Dosta je bilo bajki i "šarenih laža", Crnoj Gori je neophodna nova i odgovorna ekonomska politika usmjerena na očuvanju javnih finansija, pomoći privredi i privatnom sektoru, kao i zaštiti životnog standarda građana, kazao je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je istakao da su povećanje poreza, loši zakoni i promašena politika Spajićeve Vlade ugrozili privredu i turističku sezonu, doveli do daljeg povećanja cijena i narušili stabilnost javnih finasija.
- Crnoj Gori je potrebna nova ekonomska politika fokusirana na odgovornom upravljanju javnim finansijama, povećanje životnog standarda kroz veću ekonomsku aktivnost, diversifikaciju ekonomije, izgradnju stabilnog poslovnog okruženja i nezavisnih institucija, novi investicioni ciklus u razvoju infrastrukture, digitalizaciju, inovacije i zelenu ekonomiju - zaključio je Konatar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konatar: Crnoj Gori neophodna nova i odgovorna ekonomska politika

Prema podacima MONSTAT-a u Crnoj Gori godišnja stopa inflacije konstantno raste od marta ove godine do jula i više je nego duplo veća nego stopa inflacije u zemljama eurozone (20 zemalja EU koje koriste euro), kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Kako je naveo u pstu na mreži X, u julu je kod nas godišnja stopa inflacije iznosila 4,7 odsto a u eurozoni 2 odsto.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1957351917404979414%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1957351917404979414%7Ctwgr%5E068974dde763d16a7de847fdb4b7c233f48a4ff5%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo pokazuje još jednom da ne stoji “argument” vlasti da je inflacija dominantno uvoznog karaktera, jer se pokazuje da je značajnim dijelom i posljedica naših internih ranjivosti uključujući i neadekvatnu ekonomsku politiku praćenu nepromišljenim mjerama fiskalne politike (povećanjem stope PDV-a za 113 posto na usluge smještaja, uvodjenja akciza na “mirna vina”, povećanja poreskih i akciznih stopa na brojne proizvode) i nedovoljnim ulaganjima u konkurentnost naše privrede - naveo je Mugoša.
Podsjeća da, iako je skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, na njegov predlog jednoglasno krajem aprila usvojio i poslao Vladi set mjera sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače u trgovačkim lancima, Vlada, kaže, ništa po tom pitanju nije uradila.
- Te mjere su se odnosile i na korekciju cijena voća, povrća, mesnih preradjevina i ostalih proizvoda. Takodje, dva puta ove godine vlast nije prihvatila predlog našeg poslaničkog kluba da se za 2 miliona eura poveća iznos u budžetu za unapređenje konkurentnosti naše privrede, koji se nažalost iz godine u godinu procentualno u budžetu smanjuje u odnosu na tekuće prihode (sa blizu 6 miliona prije par godina smanjena na manje od četiri miliona eura). Za navedeni iznos od dva miliona eura smo predložili da se smanji stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama koja je sa 34 miliona eura u 2024. predviđena na čak 46 miliona u budžetu za 2025. Godini - podsjetio je Mugoša.

Mugoša: Inflacija u Crnoj Gori duplo veća nego u Eurozoni, Vlada nije uradila ništa povodom zaključaka Odbora za ekonomiju

Ekonomija eurozone i EU primjetno je usporila u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri mjeseca, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u drugom tromjesečju 0,1 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je ojačala 0,6 odsto, izračunali su statističari na osnovu sezonski prilagođenih podataka, prenosi SEEbiz.
Na nivou EU uvećana je 0,2 odsto, nakon 0,5-odstotnog rasta u prvom kvartalu, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene za oba područja, objavljene krajem jula. Podaci pokazuju najslabiji rezultat od kraja 2023. godine kada je aktivnost na oba područja stagnirala.
U izvještaju Eurostata nijesu raspoloživi podaci za Hrvatsku, Dansku, Grčku, Letoniju, Luksemburg i Maltu.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, najsnažnije je u periodu od aprila do juna na kvartalnom nivou porasla rumunska privreda, 1,2 odsto. Slijedi Poljska s rastom aktivnosti od 0,8 odsto, a blizu su i Španija, Bugarska i Slovenija, s rastom aktivnosti od po 0,7 odsto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca.
Najblaži rast ostvarile su Holandija, Austrija, Slovačka i Švedska, po 0,1 odsto, dok je u Finskoj aktivnost stagnirala.
Daleko najveći pad aktivnosti zabilježen je u Irskoj, jedan odsto, a smanjena je i u Njemačkoj i Italiji, po 0,1 odsto, kao što je bila pokazala preliminarna procjena.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u drugom tromjesečju od 1,4 odsto, tek neznatno blaži nego u prethodna tri mjeseca kada je iznosio 1,5 odsto, pokazuju novi Eurostatovi podaci koji su takođe u skladu s preliminarnim procjenama.
Istovremeno, bruto domaći proizvod EU uvećan je 1,5 odsto, nakon 1,6-odstotnog rasta u prva tri mjeseca u odnosu na isti period prošle godine, kao što je pokazala preliminarna procjena.
Rast je na oba područja usporio na godišnjem nivou, prvi put od prošlog ljeta.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou zabilježila je i u drugom tromjesečju Irska, čak 16,2 odsto, u skladu s preliminarnom procjenom. Slijede Kipar i Bugarska, s rastom aktivnosti od 3,3 odsto, odnosno 3,1 odsto. Blizu su i Litvanija i Poljska, s rastom od po tri odsto.
Najslabiji rezultat u "velikoj četvorci" zabilježile su Njemačka i Italija, gdje je ekonomska aktivnost porasla skromnih 0,4 odsto. U Austriji i Mađarskoj aktivnost je porasla tek 0,1 odsto, odnosno 0,2 odsto.

