Ukidanje neradne nedjelje, odlukom Ustavnog suda, ponovo je razotkrilo slabosti sistema, od sporog institucionalnog odlučivanja do izostanka ozbiljnih ekonomskih i socijalnih analiza koje bi pratile jednu od najosjetljivijih reformi na tržištu rada.
Dok jedni neradnu nedjelju posmatraju kao važnu socijalnu mjeru, drugi je vide kao ekonomsko ograničenje za malu i turistički orijentisanu ekonomiju. Rasprava je pokazala da problem ne leži isključivo u samom modelu rada nedjeljom, već i u izostanku efikasne kontrole primjene zakona i poštovanju prava radnika.&nbsp;
Sagovornik <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/muleskovic-ne-smijemo-donositi-neustavna-rjesenja-da-preveniramo-nerad-drzavnih-organa-vracanje-radne-nedjelje-mora-biti-odrzivo">Analitike,</a> ekonomski analitičar Mirza Mulešković ukazuje da je rješenje neophodno pronaći u što skorijem roku, ali kroz dijalog privrede, sindikata i vlasti. Ukazuje i da je jedino održivo rješenje ono koje štiti prava radnika, ne deskriminiše nikoga a omogućava stabilo poslovanje privrede.&nbsp;
<h2>Sistem nemoćan pred zloupotrebama</h2>
Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odluku o neradnoj nedjelji, proglasivši je neustavnom. Mulešković smatra da je odluka donijeta kao socijalna mjera usmjerena na zaštitu radnika.&nbsp;
- Prvo smo čekali odluku više od šest godina, što ukazuje na tromost sistema, i na potrebu da se ovakve stvari, koje jesu bitne za ekonomiju, ali i za porožaj zaposlenih, donesu u što kraćem periodu. Jasno je bilo da će biti ovakva odluka Ustavnog suda, jer je već 2019. kada je definisana zakonska odredba, bilo jasno da je diskriminatorna i da određenim licima pruža mogućnost obavljanja djelatnosti dok drugima zabranjuje, što je u suprotnosti sa našim Ustavom- objašnjava Mulešković.&nbsp;
Ukazuje da je odluka bila posljedica nemogućnosi sistema da kontroliše primjenu i poštovanje zakona.&nbsp;
- Odluka je donijeta iz razloga što sistem nije mogao da isprati, tj. da iskontroliše zloupotrebe koje su se dešavale i koje su bile prisutne u dijelu nedavanja ili korišćenja i neobezbjeđivanja slobodnog dana zaposlenima- naglašava Mulešković.
Sagovornik Analitike ukazuje i da je privreda trpjela posljedice.
- Ako bi pogledali ekonomski aspekt, posebno u dijelu sezone, ali i van nje, definitivno takva mjera donosi negativne posljedice za ekonomiju što se tiče prihoda- kaže Mulešković.
Iako su efekti mjera imali uticaja na ekonomiju, naš sagovornik ukazuje da sustvarni dometi mnogo širi, jer se ekonomske posljedice prepliću sa socijalnim aspektom.
- Poslije šest godina situacija se promijenila, jedino što se nije toliko unaprijedilo jeste kontrola inspekcija i sami kapaciteti inspekcijskih službi i strah me je da nova, ponuđenja rješenja neće biti adekvatno ispraćena od strane inspekcijskih službi- podvlači Mulešković.&nbsp;
<h2>Izostanak analize</h2>
Kao jedan od ključnih argumenata protiv neradne nedjelje često se navodi činjenica da Crna Gora u velikoj mjeri zavisi od turizma. Mulešković ukazuje da sa ekonomskog aspekta, naročito tokom turističke sezone, neradna nedjelja jeste imala negativne posljedice po prihode privrednih subjekata.&nbsp;
- U posljednjih šest godina ni sa jedne ni sa druge strane nismo dobili adekvatne analize, osim ankete koju je sprovela Unija poslodavaca Crne Gore i koja je pokazala da privredni subjekti žele da rade i da privredni subjekti imaju negativne posljedice od uvođenja neradne nedjelje. Mi uopšte nemamo podataka kako se to prenijelo na sektor turizma. Ono što definitivno znamo jeste da kada marketi ne rade nedjeljom imamo manji prihod, što znači i manju mogućnost za profitom, ako gledamo iz ugla privrednika- ističe Mulešković.&nbsp;
Ukazuje i da je odluka o neradnoj nedjelji dovela do povećanja prihoda nekih drugih privrednih subjekata.&nbsp;
- Moramo da imamo jasnu analizu kako to utiče na poslovanje privrednih subjekata. Takođe, ukoliko se predlažu nova rješenja, moramo da imamo analizu stanja na koji način će se obezbijediti poštovanje radničkih prava, jer koliko se izgubilo u dijelu smanjenja prometa zbog nerada nedjeljom toliko se možda dobilo i kroz povećanje produktivnosti zaposlenih, ali trebalo bi prvenstveno da analize urade državni organi i sindikat- ukazuje Mulešković.&nbsp;
<h2>Rad nedjeljom traži jaču kontrolu države</h2>
Ukidanje neradne nedjelje otvara i pitanje zaštite radničkih prava. Na pitanje da li postoji realna opasnost da zaposleni u trgovini, u odsustvu jasnih i striktnih mehanizama kontrole, budu primorani da rade nedjeljom bez adekvatne novčane naknade i bez obezbijeđenog slobodnog dana i kako pronaći održiv balans između interesa poslodavaca, potreba tržišta i elementarnih prava radnika, sagovornik Analitike ukazuje da je tu glavna odgovornost na državi.&nbsp;
- Ono što treba da bude obaveza države jeste da sprovede odredbe Zakona o radu i sve ono što jesu radna prava, ali i obaveze poslodavaca. Ako bismo se vratili na to zašto smo prije šest godina usvojili ovu odluku to je prije svega zbog toga što nismo imali kapaciteta da ispratimo sva kršenja- smatra Mulešković.&nbsp;
On podsjeća da trgovina nije jedina djelatnost koja radi sedam dana u sedmici.&nbsp;
- Imamo i druge djelatnosti gdje se radi sedam dana u nedjelji, pa bismo mogli da vidimo šta se dešava sa njima. Ako smo već turistička zemlja imamo komepletan segment koji se odnosi na ugostiteljstvo, hotelijerstvo, a tu imamo široko polje uticaja ovakvih odluka- upozorava Mulešković.&nbsp;
Kaže da razumije zabrinutost zaposlenih i naglašava da je država ta koja mora da kontoliše primjenu zakona.&nbsp;
- Ono što je, po mišljenju zaposlenih, zabrinjavajuće jeste kako će se, ukoliko dođe do novih rješenja, ona implementirati. Tu mora država da pokaže jačinu, kapacitete i zajedno sa sindikatima i Unijom poslodavaca treba da obezbijede jasne mehanizme kontrole i poštovanja svega onoga što je definisamo zakonom, a moramo priznati i da su naša zakonska rješenja usklađena sa EU- ističe sagovornik Analitike.&nbsp;
<h2>Ne donositi neustavna rješenja</h2>
Na pitanje da li je ovakav epilog mogao biti izbjegnut usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, Mulešković smatra da bi se vjerovatno ponovo došlo u sličnu situaciju
- Čini mi se da bismo došli u istu situaciju jer bi opet nekome zabranili rad. Vjerovatno bismo dobili na vremenu dok Ustavni sud opet ocijeni ustavnost takve odluke- kaže Mulešković.&nbsp;
Poručuje da je dijalog jedini način da se dođe do adekvatnog rješenja, kroz komunikaciju Unije poslodavaca, reprezentativnih sindikata i Vlade.
- Imamo određenje predloge koji su došli od strane socijalnih partnera da se uvedu radne nedjelje tokom ljetnje i zimske sezone. Postoje druga rješenja koja mogu bi ti dobra, ali opet ćemo ući u zonu diskriminacije, jer ako bismo dozvolili malim privrednim subjektima da rade a velikim ne, opet dolazi do diskriminacije iako takvi modeli postoje npr. u Sloveniji- kaže Mulešković.
<h2>Neophodan dijalog svih strana</h2>
Predstavnici sindikata i poslodavaca predložili su izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini na način da se dozvoli obavljanje djelatnosti nedjeljom, u periodu od 1. juna do 31. avgusta, te od 1. decembra do 31. januara, u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji opštine, u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata.&nbsp;
Najveći lanci kioska su i preduzeća koja prodaju dnevne novine, već obavijestili da neće raditi uopšte nedjeljom ako se usvoji ovakav predlog. Predstavnici tri štampana medija u Crnoj Gori su nakon toga kazali da će to uticati negativno na prodaju novina.&nbsp;
Iz lanaca velikih marketa kazali su da jesu za neradnu nedjelju, ali pod uslovom da se na npr. na pumpama ne mogu prodavati prehrambeni proizvodi.&nbsp;
Mulešković ukazuje da se do rješenja može doći, ali uz dijalog svih strana.&nbsp;
- Odluka da nemaju prehrambene proizvode sporna je posebno malim pumpama, jer ako bi gledali maržu od goriva ona je mala, a oni moraju da obezbijede veći broj zaposlenih a cijena rada je porasla pa samim tim jeste opravdano što prodaju prehrambene proizvode. S druge strane jeste opravdan zahtjev marketa, jer upravo prodaja tih prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da se nađu u supermarketima ne bi trebali da budu na pumpama. Treba naći balans- kaže Mulešković.&nbsp;
Sagovornik Analitike ističe da se do rješenja mora doći drugačije od 2019. godine kada je, kako kaže, dijalog izostao.&nbsp;
- Ovdje mora da se otvori dijalog između privrede, sindikata i države. Kada kažem privrede mislim na sve segmente trgovine, ali i ostalih povezanih grana, da vidimo na koji način će sve ovo uticati da se nađe optimalno rješenje, jer jedino na taj način će svi poštovati odluke i neće se osjećati diskriminisano- ocjenjuje Mulešković.&nbsp;
<h2>Ima naznaka da dolazi do rješenja&nbsp;</h2>
Ekonomski analitičar ocjenjuje da je trgovinski sektor u međuvremenu prošao kroz ozbiljne promjene.
- Ono što nam je trgovina pokazala jeste da je došlo do smanjenja broja zaposlenih. Pošto se priča o uvođenju radne nedjelje čekala šest godina, došlo je do značajnih promjena kako u struktrama zaposlenih trgovinskih lanaca ali takođe u tržištu rada, pa je sada veliko pitanje koliko će trgovci moći da pronađu nove zaposlene ako bi se odlučili da rade nedjelju- upozorava Mulešković.&nbsp;
Socijalni savjet je predložio da oni radnici koji rade nedjeljom dobiju uvećanje dnevnice za 80 odsto i slobodne dane u sedmici koja slijedi nakon toga.
- Dobra strana dogovora između poslodavaca i sindikata, uz striktno poštovanje i uz veoma jake mjere kontrole od strane države, jeste da ukoliko zaposleni radi tokom nedjelje sljedeće sedmice ima dva slobodna dana. Postoje određene naznake da dolazi do rješenja- ističe Mulešković.&nbsp;
Iako odluka Ustavnog suda još nije objavljena u Službenom listu, Mulešković ne očekuje da će trgovci odmah početi da rade nedjeljom, prije svega zbog organizacije rada i nedostatka radne snage.
- Njihove izjave govore da u ovom trenutku njima ne odgovara taj modalitet, vjerovatno zbog broja zaposlenih i sistamatizacije tj. rasporeda zaposlenih- napominje Mulešković.&nbsp;
Ukazuje i da je riječ o odluci koja pogađa veliki broj zaposlenih ali i privrednih subjekata, pa je neophodno brzo doći do konsenzusa.
- Često se kritikuju privredni subjekti, tj. poslodavci. Činjenica je da ima primjera loše prakse, ali činjenica je i da većina poslodavaca u Crnoj Gori jesu dobri poslodavci i poštuju sve ono što su zakonske norme, i više, što se tiče zaposlenih- smatra Mulešković.&nbsp;
Kako dodaje, zadovoljan zaposleni je i u interesu privrede ali i države.&nbsp;
- Ukoliko nemate zadovoljnog zaposlenog ne možete da imate ni dobar poslovni rezultat. Na kraju, ako privredni subjekti nemaju dobar poslovni rezultat država ulazi u problem, tako da je u interesu svih da se nađe optimalno rješenje. Ne mogu biti svi u potpunosti zadovoljni ali treba da se pronađe zajednička tačka. Ne smijemo da donosimo zakonska rješenja koja nijesu ustavna da bismo prevenirali nerad državnih organa- zaključuje Mulešković.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mulešković: Ne smijemo donositi neustavna rješenja da preveniramo nerad državnih organa

