<p>U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? <b>Zvezdana Kovač</b>, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa <b>Sašom Ordanoskim</b>, političkim analitičarom iz Skoplja, <b>Dževdetom Tuzlićem</b>, novinarom iz Sarajeva, <b>Androm Martinovićem</b>, rediteljem i <b>Jasnom Tatar Anđelić</b>, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore.</p> <p>Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.&nbsp;</p> <p>- Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - &nbsp;pojasnio je on.&nbsp;</p> <p>Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno.</p> <p>- Nisam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on.</p> <p>Tatar Anđelić kaže da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.&nbsp;</p> <p>- To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Tatar Anđelić.&nbsp;</p> <p>To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu.</p> <p>&nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff" data-rendition-name="original" width="1284" height="1049" loading="lazy" alt='Iz emisije "Građanski ugao"'> <figcaption>Iz emisije "Građanski ugao"<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <p>Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.&nbsp;</p> <p>- Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić.</p> <p>Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.&nbsp;</p> <p>- Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv.</p> <p>Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70% građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65% posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe.</p> <p>- Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65% ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.&nbsp;</p> <p>Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.&nbsp;</p> <p>- Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona.</p> <p>Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.&nbsp;</p> <p>- Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima – oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu, podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.&nbsp;</p> <p>- Naše države nijesu funkcionalne – ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulaciju - zaključio je on.</p> <p>Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja „kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti". Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.&nbsp;</p> <p>- Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.&nbsp;</p> <p>On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije – za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.&nbsp;</p> <p>- Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić.</p> <p>Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.&nbsp;</p> <p>- Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp;</p> <p>Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Gori.&nbsp;</p> <p>- Ovdje se promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure – da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović.</p> <p>Tatar Anđelić je stave da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori. Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani.” Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp;</p> <p>- U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je ona.</p> <p>Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.&nbsp;</p> <p>- Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac.</p> <p>Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski – partikularizam.</p> <p>Govoreći o ulaganju u kulturu i 2,5% koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp;</p> <p>- Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p><i>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</i></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

<p>Skupština opštine Nikšić, JU Nikšićko pozorište, JU Zahumlje, JU Biblioteka Nikšić se, po svjedočenju brojnih umjetnika i kulturnih poslenika, prema njima odnosi diskriminatorski - ako ne i sa dozom ostrakizma uz svaku vrstu odbijanja koje se kreće u rasponu od drskog i neprijatnog do hipokritsko-birokratskog do nipodaštavajućeg - ocijenio je kandidat za odbornika izborne liste grupa birača “Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ <b>Vladimir Kosić</b>.</p>
<p>Cilj svega toga je, cijeni on, izbjegavanje svakog vida saradnje sa njima.</p>
<p>Nepotrebno je, ističe Kosić - koji je takođe umjetnik,  akcentovati da su nikšićki umjetnici već decenijama brojnim predstvama, performansima, književnim i muzičkim večerima doprinosili kulturi grada Nikšića, Crne Gore, regiona i Evropske unije.</p>
<p>- O motivima iza kojih stoji ovo odbijanje i ignorisanje građani možda mogu samo da nagađaju, ali jedini logičan zaključak se svodi na animozitet kulturološke prirode, s obzirom da gradske institucije već neko vrijeme pokazuju krajnji prezir prema lokalnoj umjetničkoj i kulturnoj sceni po starom pravilu da „niko nije prorok u svom selu“, dočim (valjda iz osjećaja provincijske inferiornosti) troše na desetine hiljada kad su u pitanju projekti „umjetnika sa strane“ što govori da je upravo opisan odnos prema kulturi i stvaraocima odraz politike gušenja i osujećivanja buđenja i obnove potpuno devastirane lokalne umjetničke, ideološke i kulturne scene - naveo je on.</p>
<p>Crnogorski građanski pokret, poručuje Kosić, neće uzmaći.</p>
<p>- Jer znamo da imamo sva prava na razvoj naše domaće, autohtone crnogorske umjetničke i kulturne scene, a nikako zanemarivanje, odbacivanje pa i ostrakizovanje nikšićkih umjetnika i ljudi iz kulture. Zato, olovke u ruke i kao što standardna flauta ima šest rupa, standardna gitara ima šest žica, za sve koji žele kulturu i umjetnost na nivou koji pripada slobodarskom Nikšiću, izbor bez greške trinaestog aprila je šestica - zaključio je Kosić.</p>

