisali o planovima Šukovića i Abazovića za hapšenje Spajića

Novčane trasnakcije u domaćem platnom prometu od danas će moći da se obavljaju do 19:30, odnosno 20:00 sati, za razliku kako je to bilo do sada kada je posljednji kliring &nbsp;završavao u 16:30 sati, dok su iz Centralne banke najavili da će od sredine oktobra sistemi raditi i vikendom.&nbsp;
Tako će RTGS sistem, za transakcije iznad 1.000 eura raditi do 20:00, a DSN sistem, za transakcije ispod 1.000 eura do 19:30 sati uz šest kliringa dnevno – do sada su bila tri.
Prema odlukama koje je Savjet CBCG usvojio početkom jula, od jula naredne godine planirano je uvođenje TIPS Clone platforme, čime će plaćanja biti dostupna 24/7.
Od 6. oktobra banke u Crnoj Gori moraće da primjenjuju ograničene naknade za SEPA kreditne transfere, što će znači znatno povoljnije uslove za korisnike. Maksimalne naknade biće:
· 0,02 € za prvi dnevni elektronski transfer fizičkog lica do 200€,
· 1,99 € za elektronske transakcije do 20.000€,
· 25 € za elektronske transakcije preko 20.000€,
· 3,99 € za uplate u poslovnici do 20.000€,
· 50 € za uplate u poslovnici preko 20.000€.
Prijem SEPA transfera može maksimalno koštati 1,99€ za iznose do 20.000€, odnosno 25€ za veće iznose.
Očekuje se da ove mjere dovedu do godišnje uštede od 13,9 miliona eura, odnosno više od 50 miliona eura do očekivanog članstva Crne Gore u EU.
Takođe od 6. oktobra 2025, CBCG ukida dodatne naknade koje su se do sada obračunavale za platne transakcije nakon 14:00 sati. Umjesto toga, uvodi se jedinstvena niža tarifa koja će važiti za cijeli operativni dan (08:00–20:00).

Domaći platni sistem od danas radi do 20 sati, od sredine oktobra i vikendom

Uprkos zabrani radova, izrečenim prekršajnim kaznama, nalozima za vraćanje u prvobitno stanje i upozorenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u zabačenom selu Petrovići kraj Nikšića „izrastao“ je novi konak Manastira Kosijerevo. Grubi građevinski radovi su gotovo završeni, objekat je stavljen pod krov, a kulturno dobro od državnog značaja još jednom je postalo kulisa tihe gradnje mimo zakona. Ovaj slučaj, kao i mnogi prije njega, pokazuje da rješenja nadležnih institucija ostaju „mrtvo slovo na papiru“, dok Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve gradi neometano, uz prećutnu podršku vlasti i nemoć državnog aparata da sprovede sopstvene odluke. <h2>APSURD</h2> Nekadašnje dvorište manastira sada je gradilište, sa novoizgrađenim kulama i arkadama koje dominiraju prostorom i potpuno mijenjaju ambijent kulturnog dobra. Stanje na terenu jasno pokazuje apsurd: dok se na sudu i dalje vodi spor da li je i šta zaštićeno, ko je prekršio procedure i čiji su argumenti validniji, na terenu se uveliko završavaju grubi radovi na objektu koji će trajno promijeniti izgled kompleksa. Konak u Kosijerevu, koji je ekipa Pobjede obišla početkom avgusta, djeluje izuzetno glomazno i u potpunosti dominira prostorom, naročito u poređenju sa samom crkvom. Dok je crkva relativno skladna, kompaktna i arhitektonski jasna, novi konak se širi u dužinu i širinu, sa dva sprata, masivnom kulom i dugim nizovima arkada. Njegova arhitektura, sa kamenom oblogom i crvenim krovom, donekle pokušava da se uklopi u ambijent crkve, ali upravo zbog dimenzija i monumentalnosti on zapravo zasjenjuje hram i preuzima centralnu ulogu u manastirskom kompleksu. Kada se pogleda iz ptičje perspektive, jasno se vidi da crkva sada izgleda gotovo potisnuto u drugi plan, dok se novi konak nameće kao dominantna građevina u cijelom prostoru. Ovaj disbalans u mjeri i proporcijama izaziva snažan vizuelni kontrast i stvara utisak da je prvobitna sakralna funkcija kompleksa potisnuta u korist nove, nametljive gradnje. Uprava za zaštitu kulturnih dobara, podsjetimo, donijela je početkom 2023. godine Rješenje o obustavi radova i vraćanje u prvobitno stanje, budući da su stručnjaci ovog organa na terenu u Kosijerevu zatekli započete radove, radnike, veliku količinu građevinskog materijala, te porušenu staru ogradu manastirskog kompleksa. Konstatovali su i brojne druge promjene, poput novog živopisa u crkvi, te neprimjerenih „ukrasa“ kao što su radijatori po zidovima, među svecima na freskama. Potom je inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak, postupajući po inicijativi Uprave, na terenu konstatovala da subjekat