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Bar Naser Kraja kazao je da je izdvajanje od preko dva miliona eura iz lokalnog budžeta za oblast socijalne politike u 2026. godini jasan pokazatelj da nastavljaju s realizacijom izbornog programa i dokazuju odgovornu politiku koja je posvećena svakom čovjeku u Baru i njihovim realnim potrebama.
On je kazao da je izdvajanje Lokalnog akcionog plana socijalne i dječje zaštite i unapređenja socijalne inkluzije za period 2026-2030. godina i Odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru usvojeno juče na održanoj sjednici Skupštine opštine Bar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kroz pažljivo osmišljene mjere koje su obuhvaćene ovim dokumentima, Opština Bar nastavlja da jača socijalnu sigurnost, podržava porodice, djecu, mlade, ali i starije sugrađane, smanjuje nejednakosti i gradi lokalnu zajednicu jednakih šansi.
- Ovako koncipiran plan socijalne i dječje zaštite rezultat je dugoročne vizije i ozbiljnog rada organa Opštine Bar i drugih relevantnih institucija, osluškivanja pulsa grada i kontinuirane komunikacije sa građanima, kao i činjenica da ne žmurimo pred problemima sa kojima se susrijeću različite osjetljive kategorije stanovništva, zbog čega Bar danas bilježi konkretne i mjerljive rezultate, uključujući stabilan prirodni priraštaj i unaprijeđenu dostupnost socijalnih servisa - istakao je Kraja u saopštenju.&nbsp;
Kako je naveo, kroz planirane mjere i aktivnosti koje se zasnivaju na principima solidarnosti i jednakosti, obezbjeđuju podršku djeci i porodicama (besplatan vrtić, subvencije za produženi boravak, školski obrok i pribor, članarinu u sportskim klubovima, neformalno obrazovanje), podsticaj natalitetu i roditeljstvu (naknade za novorođenčad, podrška medicinski potpomognutoj oplodnji, besplatni neinvazivni prenatalni testovi, obuke za odgovorno roditeljstvo), nastavak prakse besplatnog prevoza za učenike, penzionere, osobe sa invaliditetom, brigu o djeci sa poremećajima ponašanja iz spektra autizma kroz dostupnu pomoć za njihovo liječenje, podršku mladim bračnim parovima i porodicama kroz subvencije za socijalno stanovanje, brigu o starijim sugrađanima kroz subvencije za kupovinu lijekova za penzionere, socijalne usluge i servise koji su u funkciji smanjenja siromaštva i ekonomsko osnaživanje žena u stanju socijalne potrebe, pripadnica vulnerabilnih i marginalizovanih društvenih grupa, podsticanje socijalnog preduzetništva i dr.
Bar je, ističe Kraja, dokaz da je moguće kreirati i voditi politiku koja je odgovorna prema javnim finansijama, ali istovremeno socijalno osjetljiva i usmjerena ka budućnosti.&nbsp;
- Nećemo i ne želimo da ličimo na one koji su kao nosioci državne vlasti ili kako se oni vole nazvati osobodioci zadnjih pola decenije učinili da se država skoro 3 milijarde eura zadužuje za tekuću potrošnu zbog neodržive fiskalne politike i populizma, već ćemo nastaviti putem razvoja kao i do sada, a najbolji primjer tome je održiva i ravnomjerna tekuća potrošnja i planirani razvoj definisan na desetine miliona eura vrijednim kapitalnim budžetom - zaključio je Kraja u saopštenju.&nbsp;

1250x600

1084x550

Kraja: Preko dva miliona eura za oblast socijalne i dječije zaštite iz lokalnog budžeta

