<p>Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deeet puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.</p> <p>Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće:</p> <h2>Ogroman trgovinski deficit</h2> <p>Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti.</p> <h2>Zavisnost od stranih tržišta</h2> <p>Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630070656_98673d2d4e5400bef52aa3327ff330024435a26f9986dfce50e44eafc5ea3655.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630070656_98673d2d4e5400bef52aa3327ff330024435a26f9986dfce50e44eafc5ea3655" data-rendition-name="original" width="1108" height="754" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h2>Slabost izvozne baze</h2> <p>Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija).</p> <h2>Nestabilan devizni priliv</h2> <p>Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove.</p> <h2>Uvozna inflacija</h2> <p>Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar.</p> <p>Šta se mora hitno uraditi?</p> <p>1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju.</p> <p>2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz.</p> <p>3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže.</p> <p>4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025063008060_f05044f885b6a9869f7f54a179569afcfe7ced76e51247d090afda847d13f487.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025063008060_f05044f885b6a9869f7f54a179569afcfe7ced76e51247d090afda847d13f487" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h2>Stanje neodrživo</h2> <p>Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna.</p> <p>Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora.</p> <h2>Ranjiva ekonomija</h2> <p>Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije.</p> <p>Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je</p> <p>porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%.</p> <p>Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom.</p> <h2>Najviše uvozili auta</h2> <p>Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura.</p> <p>Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

<p>Dok premijer <b>Milojko Spajić</b> uvjerava da građani Crne Gore “nikada nisu bolje živjeli”, stvarnost na ulicama, pijacama i u marketima govori upravo suprotno — narod ovo “bolje” debelo plaća.</p>
<p>Cijene osnovnih životnih namirnica divljaju, a ljetnja sezona ih dodatno pogoršava. Voće je za mnoge postalo luksuzna roba, a Milka čokolada od 10,15 eura zbunila bi i potrošače u Njemačkoj, a ne samo u zemlji čiji prosječni građanin živi od plate do plate. Dok se životni standard urušava, Vlada ćuti — ili je, preciznije, preokupirana putovanjima o trošku upravo tih istih građana.</p>
<h2>Ni mjera, ni objašnjenja</h2>
<p>Podsjetimo, iz Ministarstva ekonomskog razvoja još u aprilu je najavljeno da će nakon isteka akcije “Limitirane cijene” 15. maja biti uvedene nove mjere za zaštitu potrošača, posebno najugroženijih. Danas je kraj juna — mjera nema, a nema ni objašnjenja.</p>
<p>- Ova linija podrške obuhvatiće određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna proizvodnja, uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu - poručio je tada potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj. </b>Od te izjave do danas — muk.</p>
<p>I dok vrijeme curi, sve više djeluje da vlast svjesno okreće leđa građanima. Veće cijene znače i veći prihod od PDV-a, što kratkoročno puni državnu kasu, ali dugoročno urušava životni standard. Tako se iz novca građana finansira glomazan državni aparat, gomilaju se kadrovi po opštinama i ministarstvima, dok kapitalnih investicija — koje bi pokrenule ekonomiju — nema.</p>
<p>Građani ne žive bolje”, ali nikada nisu ni skuplje plaćali ovakve političke “bisere”.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Milka za 10 eura, voće za elitu – dobrodošli u Spajićevu “nikad se bolje nije živjelo” Crnu Goru

