U Budilniku na Televiziji E govorimo o djelovanju vjerskih sekti, kultova, ali i o dječijem prosjačenju - koliko su ove pojave prisutne u Crnoj Gori i kako na njih reaguje sektor bezbjednosti?&nbsp;
Donosimo i poruke sa sjednice Organizacinog odbora za razgraničenje Opštine Tuzi sa Podgoricom i pitamo šta one znače za građane sa obje strane.
Analiziramo i stanje u sportu. Podsjećamo na sportske uspjehe Crne Gore koji su obilježili godinu iza nas i pitamo ko je odgovoran zbog sve češćeg nesportskog ponašanja tokom utakmica?&nbsp;
Za kraj, pričom vas vodimo na Plavsku sofru, među mirise i ukuse koji čuvaju duh tog kraja i svjedoče o bogatstvu tradicije.
Budite uz Televiziju E od sedam sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Budilniku o djelovanju vjerskih sekti, razgraničenju Tuzi i Podgorice, stanju u sportu...

U Srećnom danu, o muzici i radosti stvaranja, razgovaramo sa Janom Radunović – Violijanom, mladom violonistkinjom čiji talent i posvećenost osvajaju publiku. 
U nove misije pomoći i podrške najmlađima – Gladijatora OCR Montenegro Balša Zajić, fitnes instruktor i humanitarac, otkriva kako sport postaje najjače oruđe solidarnosti i najavljuje nove događaje. Riječ godine prema Oksfordu za 2025. – „mamac za bijes“ (rage bait) - Zašto upadamo u zamku provokativnog sadržaja i kako se manipuliše emocijama na mrežama? Razjašnjavamo fenomen koji oblikuje digitalnu svakodnevicu.
A, potaž „Abranteš“ – na portugalski način priprema Milivoje Đukanović, profesor kuvarstva.
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

500x500

1250x600

1084x550

U Srećnom danu o muzici i radosti stvaranja, sportu kao oruđu solidarnosti...

Empatija koju učesnice i organizatori Međunarodnog turnira prijateljstva u Pljevljima pokazuju snagu koja oplemenjuje sport i društvo, kazao je ministar Dragoslav Šćekić, navodeći da očekuje da će zajednička podrška biti podstrek Miljanu Aničiću u njegovoj borbi za ozdravljenje.
Šćekić je prisustvovao Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima, koji je okupio mlade fudbalerke iz više država drgiona.
On je pohvalio dugogodišnji kvalitetan rad ŽFK Breznica, navodeći da već decenijama organizuje &nbsp;događaje koji spajaju mlade, šire vidike i brišu granice.
- Posebno je pohvalio posvećenost organizatora i njihovu ulogu u promociji ženskog sporta i zdravih vrijednosti među mladima. Ovogodišnji turnir nosi i humanitarni karakter, posvećen sportskom radniku Miljanu Aničiću - navodi se u saopštenju iz Šćekićevog kabineta.
On je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore prepoznaju predan rad klubova, trenera i zajednica koje stvaraju pozitivno okruženje za razvoj mladih sportista.
- Takve ideje i projekti uvijek će imati naše razumijevanje i podršku - poručio je Šćekić.