Evropska ekonomija usporila u drugom tromjesečju

Danijel Živković, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), upozorio je danas u Skupštini da je turistička sezona katastrofalno pripremljena i da će Crna Gora već na jesen osjetiti posljedice kroz manjak prihoda za isplatu plata i penzija.
U Skupštini je u toku nastavak Osme sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja, a poslanici raspravljaju o Predlogu zakona o Kreditno-garantnom fondu Crne Gore i Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zanatstvu.
- Od 500.000 kreveta u Crnoj Gori, po informacijama, popunjeno je tek 120.000. Vlast povećava poreze u ugostiteljstvu, cijene usluga rastu, saobraćajna povezanost je loša – i onda se pitamo zašto turisti biraju Albaniju ili Hrvatsku - poručio je Živković, navodeći i niz propusta u vezi sa tenderima za plaže i opštom neorganizovanošću.
On je kazao da je mnogo važno da imamo dobru turističku sezonu, ali i da je važno ispostaviti sistem odgovornosti ko je kriv za pripremu takve turističke sezone. 
- Poigravanja, prvo sa tenderom za izdavanje plaža i uvođenje poreza sa sedam na 15 odsto dovoljno govori o tome kakve su namjere ove vlasti. To niko ne bi uradio, jer zna da od toga zavisi uspjeh crnogorskoga ekonomije. 
Na Živkovićeve navode reagovao je i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je kazao da postoji osjećaj da je broj turista manji, ali da će to potvrditi ili demantovati zvanična statistika.
- Nadam se da neće biti manje. Nadam se da će biti više turista i više prihoda. Naravno, moguće je da je bilo grešaka. Jedna od stvari na koje sam lično ukazivao jeste povećanje cijena za plaže. Ako želimo da 30 odsto našeg društvenog proizvoda dolazi iz turizma, a povećavamo prihode od zakupa plaža za pet ili 10 miliona, a rizikujemo milijarde, onda je pitanje na koji način je to urađeno - kazao je Đeljošaj.
Dodao je da je sada važno učiniti sve kako bi se privukli turisti, posebno oni iz regiona, koji tradicionalno posjećuju Crnu Goru.
Govoreći o problemima sa avio-dostupnošću, Đeljošaj je rekao da nije riječ samo o upravljanju, već o kapacitetima samih aerodroma.
- Mislim da naši aerodromi u ovom trenutku rade na maksimumu – sa postojećim režimom i radnim vremenom ne mogu da prime više letova. Uz proširenje kapaciteta, avio-industrija, kao jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu, može biti velika razvojna šansa za Crnu Goru, dok se ne završi izgradnja ključnih putnih pravaca i auto-puteva - naveo je Đeljošaj.

Živković: Katastrofalno pripremljena turistička sezona; Đeljošaj: Postoji osjećaj da je manje turista