Kosić: Institucije kulture u Nikšiću ignorišu crnogorsku umjetničku scenu, pokazuju krajnji prezir

<p>Kandidat za gradonačelnika i nosilac liste „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, <b>Boris Mugoša </b>okupio je relevantne ličnosti iz oblasti kulture, prijatelje i sugrađane koji stvaraju u Podgorici, sa kojima je na panelu u Njegoševom parku razgovarao na temu „Što treba kulturi u Podgorici”.</p> <p>- U ovom trenutku napraviti jednu ovakvu nepartijsku mini tribinu u kuturi veliki je izazov. Trudiću se da izađemo iz političkih matrica, te da ni u jednom trenutku ne pomislimo da se nalazimo u bilo kakvoj kampanji, osim u kampanji afirmisanja kulture, koja je prema mom mišljenju, suština progresa jednog društva. Mi se nalazimo na ovom nivou zato što nam je,nažalost, odnos prema kulturi na nezadovoljavajućem nivou - rekao je Mugoša.&nbsp;</p> <p>Mugoša je naglasio da je potrebno slušati struku.&nbsp;</p> <p>- Pozvao sam prijatelje da ih slušam i čujem, jer čini mi se da donosioci odluka sve manje slušaju i čuju struku i sve više misle da se razumiju u neke stvari u koje se ne razumiju - rekao je Mugoša.&nbsp;</p> <p>Glumica <b>Julija Milačić Petrović Njegoš</b> govorila je o tome koji su gorući problemi kada je u pitanju dramska umjetnost, kao i o festivalima od nacionalnog značaja.&nbsp;</p> <p>- Da je više ovakvih panela, posebno povezanih sa političarima, vjerovatno bismo bili pametniji svi zajedno. Podgorica 76 godina ima Gradsko pozorište koje nema svoju zgradu, kuću. Zaposleni u tom pozorištu rade predano, istinski, iskreno, u uslovima koji su 2024. godine nehumani za čovjeka prije svega i njegovo dostojanstvo, a onda i za Podgoricu - kazala je Milačić Petrović Njegoš.&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju festivali, ona je mišljenja da mogu da se nađu načini da se od strane grada obezbijedi veća podrška, kao i da festivali trenutno nemaju kredibilitet i nemaju snagu koju bi imali uz veću podršku.&nbsp;</p> <p>Kompozitor <b>Senad Gačević</b>, govorio je o klasičnoj muzici, te istakao da danas imamo ozbiljnu estradizaciju kulture. On je naveo da treba napraviti Kuću Ksenije Cicvarić, na čelu sa <b>Mićom Miranovićem</b>.&nbsp;</p> <p>- Kako žive kompozitori ozbiljne muzike… žive tako da ljudi ne znaju ljudi za njih, zato što nisu osobe od neke vrste javnog angažmana, a da nema profesura ne znam da li bi mogli da žive”, kazao je Gačević.&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima potrebno je unaprijediti mnoge stvari u odnosu prema kulturi.</p> <p>- Mislim da je mnogo važnije cijeli sistem pretresti, gradske institucije kulture, festivale, objekte u kojima se obavljaju manifestacije, komunikaciju između državnih i gradskih institucija - naveo je Gačević.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913080948_f70a26d34ae067a9b289b8b213a62dcb70335c5d845fb3764d7f1c7376219e30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240913080948_f70a26d34ae067a9b289b8b213a62dcb70335c5d845fb3764d7f1c7376219e30" data-rendition-name="original" width="1284" height="692" loading="lazy" alt="Evropski savez"> <figcaption>Sa tribine u Podgorici<span>(Photo: Evropski savez)</span></figcaption> </figure>  <p>Pisac i profesor crnogorske književnosti <b>Vladimir Vojinović</b> kazao je da uticati na svijest, podstaći identitet može se samo razvojem pojedinca, te da se na tome mora temeljiti kompletno naše društvo.