Nivo zaduženosti i podatak o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu nijesu podaci koje treba posmatrati samo kao brojku, jer je važno obratiti pažnju na strukturu duga, odnosno razloge zbog kojih se zadužujemo, naglasio je ekonomista i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić.
On je gostujući u <a href="https://www.antenam.net/clanak/nikolic-u-drv-rashodi-administracije-glavni-generator-zaduzivanja">Drugačijoj radio </a>vezi rekao da u prilog toj tvrdnji najviše ide primjer finansiranja auto-puta, odsnosno činjenica da naredna zaduživanja nijesu stvorila novu vrijednost.
- To što je dug u granicama mastrihtskih kriterijuma jeste dobar znak, ali nije nešto čime se možemo pohvaliti s obzirom na to da smo mi imali puno veće stope ili je taj odnos bio oko 100 odsti prije pet-šest godina. Međutim, mi smo tada imali značajan dio tog duga za koji smo potrošili za auto-put. Sad je taj kredit za autoput značajno manji, a šta smo mi napravili? Iznos duga je skoro isti, a šta smo napravili? Ništa. Znači, to u suštini nije ono kao kad imate jednu investiciju koja je podigla ekonomsku aktivnost, kao što je autoput bio i to je značajno opravdanje za to zaduženje. Ali s obzirom na to da mi zapravo za ono novije zaduženje je bilo samo servisiranje postojećih obaveza i da ćemo se tek zadužiti za nove auto-puteve koji su u planu i za infrastrukturne projekte, bojim se da će tu doći do značajnog ubrzanja zaduživanja. Mislim da već možemo pričati o početku spirale zaduživanja - istakao je Nikolić.
Zaduživanje, kako naglašava, nastavlja da raste jer se kontinuirano povećavaju rashodi administracije, a to povećanje za rezultat nema njenu efikasnost.&nbsp;
- Mislim da su fiskalni raskodi nešto koji su glavni generator tog zaduživanja i mislim da u tom pravcu ima značajno prostora za uštede, prije svega po pitanju optimizacije javne uprave. Mi imamo jednu jako skupu državu sa značajnim brojem potpuno neproduktivnih ministarstava – znači sad ne govorimo o radnim mjestima - istakao je.&nbsp;
Sagovornik Antene M naglašava i da je inflacija u Crnoj Gori rasla iako se cijena električne energije nije mijenjala godinama.
Nastojanje donosilaca odluka da se investicije privuku cijenom struje koja je niža od tržišne nije strategija koja omogućava dugoročnu održivost, jer ono što se subvencioniše na jednoj strani stvara trošak koji na kraju neko ipak mora da plati.
- Struja je sirovina. Izvoz struje je isto kao izvoz balvana, pa ako za balvan znamo da više vrijedi ako od njega napravimo stolicu, isto tako i struja više vrijedi ako neko ovdje, koristeći struju, napravi neki gotov proizvod, jer struja je sirovina. Bilo koja industrija koju privlači niska cijena struje, a neke, na primjer, privlači zelena struja, struja iz obnovljivih izvora – i to je legitimno. Ali ako dolaze samo zbog cijene, mislim da to nije u redu. Jeste legitimno, ali treba da znamo da će tu subvenciju i tu nižu struju koju oni budu plaćali, u suštini, platiti Elektroprivreda - zaključio je Nikolić.

Nikolić u DRV: Rashodi administracije glavni generator zaduživanja

Velika je bojazan da je nakon programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, povećanja zakupa plaža, povećanja PDV-a, komunalnih usluga, ukidanje bezviznog režima i loš odnos prema turskim državljanima, loše infrastrukture i avio povezanosti, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena zadnji udarac koji će uništiti crnogorski turizam - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
Po podacima Centralne banke, Monstata i Nacionalne turističke organizacije, ali i po riječima predstavnika vlasti ljetna turistička sezona je bila uspješna, a po mišljenju Radulovića upitna je metodologija kojim su došli do takvih podataka, odnosno do broja gostiju i broja noćenja.&nbsp;
- Ako su računali ljude koji su ušli na Debeli brijeg a izašli na Božaj ili Sukobin i ako su to bili turisti - onda je to jedna priča. Druga priča je ako su sa kruzera goste koji su dolazili u posjetu Crnoj Gori, što u Baru, što u Kotoru, isto računali kao turiste - to je pogrešna procjena, jer to nijesu turisti, to su izletnici. Turista je onaj koji noći u &nbsp;destinaciji, a ne onaj koji samo prođe, ili izađe i vrati se u toku dana i ode- rekao je Radulović.
Dodaje i da je sam bio zbunjen tim podacima, pa je tražio od zaposlenih da ponovo izračunaju prihod jer novca nije bilo, a očekivalo bi se od tako uspješne ljetne turističke sezone.
- Generalno ovo je slabija sezona, slabija nego što je bila 2024.godina, a već je bilo jasno da će tako da bude 2023. pa 2024. mi smo trošili 2025. Haos u špicu sezone je stvorio narativ kod većine gostiju, &nbsp;koji su bili kod turoperatora naših partnera koji nam dovode goste, da u &nbsp;julu i avgustu Crnu Goru treba izbjegavati upravo zbog haosa koji je bio. Ja sam upozoravao, ne samo ja, da tu nešto mora da se uradi, međutim ništa se uradilo nije. Nijesmo imali adresu na koju bi se mogli obratiti, mi smo se obraćali ali šalter je bio zatvoren i ove godine sezona je u tom glavnom špicu podbacila i mi smo imali taj špic sezone od 3.avgusta do 21.- 22.avgusta, nekih 18 dana otprilike i to je to. Ako uzmete u obzir da najviša cijena u toku cijele godine je upravo u tom periodu, da je onda niže 40 ili 50 posto u predsezoni i postsezoni od ovoga udarnog dijela, onda taj finansijski efekat ne &nbsp;može nikako da bude dobar. On možda nominalno i jeste, ali ako uzmete inflaciju i povećanje svih troškova, ako uzmete PDV koji je dignut za nemogućih, nevjerovatnih, to će u anale ući sigurno i da se priča o tome ne samo kod nas nego i šire, povećanog za 114 posto, na krucijalni dio naše ponude i centralni stub cijeloga posla, jer krevet nosi do 80 posto prihoda, hrana, piće i sve ostalo je od 15 do 20 posto- istakao je Radulović.
Kaže da je iz razgovora sa ministrom finansija, a kome je prisustvovao i premijer, shvatio da je uzeta metodologija po kojoj smještaj nosi 60 posto, a hrana i piće 40 posto turističkog prihoda, što je, &nbsp;po njegovim riječima, totalna greška.&nbsp;
Smatra i da je i turistička privreda posljednjih godina pretrpjela mnoge udare, poput programa Evropa sad, povećanja PDV-a, stopostotnog povećanja zakupa plaža i povećanje ostalih &nbsp;komunalnih usluga.
- Evropa sad i Evropa sad 2 su napravile disbalans, stvorile su ranilovku, tako da je bilo apsurdno da recepcioner ima platu jednakj kao čistačica, što ne može, jer smo na to morali mimo programa da dodajemo, da pravimo tu razliku i dodajemo novac kojeg realno nijesmo mogli zaraditi. Po najjasnijoj računici sam 7 i po miliona sam imao troškove rada 2022.godine, za ‘23, ‘24, ‘25. za nepune tri godine nam je 5 miliona porastao trošak, pa sad imam 12 i po miliona. Da smo u Švajcarskoj, da smo u Francuskoj, da smo u ne znam kojoj razvijenoj destinaciji to je bitka koja se teško može dobiti- naglasio je Radulović.
Podsjeća da povećanje zakupa plaža, kašnjenje sa pripremom istih, može da efekat u predstojećoj sezoni i utiče na odabir destinacije od strane &nbsp;turista.
- To je emocija i percepcija. Ako je on percipirao &nbsp;Crnu Goru kao interesantnu zemlju - on će vjerovatno da izabere tu destinaciju i da dođe u Crnu Goru. Vjerovatno ti koji su došli tako su i uradili, a onda kada dođete na destinaciju - onda je doživljaj, e njegov doživljaj u maju i junu nije mogao da bude pozitivan, jer plaže nijesu bile spremne. To je ostavilo loš utisak ili ne baš dobar doživljaj kod njega i on se sigurno vratiti neće iduće godine, čak neće nikome ni predložiti. Ima jedna zakonomjernost da nezadovoljan i povrijeđeni gost desetoro animira, jer je nezadovoljan i ima veću motivaciju da priča o lošem odmoru, a zadovoljan gost može do troje da animira da dođu- rekao je Radulović.
Loša avio povezanost i infrastruktura jesu problemi, ističe on, od kojih većim i dugoročnim smatra avio povezanost, jer se turisti sa infrastrukturnim problemima suočavaju i u zemljama iz kojih dolaze.
Dodaje i da presudnu ulogu igra bezvizni režim, jer Crna Gora nije prestižna destinacija poput Nice, Azurne obale ili Grčke , kako kaže, pa da može sebi priuštiti da turisti čekaju na vize.
- Nemila, nesretna, baksuzna dešavanja nedavno su uslovila da je 9.000 Turaka otišlo iz Crne Gore, za nepunih mjesec dana. Ako uzmete u obzir da je svaki živio cijele godine tu, radio, dnevno trošio oko 80 eura, to je dnevno za njih 9.000 - 720.000 eura, godišnje je to 226 miliona eura, od čega je 52 miliona je manje manje u budžetu Crne Gore po osnovu PDV-a i ostalih dažbina, mi smo 52 miliona izgubili, penzioni fond je mjesečni, čini mi se 60 miliona, jednu penziju smo mjesečnu izgubili i nikome ništa, niko ne odgovara i neće ni odgovarati a štete se samo slažu - šteta na štetu- istakao je Radulović.
Poručuje da se boji za cijelu crnogorsku privredu nakon najava o uvođenju sedmočasnovnog radnog vremena i smatra da će to biti zadnji udarac.
- To će biti zadnji udarac i svi ćemo biti na koljenima uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena. To je totalna katastrofa - jedna populistička mjera koja u većini evropskih država ne postoji, postoji u nekim, ali dajte vi meni privredu i snagu ekonomsku Francuske pa uvedite sedmočasovno radno vrijeme- poručio je Radulović.
Kaže da Sveti Stefan ne nosi veliki ekonomski benefit, ali je veoma značajan zbog imidža i promocije crnogorske turističke destinacije.&nbsp;
- Mi nijesmo spremni za jake goste, visoko platežne goste, jer smo mi destinacija sa velikim znakom pitanja, jer veçina ljudi iz svih tih zemalja odakle dolaze malo znaju, ili nimalo, o Crnoj Gori i onda taj novac koji on da smatra da ne vrijedi usluga koju je dobio. Kad bude cijela Crna Gora sređena kao što je danas Porto Montenegro, Porto Novi, Lustica bay, kad budu gradovi takvi, putevi tako uređeni, hoteli sa 5 zvjezdica, tipa Splendida i još nekih drugih hotela, onda će to biti da novac vrijedi za uslugu koju je turista dobio- zaključio je Radulović.