<p>Neophodno je da u jednom trenutku počnemo da dio postojećih dugova servisiramo iz sopstvenih sredstava, umjesto stalnog zaduživanja često po višim kamatnim stopama. Takvim pristupom bi pokazali fiskalnu odgovornost, unaprijedili povjerenje investitora i dodatno otvorili prostor za sprovođenje suštinskih ekonomskih reformi. Ako već moramo da se zadužujemo, to mora biti isključivo za projekte koji imaju visoku stopu povraćaja, otvaraju nova radna mjesta i daju snažan impuls ekonomskoj aktivnosti, kazao je za portal Bankar predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>Milatović je rekao da se Crna Gora na ekonomskom planu suočava sa ozbiljnim izazovima. Prvenstveno misli na inflaciju koja je dva i po puta veća od one u zemljama Eurozone, zatim na nedovoljan obim domaće proizvodnje, visoku uvoznu zavisnost i nedovoljnu diverzifikovanost ekonomije. </p>
<p>- Posljednji pokazatelji ukazuju i na značajno usporavanje privrednog rasta. Dodatno zabrinjava i pad prihoda od turizma, koji se bilježi već drugu godinu zaredom, što jasno upućuje da su potrebni odlučni koraci kako bi ovaj sektor ponovo počeo da raste i tako kreira nove mogućnosti za dalje investicije. Takođe, zabrinjava i izraženo pogoršanje strukture stranih direktnih investicija, gdje se bilježi pad u svim oblastima osim u dijelu ulaganja u nekretnine - naveo je Milatović.</p>
<h2>Sad vrijeme za reakciju</h2>
<p>Osnovni makroekonomski indikatori su još relativno stabilni, što znači, napominje on, da je sada vrijeme da se reaguje. </p>
<p>- Neophodno je vratiti fokus na reformske procese koji izostaju. To je put da stvaramo temelje za stabilan, konstantan i održiv rast. U odnosu na svoj potencijal, Crna Gora može da raste po stopi od pet odsto godišnje ili više. Nažalost, trenutne politike Vlade ne pokazuju kapacitet da zemlju povedu tim putem. Pokazatelj toga je i činjenica da je u kvartalu kada su primijenjene ključne reformske mjere po riječima Vlade, uključujući i implementaciju programa „Evropa sad 2“, krajem 2024. godine, zabilježen najniži rast ekonomije još od 2015, izuzimajući pandemijsku godinu. Da se razumijemo, za ovako izazovno stanje u ekonomiji ne krivim samo one koji danas pokušavaju da poprave stvari, ali smatram da pažnju moramo usmjeriti tamo gdje su konkretni rezultati – u pravcu strukturnih reformi koje donose stvarne koristi građanima - ocijenio je predsjednik države.</p>
<p>Strukturna slabost Crne Gore je, smatra on, to što i dalje mnogo više uvozimo nego izvozimo, što nam nedostaje industrijska baza i što ključne ekonomske poluge, poput državnih preduzeća još funkcionišu bez dovoljno odgovornosti, transparentnosti i ekonomskog učinka. </p>
<p>Ističe i da je krajnje vrijeme da se raskrsti sa starim obrascima ponašanja u vođenju državnih preduzeća.</p>
<p>-  Ovo smatram posebno važnim jer je državno vlasništvo koncentrisano u ključnim razvojnim sektorima poput energetike, infrastrukture, turizma i prerađivačke industrije. Dakle, ne smijemo dozvoliti da se urušavaju preduzeća koja pružaju neke od ključnih javnih usluga u našoj zemlji jer se tako, iznova i sistemski, narušava povjerenje građana u javne institucije - naveo je Milatović.</p>
<h2>Stabilno i predvidivo poslovno okruženje za investitore</h2>
<p>Prema njegovim riječima, dugoročno održiva strategija za privlačenje kvalitetnih stranih investicija se mora bazirati na kreiranju stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva efikasno pravosuđe, transparentne javne tendere i jasne procedure.</p>
<p>- Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika vodi po principu netransparentnih kratkoročnih aranžmana, već mora dosljedno graditi sistem koji funkcioniše jednako za sve, a ne samo za pojedine projekte. Strani investitori iz svih zemalja su više nego dobrodošli dok god se poštuje naše zakonodavstvo i procedure koje imamo, a koje nesumnjivo treba da unaprijedimo u cilju boljeg poslovnog ambijenta i bržeg ekonomskog razvoja - naglasio je Milatović.</p>
<p>Da bi motivisali strana ulaganja, potrebno je, dodaje on, obezbijediti sigurno okruženje za njihov razvoj.</p>
<p>- To znači – nulta tolerancija na korupciju i kriminal. Investitorima se mora obezbijediti pravna sigurnost, tržišni uslovi, efikasna administracija i vladavina prava, jer samo tako možemo dugoročno jačati povjerenje i graditi ekonomiju koja ne zavisi od političkih odluka, već od stvarne vrijednosti koju stvara - poručio je Milatović.</p>
<h2>Raditi više, ali pametnije</h2>
<p>U budućem periodu, Crnu Goru vidi kao članicu Evropske unije koja svoju ekonomiju temelji na održivosti, inovativnosti i pravednosti. </p>
<p>- Regionalna saradnja, veća povezanost kroz modernu saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, kao i pristup širem tržištu, moraju postati naša razvojna osovina. Samo tako ćemo povećati konkurentnost i stvoriti uslove za ekonomski rast koji neće biti kratkog daha. Razvoj je maraton, ne sprint. Ako želimo da Crna Gora bude zemlja u kojoj svaki građanin ima svoju šansu, od Pljevalja do Ulcinja– moramo prestati da razmišljamo kratkoročno. Moramo raditi više, ali i pametnije. I ono najvažnije: ne smijemo dozvoliti da stojimo u mjestu - poručio je Milatović.</p>

Portal ETV

Milatović: Ozbiljni izazovi na ekonomskom planu, sad je vrijeme za reakciju

<p>Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).</p>
<p>Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.</p>
<p>- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.</p>
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
<p>Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru <b>Marjana Šareca</b> predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.</p>
<p>U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.</p>
<p>EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.</p>
<p>- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.</p>
<p>- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.</p>
<p>- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.</p>
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
<p>Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.</p>
<p>Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.</p>
<p>Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.</p>
<p>Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.</p>
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
<p>U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.</p>
<p>EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.</p>
<p>EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.</p>
<p>U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.</p>
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
<p>Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.</p>
<p>Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.</p>
<p>Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.</p>
<p>- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.</p>
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
<p>EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.</p>
<p>Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.</p>
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
<p>U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.</p>
<p>Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.</p>
<p>- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.</p>