&nbsp;</p> <p>- Knjiga će nas liječiti, ako ima lijeka, taj lijek je knjiga. Ovaj grad nema sajmište. Ovo je jedini glavni grad u regionu, jedini značajniji grad koji ja poznajem, a da nema sajmište. Time nije samo uskraćeno građanstvo za sajam knjiga, nego za jedan razvoj, za jedan motor koji bi mogao da doprinese poboljšanju ukupne ekonomije grada - rekao je Vojinović, odgovarajući na pitanje kako popraviti status knjige.&nbsp;</p> <p>Vojinović je kazao da građankama i građanima treba omogućiti da u Podgorici uživaju u knjigama, a ne da moraju ići ka knjizi u druge sredine.&nbsp;</p> <p>- Neophodno je izgraditi sajmište sa kongresnim centrom, kako bismo na osnovu toga pokušali da, po modelu besplatnoga ulaska, po modelu besplatnog nuđenja usluga izdavačima, posjetiocima, učesnicima pratećih programa, omogućimo našim građankama i građanima da uživaju u knjizi, koja će doći njima, a ne da oni idu u druge veće sredine ka toj knjizi - rekao je Vojinović.</p> <p>Kompozitor i muzički producent<b> Vladimir Maraš </b>kazao je da Crna Gora nikad nije imala jasno definisanu kulturnu politiku, osim na marginama i to samo kada je se neko sjeti, ako zaluta sa tim senzibilitetom.&nbsp;</p> <p>- Đe je džez u Crnoj Gori? Mi nemamo ni fundamentalne osnove da ga imamo, niti naši korijeni funkcionišu tako. Mi danas imamo internacionalni crnogorski džez festival koji se realizuje u saradnji sa renomiranom njujorškom kompanijom, a izgleda da ta njujorška kompanija više cijeni Crnu Goru kao domaćina tog projekta, nego što to radi sama Crna Gora. Znači mi se u suštini nalazimo u nekom vicu u kojem jurimo sami svoj rep. Ja mogu samo da vam pričam o tome kako će juna 2025. godine biti proslavljen 10. jubilarni rođendan internacionalnog džez festivala u Crnoj Gori, zemlji koja suštinski nema džez kulturu - rekao je Maraš.&nbsp;</p> <p>On je izrazio uvjerenje da će kultura popraviti mnoge stvari u društvu, čim joj se iskreno okrenemo.&nbsp;</p> <p>- Mislim da ćemo uraditi dobru stvar tako što će promjene da počnu od kulture. Podgorica je generator bez koga se ne može - istakao je Maraš.&nbsp;</p> <p>Muzičar <b>Ilija Pejović</b> naglasio je da Podgorica mora da bude centar kulture.&nbsp;</p> <p>- Glavni grad mora da bude centar kulture, mora da bude centar kulturnih institucija, mora da bude centar za očuvanje kulturne baštine. Ali isto tako moramo u njemu da osjetimo jedan duh i dah urbane kulture, da osjetimo taj osjećaj bunta u glavnom gradu i onoga što se kroz neke pojavne oblike u kulturi, koji nisu institucionalno vezani, jednostavno mora dogoditi… to su raznorazni subkulturni pravci, rokenrol, alternativa, itd. da osjetimo to da u Podgorici postoji kao jedan dominantan urbani pojavni oblik, ne samo u muzici - rekao je Pejović.</p> <p>Kako je kazao, kultura se mijenja kao i sve druge stvari na planeti.&nbsp;</p> <p>- Moramo da se pozicioniramo u odnosu na kontekst današnjeg vremena, da definišemo ko je publika i šta to ona traži. Kada govorimo o medijima imamo sublimiranje svih kultura. &nbsp;Menadžment u kulturi je, takođe, jako bitna stvar - istakao je Pejović.</p>