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Djeca u Crnoj Gori imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru, poručili su iz UNICEF-a i pozvali državu na veća ulaganja i više prilika za kvalitetan i inkluzivan sport za svu djecu.&nbsp;
Iz UNICEF-a su, povodom Svjetskog dana djeteta, podsjetili na značaj sporta u izgradnji inkluzivnog društva.
Oni su kazali da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2021. godine, polovina djece uzrasta šest do devet godina nije uključena ni u jedan sportski ili plesni klub.&nbsp;
- Što dodatno smanjuje mogućnosti za razvoj motorike, kao i socijalnih i emocionalnih vještina - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, procjenjuje se da 75 odsto djece ne ispunjava preporuku SZO o najmanje 60 minuta intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.
Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih u Crnoj Gori 2022-2023, fizička aktivnost djece opada sa godinama.
Iz UNICEF-a su naglasili da je pad najizraženiji između 12. i 15. godine, posebno među djevojčicama.&nbsp;
- UNICEF ističe da su djeca sa smetnjama u razvoju drastično manje zastupljena u svim vidovima slobodne i organizovane igre i sporta - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, iako preciznih nacionalnih podataka nema, procjene pokazuju da se učešće kreće između četiri i 25 odsto, što ukazuje na značajne barijere u pristupačnosti i inkluziji.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei, poručio je da je pravo na igru osnovno pravo svakog djeteta.&nbsp;
- Sport, posebno, ima jedinstvenu ulogu u prihvatanju različitosti i inkluzije. Nažalost, u Crnoj Gori previše djece i dalje odrasta bez bezbjednih i pristupačnih prostora za igru i sport - rekao je Servandei.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ulaganje u školski sport, inkluzivne programe za djecu sa smetnjama u razvoju i za djevojčice i dječake iz manjinskih zajednica, kao i investicije u pristupačnu infrastrukturu, najisplativiji su načini da se poboljša fizičko i mentalno zdravlje djece.
Kako se navodi u saopštenju, UNICEF je podržao Ministarstvo sporta i mladih u izradi nove Strategije razvoja sporta 2024-2028, koja značajno više stavlja fokus na školski i inkluzivni sport u odnosu na ranije strateške dokumente.&nbsp;
Dodaje se da UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na primjeni Strategije reforme obrazovanja i unapređenju školske infrastrukture, kao i sa Specijalnom olimpijadom Crne Gore na jačanju inkluzivnih programa u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
Iz UNICEF-a su istakli da, prema Izvještaju o fizičkoj aktivnosti 2022-2023 Univerziteta Crne Gore, 60 odsto škola ima zatvoreni sportski prostor, dok 40 odsto koristi otvorene površine, a mnogi postojeći objekti i dalje su nepristupačni djeci sa smetnjama u razvoju.
- UNICEF poziva da se ubrzaju ulaganja u školsku infrastrukturu i pristupačnost, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za svu djecu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da je redovna fizička aktivnost jedan od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje adolescenata.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da 30-60 minuta aktivnosti tri do četiri puta sedmično smanjuje anksioznost za 20-30 odsto i rizik od depresije za 25 odsto među adolescentima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako su kazali iz UNICEF-a, s obzirom na to da jedan od šest adolescenata pokazuje simptome stresa ili anksioznosti, to je ključni argument za povećanje ulaganja u sport i igru.
Iz UNICEF-a su najavili da će, povodom Svjetskog dana djeteta, sjutra u Podgorici organizovati inkluzivni sportski događaj za djecu i mlade.
Događaj, koji će okupiti djecu, adolescente, sportiste, paraolimpijce, predstavnike Specijalne olimpijade i institucionalne partnere, počeće u deset sati u u Univerzitetskom sportskom i kulturnom centru.
Iz UNICEF-a su pozvali porodice, škole, lokalne zajednice i medije da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana djeteta i podrže pravo svakog djeteta na igru.

UNICEF poziva na veća ulaganja i više prilika za inkluzivan sport za djecu

Muška kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je Grčku 3:0 (25:17, 25:18 i 25:8), u trećem kolu B grupe Balkanskog prvenstva za igrače do 19 godina. 
 
Crna Gora je upisala drugi trijumf u grupnoj fazi i ostala u trci za polufinale. 
 
Crnogorski odbojkaši će, ukoliko Srbija pobijedi Bugarsku, izboriti polufinale, u suprotnom igraće za plasman od petog do osmog mjesta. 
 
Crnogorsku selekciju predvodio je Luka Lojić sa 15 poena, 12 je dodao Filip Milosavljević, a devet Vuk Stanojević.