Dok iz Ministarstva turizma stižu trijumfalne poruke o realizaciji ,,polovine planiranih aktivnosti“, zvanični Vladin izvještaj pokazuje znatno drugačiju sliku: do kraja juna sprovedeno je tek 33 odsto obaveza, bez ijednog usvojenog zakona iz sektora. Ispod površine birokratskih fraza krije se realnost u kojoj su turistički radnici prepušteni sami sebi, a destinacija – umjesto da se strateški razvija – tone u stihiju, improvizaciju i institucionalnu nebrigu.
Prema ocjeni poznatog turističkog radnika Dragana Purka Ivančevića iz Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, sezona je dočekana nespremno, bez vizije i podrške, a ključni stubovi ponude – kvalitet i konkurentnost – ozbiljno su uzdrmani. Zakonodavna reforma turizma ne postoji ni na papiru, a strateški dokumenti kasne ili su potpuno zanemareni.
<h2>Turistički radnici očajni</h2>
- U isto vrijeme, dok konkurentske zemlje jačaju partnerstva s privredom i grade imidž, Crna Gora se zatvara u tišinu administracije i „poklon paketiće“ po aerodromima. Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema. Umjesto reformi – protokolarni marketing. A umjesto partnerstva sa privredom – tišina - kazao je Ivančević za Pobjedu.
On dodaje da su turistički radnici očajni jer su suočeni s ogromnim problemima ove godine. Ostavljeni su da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom.
- U ovako loše pripremljenoj sezoni, nije se moglo očekivati ništa bolje. Od Ministarstva turizma smo očekivali barem minimum – ne nužno proaktivnu politiku, ali makar iskrenu procjenu stanja, priznanje problema i spremnost da se o njima razgovara. Umjesto toga, suočeni smo sa ćutanjem, odsustvom komunikacije i ignorisanjem turističke privrede. Danas nas pojedini turoperatori izbjegavaju, a Crna Gora kao destinacija suočava se s ozbiljnim padom na dva ključna fronta: kvalitetu i konkurentnosti - poručuje Ivančević.
Za oba pada – i u kvalitetu i u konkurentnosti – kako tvrdi, odgovorna je država, odnosno Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo, koje nije obezbijedilo ni osnovne uslove za funkcionisanje turističkog prometa.
- Direktni akteri u turizmu – hotelijeri, ugostitelji, turoperatori i drugi – dali su sve od sebe da pripreme svoje kapacitete. Međutim, nijedna od tih komponenti ne može biti valorizovana ako nije ukomponovana u cjelinu kvalitetne destinacije. A kad govorimo o kvalitetnoj destinaciji, problemi su brojni i višestruki: od loše infrastrukture i nedostatka čistoće, preko haotične raspodjele kupališta, do nezaustavljive sive ekonomije. Nijedno od pitanja na koja smo ukazivali nije ozbiljno adresirano - ističe Ivančević.
Crnogorski turizam se, kako je dodao, nalazi u fazi opasne stihije.
- Ne postoji ni strategija, ni vizija, ni minimum upravljanja. Veliki evropski turoperatori, bez kojih nije moguće planirati sezonu od šest mjeseci, sve više zaobilaze Crnu Goru i okreću se konkurenciji u regionu. Ako se ovakav trend nastavi, pad će biti neizbježan u narednim godinama - kaže Ivančević dodajući da se turizam ubija nestručnošću i nečinjenjem.
- Posljedice će se osjećati godinama – jer kad jednom izgubite imidž na tržištu, trebaće godine i ogromni napori da se on povrati. U okruženju nas dočekuje konkurencija koja je organizovana, stabilna i kvalitetna, a mi tonemo u improvizaciju i politiku ignorisanja realnosti. Bez ozbiljne državne odluke, bez partnerstva sa privredom, bez rezova i reformi – ne možemo govoriti ni o povratku Crne Gore na turističku mapu Evrope. Potrebno je hitno osmisliti drugačiji model upravljanja destinacijom, gdje će država biti garant kvaliteta i konkurentnosti, i gdje će se politika turizma prilagoditi realnim tržišnim uslovima - poručio je Ivančević.
<h2>Nema nikakve strategije</h2>
On naglašava da najnovije ocjene turističke sezone samo potvrđuju ono na što mjesecima upozoravamo – ne postoji nikakva strategija vlasti, niti institucionalna podrška turističkoj privredi.
- Nažalost, sve ono na što smo ranije ukazivali sada se obistinjuje. To je rezultat stihije, nepostojanja upravljanja i odbijanja da se čuju glasovi iz privrede. Zbog toga danas trpimo pad u dva najvažnija stuba turističke ponude – kvalitet i konkurentnost. A bez njih, nemamo ni razvojnu šansu. Ako se ništa ne promijeni, u godinama koje dolaze postaćemo destinacija za kratke izlete i tranzitna putovanja – što ne može biti osnova za dugoročni razvoj. Potrebno je da se hitno vratimo ozbiljnom planiranju, kako bi Crna Gora imala turističku sezonu od šest mjeseci i održiv turizam, koji je ključan za cjelokupnu ekonomiju države - zaključuje Ivančević.
U izvještaju o realizaciji programa rada Vlade za prvi i drugi kvartal 2025. godine, s izvještajem o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za prvi kvartal 2025. godine stoji da je Ministarstvo turizma u prvih šest mjeseci 2025. godine realizovalo samo polovinu planiranih aktivnosti, pri čemu nijedan od ključnih zakona iz oblasti turizma nije usvojen. Ovo potvrđuje slab stepen zakonodavne realizacije i kašnjenja u strateškim planovima razvoja sektora, posebno u pogledu zakonodavnog okvira i strateških dokumenata koji se odnose na cjelokupni razvoj i upravljanje turističkom destinacijom.
Do kraja juna Ministarstvo turizma je ispunilo tek trećinu planiranih obaveza, odnosno četiri od 12 aktivnosti. Ovo znači da je već u tom trenutku bilo evidentno kašnjenje, posebno u normativnom dijelu, jer nijedan zakon iz oblasti turizma nije bio usvojen ni u proceduri.
Ministarstvo turizma do juna ove godine usvojilo je izvještaj o realizaciji programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. koji obuhvata analizu efekata podsticajnih mjera prethodne godine, uključujući subvencije i projekte podrške. Usvojen je plan pripreme ljetnje turističke sezone 2025. u aprilu, zatim polugodišnje informacije o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma kao i polugodišnje informacije o realizaciji projekata na unapređenju turističke infrastrukture.
Nijedan od četiri ključna zakona (o turizmu i ugostiteljstvu, o boravišnoj taksi, o turističkim organizacijama, o planinskim stazama) nije ni bio u proceduri. Akcioni plan za razvoj ruralnog turizma, kao i izvještaji o sprovođenju strategije razvoja turizma – nijesu bili završeni.
Ovo potvrđuje višemjesečno pisanje Pobjede da je sezona dočekana bez ključnih strateških i zakonodavnih mjera, što je dodatno otežalo poziciju turističke privrede.