Mugoša na nepartijskoj tribini: Kultura je suština progresa, želim da slušam i čujem struku

<p>Podrška inicijativi predsjednika nikšićke opštine <b>Marka Kovačevića</b> da sjeverne opštine upravljaju svojim resursima stiže i od predsjednika Opštine Zeta <b>Mihaila Asanovića</b>. Kaže da ukoliko do decentralizacije dođe tražiće prihode i od prirodnih, ali i od ekonomskih dobara. Predlozi predsjednika sjevernih i južnih opština ne podrazumijevaju decentralizaciju, već političku i partijsku podjelu državnih resursa, stav je ekološkog aktivista<b> Vuka Ikovića</b>. Predsjednik države<b> Jakov Milatović </b>smatra da nije suština ko, već kako se upravlja javnom imovinom, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.</p>
<p>Predsjednik Zetske opštine Mihailo Asanović saglasan je i podržava inicijativu da sjeverne opštine upravljaju svojim resursima. Kaže da ukoliko primorski gradovi preuzmu kontrolu nad obalom, zašto to ne bi uradili i oni na sjeveru.</p>
<p>Ukoliko do decentralizacije dođe, Asanović će tražiti sve prihode koje ostvaruju nacionalni parkovi posjetama Skadarskom jezeru, ali i one od izvorišta Bolje sestre, kao i od Plantaža i Aerodroma.</p>
<p>- Zašto i mi ostale opštine, na primjer Bar, Cetinje, Tuzi, ne bi upravljali sa Skadarskim jezerom ili mi i Tuzi ne bi upravljali sa Plantažama, pa bi u bordu direktora bio određeni broj članova iz opštine Tuzi i iz opštine Zeta. Međutim, ukoliko krenemo tim putem, smatram da će država izgubiti kontrolu nad svojim resursima - kaže Asanović.</p>
<p>Za predsjednika Opštine Plužina <b>Slobodana Delića</b> svaka inicijativa koja podrazumijeva decentralizaciju je poželjna i prihvatljiva.</p>
<p>Kaže da nije saglasan u potpunosti da resursima upravljaju opštine, ali da bi dobro bilo da u organima odlučivanja budu i predstavnici lokalnih samouprava.</p>
<p>- Lokalne uprave moraju imati svoj uticaj, a u konačnom novim zakonskim aktima mora se definisati pravilna raspodjela prihoda koja se ostavrauju od korišćenja resursa sjevernih opština - smatra Delić.</p>
<p>Da se ne radi o decentralizaciji, već o političkoj i partijskoj podjeli državnih resursa, stav je ekološkog aktiviste Vuka Ikovića.</p>
<p>Na taj način opštine se, dodao je Iković, pretvaraju u partijske firme. Ukazuje i na to da lokalne samouprave nisu isključivi vlasnici prirodnih ili drugih resursa.</p>
<p>- Jedna termoelektrana je vlasništvo svih građana Crne Gore, jedna hidroelektrana, Perućica i Piva, je vlasništvo svih građana Crne Gore, tako da tehnološki i administrativno je totalno samoubistvo sada da opštine preuzmu određene te dijelove, to je ustvari rasparčavanje - naglašava Iković.</p>
<p>Podsjeća i da opštine shodno zakonu o koncesijama ubiraju prihode od prirodnih, ali i onih ekonomskih dobara.</p>
<p>Nije suštinsko pitanje da li će se javnom imovinom upravljati sa centralnog ili lokalnog nivoa, već kako se upravlja, mišljenja je predsjednik države Jakov Milatović.</p>
<p>- Suštinsko pitanje naše budućnosti, domaćinsko, efikasno, dobro upravljanje javnim dobrima na korist građana Crne Gore - kazao je Milatović.</p>
<p>Inicijativa Marka Kovačevića da sjeverne opštine preuzmu upravljanje resursima odgovor je inicijativi primorskih da se Morskom dobru oduzme dio ingerencija. Kovačević je podršku dobio i od predsjednika opštine Pljevlja <b>Darija Vraneša</b>.</p>