Radulović: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena je populistički potez i biće finalni udarac koji će nas baciti na koljena

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Miraš Dušević

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Crna Gora u ovu godinu ulazi sa snažnom fiskalnom pozicijom, predvidivim izvorima prihoda budžeta i visokom institucionalnom spremnošću, što predstavlja kvalitetnu i pouzdanu osnovu za nastavak ekonomskog rasta, jačanje životnog standarda i dugoročnu fiskalnu održivost, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
Vuković je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je uprkos zahtjevnom okruženju, ekonomska aktivnost Crne Gore dinamična i iznad evropskog prosjeka, čineći stabilnu i realnu osnovu za ovu godinu i naredni srednjoročni period.
- Rastu ekonomije u prošloj godini doprinose privatna potrošnja i rast investicija, koje bilježe realno povećanje od gotovo deset odsto. Ovo su ohrabrujući indikatori koji potvrđuju povoljne izglede za intenziviranje investicionog ciklusa u energetici, turizmu i infrastrukturi. Dakle, u ovu godinu ulazimo sa vrlo dobrim i ohrabrujućim fiskalnim i ekonomskim pokazateljima, koji jasno potvrđuju da je u prethodnoj godini izgrađena čvrsta i održiva polazna osnova za dalji rast i stabilnost - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, trend rasta budžetskih prihoda je stabilan i strukturno utemeljen, jer se zasniva na realnom rastu ekonomske aktivnosti, zaposlenosti i zarada, a ne na privremenim ili jednokratnim efektima.
- Širenje poreske baze, smanjenje sive ekonomije i unaprijeđena efikasnost i modernizacija poreske administracije stvaraju trajne izvore prihoda koji se prenose i u narednu godinu. Takva dinamika prihoda obezbjeđuje fiskalni prostor za uredno servisiranje svih budžetskih obaveza, nastavak ulaganja u kapitalne projekte, infrastrukturu i socijalne programe, kao i za sprovođenje daljih reformi bez ugrožavanja fiskalne discipline - rekao je Vuković.
On je istakao i dosljednu implementaciju Fiskalne strategije, kao krovnog strateškog dokumenta tokom mandata Vlade.&nbsp;
Brojne mjere iz Fiskalne strategije Vlade već su dale očekivane rezultate u kontekstu naplate javnih prihoda.
- Osim toga, usvojen je i određeni broj izmjena regulative, počev od Zakona o igrama na sreću, koje će uticati pozitivno na fiskalni bilans, kao i svih ostalih mjera čiji efekti nijesu uračunati u srednjoročnim projekcijama. Reformske aktivnosti Vlade usaglašene su u potpunosti sa procesom evropskih integracija i ključnim opredjeljenjem Crne Gore da postane naredna članica EU do 2028. godine - dodao je Vuković.
On je saopštio da je Ministarstvo finansija, prilikom predstavljanja budžeta za ovu godinu, istaklo da su ključni prioriteti njegova razvojna komponenta, kroz najveći kapitalni budžet do sada, kao i kroz mjere za smanjenje sive ekonomije na tržištu i jačanje fiskalne discipline.&nbsp;
- Rekao bih da smo na veoma dobrom putu da to i ostvarimo, budući da imamo snažne ekonomske osnove i finansijske rezultate koje smo pomenuli. Budžet je snažan instrument ukupnog planiranja ekonomske politike i time želimo da obezbijedimo da naša ekonomija nastavi da raste po značajnim stopama, kao i da komponente privrednog rasta čine osnovu za održivi razvoj u narednom periodu - naglasio je Vuković.
Takođe, kako je dodao, politikama i mjerama budžeta želi se nastaviti snažan trend naplate javnih prihoda i pospješiti dodatno taj segment kroz povećanje poreskog obuhvata, ali i kroz snažniju poresku disciplinu na tržištu.
- Vjerujem da kroz kombinaciju ovih mjera, možemo doći do zacrtanih ciljeva budžeta i rezultata koji opredjeljuju našu posvećenost odgovornom fiskalnom upravljanju i stabilnosti i održivosti javnih finansija - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, kao mala i otvorena ekonomija, uslovljena globalnim kretanjima i spoljnim šokovima. Upravo je to jedan od ključnih izazova i rizika po dalje izglede ekonomskog rasta i razvoja.
- Odnosno, globalni ekonomski i finansijski uslovi, geopolitičke neizvjesnosti, energetska kriza u Evropi, trgovinske politike velikih država, uticaće i na privredne i finansijske pokazatelje u Crnoj Gori. Evropska ekonomija je u protekle dvije godine znatno usporila, dok smo mi istovremeno uspjeli da zadržimo stabilan tempo rasta domaće ekonomije. Ovo pokazuje posvećenost Vlade da sprovodi reforme u ekonomski neizvjesnim okolnostima, ali i snažnu otpornost koju je sama privreda iskazala u aktuelnim uslovima - saopštio je Vuković.
Vuković je ekonomsku situaciju u zemlji u prošloj godini okarakterisao kao povoljnu i stabilnu, posebno imajući u vidu složen međunarodni kontekst u kojem mala i otvorena ekonomija, poput crnogorske, neminovno funkcioniše.
- Najnoviji podaci potvrđuju rast crnogorske ekonomije od 3,2 odsto u prva tri kvartala prošle godine. Posebno bih istakao da domaća ekonomska aktivnost u prošloj godini bilježi rast iznad evropskog prosjeka, uz dobre sektorske pokazatelje. Dodatno, rast zaposlenosti i zarada, snažna kreditna aktivnost i kontinuirani priliv stranih direktnih investicija, stvaraju čvrstu osnovu za nastavak pozitivnih trendova, kao i za očuvanje makroekonomske stabilnosti u narednom periodu - rekao je Vuković.
Snagu i stabilnost ekonomije potvrđuju i aktuelni sektorski trendovi i pokazatelji.
Turizam, kao jedan od ključnih strateških sektora, bilježi pozitivne rezultate kako sa aspekta broja turista, tako i sa aspekta prihoda. Zabilježen je i rast stranih direktnih investicija (SDI), dok je bankarski sektor zdrav, visoko likvidan i profitabilan.
Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je zabilježila istorijski minimum, dok je prosječna neto zarada prešla prag od hiljadu eura, uz godišnji rast od preko 20 odsto.
- Minimalna i prosječna penzija su snažno uvećane, minimalna zarada povećana je za gotovo 80 odsto u samo nekoliko godina, čime je Crna Gora postala jedna od rijetkih zemalja koja je ostvarila realni rast zarada uprkos globalnim izazovima, što nedvosmisleno potvrđuje inkluzivnost našeg ekonomskog rasta i efikasnost sprovedenih politika - rekao je Vuković.
On je kazao da se u kontekstu prihoda budžeta, ekonomska situacija u zemlji u prošloj godini može ocijeniti kao pozitivna i stabilna.
Budžetski prihodi bilježe kontinuirani rast, prije svega kao rezultat veće ekonomske aktivnosti, rasta zaposlenosti i zarada, kao i boljeg obuhvata i naplate poreza i doprinosa, odnosno snažne fiskalne discipline i smanjenja sive ekonomije.
- Sve glavne kategorije poreza bilježe rast kako u odnosu na prethodnu godinu, tako i odnosu na plan, od čega dominantno prihodi budžeta po osnovu poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit pravnih lica, kao i poreza na dohodak fizičkih lica - dodao je Vuković.
Prema njegovim riječima, rast prihoda ukazuje na formalizaciju tržišta rada, kao i efekat implementiranih mjera poreske politike i reformi kojima je došlo do značajnog širenja poreske baze.
Indirektni porezi ostaju pouzdan izvor prihoda, naročito PDV, koji prati rast potrošnje i turističke aktivnosti.
- Važno je napomenuti da i u pogledu poreske administracije imamo veću efikasnost, što se reflektuje kroz bolju naplatu. Struktura prihoda je stabilnija i otpornija na šokove, uz smanjenje oslanjanja na jednokratne ili vanredne izvore, u odnosu na prethodne periode. Ono što možemo sa sigurnošću tvrditi jeste da u prošloj godini budžetski prihodi daju čvrst oslonac fiskalnoj stabilnosti, stvarajući prostor za pravovremeno finansiranje obaveza i pažljivo planiranje daljih razvojnih i reformskih politika, uz očuvanje fiskalne odgovornosti - poručio je Vuković.
Govoreći o poreskim opterećenjima, Vuković je podsjetio da je od početka 2022. godine, na predlog Ministarstva finansija, ukinut doprinos za zdravstveno osiguranje u kumulativnom iznosu od 10,8 odsto, te je reformisana stopa poreza na dohodak fizičkih lica sa proporcionalne od devet odsto na progresivne od nula odsto, devet odsto i 15 odsto.
Dodatno, od 1. oktobra 2024. godine umanjena je stopa doprinosa za PIO, i to na teret isplatioca, sa 5,5 odsto na nula odsto i na teret osiguranika sa 15 odsto na deset odsto, odnosno kumulativno 10,5 odsto.
- Sve pomenuto je doprinijelo da je danas Crna Gora država sa jednim od nižih poreskih opterećenja po osnovu rada u Crnoj Gori, i isto na prosječnu zaradu iznosi 16,2 odsto, na minimalnu zaradu od 800 eura iznos 13,5 odsto i na minimalnu zaradu od 600 eura iznosi svega 11,1 odsto - precizirao je Vuković.
On je kazao da vjeruje da je Vlada, po pitanju poreskog opterećenja na rad, učinila mnogo u posljednje tri godine, te da je uspjela u velikoj mjeri da suzbije sivu ekonomiju koja je godinama bila prisutna u oblasti oporezivanja ličnih primanja.
- Unapređenje poslovnog ambijenta i zadržavanje konkurentnih poreskih stopa će biti naš fokus i u narednom periodu, uz jačanje borbe protiv sive ekonomije, koja će obezbijediti pravičnost i jednak poreski status za sve poreske obveznike u Crnoj Gori - poručio je Vuković.
Prema njegovim riječima, borba protiv sive, odnosno neformalne ekonomije predstavlja strateški prioritet ekonomske politike i sprovodi se kroz jasno definisan i mjerljiv okvir.
Program za suzbijanje neformalne ekonomije 2024–2026 zasnovan je na kombinaciji fiskalnih rasterećenja, jačanja institucionalnog nadzora i unapređenja regulatornog okvira, sa ciljem trajnog prelaska ekonomskih aktivnosti u formalne tokove.