Tamara Klikovac

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

<p>Ekonomija vještačke kome - tako komentariše trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Mihailo Anđušić</b>.</p>
<p>Anđušić na mreži X pita dokle ovako. On je podsjetio da je resorno ministarstvo 29. aprila saopštilo da će od 15. maja imati nove mjere ili nastavak akcije: “Limitirane cijene”. </p>
<p>Ovo je, dodaje on, ujedno bio i jedini mehanizam koji Vlada sprovodi u cilju “sprječavanja” inflacije.  </p>
<p>- 15. maj je prošao, a od direktnog obećanja prošlo je skoro dva mjeseca. U međuvremenu smo, zauzvrat, dobili uvećanje cijena hljeba, komunalnih usluga, goriva. Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, nakon svega čemu svjedočimo, cijene ključnih proizvoda i usluga za građane skuplje su za oko četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ovo su podaci sa kojima nema polemike i zapravo jedino faktičko stanje u odnosu na sve ono što slušate od Vlade i parlamentarne većine, kada su u pitanju životni standard i opšta ekonomska situacija - naveo je Anđušić u objavi na mreži X. </p>

Anđušić: Ekonomija vještačke kome, dokle ovako

<p>Njemačka ekonomija trebalo bi da poraste 0,3 odsto u ovoj godini, procijenio je Institut za ekonomska istraživanja DIW iz Berlina, što je poboljšanje u odnosu na raniju prognozu od 0,1 odsto.</p>
<p>Revidirana prognoza rezultat je iznenađujuće snažnog rasta u prvom kvartalu ove godine, kada je njemačka privreda porasla 0,4 odsto, prenosi Tanjug.</p>
<p>- Dinamičan početak godine vjerovatno će nas poštediti još jedne godine stagnacije - saopštila je glavna ekonomistkinja DIW, <b>Džeraldin Deni-Knedlik.</b></p>
<p>Ubrzanje rasta očekuje se krajem godine zahvaljujući velikom investicionom paketu koji je odobrila njemačka vlada, uključujući infrastrukturni fond vrijedan 500 milijardi eura i relaksaciju pravila o zaduživanju u vezi sa odbrambenim ulaganjima.</p>
<p>Za narednu godinu, DIW sada predviđa rast njemačke privrede od 1,7 odsto, što je više u odnosu na raniju prognozu od 1,1 odsto.</p>

Očekuje se rast njemačke ekonomije u ovoj godini

<p>Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.</p>
<p>Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potrošnje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.</p>
<p>- U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura što je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. godini - istakli su u Fidelity-ju.</p>
<p>Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potrošnje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potrošnje u iznosu od 21,2 miliona eura, što je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.</p>
<p>Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.</p>
<p>- Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto - napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.</p>
<p>Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godišnja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija. </p>
<p>- Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći za 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna - poručuju iz Fidelity consultinga.</p>

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...

<p>Crnogorska ekonomija i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima i nije naučila ključne lekcije održivosti, upozorava ekonomska analitičarka <b>Mila Kasalica</b>.&nbsp;</p>
<p>Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Kasalica je istakla da su trenutne politike dovele do usporavanja privrede i potencijalnog ekonomskog kolapsa.</p>
<p>- Kad malo zagrebemo ispod površine, nikako još uvijek nijesmo naučili ekonomsku lekciju, a to je – ili ćemo ekonomiju napraviti održivom, ili je ovo sve što se dešava toliko osjetljivo da je samo pitanje kad će gospodin <b>Milojko Spajić </b>i njegova ekipa sa svim neradnicima iz Skupštine Crne Gore zaustaviti ekonomiju, pošto su je usporili. A naša ekonomija, ako se zaustavi, onda je to jedan dugi, teški i bolni oporavak - poručila je Kasalica.</p>
<p>Govoreći o inflaciji, Kasalica je kazala da ona predstavlja „orden svega što se dešava u ekonomiji nakon 2021. godine“, te da je posebno izražen njen rast nakon političkog manevra u kojem su doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje predstavljeni kao direktna korist za građane.</p>
<p>U poređenju s inflacijom u Evropskoj uniji, koja je u martu i aprilu iznosila 2,2 odsto, Kasalica navodi da je u Crnoj Gori harmonizovani indeks inflacije dosegao 3,4 odsto koji uključuje rast cijena namirnica, zdravstvenih usluga, namještaja i djelimično usluga u saobraćaju-</p>
<p>- Kad se pogledaju podaci prvog kvartala o saobraćaju, vidi se da je pao promet – kako drumskom, tako i vazdušnom, i u bilo kojem drugom saobraćaju… Aerodrome vodi sada ozbiljan čovjek, a činjenica je da ni 2020. godine to preduzeće nije radilo, a tek sada ne radi ni što bi trebalo da radi - rekla je Kasalica.</p>
<p>Kasalica se osvrnula i na primjer ugašene državne avio-kompanije.</p>
<p>- Montenegro Erlajnz je ugašeno preduzeće zbog rizika izazova državne pomoći, a sada se isto dešava sa Institutom Igalo, ali se kroz razne programe, restrukturiranja i ulaganja, kako kaže, glumi da to nije državna pomoć. Svi mi znamo – ako se Agencija za zaštitu konkurencije, zbog pritisaka iz Evropske komisije, bude tim bavila, baviće se za pet godina. Kao što se tada bavila Montenegro Erjalnzom i odlučila da baš njima trojici pripadne gašenje firme - navodi Kasalica.</p>
<p>Ona dodaje da se danas u novim preduzećima koriste isti modeli koji su ranije označavani kao „DPS-ovi“, a konkuriše se sa linijama koje se predstavljaju kao subvencija države. Ipak, smatra da je ključno pitanje razvoj infrastrukture.</p>
<p>- To je izazov ekonomski koji se prvo mora riješiti preko razvoja aerodroma, a onda razvoja svih ostalih avio linija i prevoznika koji moraju da dolaze u Podgoricu. Potpuno je svejedno – sa strane je ista linija Dubrovnik, Podgorica, Tirana – međutim, mi ništa nijesmo ulagali u aerodrome. Igramo se naknada uhljebima iz partitokratskih neznanja i igramo se nekvalitetnih izvještaja - istakao je Kasalica.</p>
<p>Kasalica upozorava da, čak i ako bi se danas krenulo s ozbiljnim razvojem aerodroma i avio linija, rezultati bi bili vidljivi tek kroz nekoliko godina.</p>
<p>- Mi sad u ovom trenutku da odlučimo da razvijamo aerodrome i da razvijamo u integrisanom pristupu avio linije, kojima se moraju pridružiti i turistički poslenici, to bi trajalo sigurno sljedećih pet godina. U tih pet godina, nažalost, zavisićemo od Tirane i Dubrovnika. Tome treba da se zahvalimo prije svega <b>Dritanu Abazoviću</b> i njegovom štetočinstvu - zaključila je Kasalica.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkPbIq7Z0gBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Abazoviću i njegovim štetočinama treba da zahvalimo što ćemo u sljedećih pet godina u avio prevozu zavisiti od Tirane i Dubrovnika