Ivančević: Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema

Američki predsjednik je toliko promijenio pravila igre u trgovini, davanju pomoći i upotrebi vojne sile da prisutni u Aspenu vjeruju da će se posljedice osjećati decenijama.
Šest mjeseci nakon početka drugog mandata Donalda Trampa, bezbjednosna elita koja se okupila na godišnjem Aspen Security Forumu prihvatila je činjenicu da je ovaj predsjednik nepovratno uzdrmao globalni poredak.
U zelenilu Aspen Meadows Resorta, bivši i sadašnji američki i strani zvaničnici, biznismeni i analitičari, i javno i privatno, priznali su da je Trampova administracija zadala trajan udarac velikom dijelu poslijeratnog konsenzusa o slobodnoj trgovini i dugoročnoj saradnji.
- Moramo priznati da se vjerovatno nećemo vratiti na taj poredak - rekla je Kondoliza Rajs na završnom panelu foruma. Rajs je kopredsjedavajuća Aspen Strategy Groupa, organizatora ovog bezbjednosnog skupa u Stjenovitim planinama.
Njene riječi odražavaju iznenađujuću efikasnost Trampove druge administracije, koja je već u prvih šest mjeseci srušila niz normi koje su decenijama određivale američke odnose u trgovini, upotrebi sile i savezništvima. Istovremeno su ugašene agencije zadužene za spoljnopolitičke zadatke, uključujući sada već nepostojeću USAID, a značajno je smanjen kadar u obavještajnim službama, Pentagonu i Stejt departmentu.
Administracija tvrdi da su ti potezi neophodni da bi se stvorio fokusiraniji i efikasniji spoljni kurs, usmjeren isključivo na američke interese. Kritičari, međutim, upozoravaju da se time umanjuje sposobnost SAD da reaguje u krizama, narušava se povjerenje saveznika i ugrožava globalna ekonomija kroz konfrontacijski pristup.
Bilo kako bilo, učesnici u Aspenu pokušavaju da se prilagode svijetu u kojem dominira Amerika na prvom mjestu.
Tokom Trampovog prvog mandata, stručnjaci za nacionalnu bezbjednost vjerovali su da mogu uticati na njegove odluke, a zatim da će se sve lako vratiti na staro kad on ode. Sada ta ista grupa pokušava da pronađe način da makar djelimično utiče na politiku, i to u uslovima gdje Bijela kuća sve manje pokazuje volju da uopšte učestvuje u razgovorima.
Samo dan pred početak foruma, Pentagon je povukao svoje učesnike, nazvavši skup „leglom globalista“ koje ne dijeli vrijednosti administracije.
Na kraju, samo je jedan zvaničnik administracije prisustvovao, Adam Boeler, Trampov specijalni izaslanik za oslobađanje talaca. Drugi predviđeni govornik, ambasador SAD u Turskoj i izaslanik za Siriju Tom Barak, otkazao je dolazak nakon izraelskih napada na Siriju u srijedu.
Boeler je na sceni dao opušten intervju novinarki CNN-a Kejtlan Kolins, tokom kojeg je govorio o koordinaciji u Trampovom timu i naglasio da administracija djeluje ujedinjeno kako bi ostvarila glavne ciljeve, uključujući oslobađanje američkih državljana iz ruku neprijateljskih režima i aktera širom svijeta.
- Imam predsjednika i tim koji stoji iza toga. To mi daje snagu. Kad smo odlučili da preduzmemo korak, i kad je predsjednik odlučio da se krene prema Iranu zbog mene, Amerikanci će se vratiti kući - rekao je Boeler.
S obzirom na ograničeno prisustvo administracije, učesnici su bili primorani da međusobno raspravljaju o Trampovim spoljnopolitičkim promjenama. Dominantni pristup bio je da se izbjegava direktna konfrontacija sa timom iz Bijele kuće.
Tramp je dobio pohvale za nedavne izjave podrške Ukrajini i za američke vazdušne udare na iranske nuklearne objekte, koji su, kako se navodi, značajno oslabili kapacitete Teherana.