- Dosadašnji rezultati potvrđuju da su mjere dale konkretne i mjerljive efekte već u prvoj godini primjene. Pored mjera koje se sprovode u okviru samog Programa, borba protiv neformalne ekonomije predstavlja i širi segment državne politike, što je vidljivo kroz druge aspekte djelovanja Vlade, prije svega u oblasti tržišta rada i odlučne aktivnosti usmjerene na suzbijanje nelegalne trgovine - rekao je Vuković.
U tom kontekstu, Vlada je sprovela uništenje oduzetih duvanskih proizvoda iz Slobodne zone Luka Bar, čime je trajno uklonjena mogućnost zloupotrebe i šverca duvanskih proizvoda i dodatno zaštićeni legalni tokovi trgovine.
Istovremeno, unaprijeđena je efikasnost inspekcijskog nadzora i normarivni okvir, čime je dodatno osnažen institucionalni odgovor države.
- Smanjenje poreskog opterećenja rada na 16,2 odsto, rast broja registrovanih poslovnih subjekata i povećanje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica ukazuju na jačanje formalnih ekonomskih tokova i sužavanje prostora za neformalnu ekonomiju - naveo je Vuković.
Kako bi se na objektivan i uporediv način izmjerili ukupni efekti sprovedenih mjera, Vuković je najavio da je već raspisan tender za sprovođenje novog istraživanja obima neformalne ekonomije, koje će biti realizovano tokom ove godine.
- Time će biti omogućeno jasno sagledavanje napretka u odnosu na 2022. godinu kao početnu referentnu tačku. Do tada, raspoloživi pokazatelji potvrđuju da je pravac politike ispravan i da mjere daju očekivane rezultate - rekao je Vuković.
Na pitanje kako objašnjava jaz između rasta budžetskih prihoda i osjećaja građana da im se životni standard ne poboljšava, Vuković je odgovorio da se, prije svega, pomenuti jaz ne može tumačiti kao izostanak rasta životnog standarda.
- Ono što možemo navesti su objektivni i ostvareni rezultati, koji pokazuju da relevantni ekonomski i finansijski indikatori potvrđuju da životni standard od 2024. godine raste - dodao je Vuković.
On je kazao da je rast budžetskih prihoda direktna posljedica rasta plata, zaposlenosti i ekonomske aktivnosti.
- Dakle, snažni fiskalni rezultati su rezultati rasta koji se prvenstveno zasniva na realnom povećanju dohotka građana i formalizaciji rada. Istovremeno, nijesu uvećani samo porezi koji dominantno zavise od potrošnje, već podsjećam da je naplata poreza na dobit pravnih lica na nikada većem nivou, odnosno da imamo i porast profitabilnosti privrednih subjekata u ekonomiji i veću naplatu po tom osnovu - saopštio je Vuković.
Sa druge strane, ono što pokazuju zvanični podaci, jeste da raspoloživi dohodak domaćinstava raste, što potvrđuju kretanja prosječnih zarada, koje prevazilaze porast inflacije.
- Odnosno, od 2024. godine došlo je do snažnog porasta minimalne i prosječne neto zarade u realnom iznosu, dakle kada se isključi uticaj inflacije. Ono što imamo kao konkretan budžetski plan i očekivanja u narednom periodu jeste silazni trend inflacije, koji će opredijeliti stabilnija kretanja i po tom osnovu i dalje jačanje životnog standarda građana - dodao je Vuković.
Na pitanje kakav je plan zaduživanja za ovu godinu, Vuković je odgovorio da se plan zasniva se na principima fiskalne odgovornosti, predvidivosti i očuvanju stabilnosti javnih finansija.
Predlogom Odluke o zaduživanju Crne Gore za ovu godinu, definisana su nedostajuća sredstva u iznosu do 710 miliona eura, koja će služiti isključivo za uredno servisiranje ranije preuzetih obaveza po osnovu duga i finansiranje kapitalnih investicija, a ne za tekuću potrošnju.
Vuković je rekao da je u ovoj godini za otplatu duga potrebno obezbjediti oko 383,6 miliona eura.
- Najveći dio tih sredstava odnosi se na redovnu otplatu kredita kod kineske Exim banke iz 2014, obveznice emitovane na domaćem tržištu 2019, kredita zaključenih uz garanciju Svjetske banke (PBG 1 i PBG 2) iz 2018. i 2020. godine, kredit kod Deutsche banke iz 2023. godine, kao i obaveza prema domaćim poslovnim bankama i međunarodnim finansijskim institucijama - precizirao je Vuković.
Trošak kamata po osnovu duga koji dospijeva ove godine iznosi oko 180 miliona eura i biće u potpunosti finansiran iz tekućih prihoda, što jasno potvrđuje fiskalnu stabilnost i održivost javnih finansija.
- Za razliku od ranijih perioda, novo zaduženje se ne koristi za pokrivanje tekuće potrošnje, već kao instrument odgovornog upravljanja dugom. Dio potreba za ovu godinu biće pokriven iz depozita koji bude obezbijeđen na kraju prošle godine, dok će eventualno novo zaduženje zavisiti isključivo od uslova na finansijskim tržištima. Zakonski okvir predviđa mogućnost zaduženja do 500 miliona EUR za potrebe nedostajućih sredstava - rekao je Vuković.
Imajući u vidu da u naredne tri godine dospijeva oko dvije milijarde eura obaveza po osnovu glavnice i oko 600 miliona eura po osnovu kamate, Vuković je naveo da je predviđena i mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura isključivo radi stvaranja fiskalne rezerve za potrebe otplate duga i finansiranje kapitalnih i infrastrukturnih projekata u narednoj i 2028. godini.
- Ovo nije obaveza, već preventivni mehanizam, koji državi omogućava da pravovremeno reaguje ukoliko se ukažu povoljni tržišni uslovi i na taj način obezbjedi potrebna sredstva za naredni period - objasnio je Vuković.
On je saopštio da se u ovoj godini očekuje privremeni rast bruto javnog duga.
Vuković je kazao da razlog tome nije pogoršanje fiskalne pozicije, već namjera države da unaprijed obezbijedi značajna sredstva za izmirenje obaveza po osnovu duga koje dospijevaju u narednoj godini u iznosu od oko 1,2 milijarde eura.
- Procijenjeni depoziti u ovoj godini iznosiće oko 900 miliona eura (uključujući i zlato), pa će neto javni dug biti na nivou od oko 58,1 odsto BDP-a - precizirao je Vuković.
Na pitanje da li je moguće očekivati refinansiranje postojećih dugova pod povoljnijim uslovima, Vuković je odgovorio da Ministarstvo finansija kontinuirano prati kretanja na međunarodnim i domaćim finansijskim tržištima i analizira mogućnosti refinansiranja postojećih obaveza, u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima.
- Pri tome je važno naglasiti da su globalni uslovi finansiranja danas bitno drugačiji u odnosu na period prije pandemije, te da se povratak na tadašnje niske kamatne stope ne može realno očekivati, ne samo u Crnoj Gori, već ni na globalnom nivou - kazao je Vuković.
U prethodnom periodu referentne kamatne stope u eurozoni, uključujući Euribor, bile su na negativnom nivou, dok su danas, usljed promijenjene monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) i inflacionih pritisaka, ponovo pozitivne, što direktno utiče na visinu kamatnih stopa na državna zaduženja.
U tom kontekstu, kako je objasnio Vuković, refinansiranje se ne posmatra isključivo kroz prizmu nižih kamatnih stopa, već prije svega, kao instrument za produženje ročnosti duga, smanjenje rizika refinansiranja i unapređenje strukture javnog duga.
- Država će, u skladu sa principima odgovornog upravljanja javnim finansijama, koristiti svaku povoljnu tržišnu priliku koja doprinosi dugoročnoj fiskalnoj održivosti, stabilnosti javnog duga i smanjenju izloženosti finansijskim rizicima. Važno je naglasiti da se eventualne aktivnosti refinansirnja sprovode isključivo u funkciji upravljanja postojećim obavezama i očuvanja fiskalne stabilnosti, te ne predstavljaju signal za dodatno zaduženje države - rekao je Vuković.
Na pitanje možemo li očekivati novu emisiju obveznica za građane u ovoj godini, i pod kojim uslovima, Vuković je odgovorio da je cilj Ministarstva finansija da emisija obveznica za stanovništvo postane redovna i stabilna praksa.
Prva emisija obveznica za stanovništvo, kako je ocijenio, pokazala je da postoji interesovanje građana da svoja sredstva ulože u siguran i transparentan državni instrument.
- Ukoliko tržišni uslovi to budu dozvoljavali, u ovoj godini planiramo novu emisiju obveznica za građane, sa konkurentnim uslovima i jednostavnom procedurom ulaganja. Time se dodatno jača povjerenje građana u finansijski sistem, ali i diversifikuju izvori finansiranja države - smatra Vuković.
Vuković je građanima koji imaju sumnju ili nedostatak povjerenja u državne finansije poručio da je glavni cilj 44. Vlade rast životnog standarda i da na tome konstantno radi.&nbsp;
- Unaprjeđenje životnog standarda građana predstavlja glavni i dugoročni cilj ukupne ekonomske i fiskalne politike, što znači da smo posvećeni kreiranju održive i čvrste osnove da se taj cilj ostvaruje postepeno, pravedno, i prije svega, trajno, kroz veća primanja, kvalitetnije javne usluge i snažniju ekonomsku sigurnost - naveo je Vuković.
Javne finansije su, kako je ocijenio, danas na stabilnijem i povoljnijem nivou nego ranijih godina, i to ne na osnovu subjektivnih procjena ili obećanja, već na osnovu konkretnih, mjerljivih rezultata.
Budžetski prihodi rastu kontinuirano, naplata poreza je efikasnija, a finansiranje kako javnih obaveza, tako i onih prema privredi i građanima, se odvija redovno i pravovremeno.
- To su pokazatelji koji jasno govore o jačanju fiskalne discipline i odgovornijem upravljanju javnim finansijama. Istovremeno, veća fiskalna stabilnost direktno znači veću sigurnost za građane, sigurnije penzije i plate, stabilnije finansiranje zdravstva, obrazovanja i socijalnih usluga - rekao je Vuković.
Ono čemu će Vlada težiti u narednom periodu jeste kreiranje fer i pravednog fiskalnog okvira, kroz efikasniju strukturu prihoda budžeta i smanjenje neformalne ekonomije u pravcu veće pravednosti i održivosti.
- Poruka građanima je jasna, državne finansije su stabilnije, otpornije i transparentnije, a taj napredak predstavlja osnovu za dalji rast životnog standarda svih građana - zaključio je Vuković.