<p>Konsultantska kuća Fidelity consulting saopštila je da ekonomija usporava i da to pokazuje najniža stopa rasta BDP-a u posljednjih osam godina.</p>
<p>- Koristeći preliminarne podatke Monstata, izračunali smo da realna stopa rasta BDP-a u 2024. godini iznosi 3,04 odsto. To je najniža stopa rasta od 2017. godine i jasan pokazatelj da ekonomija usporava - saopštili su iz konsultantske kuće Fidelity consulting.</p>
<p>Ovo je, kako kažu, treća godina zaredom da stopa rasta crnogorskog BDP-a pada u odnosu na prethodnu godinu (kada izuzmemo 2021. godinu, kada se ekonomija oporavljala od COVID19), što se po prvi događa od kada se bilježe podaci.</p>
<p>- Dodatno, sama činjenica da su mjere iz fiskalne ekspanzije u najvećoj mjeri iskorišćene u 2024. godini, nema govora da će se dostići planirana stopa rasta BDP-a za 2025. godinu od 4,8 odsto, posebno u kontekstu gašenja TE Pljevlja na osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije - istakli su iz Fidelity consultinga.&nbsp;</p>
<p>Ističu i da se u narednim mjesecima očekuje završetak rata u Ukrajini, povećanje kamatnih stopa na državne obveznice (makar 50 baznih poena), novi izdaci za odbranu (dodatnih 100-200 miliona eura), što će, kako navode, stvoriti pritisak na javne finansije.</p>
<p>- Pogađate: čeka nas novo povećanje poreza, naknada, akciza, cijena ali i rezanje troškova kako bi se izbalansirao budžet. No, pošto je rupa toliko velika, ni to neće pomoći pa ćemo se morati dodatno zaduživati. Bitno je da za nadolazeću buru imamo kormilara koji kaže da Monstat mega laže o podacima… - zaključili su iz Fidelity consultinga.</p>

Fidelity consulting: Ekonomija usporava, čeka nas novo povećanje poreza, akciza, cijena...

<p>Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,9 odsto.</p>
<p>U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije tri odsto.</p>
<p>EBRD je revidirala naniže prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije, sa 3,8 odsto, koliko su prognozirali u septembru, na 3,1 odsto.</p>
<p>Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazali da se procenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio niži u prošloj godini nego što se očekivalo u septembru.</p>
<p>- Usporavanje snažnog rasta iz 2022. i 2023. godine odražava značajno usporavanje turizma, nakon rekordne sezone u 2023. Rast u prošloj godini podstaknut je privatnom potrošnjom i bruto investicijama u fiksni kapital, podržan ekspanzivnom fiskalnom politikom i povećanjem plata i penzija - rekli su iz EBRD-a.</p>
<p>Međutim, kako su naveli, neto izvoz se smanjio, dijelom zbog značajnog pada rasta turizma nakon rekordne 2023. godine, pošto je opao rast broja turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine.</p>
<p>Inflacija je značajno oslabila sa svog vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na 2,1 odsto u decembru prošle godine.</p>
<p>- Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima značajno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnje - zaključuje se u izvještaju.</p>