nadzora (Manastir Kosijerevo) nema građevinsku dozvolu, konzervatorske uslove, niti odobreni konzervatorski projekat, te je manastiru kao pravnom licu izrečena minimalna novčana kazna u iznosu od 4.000 eura, dok je igumana Manastira Arsenija Samardžića kaznila sa takođe minimalnih 600 eura. Takođe, zbog neposjedovanja građevinske dozvole za radove, inspektorka je inicijativu za postupanje proslijedila Građevinskoj inspekciji tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Da apsurd bude veći, pravni zastupnik Eparhije i Kosijereva, advokat Blažo Gagović, objašnjavajući inspektorki zašto manastir nema zakonom predviđenu dokumentaciju i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izjavio je kako je „postupak legalizacije u toku“, te da će u tom postupku „biti prikupljene sve relevantne isprave potrebne za legalizaciju započetih radova“. Dakle, legalizovaće konak dok ga nelegalno grade?! Odmah nakon što je Uprava donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, advokat Gagović je podnio žalbu Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a potom i Ministarstvu kulture i medija. U žalbi na Rješenje o obustavi radova i vraćanju manastira u prvobitno stanje, Gagović je u ime Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo tvrdio da je cijeli postupak sproveden nezakonito, jer stručna lica UZKD nijesu obavijestila igumana niti predstavnike manastira o obilasku terena, nijesu sačinili zapisnik niti omogućili da se strana izjasni o utvrđenim činjenicama, čime je, kako navode, povrijeđeno pravo na učešće u postupku. Osporava se i pravna osnova zaštite, jer se Manastir Kosijerevo, prema njihovim tvrdnjama, ne nalazi jasno i pravno valjano upisan kao kulturno dobro u katastru nepokretnosti, budući da rješenja iz 1951. i 1961. godine nijesu proizvela pravno dejstvo, a da je zaštićena samo sakralna arhitektura crkve, dok prostor oko nje nikada nije obuhvaćen režimom zaštite. Pored toga što tvrde da nikada nijesu dobili nijedno rješenje o zaštiti, niti ostalu dokumentaciju, posebno se osporava nalog za uklanjanje „kopije Lovćenske kapele“ i drugih objekata, uz tvrdnju da kapela nije replika Njegoševe, već da u njoj počivaju kosti 109 stradalih iz Drugog svjetskog rata, pa bi njeno rušenje značilo skrnavljenje groba. Upravu optužuju i za netačne navode o oštećenju starog živopisa, tvrdeći da su freske rađene kvalitetnim prirodnim bojama, dok se nove freske predstavljaju kao umjetnički izraz, a ne devastacija. Na kraju, Eparhija tvrdi da radovi nijesu umanjili vrijednost manastira, već ga unaprijedili i valorizovali – izgradnjom konaka za smještaj monaštva, obnovom fresaka i uređenjem prostora – te da sve intervencije treba posmatrati kao doprinos očuvanju, a ne uništavanju kulturnog dobra. Uprava je odbila žalbu jer, kako su istakli, nije pravovremeno podnijeta, a Ministarstvo kulture i medija je žalbu odbacilo jer nijesu u spisima predmeta mogli da pronađu punomoćje kojim se potvrđuje da je Blažo Gagović zaista zastupnik Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo. Drugim riječima, Uprava i Ministarstvo uopšte nijesu ulazili u suštinu prigovora iz žalbe, nego su odbili žalbu iz formalnih razloga – zato što je smatraju neblagovremenom i podnijetom od neovlašćenog zastupnika. Potom je Gagović podnio tužbu Upravnom sudu, a prema tvrdnjama iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara - spor još traje. <h2>NEMAJU LJUDI</h2> Od obilaska terena po prijavi zbog nelegalnih radova i donošenja Rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara samo je jednom obišla kulturno dobro Manastir Kosijerevo, početkom 2024. godine, tokom izrade Studije zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostorno-urbanističkog plana opštine Nikšić. To je za Pobjedu potvrdila direktorica Uprave Petra Zdravković i tada je, kako je kazala, situacija bila nepromijenjena u odnosu na stanje kada je donijeto Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje. Pomenutom Studijom, prema riječima Zdravković, ocijenjeno je stanje manastira, evidentirane intervencije izvedene bez saglasnosti službe zaštite, a među propisanim mjerama utvrđeno da je neophodno „u skladu sa Rješenjem o vraćanju u prvobitno stanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izraditi konzervatorski projekat u cilju otklanjanja