Čelnici sjevernih opština i Zete za decentralizaciju, ekolozi skeptični

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se sjutra, 6. jula, navršavaju 33 godine od ratnog zločina u kojem su na mostu „Obrada Cicmila“ u Plužinama svirepo ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh iz Foče.</p>
<p>Kako dodaju, pripadnici specijalne jedinice „Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske, koji su ih za novčanu nadoknadu trebali prevesti na sigurnu teritoriju Crne Gore, ubili su ih na mostu i bacili u kanjon Pive.</p>
<p>- Suđenje za ovaj zločin počelo je 1993. godine u Podgorici, manje od godinu nakon zločina. Optužnicom su bila obuhvaćena petorica počinilaca, jer je šesti, Milomir Kovač, u međuvremenu počinio samoubistvo. Proces je okončan 1997. godine pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, kojom su četvorica optuženih osuđeni na po 20 godina zatvora za izvršenje ovog zločina, dok je jedan, Vidoje Golubović, osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela. Ovaj slučaj predstavlja i prvi pravosnažno okončan postupak za ratne zločine pred crnogorskim sudovima - navodi se u saopštenju CGO.&nbsp;</p>
<p>Nažalost, ističu, do danas je kaznu odslužio samo Golubović, dok <b>Zoran Simović, Zoran Vuković, Radomir Kovač i Janko Janjić</b> (koji je 2000. godine počinio samoubistvo) nikada nijesu izdržali kazne - jer bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne omogućava njihovo izručenje niti prenos izvršenja kazne.</p>
<p>- U junu ove godine, u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju porodici Klapuh, kako bi se putem DNK identifikacije konačno potvrdio identitet i omogućila dostojanstvena sahrana - dodaju iz CGO.&nbsp;</p>
<p>CGO poziva nadležne da obezbijede da preostala trojica osuđenih izdrže svoje kazne i da mjesto na kojem je porodica Klapuh ubijena bude adekvatno obilježeno u znak sjećanja i opomene.</p>
<p>CGO, podsjećaju, je ranije objavio kompletnu <b>sudsku dokumentaciju</b> o ovom slučaju i ona je dostupna na linku: <a href="https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/" target="_blank">https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/</a></p>

Pravda i dalje nedostižna za porodicu Klapuh: 33 godine od ratnog zločina u Plužinama

<p>U Pojasu Gaze je, u blizini centara za distribuciju hrane i konvoja s humanitarnom pomoći, od kraja maja, ubijeno najmanje 613 osoba, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija (UN).</p>
<p>Portparolka Kancelarije UN za ljudska prava Ravina Šamdasani kazala je da je od 613 ubistava, 509 zabilježeno kod kontroverznih centara za distribuciju kojima upravlja Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), prenosi N1.</p>
<p>Fondacija je počela s radom u Pojasu Gaze krajem maja, nakon gotovo tromjesečne izraelske blokade humanitarne pomoći.</p>
<p>GHF ne sarađuje sa organizacijama UN-a, koje kritikuju fondaciju zbog premalog broja centara i zbog izlaganja ljudi kojima je potrebna pomoć ekstremnoj opasnosti.</p>
<p>Prema palestinskim izvorima, za incidente u kojima su stradali tražioci humanitarne pomoći odgovorna je Izraelska vojska.</p>
<p>Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u palestinskim teritorijama, Rik Peeperkorn, potvrdio je da je većina smrtnih slučajeva i povreda povezana s centrima GHF-a.</p>
<p>On je rekao da su incidente SZO-u prijavili medicinski radnici, kao i rodbina i prijatelji žrtava.</p>

U blizini centara za humanitarnu pomoć ubijeno najmanje 613 Palestinaca

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 40 stepeni.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne je u sjevernim predjelima moguć razvoj oblačnosti, ponegdje i kratkotrajno kiša ili pljusak sa grmljavinom.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren uglavnom južni i zapadni.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha od 28 do 40 stepeni.</p>

I danas veoma toplo, do 40 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: kultura