EBRD zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije

<p>„Gradska TV je Sorbona u odnosu na ono što je nekad bila“ – ocijenio je juče gradonačelnik Podgorice, univerzitetski profesor <b>Saša Mujović </b>u neuspjeloj odbrani lika i djela aktuelnog izvršnog direktora ovog lokalnog javnog servisa <b>Vladimira Otaševića</b>.</p> <p><b>UDRI MUŠKI - NA ŽENU</b></p> <p>Ono što je nekad bila Gradska TV, osnovana 2020. godine, a sa programom počela 2021, koju je vodila regionalno poznata novinarka <b>Tamara Nikčević </b>jeste medij koji je za kratko vrijeme bio prepoznat u državama regiona kao kuća koja je hrabro i odlučno stala u odbranu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta građanskoe Crne Gore, njenog identiteta, istorije, kulture, jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030720_a14d14122e0b501d3faf2f151b044a67810ae330bfe377829dd73bc90edce584.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704030720_a14d14122e0b501d3faf2f151b044a67810ae330bfe377829dd73bc90edce584" data-rendition-name="original" width="768" height="524" loading="lazy" alt="NA UDARU: Tamara Nikčević, bivša čelnica Gradske TV"> <figcaption>NA UDARU: Tamara Nikčević, bivša čelnica Gradske TV<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Branila je Gradska TV antifašističke temelje i vrijednosti na kojima je građena moderna Crna Gora, njeno građansko biće i sekularni karakter od najezde kleronacionalista.</p> <p>Upravo sve one vrijednosti koje od avgusta 2020. godine ugrožavaju prosrpske i proruske društveno-političke elite, pod potpunom kontrolom Crkve Srbije i Vučićeveog Beograda, koje su tada preuzele vlast u našoj zemlji i čiji je jedan od eksponenata Mujović.</p> <p>Gradska TV u vrijeme, dok je o programu odlučivala Tamara Nikčević, ugostila je skoro sve značajne regionalne intelektualce, ali i tadašnje i bivše državnike zemalja u okruženju. Hrabro i bez zadrške, izvještavali su o političkim procesima u Crnoj Gori i beskompromisno upozoravali na sve prijetnje po našu državu koje su stigle sa novim vlastima.</p> <p><b>KAD ,,SRPSKI SVET“ MELJE...</b></p> <p>Ključna prijetnja našoj zemlji, kako sa prvom proruskom i prosrpskom vladom <b>Zdravka Krivokapića</b>, tako i sa ovom trećom <b>Milojka Spajića </b>je velikodržavni projekat susjedene nam države – „srpski svet“. Projekat koji se naslanja na onaj veljesrpski Ilije Garašanina, koji je Srpska akademija nauka u vremenu Slobodana Miloševića prilagodila savremenom dobu, sa istim starim ciljevima. <b>Šešeljev</b> učenik, <b>Aleksandar Vučić</b> je, naslanjajući se u dobroj mjeri na varijable <b>Vojislava Koštunice</b> – uz upotrebu medijske tabloidne imperije – nastavio dalje da usavršava.&nbsp;</p> <p>Naravno, političari velikosrpskog sveta se mijenjaju, ali glavni nosilac te ideje je Crkva Srbije. Čije je političko čedo, po sopstvenom priznanju, i Saša Mujović, profesor iz kupaonice-krstionice.&nbsp;</p> <p>Za razliku od bivšeg premijera Krivokapića, takođe univerzitetskog profesora, Mujović, makar za sada, nije pokušao da nas uvjeri kako je snagom vjere moguće pomjerati i planine, ali je na pravoslavni svetac Bogojavljenje ponosno objavio snimak njegovog bogojavljenskog kupanja u krstionici neke crkve.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030724_ca4a9cccfc626fc9535a851cfea390ebb1994ca3b031d91b1a247b9cdcbeb464.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704030724_ca4a9cccfc626fc9535a851cfea390ebb1994ca3b031d91b1a247b9cdcbeb464" data-rendition-name="original" width="693" height="416" loading="lazy" alt="PROFESORSKI: Mujovićev obred u Manastiru Dajbabe"> <figcaption>PROFESORSKI: Mujovićev obred u Manastiru Dajbabe<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Viđeli smo tako gradonačelnika, univerzitetskog profesora dok u kratkim gaćama - valjda po uzoru na ruskog diktatora <b>Vladimira Putina</b>,<b> </b>koji, takođe voli da sa javnošću dijeli svoje obnažene fotografije i snimke - izlazi iz te krstionice i skrušeno ponavlja: „Vaistinu se javi“.