neadekvatnih intervencija i unapređenja stanja kulturnog dobra“. - Navedeno predstavlja i posljednji obilazak predmetnog kulturnog dobra od strane Uprave – kazala je Zdravković. Na pitanje da li Uprava u konkretnom ili bilo kojem drugom slučaju može redovno da prati stanje kulturnih dobara, odgovorila je negativno, objašnjavajući da ovaj organ u tome sprečavaju sadašnji kapaciteti. - Razumijevajući da određene situacije predstavljaju veće prioritete u odnosu na druge, moramo da napomenemo da pored intenziviranih nelegalnih aktivnosti koje se izvode na kulturnim dobrima (Uprava je samo na Cetinju u posljednjih mjesec dana donijela tri rješenja o vraćanju u prvobitno stanje), ništa manje važna nijesu postupanja u odnosu na plansku i projektnu dokumentaciju, a gdje su rokovi, zbog neusklađenosti zakona, izuzetno kratki. Stoga iznova ukazujemo na kontinuirani deficit kadrovskih kapaciteta sa kojim se ovaj organ suočava, a posljedice se upravo vide u neažurnom praćenju stanja kulturnih dobara – kazala je Zdravković. Na pitanje da li je postojanje Uprave obesmišljeno ukoliko se njena rješenja i nalozi ne sprovode, Zdravković je odgovorila da je Uprava u konkretnom slučaju pokrenula sve mehanizme shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara - donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, obavijestila sve nadležne inspekcije (Inspekciju za kulturna dobra i Građevinsku inspekciju), integrisala mjere u Studiju zaštite kulturne baštine, koje su potom postale integralni dio PUP-a Nikšić. - Osim reagovanja nadležne inspektorke za kulturna dobra u smislu izdavanja prekršajnog naloga, drugih postupanja nije bilo. Time bismo zaključili da se odsustvom reakcije ne obesmišljava postojanje Uprave, već prije cjelokupnog sistema, posebno usljed opšteprisutnog sindroma neuvezanosti nadležnih resora – kazala je Zdravković. Dodala je da je Uprava ovih dana, po dobijanju pitanja Pobjede, uputila nove inicijative pomenutim inspekcijama, budući da „kako smo u ranijim obraćanjima naveli, postupci za izgradnju, pa tako i za uklanjanje objekata, ne započinju niti se završavaju u Upravi, već naše postupanje predstavlja samo kariku u ovom lancu“. <h2>PRVO PROJEKAT</h2> Apsurd cijelog slučaja ogleda se u tome što je Eparhija budimljansko-nikšićka tek početkom 2024. godine, kada je konak već bio podignut do pola, preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić zatražila urbanističko-tehničke uslove za njegovu izgradnju. Dakle, papiri su se tražili naknadno, poslije nelegalne gradnje i nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara već početkom 2023. donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju kompleksa u prvobitno stanje. Kako ti uslovi nijesu mogući bez konzervatorskih, koje izdaje Uprava, Opština se obratila upravo njima. Odgovor je bio nedvosmislen: radovi su evidentirani kao nelegalni i štetni, jer narušavaju autentičnost i integritet kulturnog dobra, a bilo kakva dalja gradnja može se razmatrati jedino kroz detaljan Urbanistički projekat koji bi definisao mjere zaštite i način očuvanja vrijednosti manastira. Te mjere bi, naravno, podrazumijevale i otklanjanje nelegalnih intervencija koje devalviraju kulturno dobro. Eparhija budimljansko-nikšićka, svjesna da joj Uprava nikada neće izdati konzervatorske uslove po kojima bi mogli da dovrše započeti konak, odlučila se za dobro uhodanu praksu gaženja svih pravnih procedura i ponovno iskazivanje stava da su „država u državi“. Okupila je majstore i neometano završila konak. <h2>SPOMENIK NEMOĆI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala (FOTO: Stevo Vasiljević)"> <figcaption>Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <h2> </h2> Ovih dana, umjesto mira manastirskog dvorišta, gomile šuta, pijeska, kamena, željeza i cigle svjedoče da je papirologija ostala daleko iza betona i maltera. Situacija na terenu govori jasnije od svih rješenja i žalbi – dok država raspravlja da li je postupak pravilno vođen, zidari su već odradili svoje. Ispada da se u Kosijerevu pravna država gradi mnogo sporije od konaka. Tako je konak u Kosijerevu, uprkos zabranama, žalbama i rješenjima o obustavi i frazama o „odlučnoj zaštiti kulturne baštine“, narastao pred očima svih – od inspekcija do ministara – kao spomenik nemoći države da sprovede sopstvene zakone. <h2>Ministarkina