Kadeti ubjedljivi protiv Grčke

Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista Nikola Janović, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;
- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.
On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;
- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.
Paraolimpijka Maja Rajković ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.
- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.
Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.
- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.
Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije Mladen Rakčević ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.
- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.
Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;
- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.
Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;
- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.
Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;
- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.
Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.
- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.
Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.
Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.
- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.
Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.
Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.
- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.
Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

Uz podršku Evropske rukometne federacije i institucionalnu podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uspješno je realizovana još jedna sezona projekta „RukoMEtić“ koji donosi rukomet najmlađima - i to u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera i više od 300 djece uzrasta od tri do šest godina. Od naredne godine projekat „RukoMEtić“, kako su najavili, se širi na sjever Crne Gore i pridružuju se Berane, Pljevlja i Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f" data-rendition-name="original" width="6608" height="4405" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“:"> </figure>  - Čime ćemo biti prisutni u čak devet gradova! - naglasili su oni. Kroz „RukoMEtić“ projekat ostvaruju, kako su istakli, ključne ciljeve razvoja rukometa: Razvoj igrača svih uzrasta, popularizacija rukometa među najmlađima, širenje baze kao preduslov podizanja kvaliteta domaćih takmičenja, stalno prisustvo na najvećim međunarodnim takmičenjima, edukacija trenera kroz seminare i savremene metodologije, jačanje lokalnih klubova i saradnje sa vrtićima i redovni treninzi i promocija rukometa kroz društvene mreže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“"> </figure>  Prvi put, fokus je, kažu, na djeci od tri do šest godina - odnosno generaciji kojoj do sada nije bila posvećena posebna pažnja. - Ovaj projekat to mijenja! - zaključili su u „RukoMEtić“.

Završena druga sezona projekta „RukoMEtić“: Rukomet za najmlađe u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera...

Opština Bar zaključila je ugovore sa 44 sportska kluba odnosno školska i sportsko-rekreativna društva koja su, shodno Odluci o sufinansiranju programa rada sportskih organizacija za 2025. godinu, ostvarila pravo na subvencije lokalne uprave za ostvarenje svojih planova i programa.
Ukupan iznos dodijeljenih sredstava iz budžeta Opštine iznosi 291 hiljadu eura, od čega je 270 hiljada dodijeljeno za rad 37 sportskih klubova, dok je 21 hiljada eura opredijeljena za programske aktivnosti pet sportsko-rekreativnih društava i dva školsko sportska društva. 
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević poručio je ovim povodom da lokalna uprava u kontinuitetu prepoznaje važnost razvoja sporta u gradu, što najbolje potvrđuje uvećanje budžetskih sredstava koja se opredjeljuju za sportske klubove i podršku sportskim manifestacijama na iznos od 1,8 miliona eura u 2025. godini.
- Dugogodišnja tradicija i uspjesi barskih sportista iz godine u godinu obavezuju sve nas da pružimo dodatne napore kako bi unaprijedili uslove za bavljenje sportom i kreirali ambijent za nove uspjehe. Uvjeren sam da će novac koji je opredijeljen ovogodišnjim Konkursom biti značajna podrška sportskim organizacijama u cilju ostvarivanja što boljih rezultata na domaćim i međunarodnim takmičenjima, a što će doprinijeti snažnijem pozicioniranju i prepoznatljivosti Bara na sportskoj sceni - dodao je Raičević.
Shodno Odluci, sredstva za sufinansiranje programa rada dodjeljena su sportskim organizacijama koje imaju sjedište na teritoriji opštine i to: karate klubu “Bar”(47.648,05 eura), atletskom klubu “Sanja” (17.589,58 eura), odbojkaškom klubu “Galeb”(14.595,25 eura), ragbi klubu ‘’Mornar”(12.929,16 eura), ženskom odbojkaškom klubu “Luka Bar”(12.464,00 eura), ju-juitsu klubu “Mornar”(11.736,46 eura), odbojkaškom klubu “Mornar”(10.430,43 eura), košarkaškom klubu “Mediteran”(9.586,81 eura), omladinskom košarkaškom klubu “Šušanj” (8.800,91 eura), body building klubu “Maximus” (8.616,76 eura), šahovskom klubu “Mornar”(6.803,51eura), atletskom klubu “Dionis”(6.769,04 eura), kik boks klubu ‘’Bar” (6.443,86 eura), omladinskom odbojkaškom klubu “Mrkojevići” (6.327,77 eura), fudbalskom klubu “Sloga” (5.648,44 eura), košarkaškom klubu “Sutomore” (5.557,40 eura), džudo klubu “Mornar” (5.461,95 eura), fudbalskom klubu ‘’Balkan” (5.333,19 eura), jedriličarskom klubu “Latinsko jedro”(5.219,44 eura), košarkaškom klubu “Adriatik”(5.102,31 eura), košarkaškom klubu “Boys”(4.951,34 eura), šahovskom klubu “Rumija”(4.872,06 eura), sportskom atletskom klubu “Tempo”(4.731,03 eura), omladinskom košarkaškom klubu “Antivari”(4.671,61 eura), fudbalskom klubu ‘’Desetka” (4.205,40 eura), ženskom košarkaškom klubu ‘’Bar Basket 23” (4.200,96 eura), atletskom klubu ‘’Rasti zdravo Bar” (3.843,01 eura), klubu praktičnog streljaštva “Rumija” (3.821,45 eura), klubu praktičnog streljaštva ‘’Antivari’’ (3.266,43 eura), klubu za sportski ribolov “Pristan”(2.622,26 eura), bokserskom klubu “Mornar”(2.502,73 eura), ribarsko sportskom klubu "Rumija" (2.445,01 eura), klubu za sportski ribolov "Free Divers" (2.334,01 eura), ribarsko sportskom klubu "Lampuga" (2.223,01 eura), klubu praktičnog streljaštva "Oroz" (2.156,41 eura, sportsko ribolovnom klubu "Spič" (2.089,80 eura) i bokserskom klubu "Pristan" (1.978,80 eura). 
Osim toga, za realizaciju programa sportsko rekreativnih aktivnosti za 2025. godinu, sredstva su dodijeljena sportsko-rekreativnom društvu “Prijatelji”, sportsko-rekreativnom društvu “Mornar”, sportsko-rekreativnom društvu “Samo dodaj vodu”, školskom sportskom društvu JU OŠ “Jugoslavija” i školskom sportskom društvu Gimnazija “Niko Rolović” u iznosu od po 3.000 eura, i sportsko-rekreativnom društvu “Živimo zdravo Bar” i sportsko-rekreativnom društvu “OSI Bar” u iznosu od po 3.500 eura.