&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik, univerzitetski profesor juče je, bljujući vatru po bivšem uredništvu Gradske TV, &nbsp;govorio i o - Sorboni. U stvari, Mujović je – dok je pljuvao po bivšem ureništvu Gradske TV – najviše govorio o sebi i sopstevnom moralnom kodu. I pokazao koliko je, duhom, daleko od Sorbone, a koliko je blizak krstionicama-kupaonicama Crkve Srbije. &nbsp;</p> <p><b>UDRI MUČKI - NA PEĆANINA</b></p> <p>U beznađu pokušaja da odbrani današnju Gradsku TV obrušio se i na svjetski poznatog bosansko-hercegovačkog i crnogorskog intelektualca, novinara, nekadašnjeg osnivača čuvenog neđeljnika ,,Dani“, aktuelnog advokata <b>Senada Pećanina.&nbsp;</b></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030724_55a4165ca822e79d819b41a6dcf9e759b39faf4d681e9cfaf8e2364d0ebbae66.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704030724_55a4165ca822e79d819b41a6dcf9e759b39faf4d681e9cfaf8e2364d0ebbae66" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt='NAPADI IZ ,,SRPSKOG SVETA": Senad Pećanin '> <figcaption>NAPADI IZ ,,SRPSKOG SVETA": Senad Pećanin<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Upravo je Pećanin<b> </b>imao, prije nekolike godine, autorsku emisiju na Gradskoj TV. To je, valjda, izazvalo Mujovića da se, ,,sa istorijske distance“ osvrne na rad i djelo Senada Pećanina.&nbsp;</p> <p>- Radi se o ,,velikom stvaraocu“ koji je poznat jer je u svom listu „Dani“, objavio fotografiju iz filma „Lepa sela lepo gore“, a kao aluzija na NATO bombradovanje Srbije... Radovati se tuđoj nesreći je najveći poraz koji čovjek može da doživi – kazao je gradonačelnik Podgorice.</p> <p><b>SRAMNO ZATIRANJE ISTINE</b></p> <p>Bestidno je Mujović prećutao da je Pećanin poznat zbog svog hrabrog djela, da je preživio opsadu Sarajeva iz kojeg je obavještavao svijet o golgoti toga grada. Pod opsadom je Sarajevo bilo 1.425 dana – od 5. aprila 1992. godine do 29. februara 1996. Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Ljudi su bili bez struje, vode, hrane, ljekova.</p> <p>Zna li Mujović išta o tome ili mu je ona voda iz krstionice ušla u uši? Ima li koga da pita za istorijske fakte: da je Sarajevo je pod opsadu stavila tadašnja JNA, ojačana srpskim dobrovoljcima, koja je ubrzo prerasla u srpsku vojsku. Koja je u BiH odgovorna, osim za najdužu opsadu jednog grada u modernoj istoriji, tako i za brojne druge užasne zločine i genocid u Srebrenici. Najveće zlodjelo počinjeno na teritoriji Evrope poslije Drugog svjetskog rata.</p> <p>Ali Mujoviću, naravno, sve ove činjenice nijesu bitne. Jedino čemu teži je, kao i kompletna elita na vlasti, bestidna kompromitacija svih i svega što ne podržava njihovu aktuelnu političku agendu.&nbsp;</p> <p><b>UDRI MUŠKI NA - JOŠ JEDNU ŽENU</b></p> <p>Ostrvio se Mujović juče u lokalnom parlamentu i na koleginicu <b>Mirku Dević</b>.<b>&nbsp;</b></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030728_e2c37dfe1f879019a004583ab738685fd35538dcdcdb796a34e225ac17773ddf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704030728_e2c37dfe1f879019a004583ab738685fd35538dcdcdb796a34e225ac17773ddf" data-rendition-name="original" width="954" height="792" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNA ŽENA NA UDARU: Mirka Dević, bivša urednica u Gradskoj TV "> <figcaption>JOŠ JEDNA ŽENA NA UDARU: Mirka Dević, bivša urednica u Gradskoj TV<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>-... da li (je) u periodu Mirke Dević, bilo moguće očekivati da poziv dobije <b>Milojko Spajić</b>, mladi ministar finansija, došao iz Pljevalja, dobio japansku stipendiju, obrazovao se u inostranstvu. Vratio se u svoju zemlju, kako bi čuli neka njegova iskustva. Da li smo mogli očekivati da gost bude <b>Jakov Milatović</b>... – žalopoio je Mujović.</p> <p>Preskočio je, naravno, opet činjenice. Nije rekao da su i Dević, ali i ostali autori u Gradskoj TV u svoje emisije pozivali i predstavnike vlasti, koji su, međutim, odbijali gostovanja. Nespremni da se suoče sa činjenicama.&nbsp;</p> <p>U polemici sa odbornikom DPS-a <b>Andrijom Klikovcem </b>saopštio je i ono što očigledno njega i ostale iz vlasti najviše boli kada je u pitanju Gradska TV koju je stvarala Tamara Nikčević.</p> <p>-...da se grupacija koja je došla tada na vlast, predstavi kao neko ko je došao da porobi Crnu Goru, da je prodaju tamo negdje u Srbiju. Da se predstavi da su oni braniči Crne Gore i patriote. Ovi što su došli samo da ih nekako ispratimo i sačuvamo državu – izgovorio je Mujović.