Vuković: Ekonomska aktivnost Crne Gore iznad evropskog prosjeka, čini stabilnu i realnu osnovu za 2026.

Prijem u SEPA područje i integracije u evropski platni sistem jedan je najznačajnijih događaja u crnogorskoj ekonomiji, posebno u monetarnoj sferi još od uvođenja njemačke marke. Ovo je jako važno za građane i privredu ne samo sa troškovnog, već i sa simboličkog stanovišta same integracije Crne Gore u Evropsku uniju, u jedan od njenih platnih sistema, kazao je za informativnu emisiju ''24 sata'' ekonomski analitičar Ratko Nikolić birajući najupečatljiviji momenat koji se desio u crnogorskoj ekonomiji 2025. godine.
Komentarišući polemiku oko budžeta za 2026 godinu, Nikolić smatra da je to standardna tema krajem godine.
- Na bazi onog što je nacrt budžeta i što je predstavljeno, možemo zaključiti da je u pitanju potrošački budžet, da je to odraz modela ekonomije koji smo odabrali. Zapravo, taj potrošački karakter ne daje sam budžet već je posljedica modela koji smo odabrali, a to je prije svega stimulacija potrošnje i rast na bazi potrošnje i to se u budžetu vidi kroz prije svega kroz veliku zavisnost ono što se dešava u sferi prometa, trgovine robama i uslugama, jer preko 50 odsto izvornih prihoda otpada na prihod od PDV-a. S druge strane, što se tiče rashoda, imamo siutaciju da je značajan dio rashoda zapravo mandatoran, ne može se izbjeći, tako da je fleksibilnost samih kreatora budžeta vrlo mala- kazao je Nikolić.
Stoga, kako ističe, bilo kakva nesigurnost u polju prometa, na prihodnoj strani, može izazvati značajne rizike po pitanju mogućnosti plaćanja obaveza iz budžeta.
- S druge strane, jako mali iznos kapitalnog budžeta u odnosu na tekuće prihode govori nam o tome da ipak je veći dio planiran tako da stimuliše potrošnju, i to ne investicionu, već privatnu- navodi analitičar.
Nikoliću je ovo očekivana struktura budžeta i samim tim ni u narednom periodu ne možemo očekivati neke značajnije iskorake mi po pitnaju reformi ni po pitanju optimizacije javne uprave, broja zaposlenih i tako dalje. Jednostavno, pojašnjava, tih stvari u budžetu nema i čini mu se da ćemo se i u narednoj godini baviit sličnim temama.
Komentarišući plan Vlade Crne Gore da za iduću godinu prevdiđa inflaciju do 3,4 odsto ali i ekonomski rast od 3,2 odsto, Nikolić smatra da je ovo i dalje malo visoka inflacija, te da na bazi onoga što smo vidjeli prethodnih godina, nije siguran da se Vlada uspješno nosi sa izazovima inflacije.
- Jednsostavno, ne prepoznajemo bilo kakve pozitivne efekte onih mjera koje su donosili u cilju smanjenja inflacije. Nijesam siguran da su te mjere dale stvarne rezultate- navodi Nikolić.
Ipak, ističe da treba biti realan i reći da da je inflacija u Crnoj Gori rezultat više faktora i više sistemskih nedostataka na kojima treba raditi a gdje takođe ne postoje konkretne mjere da se te stvari poboljšaju.
- Prije svega, tu mislim na uvoznu zavisnost i jednostavno, mi na taj način značajan dio inflacije uvozimo. S druge strane, maloprije pomenuti model rasta kroz stimulaciju potrošnje je upravo generator inflacije koji nema svoju kontra mjeru u smisu pojašavanja ponude roba i usluga na tržištu i u tom smislu to je takođe generator inflacije i ni tu nemamo nekih mjera.
Boji se, kaže, da ankete poslovnih udruženja koje su rađene u ovoj godini pokazuju da poslovni ambijent nije idealan da bi privukao nove i konkurente igrače u polju trgovine.
- Sama činjenica da LIdl već petu godinu otkako se osnovao kod nas, nije otvorio nijednu poslovnicu u Crnoj Gori, šalje poruku da novi investitori i nijesu dobrodošli- zaključuje Nikolić.