Čak su i drastične reforme federalnih agencija dočekane bez većeg otpora, pa i s dozom optimizma. U neformalnim razgovorima, pojedini su priznali da je Stejt department već dugo zahtijevao reforme zbog složene birokratije. Glavna zamjerka bila je način na koji su promjene sprovedene.
- Svima im treba reforma - rekao je bivši američki diplomata o USAID-u i Stejt departmentu.
Ima, kaže, dosta problema s tim kako je birokratija organizovana, dijelom zbog zahtjeva Kongresa.
- Ali ovo nije reforma. Ovo je rastavljanje i zatvaranje državnih institucija… i loš tretman državnih službenika - dodao je on.
Kao i ostali koji su govorili za medije, i on je tražio anonimnost kako bi mogao otvoreno da govori o dešavanjima na forumu.
Na panelima je takođe dominirala ideja da je vrijeme da se preispita način na koji SAD pruža inostranu pomoć. U jednoj sesiji o budućnosti spoljne pomoći, učesnici su se složili da Trampova potraga za pristupom ključnim mineralima u regionu afričkih Velikih jezera predstavlja priliku za partnerstva sa zemljama koje je Kina pokušavala da privuče na svoju stranu.
- Mnogo je pitanja koja treba postaviti, ali ne bih to odmah odbacila - rekla je Konfort Ero, direktorka think tanka International Crisis Group.&nbsp;
Misli da ovdje ima potencijala za saradnju.
Kad je riječ o ekonomiji, panelisti su naglasili da Trampov protekcionizam sve više ima podršku s obje strane političkog spektra.
- Velika je stvar što su dva predsjednika iz dviju različitih partije zauzela protekcionistički stav - rekao je bivši američki trgovinski predstavnik i predsjednik Svjetske banke Robert Zelik. To je, ističe on, ozbiljna promjena u dinamici trgovinske politike.
Neki učesnici su ipak izrazili frustraciju zbog, kako su rekli, pretjeranog udvaranja Trampu. Smatraju da je propuštena šansa da se na glavnoj bini više govori o mogućim posljedicama njegove politike i stila vladanja na američke demokratske institucije i institucije širom svijeta.
Jedna od često pominjanih tema bila je i nesposobnost Kongresa da na vrijeme usvoji budžet. Zbog takvih kašnjenja, SAD se sve više oslanja na privremena rješenja, što, kako se navodi, usporava razvoj inovacija u odbrani i stvara probleme u sklapanju ugovora.
Prijetnje koje dolaze iz Kine u indo-pacifičkom regionu, &nbsp;koje su i demokrate i republikanci označili kao ozbiljne, &nbsp;takođe su bile često pominjane. Zvaničnici su upozorili da je rizik od sukoba sa Pekingom zbog Tajvana ili drugih žarišta na istorijskom maksimumu.
Ipak, neki demokratski učesnici tvrde da Amerikanci nijesu u potpunosti prihvatili Trampovu viziju svijeta. Na panelu u petak, savjetnik za nacionalnu bezbjednost u Bajdenovoj administraciji Džejk Saliven rekao je da se prebrzo zaključuje da bi Trampova pobjeda 2024. značila mandat za protekcionizam i izolacionizam.
- Imamo tendenciju da signale čitamo samo u jednom pravcu. A to nije ispravno - rekao je Saliven, podsjetivši da niko nije tvrdio da su Amerikanci odjednom postali zainteresovani za svijet kad je Džo Bajden pobijedio 2020.
- Vjerujem da američki narod i dalje vjeruje u principijelno angažovanje u svijetu, i da znaju da je naša sudbina povezana sa sudbinom drugih - navoe je on.
Međutim, konkretna rješenja za promjene koje Tramp donosi bila su, kako je upozorio, rijetka.
- Kad je riječ o mekoj moći, mnogo toga se raspada, a ne vidim da se gradi nešto novo što bi to nadomjestilo - rekao je on.
Neki zvaničnici su upozorili na opasnu neizvjesnost koju donosi transformacija svijeta koju je Tramp započeo.
- Svako ko je učio istoriju zna da je najopasnija faza ona između dvaju svjetskih poredaka - rekao je šef diplomatije Singapura Vivian Balakrišnan tokom razgovora na forumu. „Jesmo li sada u toj fazi? Jesmo“.