</p> <p>I to samo koji dan nakon što je objavljeno da je Bećir Vuković, iskreni negator Crne Gore - glasovima parlamentarne većine u Žiriju, uključujući dakle i Mujovićev PES – dobio Trinaestojulsku nagradu. Glorifikator fašista četnika, dobio je nagradu antifašističke Crne Gore?!&nbsp;</p> <p>Kakvo prizemno ruganje istoriji, morbodno poništavanje vrijednosti i etike, koje – očito – sasvim odgovara gradonačelniku Mujoviću, profesoru koji &nbsp;obrazuje i vaspitava nove naraštaje. &nbsp;&nbsp;</p> <p><b>TERORISTI ANTE PORTAS</b></p> <p>Ali, ništa ovđe nije iznenađenje. Naprotiv: beskrupulozni Saša Mujović je prava, istinska, slika i prilika nove Crne Gore na koju se – kako rekoše čelnici ,,avgustovske većine“ - moramo navići. Jer, ključna odlika aktuelnih političkih elita na vlasti u Crnoj Gori je beskrupuloznost.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030728_6ec2bcbb9adb2b2f2cdee81b09ca6d92090037dee08ed91976dd31f0d13c5d20.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704030728_6ec2bcbb9adb2b2f2cdee81b09ca6d92090037dee08ed91976dd31f0d13c5d20" data-rendition-name="original" width="1000" height="1122" loading="lazy" alt="UNAPRIJED PRIPREMLJEN NAPAD: Objava Vladimira Otaševića na Fejsbuku "> <figcaption>UNAPRIJED PRIPREMLJEN NAPAD: Objava Vladimira Otaševića na Fejsbuku<span>(Photo: Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>I, savim očekivano, njihova drskost prelazi granice dobrog ukusa, vaspitanja i kulture.</p> <p>A Vladimir Otašević je njihovo lice, medijsko. I zato im ne smeta njegova sramna objava na društvenoj mreži Fejsbuk gdje je publikovao, pa obrisao, sramotni komentar povodom događaja ispred Hrama Hristvog vaskrsenja u Podgorici. Otašević je ulijetanje automobilom u dvorište Hrama, jedne žene u nervnom rastrojstvu - kada su povrijeđene dvije žene – omah kvalifikovao kao &nbsp;bio akt terorizma.&nbsp;</p> <p>„Terorizam u Podgorici zbog, po svemu sudeći, paranoje i mržnje koju šire pojedini političari i kolege iz medija“ – zapisao ej Otašević, već spreman da piše, umjesto tužilaštva, optužnicu.&nbsp;</p> <p>I svi znamo, pa i gradonačelnik Mujović, zašto je Otašević baš ovo i ovako napisao na Fejsbuku, pa izbrisao, kada se ispostavilo da teorija o događaju ispred Hrama – da je osoba obuzeta antisrpskom histerijom počinila akt &nbsp;terorizma. Zato je Otaševićeva objava bila, u tom scenariju, i najava novog obračuna sa slobodnim medijima i novinarkama i novinarima u našoj zemlji, koji su stalna meta aktuelnih vlasti.&nbsp;</p> <p>Požurio je Otašević da se pokaže i dokaže. Servilno i podanički. I to, izgleda, Mujović cijeni, to klanjanje novinara čelnicima režima.&nbsp;</p> <p>Zbog toga ni Mujović, ni ostali mujovići iz Glavnog grada, ne razmišljaju da Otašević mora biti smijenjen, jer je pogazio profesionalne i etičke principe naše profesije. I nije se, čak, ni izvinio.</p> <p>A Vladimir Otašević bi, i bez sramne objave na Fejsbuku, morao biti razriješen – zbog dvostrukog negativnog izvještaja Državne revizorske institucije. I morao bi, upravo nakon nalaza DRI, biti u fokusu tužilaštva.&nbsp;</p> <p>Ali, umjesto reakcije Specijalnog, Višeg ili Vrhovnog tužilaštva, umjesto da uprava Glavnog grada koja postavlja čelnike Gradske TV ponudi smisleni odegovor ili reakciju nakon dokaza o neetičkom postupanju i nezakonitom djelovanju Vladimira Otašević, Mujović i njegovi su se juče bavili etiketiranjem Tamare Nikčević, Senada Pećanina, Mirke Dević... I, naravno, DPS-om.&nbsp;</p> <p>I tako su, bljujući vatru po drugima, ljudi iz uprave Podgorice kroz usta gradonačelnika Mujovića, opet progovorili najviše o sebi i svojim moralnim postulatima. Koji su opasno bliski onim iz vremena druga tužitelja <b>Višinskog </b>ili glavnog meštra NKVD-a <b>Berije</b>... Ili, da bude ideološki bliže veljem vjerniku Saši Mujoviću, onim crkvenim istjerivanjima đavola...</p> <p>Ostaje nada da je ovo katarza. Proces koji kao društvo moramo proći. Mada, ćutanje tihe većine u društvu ne ukazuje na brze promjene i više je dokaz da je Crna Gora zaglavljena u nekom kafkijanskom procesu...</p>