Nikolić: Prijem u SEPA platni sistem važan za građane i privredu, budžet očekivano potrošački

Nejasnoće u planiranju finansija, nesigurne investicije, usporavanje turističe sezone, duplirana inflacija i usvajanje Budžeta za 2026. koji mnogi vide kao potrošački. Ovo su samo neki od najznačajnih momenata koji su obilježili godinu za nama u ekonomiji.
Počelo je optimistično. Iako je prvi mjesec prošao bez usvojenog Budžeta premijer Milojko Spajić, na društvenim mrežama, pohvalio se suficitom od dva miliona. Ipak, po usvajanju Budžeta za 2025, 7. februara, planirani deficit od 278 miliona eura zamijenio je novi, planiran na 391 milion eura, a onda je uslijedila i naknadno unešena otplata kredita - 507 miliona eura u aprilu 2025. godine. Nedostajućih 80 miliona za Fond zdravstva, nagovještavali su probleme na koje su ukazali iz Fidelity consatltinga. Kao so na ranu, došla je analiza Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije koja je pokazala da je na rast cijena uticao program Evropa sad 1. Premijer Milojko Spajić nazvao je sramnom.
- Zar nije suštinski logičan zaključak, bez ekonometrike, ja sam završio ekonometriku i neću nikoga da opterećujem sa tim, bez ikakve duboke matematike, zar nije logično da su suštinski inputi najveći dio inflacije, ne suštinski nego jedini. I mi koristimo te podatke iz 2021. godine o jednoj mega laži, mega lažne podatke- kazao je tada premijer.
Sa druge strane, ekonomski analitičar Miloš Vuković upozoravao je da se, slagali se sa njima ili ne, ne mogu se analize koje je radila akademska zajednica nazivati sramnim.
- MMF u izvještaju za Crnu Goru za maj 2024. godine: ove politike, misli se na smanjenje doprinosa za Fond PIO, dovele bi do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije i povećanje plata bi takođe dovelo do veće inflacije. OECD u izvještaju za CG na strani 26 za 2024. godinu kaže veće plate i penzije doprinijele su brzorastućoj inflaciji- poručio je Vuković u martu
Inflacija je u Crnoj Gori rasla, od 2,8 odsto koliko je iznosila u januaru, do 4,2 odsto - u novembru. U Evropskoj uniji, samo Rumunija ima veću inflaciju od Crne Gore. Prosjek u eurozoni je 2,5 odsto.
- U Crnoj Gori su trenutno duplo veće cijene hrane nego u zemljama EU u posljednjih pet godina. Tri puta više farmaceutskih proizvoda. Četiri, do četiri ipo puta više medicinskih usluga, 15 puta više igračaka- upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša u novembru.
Na pitanje kako komentarišu cijene u Crnoj Gori građani su u anketi bili složni oko toga da je sve skupo i da se teško izdrži do kraja mjeseca sa ovim platama.
Nije, kako kažu, mnogo pomogla ni akcija limitirane cijene 2 koja je obuhvatala dvadesetsak proizvoda manje nego prethodna. A dok su građani pokušavali da sastave kraj sa krajem - neki predstavnici vlasti su vidjeli inflaciju kao način punjenja Budžeta.
S druge strane, potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović vidi i dobre strane inflacije.
- Čim je inflacija – veći su prihodi budžeta. To je loše za građane, ali za državu I budžet inflacija je dobra- kazala je Popović.
Umjesto populističkih mjera, upozoravali su analitičari, Vlada bi trebalo da se fokusira na dugoročna rješenja, poput jačanja proizvodnje, odnosno stvaranja novih ekonomskih vrijednosti.
Pokušavao je premijer u 2025. da dovede investitore. 28. marta potpisao je ugovor sa Ujedinjenim Arapskim Emratima i najavio da će biznismen Mohamed Alabar investirati 25-30 milijardi eura u projekat na Velikoj plaži u Ulcinju.
- Posmatrano godišnje, imali bismo investicije od dvije do tri milijarde, godišnje, od jednog takvog projekta. Benefit za državu Crnu Goru od jednog takvog projekta bi bilo oko pola milijarde dodatnih prihoda, godišnje. Za opštinu u kojoj bi se radio projekat prihod bi bio 60-60 miliona prihoda- kazao je premijer Spajić u martu.
Mještane i predstavnike opštine Ulcinje nisu fascinirale ove cifre i nakon odlučnog protivljenja i protesta, bisnismen je odustao od projekta. Ali, podsjetimo, nije samo ovaj potez Vlade naljutio građane Ulcinja, ali i ostalih primorski opština. Da će odlukom da poveća cijene zakupa lježaljki, ali i PDV-a na smještaj sa 7 na 15 odsto, nanijeti veliku štetu turizmu – upozravali su turistički poslenici.
- Ja očekujem u narednom periodu da će još gore da bude jer ovo što smo doživjeli ove godine, sa ovim PDV-om, što nas čeka sad sa sedmočasovnim radnim vremenom, gdje ćemo tek da nastradamo, a sve prosto bilo, da bi oni sa tim riješili sve probleme Budžeta koje imaju, a ovdje rješavaju, znate kako, sa tim što podignu nama, mogu da kupe tabletu za bolove i da ga zub ne boli od osam ujutru do popodne, a popodne će ga ponovo boljeti- komentarisao je Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.
I zabolio je. U bijeloj knjizi za 2025., investitori su najniže ocijenili sektor turizma. Ono što nedostaje Crnoj Gori je, kako su naveli, infrastruktura, avio povezanost. Zbog cjenovne politike Aerodroma Podgorice, mnoge niskobudžetne avio kompanije ukinule su letove ka Crnoj Gori. Optimizam uliva najava Wiz aira da će od marta 2026. otvoriti bazu u Podgorici. Međutim, da bi se ozbiljnije pozabavila ovim problemom i privukli veći broj avio kompanija, Vlada mora završiti proces koncesije Aerodroma, čija realizacija kasni. Koliko je to važno kako bi se privukao veći broj investitora, za TV E je govorio šef kancelarije EBRD-ja u Crnoj Gori Remon Zakaria, koji je ukazao i na značaj drugih infrastrukturnih projekata.
- Vidimo da je koncesija Aerodroma ekstremno važna za Crnu Goru da poboljša povezivanje u regionu. Mi u EBRD-u, takođe finansiramo nastavak izgradnje autoputa Bar-Boljare. U julu smo sa Vladom I EU potpisali dodjeljivanje granta od 100 miliona eura I zajma od 200 miliona eura, kako bi se pomogao ovaj veoma važan infrastrukturni razvojni projekat- kazao je Zakaria.
Ovaj aranžman sa EBRD-jom, poručuju iz vlasti, prolongirao je rok izgradnje auto-puta. U 2025. nije počela ni izgradnja kompleksa Velje brdo, iako je premijer obećao da će se prvi stanari useliti početkom 2026. U 2025. nije bilo grandioznih obećanja, na koja smo navikli, ali nisu realizovana ni neka iz ranijih godina.
- Ja sam uspio da nekako saberem vrijednosti investicija, svega što je on obećao od početka svog mandata i to teži nekih 60-70 milijardi eura. Ja ću vas podsjetiti da je premijer kazao da je koncesija i Elektroprivrede i Aerodroma, vidjeli ste kako je završen taj posao...vidjeli smo i obećanje za novi most na Tari koji je trebalo da bude izgrađen u okviru nove brze ceste, podsjetiću vas koliko kilometara smo trebali da imamo brzih cesti i auto puteva i što imamo danas, evo kraj 2025. godine. Imali smo, naravno, završen auto-put od Kolašina do Andrijevice, novu fabriku i milijardu investicije u Pljevljima i novu fabriku koja je obećana iz kapitalnog budžeta. Imali smo osnivanje kripto industrije i blok čejn zajednice- govorio je u decembru poslanik DPS-a Mihailo Anđušić na skupštinskom Odboru za ekonomiju,
Pitao je nadležne i šta se dešava sa obećanjem da ćemo imati potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda.
- Znate li šta se desilo sa tim obećanjem? Desilo vam se da su vam juče traktorom blokirali grad poljoprivredni proizvođači jer nemaju elementarne uslove, a ne potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda. Što nam se desilo sa državnim glovom, što nam se desilo sa onlajn supermarketima, što nam se desiloo u situaciji krize sa inflacijom sa robnim rezervama. Montenegro biznis distrikt sam svakako zaboravio. E, realizovala se jedna stvar, to pozdravljam, što je formalno realizovana. To je rekonstrukcije TE Pljevlja- poručio je Anđušić.
Infrastrukturni i razvojni projekti srž su, kako uvjeravaju u Vladi, i Budžeta za 2026. Za njihovu realizaciju, iz Budžeta koji je projektovan na 3,79 milijardi eura, predviđeno je do 2 milijarde. Kapitalni budžet iznosi 305 miliona i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi EUR. Međutim, stručna javnost uvjerava da Budžet za narednu godinu nije razvojni nego potrošački.
- Usporavanje turizma, investicije i domaće potrošnje usljed odlaska jednog broja nerezidenata, slabljenje kredidnog ciklusa zbog dostizanja kreditnog limita za zaduženja i kod privrede i kod stanovništva, i dalje prisutni međunarodni izazovi koji mogu usporiti ekonomiju, slabija dinamika planiranih investicija, javnih i privatnih, smanjenje priliva stranih direktnih investicija, što sve može uticati na ostvarenje rasta na kom je baziran budžet. Fleksibilnost fiskalne politike je ograničen visokim mandatornim troškovima što u izazovnim vremenima postaje rizik, imajući u vidu da struktura budžeta ukazuje na to da on ipak nije dovoljno razvojno orijentisan jer značajan dio resursa ide na obaveze koje ne donose direktan ekonomski rast- upozorila je Marijana Mitrović Mijatović, direktorica Sektora za istraživanja i statistiku Centralne banke Crne Gore.
Takav Budžet usvojen je nakon kratke rasprave u Parlamentu, u subotu veče, 27. decembra.