Tramp nepovratno uzdrmao globalni poredak

Građanska inicijativa 21. maj ocijenila je da se crnogorska privreda nalazi u dubokoj krizi – strukturnoj, održivoj i razvojnoj – te da nijedna vlast od obnove nezavisnosti do danas nije uspjela da izgradi stabilan i produktivan ekonomski sistem.
U saopštenju se podsjeća da je crnogorska privreda u periodu socijalizma dostizala oko 80 odsto jugoslovenskog prosjeka, uz intenzivnu izgradnju infrastrukture i razvoj izvozne industrije. Međutim, sistem je, kako navode, imao ozbiljne slabosti: destimulaciju poljoprivrede, visoku nezaposlenost, zavisnost od federalnih subvencija i veliki broj neefikasnih društvenih preduzeća.
- Socijalistički model bio je iscrpljen već tokom 1980-ih, kada su započete reforme Ante Markovića koje su unijele tračak nade. Ipak, raspad Jugoslavije i pogubno svrstavanje Crne Gore uz režim Slobodana Miloševića doveli su do potpunog kolapsa privrede. Velikosrpski nacionalizam, jedinstveni DPS i međunarodna izolacija uništili su ekonomsku osnovu države - poručuju iz GI 21. maj.
Kako navode, ekonomski oporavak počeo je tek nakon raskida sa velikosrpskom politikom i zahvaljujući pomoći zapadnih partnera. Međutim, ni nova, nezavisna država nije izgradila održiv model razvoja.
- Umjesto stabilne i produktivne ekonomije, sistem je zasnovan na stranim ulaganjima u nekretnine, sezonskom turizmu koji je preopterećen, niskim zaradama, rastućem spoljnjem dugu i raširenoj korupciji - ističe se u saopštenju.
Posebna kritika upućena je aktuelnim vlastima koje su, kako ocjenjuju, samo naslijedile obrasce bivšeg DPS režima.
- Demagoška javna potrošnja, partijsko zapošljavanje, neodrživo povećanje zarada u javnom sektoru i novo zaduživanje dodatno ugrožavaju razvojne fondove i prostor za privatni biznis - tvrde iz Građanske inicijative.
Na kraju, iz GI 21. maj poručuju da je Crnoj Gori hitno potrebna temeljna ekonomska transformacija.
- Potrebna nam je funkcionalna, atraktivna i rastuća ekonomija, koja će biti oslonac stabilne države i solidarnog društva - zaključuju u saopštenju.

GI 21. maj: Bez održive ekonomije ni jedna vlast nije izgradila stabilan sistem

Kompanija Air Montenegro prevezla je manje putnika u junu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Naime, tokom šestog mjeseca, letilicama naše državne avio-kompanije vozilo se 58.386 putnika. To je gotovo 600 manje u odnosu na jun prošle godine.
Uz to, ovog juna bilo je i manje letova.
Kako je izvijestio zamaaero, Air Montenegro je prošlog mjeseca imao 619 operacija, naspram 676 iz juna prošle godine.
Tako je u prvom polugodištu ove godine Air Montenegro prevezao 207.661 putnika, a to je više u odnosu na isti period 2024, kada ih je bilo 191.000.

Air Montenegro zabilježio nešto slabiji jun nego prošle godine

Crnogorska ekonomija nalazi se u sve težoj situaciji, turistička sezona podbacuje, a energetski sektor tone u nelikvidnost, saopštila je danas Građanska inicijativa 21. maj, optužujući Vladu za neznanje i neodgovornost.
Oni su poručili da, iako ugostitelji i turizmolozi izražavaju zabrinutost zbog lošeg toka ljetnje sezone, vladini predstavnici i dalje obmanjuju javnost. Istovremeno, energetski sektor suočava se sa tekućom finansijskom nelikvidnošću, dok je Vlada odlučila da prepolovi novoformiranu trgovačku flotu.
- Kriza potresa i mikro i mali biznis, koji čini 98% crnogorske privrede, a koji je pritisnut birokratskim i destimulativnim propisima- upozoravaju iz Inicijative. Vlada, kako navode, sve teže izmiruje obaveze prema dobavljačima, a državne i lokalne vlasti jedva uspijevaju da redovno isplaćuju zarade i penzije, dok naknade zarada i dnevnica sve više kasne.
GI 21. maj zaključuje da trenutne ekonomske prilike jasno ukazuju na predstojeću budžetsku krizu na jesen i otkrivaju, kako navode, potpuni kolaps vladine ekonomske politike. Vladajuće partije i njihovi kadrovi opisani su kao „nesposobni, agenturni i okruženi hiljadama diletanata“, za koje tvrde da ih „nijedan ozbiljan poslodavac ne bi zaposlio u sopstvenoj firmi“.

GI 21. maj upozorava: Ekonomija Crne Gore je pred kolapsom

Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deeet puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće. Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće: <h2>Ogroman trgovinski deficit</h2> Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti. <h2>Zavisnost od stranih tržišta</h2> Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630070656_98673d2d4e5400bef52aa3327ff330024435a26f9986dfce50e44eafc5ea3655.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630070656_98673d2d4e5400bef52aa3327ff330024435a26f9986dfce50e44eafc5ea3655" data-rendition-name="original" width="1108" height="754" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h2>Slabost izvozne baze</h2> Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija). <h2>Nestabilan devizni priliv</h2> Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove. <h2>Uvozna inflacija</h2> Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar. Šta se mora hitno uraditi? 1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju. 2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz. 3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže. 4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025063008060_f05044f885b6a9869f7f54a179569afcfe7ced76e51247d090afda847d13f487.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025063008060_f05044f885b6a9869f7f54a179569afcfe7ced76e51247d090afda847d13f487" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h2>Stanje neodrživo</h2> Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna. Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora. <h2>Ranjiva ekonomija</h2> Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije. Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%. Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom. <h2>Najviše uvozili auta</h2> Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura. Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.