Mujović dokazao da mu je krstionica SPC bliža od Sorbone

<p>Opština Kotor je u saradnji sa tehničkim partnerima uspješno realizovala prvi korak ka digitalizaciji sistema vodosnabdijevanja - pokrenut je pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu, sa ciljem smanjenja troškova poslovanja i gubitaka na vodovodnoj mreži, saopštio je potpredsjednik Opštine Kotor, <b>Igor Kumburović.</b></p>
<p>Kako je istakao, u okviru ovog projekta, instalirani su LoRaWAN moduli za bežičnu komunikaciju na standardnim kućnim vodomjerima, što omogućava automatsko i precizno očitavanje potrošnje vode bez potrebe za prisustvom čitača na terenu. Postavljen je i LoRaWAN koncentrator, koji služi kao prijemna stanica za sve podatke sa terena i njihov prenos ka centralnom sistemu.</p>
<p>- Pored individualnih brojila, ugrađena su i dva visokoprecizna industrijska vodomjera renomiranog proizvođača, sa vertikalnim turbinama, namijenjena za mjerenje velikog protoka u distributivnoj mreži. Ovi vodomjeri su opremljeni naprednim komunikacionim modulima koji omogućavaju konstantni nadzor, pravovremeno otkrivanje curenja, analizu potrošnje i optimizaciju rada sistema - &nbsp;kazao je Kumburović.</p>
<p>On je naveo da, rimjena LoRaWAN tehnologije predstavlja savremeno, energetski efikasno i pouzdano rješenje koje omogućava dugoročnu održivost, brzo proširenje pokrivenosti i veliku gustinu uređaja kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama.</p>
<p>- Cilj pilot faze je da se u realnim uslovima testira funkcionalnost sistema, kvalitet signala, tačnost očitavanja i kompatibilnost sa postojećim softverskim platformama. Na osnovu rezultata iz Risna, biće pripremljena strategija za postepenu implementaciju sistema daljinskog očitavanja na teritoriji cijele opštine Kotor - naglasio je Kumburović.</p>
<p>Kako zaključuje, ovaj projekat predstavlja značajan iskorak ka digitalnoj transformaciji komunalnih servisa, efikasnijem upravljanju vodnim resursima i pružanju kvalitetnijih usluga građanima i privredi.</p>

Kumburović: Pokrenut pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu sa ciljem smanjenja troškova poslovanja

<p>Skupština Glavnog grada usvojila je Prijedlog odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju za penzionere i lica u stanju socijalne potrebe na teritoriji Glavnog grada Podgorice, čime se daju povlastice osobama sa invaliditetom, penizonerima i svim osobama starijim od 60 godina.</p>
<p>Odbornici su usvojili i Završni račun budžeta Glavnog grada za 2024. godinu.</p>
<p>Usvojen je i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”, kao i odluka za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma.</p>
<p>Usvojeni su i Izvještaji o radu gradskih preduzeća i ustanova, dok podršku nije dobio Izvještaj o radu GP „Sportski objekti“.</p>
<p>Odbornici Glavnog grada završili su raspravu o Završnom računu budžeta Glavnog grada za 2024. godinu, a vršilac dužnosti sekretara za finansije Balša Špadijer je ponovo upozorio da sudski sporovi mogu u narednom periodu predstavljati veliki fiskalni uticaj na budžet Glavnog grada. Odbornici opozicije su ocijenili da završni račun nije tehnički ispravan, te da se razlikuju cifre u budžetu i završnom računu budžeta.</p>
<p>Završena je rasprava i o Predlogu odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Podgorice, a i odbornici opozicije su najavili da će podržati ovu odluku.</p>
<p>Odbornici su raspravljali i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”.</p>
<p>Na sjednici je raspravljano i o odluci za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma, a direktor preduzeća „Putevi“, Radoš Zečević je naveo da je ovo veliki potez i da bi se na ovaj način preduzeće oslobodilo zavisnosti od drugih.</p>

Odbornici usvojili odluku o besplatnom prevozu za penzionere i socijalno ranjive

<p>I dok se na Kruševom ždrijelu na Cetinju svakodnevno okupljaju građani i građanke u znak protesta zbog, kako navode, institucionalnog sloma koji je prethodio dvjema tragedijama u kojima je život izgubilo ukupno 23 nevinih ljudi, &nbsp;među kojima i četvorica dječaka: Marko, Mašan, Jovan i Vukan, &nbsp;ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> javnosti se obraća sa porukama “ponosa” na rad Uprave policije.</p>
<p>Šaranović je večeras putem saopštenja izrazio “ponos” na Upravu policije Crne Gore i njenog direktora <b>Lazara Šćepanovića,</b> osvrćući se na njegovo gostovanje u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti.</p>
<p>- Građani koji su imali priliku da večeras gledaju gostovanje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića još jednom su dobili potvrdu da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Vlada Crne Gore ne prave kompromise u borbi protiv kriminala - naveo je Šaranović.</p>
<p>On je dodao da će Ministarstvo uložiti zadnji atom snage da ovoj zemlji "vrati dostojanstvo".</p>
<p>- &nbsp;Uložićemo zadnji atom snage da ovoj zemlji vratimo državno dostojanstvo, istrijebimo svako zrno kriminala iz sektora bezbjednosti, pobijedimo organizovani kriminal i vratimo narušeno dostojanstvo i čast policijskoj uniformi - poručio je Šaranović.</p>
<p>O ličnom dostojanstvu i odgovornosti ni ovog puta ministar ni riječi.</p>

Odgovornost za ugašene dječje živote nije u fokusu: Šaranović je ponosan na rad Uprave policije pod vođstvom Šćepanovića

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ekonomija