Opština Bar podržala sportske organizacije sa blizu 300.000 eura

Na najnovijoj ATP listi, na vrhu je i dalje Italijan Janik Siner sa 9.930 bodova.
Aleksandar Zverev je osvojio turnir u Minhenu, dok je Karlos Alkaraz poražen u finalu Barselone, pa je Njemac opet drugi na planeti (8.085), dok je Španac treći (8.050).
Novak Đoković i dalje čvrsto stoji na petom mjestu na svijetu.
Tejlor Fric (5.115) je i dalje na četvrtoj poziciji, sa velikim zaostatkom u odnosu na Alkarasa.
Slijede, Džek Drejper, Aleks de Minor, Andrej Rubljov i onda povratnik među deset - Holger Rune. Danac je napredovao za četiri pozicije i sada je deveti, dok je Danil &nbsp;Medvedev deseti.

Nova ATP lista: Siner i dalje prvi, drugi Zverev, Đoković peti

Odbojkašice Budućnost Volleya plasirale su se u finale EPCG Superlige. 
 
Budućnost je večeras u dvorani Topolica, u odlučujućoj trećoj utakmici polufinalne serije, savladala Luku Bar 3:2 (25:27, 25:21, 23:25, 25:14 i 15:10) i sa 2:1 u pobjedama izborila finale. 
 
Od fuzije dva tima Budućnosti, 2021. podgorički sastav osigurao je prvu seriju za titulu prvaka Crne Gore! 
 
Jedino finale prije toga Budućnost je igrala u sezoni 2011/12, kada je i osvojila pehar pobjedom baš nad Lukom Bar. 
 
Kapitenka Budućnosti Mileva Magdelinić bila je najefikasnija u pobjedničkom timu sa 21 osvojenim poenom, dok su Sara Belojević, Milena Ćetković i Kristina Božović dodale po 15. 
 
U timu Luke Bar najbolja je bila Teodora Čavić sa 29 poena, dok je Aieska Fereira zabilježila 14. 
 
Budućnost Volley će u velikom finalu EPCG Superlige igrati sa ekipom Herceg Novog, koja je u dva meča eliminisala gradskog rivala, ekipu Albatrosa.

Odbojkašice Budućnosti u finalu EPCG Superlige

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: sport