Miraš Dušević

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

Večernja emisija Ljetnjeg programa na Televiziji E biće u znaku umjetnosti.&nbsp;
Talentovana, popularna glumica Maja Čampar snima seriju o vatrogascima, a sa našim gledaocima dijeli utiske o radu na tom projektu. Maja Čampar otkriva i što se promjenilo u njenom glumačkom izrazu od početka karijere.&nbsp;
Naši gosti su muzičari Igor Marković, Anastasija Koprolčec, Dilan Puzović i Jovana Mršulja, sa kojima ćemo razgovarati o festivalima, novim pjesmama, ljetnjim melodijama i muzičkim snovima.&nbsp;
Budite uz nas od 21 do 23 sata.

Večernja emisija na TV E u znaku umjetnosti

Direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović sada, govoreći o borbi sa vatrenom stihijom, kaže da sistem i Vlada nikada nijesu tako uigrano djelovali u odbrani od požara. Veoma nepristojna poruka, samo ako se zna da je jedan vojnik izgubio život, da je drugi teško povrijeđen, da su ljudi završavali sa opekotinama kod ljekara, vatrogasci ostajali bez vazduha, da su gorjele kuće, imanja, magacini… Zaista, bestidno.
Ali da se podsjetimo kako je sve u ovoj priči krenulo…
Proljetos je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović obmanuo crnogorsku javnost, trijumfalno najavivši da Crna Gora u požarnu sezonu ulazi sa četiri spremne letjelice.
“Moguće je,” dodao je tada, “da se tokom ljeta pridruži i peta.”
Demantovao ga je – svako. Od direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje u junu, do same vatre u avgustu, kad se javnost, suočena s plamenim stihijama, uvjerila u jedno: ministar, kako vole reći njegove Demokrate, “časti mi” – ne govori istinu.
Početak priče…
Na zvaničnoj stranici Demokrata piše:
“Demokrata sam zato što govorim istinu i držim riječ.”
Da provjerimo tu “istinu”.
Proljetos, Šaranović je stajao pred kamerama i uvjeravao javnost da je sve spremno:
“Dočekujemo požarnu sezonu sa četiri letjelice, a možda se pridruži i peta.”
A onda – ljeto. Požari. Dimi se pola zemlje. I 14. avgusta – Vlada je odobrila hitna sredstva. Za šta? Da se kupe djelovi za letjelice koje je već ranije predstavio kao “spremne”.
Možda su naočare bile previše uglancane, pa su zamaglile stvarnost. Ili je ministar zaista povjerovao u sopstveni PR. Tek – avgust je stigao, zemlja gori, a od obećanih letjelica ni traga ni glasa.
<h2>POKVARENO, NEMA DJELOVA…</h2>
Ministra nije demantovala opozicija. Nije ni kritička javnost. Demantovao ga je njegov čovjek – direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje, Miodrag Bešović, još u junu:
“Crna Gora ulazi u požarnu sezonu sa ograničenim kapacitetima iz vazduha. Trenutno je operativan samo jedan avion i jedan helikopter.”
Sve ostalo? U hangaru. Čekajući djelove. Čeka budućnost iz političkog marketinga Demokrata.
Evo šta je Bešović rekao 15. avgusta:
Bešović je kazao da rade na popravci i osposobljavanju dva helikoptera i dva aviona za gašenje požara.
“Radimo na tome da prvo helikopter 212 za gašenje požara stavimo u plovidbeno stanje. Čekamo samo jedan dio kako bismo i drugi helikopter 412 aktivirali”, kazao je Bešović za Portal Analitika.
Nakon što se odradi redovni servis, i dva MUP-ova aviona će biti spremna za upotrebu.
“Za avione takođe čekamo rezervne djelove za osnovni redovni servis, inače su i oni popravljeni i startuju, ali bez servisa ne mogu poletjeti”, kaže Bešović.
On pojašnjava da sve zavisi od dolaska djelova.
“Naši mehaničari će danonoćno raditi da vazduhoplove što prije aktiviramo”, kaže Bešović.
Trenutno (15. avgust) je operativan jedan avion MUP-a i on se koristi za gašenje požara.
A evo kako 17. avgusta govori proljetos “spremni” ministar Šaranović:
On je saopštio na mreži X da je flota MUP-a dobila dodatno pojačanje u vidu helikoptera Bell 212 koji će pomagati u gašenju požara.
„Ozbiljnim radom i danonoćnim angažovanjem mehaničara MUP-a, a nakon što smo uz mnogo napora obezbijedili preduslove, našim snagama koje se bore sa vatrom iz vazduha od jutros se pridružio i helikopter Bell 212“, kazao je Šaranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FyUIjtga5eF4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Danas Bešović, nakon svih dešavanja, na konferenciji za medije izjavljuje:
“Moram istaći da sistem i Vlada nikada do sada nisu na ovakav način uigrano funkcionisali u odbrani od požara.”
Mnogi su revoltirani ovom izjavom Bešovića zbog činjenice da je u vatrenoj stihiji jedan vojnik izgubio život, a da je u junu rekao da u požarnu sezonu ulazimo sa jednim avionom i jednim helikopterom. Takođe, javnost je revoltirana i činjenicom da su pare za popravku letjelica i nabavku djelova odobrene usred borbe sa vatrenom stihijom, te da, bez efikasne podrške regiona i Evrope, Crna Gora je bila prepuštena vatri – nemoćna da se bori.
<h2>DA SMO OZBILJNA DRŽAVA…</h2>
Kada ministar na proljeće tvrdi da imamo četiri letjelice spremne, a da se očekuje i peta, a u avgustu se ispostavi da to nije istina, a da vatra proždire sve i odnosi i ljudske živote – to je, u ozbiljnoj zemlji, razlog za smjenu.
U Crnoj Gori – to je samo još jedna Instagram objava.
Bez goriva, bez dijelova, bez planiranja.
Ali sa dizajniranim objavama. Sa poziranjem. Sa porukama “držimo riječ”, dok vatra guta šume, sela i planine.
Teško je ovih dana bilo svjedočiti ovom nemaru – opasnijem od svake vatrene stihije.