tišina daleko se čuje</h2> „Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. (...) U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“, saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, reagujući na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, ali i na spomenik Jusufu Čeliću, koji je više od decenije u Gusinju odolijevao svim pravnim procedurama. No, kada je riječ o Kosijerevu, ministarkin glas se ne čuje, ne odgovara na novinarska pitanja, kao ni njena direktorica za kulturnu baštinu u MKM Dobrila Vlahović. Po dobrom starom običaju, ministarka nema što da kaže o nelegalnim radovima koje sprovodi Eparhija budimljansko-nikšićka, baš kao što nije imala što da kaže ni o gradnjama i prepravkama Mitropolije crnogorsko-primorske ili o nelegalnim radovima na risanskom lokalitetu Carine, u režiji svog partijskog kolege Vladimira Jokića. Ispada da zakon „važi jednako za sve“ – osim kada zidaju eparhije i mitropolije - jer tada država izgovara parole, a „guta“ sopstvene odluke i zakone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c" data-rendition-name="original" width="629" height="753" loading="lazy" alt="Tamara Vujović i Dobrila vlahović"> <figcaption>Tamara Vujović i Dobrila Vlahović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Pitanja za ministarku i Dobrilu Vlahović su sljedeća: 1. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je prošle nedjelje izjavila da „država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak“, te da „u tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“. Kako se ova izjava uklapa sa činjenicom da je u Manastiru Kosijerevo, kulturnom dobru pod državnom zaštitom, konak izgrađen uprkos Rješenju o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje? 2. Ministarka je takođe poručila da „zakon važi jednako za sve“. Da li to znači da će Ministarstvo, u skladu sa važećim zakonima, pokrenuti mjere uklanjanja nelegalnog konaka u Kosijerevu i procesuirati odgovorne, uključujući Eparhiju budimljansko-nikšićku, kao što bi učinilo i sa bilo kojim drugim investitorom? 3. Ako Ministarstvo može „bez izuzetka i bez odlaganja“ evidentirati i ukloniti nelegalno postavljene spomenike, zbog čega ne postupa jednako odlučno i u slučajevima nelegalne gradnje na nepokretnim kulturnim dobrima, gdje su posljedice po baštinu i zakonitost jednako teške, ako ne i teže? 4. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada u sastavu Ministarstva, još ranije je izdala rješenje o obustavi radova i prekršajne naloge za Eparhiju. Šta Ministarstvo planira da preduzme kako bi se ta rješenja sprovela i spriječila praksa da ostanu „mrtvo slovo na papiru“? 5. Kako Ministarstvo odgovara na tvrdnje da se nelegalni radovi u crkvenim kompleksima, uključujući i Kosijerevo, tolerišu uz političku i institucionalnu zaštitu, što direktno podriva javno povjerenje u vaše izjave o jednakosti zakona za sve? <h2>Ćute u Eparhiji i Opštini Nikšić, a iz kabineta Radunovića obećavaju odgovore „ove nedjelje“</h2> Na pitanja koja smo prošlog ponedjeljka poslali Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, tačnije kabinetu ministra Slavena Radunovića, a u vezi sa (ne)postupanjem njihove Građevinske inspekcije, nijesu stigli odgovori, već obrazloženje da je „Direktorat nadležan za pripremu odgovora trenutno u procesu preseljenja u novu zgradu, što je privremeno onemogućilo pristup kancelarijama i tehničkim resursima“. - Uz to, u toku je period kolektivnih godišnjih odmora, što dodatno utiče na dostupnost relevantnih službenika. U tom smislu, molimo za razumijevanje i strpljenje, te Vas obavještavamo da ćemo učiniti sve da odgovore dostavimo tokom sljedeće sedmice, čim se za to stvore tehnički i organizacioni uslovi – navodi se obrazloženju koje je poslato novinaru Pobjede. Ćute i u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, a ni iz Opštine Nikšić nijesu poslali odgovore na pitanja o postupanju njihovog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Konak sagrađen brže od pravne države

Na prozivke Evropskog saveza da Pokret za Podgoricu napusti vlast zbog usvajanja Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na telefonskoj sjednici Vlade, u momentu kada je Podgorica bila pritisnuta požarima, funkcioneri tog pokreta kažu da će imati odgovor i za ovaj stav opozicije i za PUP.
Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić rekla je za "Dan" da se ovako važan dokument nije smio usvojiti na način na koji je to urađeno.&nbsp;
– Dokumenti od ovakvog značaja, koji direktno utiče na budući razvoj grada, život sugrađana i izgled urbanih sredina, ne mogu i ne smiju biti donešeni po principu "paf, paf". Naročito to nije smjelo da se uradi bez uključivanja ozbiljne, temeljne i transparentne rasprave, sa učešćem javnosti i stručne zajednice - rekla je Ljiljanić.
Ljiljanić kaže da je zabrinuta zbog načina na koji je Vlada donijela PUP Podgorice.
– Vlada mora pokazati odnos prema interesima Podgorice i isključivo se mora baviti zaštitom i unapređenje života Podgoričana. Ovakav način odlučivanja ćemo preispitati i nakon uvida u dokument ćemo se odrediti - rekla je Ljiljanić.
Ona ističe da ne želi da komentariše izjave opozicije.
– Sve radimo transparentno. Mislim da smo svojim djelovanjem i do sada pokazali da se zalažemo za prave stvari. Imaćemo odgovor i za opoziciju i za PUP, ali u trenutku kada nam je bezbjednost građana i njihove imovine bila na prvom mjestu ne možemo se baviti odgovaranjem opoziciji na njihove prozivke - kaže Nađa Ljiljanić.
Dragutin Vučinić, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, kaže da se, u vremenu kad se cijela država, a pogotovo Glavni grad, suočavaju sa nezapamćenim požarima koji će prouzrokovati neprocjenjivu materijalnu štetu i ostaviti nesagledive ekološke posljedice, moglo sačekati sa usvajanjem PUP-a.
- Preko sredstava informisanja upoznat sam sa činjenicom da je Vlada na elektronskoj sjednici usvojila PUP za Podgoricu. Nijesam upoznat sa sadržajem usvojenog akta te se ne mogu konkretno izjasniti. Nije potrebno da me bilo ko podsjeća na lične, javno iznijete stavove. Izjasniću se kad se detaljno upoznam sa usvojenim tekstom. Smatram da je u ovom trenutku važnije moje svakodnevno angažovanje u Piperima, Kučima i drugim lokacijama zahvaćenim požarima sa naprtnjačom na leđima, nego sjedjenje za stolom i čitanje tekstova. PUP je usvojen i to ne mogu promijeniti, ali ovdje su ugrožena domaćinstva i ljudi - i tu je svaki čovjek dragocjen - kazao je Dragutin Vučinić.
Inače, Dragutin Vučinić se zalagao za brisanje iz dokumenta peletare na Bioču. Na javnoj raspravi u decembru prošle godine poručio je da, "ukoliko iz PUP-a ne bude povučeno ovo rješenje neće biti formirana vlast u Podgorici".