Ekonomija u 2025.

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
- Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda- rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
<h2>Građani o najavljenim poskupljenjima</h2>
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja.
- Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem- kazao je.
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
- U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima- navodi on. 
 
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
- Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, "oslobodioci", koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti- kaže Lidija za RSE.
Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
- Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije...a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa- kazala je.
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
- Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste- smatra Vera.
<h2>Šta o poskupljenjima kaže struka</h2>
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama "vještački" održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana.
- Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno- kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati "puzajuća inflacija" i pad standarda.
- Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa ... onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu- smatra.
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda:
- Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka- ističe ekonomski analitičar.
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer "rast cijena na kraju određuje tržište", zaključio je Kostić.
<h2>Nova godina donosi nova poskupljenja</h2>
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
<h2>Veći računi za komunalne usluge</h2>
Podgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
- Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura- navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima.
<h2>Skuplje usluge advokata</h2>
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
<h2>Vlada uvodi novi porez</h2>
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta.&nbsp;
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.
Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore.

Crnu Goru u novoj godini čekuju nova poskupljenja

Na putnom pravcu Berane - Kolašin sinoć je došlo do tuče u kojoj su učestvovali pitomci Policijske akademije iz Danilovgrada, saznaje<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tuca-na-putu-berane-kolasin-zbog-nasilnickog-ponasanja-uhapsena-dvojica-pitomaca-policijske-akademije"> Portal Analitika</a> nezvanično iz policije.
Kako im je saopšteno, E. C. je prijavio Odjeljenju bezbjednosti Berane da su ga napale njenu tri nepoznate osobe.
Prema nezvaničnim saznanjima Analitike, policija je došla do informacija da je E. C. preticao vozilo u kojem su se nalazila dvojica pitomaca Policijske akademije i još jedna osoba.
Nakon preticanja E. C. je pokazao srednji prst trojici momaka, a prilikom preticanja, kako su kazali policiji, ugrožavao im je bezbjednost.
Nakon toga, pitomci Policijske akademije i još jedna osoba, pretekli su vozilo u kojem je bio E. C, prepriječili mu put i tada je došlo do tuče.
Dvojica Andrijevčana i jedan Beranac, od kojih su dvojica pitomci Policijske akademije u Danilovgradu, uhapšeni su i osumnjičeni za nasilničko ponašanje.
Ovim povodom kontaktirali su i direktora Policijske akademije Nenada Vojinovića.
- Imamo nezvanične informacije da se dogodio neki događaj u kojem su naša dva akademca učestvovala. Nakon eventualnih potvrda preduzeće se mjere i radnje shodno pravilnicima Policijske akademije - kazao je Vojinović za Analitiku.

Tuča na putu Berane - Kolašin: Zbog nasilničkog ponašanja uhapšena dvojica pitomaca Policijske akademije

U podgoričkom naselju Konik su održane dvije radionice u okviru projekta "Edukacijom do ravnopravnosti - Jačanje žena iz romske i egipćanske zajednice u Podgorici" koje predstavljaju značajan korak ka stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva, u kojem su prava i mogućnosti žena iz romsko- egipćanske zajednice prepoznata i podržana.
Koordinatorka ovog projekta je, kako se navodi u saopštenju, Behija Ramović.
- Radionice su okupile ukupno 50 učesnica, a rad je prilagođen u grupama,čime je omogućen kvalitetan i interaktivan rad, prilagođen potrebama učesnica. Aktivnosti su bile usmjerene na osnaživanje žena iz romske i egipćanske zajednice kroz edukaciju, razmjenu informacija i podsticanje aktivnog učešća u društvenim procesima Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Tokom radionica obrađene su različite teme od značaja za unapređenje položaja žena, počevši od ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, integracije u društvu, kao i prava na obrazovanje, zapošljavanje i aktivno učešće u zajednici.&nbsp;
- Poseban akcenat stavljen je na jačanje samopouzdanja, informisanosti i svijesti o važnosti ravnopravnog položaja žena u društvu, kao i na prevazilaženje prepreka sa kojima se suočavaju u svakodnevnom životu. Učesnice su imale priliku da kroz otvoren dijalog i praktične primjere unaprijede svoja znanja ali i dobiju određene informacije sa ciljem unapređenja položaja i integrisanja u društvu - istaknuto je u saopštenju.
Zahvaljuju se Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, koji je prepoznao značaj ovog projekta i pružio finansijsku podršku.

Edukacija o jačanju žena iz romske i egipćanske zajednice: Značajan korak ka stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva

Slovačka će obustaviti snabdijevanje Ukrajine električnom energijom od 23. februara ukoliko Kijev ne obnovi tranzit nafte kroz naftovod Družba, izjavio je premijer Robert Fico.
- Slovačka je ponosna i suverena zemlja, a ja sam ponosan i suveren Slovak. Ako snabdijevanje naftom za Slovačku ne bude nastavljeno u ponedjeljak, zatražiću od SEPS-a da prestane sa isporukom električne energije Ukrajini - napisao je Fico na Fejsbuku.
Prema riječima premijera, u januaru 2026. godine bilo je potrebno dvostruko više električne energije da se stabilizuje ukrajinski energetski sistem nego u cijeloj 2025. godini.
- Ako Zapad ne prigovara zbog sabotaže gasovoda Sjeverni tok, Slovačka ne može slovensko-ukrajinske odnose doživljavati kao jednosmjernu vezu koja koristi samo Ukrajini - naveo je on.
Fico je naveo da je samo obustava snabdijevanja gasom Slovačke prouzrokovala štetu od 500 miliona eura, dok je obustava tranzita nafte izazvala još veću štetu i logističke probleme.
- S obzirom na neprihvatljiv stav (ukrajinskog predsjednika Volodimira) Zelenskog prema Slovačkoj kao neprijateljskoj zemlji, smatram apsolutno ispravnim da se Slovačka ne uključuje u vojni zajam (Evropske unije) Ukrajini od 90 milijardi eura - zaključio je premijer.
TASS je nedavno saznao da je Ukrtransnafta, koja vrši tranzit nafte kroz Ukrajinu, zabranila isporuku sirove nafte Slovačkoj i Mađarskoj.
Prema navodima izvora, 6. februara kompanija je uklonila vanrednu situaciju na stanici Brodi, ali tok nafte još nije krenuo.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto optužio je Zelenskog da blokira isporuke kako bi stvorio probleme mađarskoj vladi pred parlamentarne izbore.
Evropska komisija je prekjuče saopštila da su Mađarska i Slovačka obustavile isporuke dizel goriva Kijevu.
A Mađarska je juče najavila da će blokiraji zajam od 90 milijardi eura iz Evropske unije Ukrajini.

Slovačka spremna da prekine izvoz struje Ukrajini i ne učestvuje u zajmu EU, ako ne dobije naftu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da podiže globalne carine na 15 odsto.
Ova najava Trampa dolazi samo dan nakon što je Vrhovni sud SAD ukinuo njegove prethodne uvozne poreze.
Tramp je u petak rekao da će zamijeniti carine, koje je ukinuo Vrhovni sud, sa 10 odsto nameta na svu robu koja dolazi u SAD.
Ipak, američki predsjednik najavio je danas na mreži Truth Social da će carine biti povećane na 15 odsto, prenosi BiBiSi (BBC).
Ove carine će stupiti na snagu u utorak 24. februara i mogu ostati na snazi samo oko pet mjeseci prije nego što Trampova administracija bude morala da traži odobrenje Kongresa.

Tag: ekonomija