Šaranović najavio letjelice, Bešović slavi “uigranost” – javnost broji žrtve i štetu

Direktor podgoričkog preduzeća "Vodovod i kanalizacija" Aleksandar Nišavić odgovorio je na navode koje je jutros iznio odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković. Prema riječima Nišavića, iz “haotičnih i manipulativnih nastupa odbornika Maškovića” jasno je da se isti ne miri sa činjenicom da se u Društvu Vodovod i kanalizacija Podgorica radi transparentno, pošteno i u interesu svakog građanina Glavnog grada, što, dodaje, rezultira sve boljim rezultatima. - Iako se odborniku Maškoviću priviđa loše poslovanje, podaci ga demantuju, koji govore da je na osnovu presječnih bilansa na 30.6.2025. godine ovo Društvo u prvih pola godine ostvarilo dobit od 1,1 milion eura! Ovaj trend će se nastaviti i u drugoj polovini, te same projekcije govore da će Vodovod i kanalizacija Podgorica poslovnu 2025. godinu završiti sa pozitivnim rezultatom, po prvi put nakon četiri poslovne godine! - poručuje Nišavić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820170848_6ff1cc86a8e24d2bfad1d01c63e100b2c28af45aae6b467ec74177cb6d05b623.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250820170848_6ff1cc86a8e24d2bfad1d01c63e100b2c28af45aae6b467ec74177cb6d05b623" data-rendition-name="original" width="760" height="630" loading="lazy" alt="Račun za vodu "> </figure>  Kada je, kaže, riječ o računu za vodu za mjesec jul, navodi da je Mašković sa namjerom izostavio određene podatke, kako bi još jednom netačno izvijestio javnost. U pitanju je, pojašnjava, objekat kolektivnog stanovanja novije gradnje, gdje nije uspostavljena adekvatna veza sa odgovornim licima za zajedničke prostorije u kojima su smješteni vodomjeri.&nbsp; - Navedeno je uticalo na nemogućnost očitavanja mjernog mjesta u aprilu, maju i junu mjesecu, te se prikazani račun za jul mjesec odnosi na potrošnju za četiri mjeseca- ne za jedan mjesec. O tome govore ispostavljeni računi za april, maj i jun mjesec, na kojima je iskazan samo fiksni dio, a navedeni potrošač svjestan nemogućnosti očitavanja uplaćivao je određenu sumu svakog mjeseca, što je i primijetno na računima u prilogu - tvrdi Nišavić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820170848_d47a24a1e689d915bd4a9cec5428f65579dffea165f20b531ee9d436c7193332.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250820170848_d47a24a1e689d915bd4a9cec5428f65579dffea165f20b531ee9d436c7193332" data-rendition-name="original" width="949" height="528" loading="lazy" alt="račun za vodu "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820170848_969dc38b47bd6532f3b53758f6021972f624d3496b544bf17dc6d73d9b19b50a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250820170848_969dc38b47bd6532f3b53758f6021972f624d3496b544bf17dc6d73d9b19b50a" data-rendition-name="original" width="954" height="518" loading="lazy" alt="račun za vodu "> </figure>  Za šefa odborničkog kluba Evropskog saveza imao je i poruku. - Odborniče Maškoviću, ako niste spremni da osudite vidno katastrofalno upravljanje prethodnog menadžmenta koji ste godinama podržavali, ako niste spremni da pohvalite dobre rezultate koje ovo Društvo postiže danas, nemojte se koristiti dječijim podmetačinama jer jednom odborniku- predstavniku naroda u gradskom parlamentu to zaista i ne priliči - kaže Nišavić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.9095%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmaskovic-gradani-placaju-vodu-skuplje-od-struje-lose-poslovanje-preduzeca-prebaceno-na-njihova-leda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nišavić: Mašković obmanjuje javnost, riječ je o zbirnom računu za četiri mjeseca

Kako se hrane powerlifteri?
Marko Varagić i Dražen Filipović bili su naši gosti, a mi smo iskoristili da ih upitamo šta bi odabrali sa “našeg menija”.
Pogledajte što su odgovorili:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNlKr7foyWF%2F%3Figsh%3DbDNic25mbHh6bDBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Dva powerliftera i crnogorski meni

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Tag: ekonomija