Pokret za Podgoricu: PUP se ne smije donositi po principu "paf, paf"

Demokrate Alekse Bečića, samoproglašenog zamjenika premijera, zaduženog za sektor bezbjednosti, mjesečno u prosjeku troše više od 3.500 eura za plaćene Fejsbuk i Instragam objave, a godišnje više od 42.200 eura! Prema podacima MONSTAT-a, prosječna plata u Crnoj Gori u junu je iznosila 1.010 eura.&nbsp; Kompanija „Meta“, u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, omogućila je &nbsp;javni pristup podacima koliko novca oglašivači uplaćuju za „reklame o društvenim pitanjima, izborima ili politici“. Prema tim informacijama, Bečićeve Demokrate za plaćene objave na samo jednoj Fejsbuk i Instagram stranici ove partije - „Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora“ za pet gdoina - od 4. avgusta 2020. do 14. avgusta ove godine izdvojile su preko 211.000 eura. To je, kako piše, samo „procijenjeni iznos novca koji je ovaj oglašivač potrošio na reklame o društvenim pitanjima, izborima ili politici“.&nbsp; U posljednjoj sedmici, prema dostupnim podacima, Demokrate su potrošile gotovo hiljadu eura. Veoma često, Demokrate koriste ovaj vid plaćenog oglašavanja za targetiranje pojedinaca i lične obračune, poput onih sa studentskom grupom Kamo śutra, medijima, novinarima, ili kao u posljednjem slučaju, sa advokatom Veselinom Radulovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818070840_0bb95fb619ad609209b14a71354213c1cdf41fda66279245fc4e708a5aadfcb6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818070840_0bb95fb619ad609209b14a71354213c1cdf41fda66279245fc4e708a5aadfcb6" data-rendition-name="original" width="1385" height="642" loading="lazy" alt="Demokrate Reklame Targetiranje"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818070848_060ad967ffac2112d057873b456a8fd9def2ee980f850697a6902274f3beea03.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818070848_060ad967ffac2112d057873b456a8fd9def2ee980f850697a6902274f3beea03" data-rendition-name="original" width="924" height="646" loading="lazy" alt="Demokrate reklame FB"> </figure>  Da Demokrate troše mnogo para za reklamiranje objava na društvenim mrežama javnost je alarmirao ornitolog Darko Saveljić koji je na Fejsbuku, prije nekoliko dana, obraćajući se Bečiću, napisao: „Moj sin gasi evo treći dan, sa pumpom od loza ide na plamenove po 10 metara, dok Ljaljo iz foteljice sponzoriše trtoljanje preko FB. Na svakoj fotki on, šmekerskog, zamišljenog pogleda ustranu. Tuga“. - Neka nam potpredsjednik Vlade kaže da li je istina da je njegova partija dosad dala oko 300 hiljada eura za sponzorisanje palamuđenja Cukembergu. Od tih para se mogao kupiti kamion za gašenje požara, hiljade komada opreme… Ali je Ljalju važniji on sam nego javno dobro – napisao je, pored ostalog Saveljić. Njegova objava ubrzo se proširila društvenim mrežama, pa je Milan Jovanović na X-u objavio skrinšot sa podacima „Mete“. Stranica Demokrata na društvenim mrežama je među „najagresivnijima“. Njihove sponzorisane objave pojavljuju se, maltene, čim uđete na neku od mreža. To samoreklamerstvo, makar tako pokazuju izborni rezultati, nije im od velike pomoći, jer im podrška u kontinuitetu pada.&nbsp; A pad je neminovan jer, pored ostalog, zaista je nepristojno ili čak besprizorno da u zemlji u kojoj mnogi građani i građanke žive na ivici egzistencije jedna partija za pet godina potroši više od 210.000 eura za reklamiranje samo na jednoj društvenoj mreži. Za svega sedam dana – blizu hiljadu eura. To je mjesečna plata. I valjalo bi da Demokrate objasne otkuda im toliko novca da neđeljno potroše nečiju mjesečnu platu na plaćene objave na Fejsbuku.&nbsp; Najveće trošadžije na reklamiranje na ovoj društvenoj mreži, nakon Demokrata su, URA i Pokret Evropa sad. URA je sa dvije stranice, partijske i stranice njihovog lidera Dritana Abazovića, kao i nosioca liste za podgoričke izbore Luke Rakčevića ukupno potrošila nešto manje od 100.000 eura, dok je PES sa svoje i stranice njihovog lidera Milojka Spajića potrošila nešto preko 75.000 eura.

Za samoreklamerstvo Demokrate na Fejsbuku potrošile više od 210.000 eura

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: andrej-milovic