Konsultantska kuća Fidelity consulting saopštila je da ekonomija usporava i da to pokazuje najniža stopa rasta BDP-a u posljednjih osam godina.
- Koristeći preliminarne podatke Monstata, izračunali smo da realna stopa rasta BDP-a u 2024. godini iznosi 3,04 odsto. To je najniža stopa rasta od 2017. godine i jasan pokazatelj da ekonomija usporava - saopštili su iz konsultantske kuće Fidelity consulting.
Ovo je, kako kažu, treća godina zaredom da stopa rasta crnogorskog BDP-a pada u odnosu na prethodnu godinu (kada izuzmemo 2021. godinu, kada se ekonomija oporavljala od COVID19), što se po prvi događa od kada se bilježe podaci.
- Dodatno, sama činjenica da su mjere iz fiskalne ekspanzije u najvećoj mjeri iskorišćene u 2024. godini, nema govora da će se dostići planirana stopa rasta BDP-a za 2025. godinu od 4,8 odsto, posebno u kontekstu gašenja TE Pljevlja na osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije - istakli su iz Fidelity consultinga.&nbsp;
Ističu i da se u narednim mjesecima očekuje završetak rata u Ukrajini, povećanje kamatnih stopa na državne obveznice (makar 50 baznih poena), novi izdaci za odbranu (dodatnih 100-200 miliona eura), što će, kako navode, stvoriti pritisak na javne finansije.
- Pogađate: čeka nas novo povećanje poreza, naknada, akciza, cijena ali i rezanje troškova kako bi se izbalansirao budžet. No, pošto je rupa toliko velika, ni to neće pomoći pa ćemo se morati dodatno zaduživati. Bitno je da za nadolazeću buru imamo kormilara koji kaže da Monstat mega laže o podacima… - zaključili su iz Fidelity consultinga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fidelity consulting: Ekonomija usporava, čeka nas novo povećanje poreza, akciza, cijena...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,9 odsto.
U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije tri odsto.
EBRD je revidirala naniže prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije, sa 3,8 odsto, koliko su prognozirali u septembru, na 3,1 odsto.
Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazali da se procenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio niži u prošloj godini nego što se očekivalo u septembru.
- Usporavanje snažnog rasta iz 2022. i 2023. godine odražava značajno usporavanje turizma, nakon rekordne sezone u 2023. Rast u prošloj godini podstaknut je privatnom potrošnjom i bruto investicijama u fiksni kapital, podržan ekspanzivnom fiskalnom politikom i povećanjem plata i penzija - rekli su iz EBRD-a.
Međutim, kako su naveli, neto izvoz se smanjio, dijelom zbog značajnog pada rasta turizma nakon rekordne 2023. godine, pošto je opao rast broja turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine.
Inflacija je značajno oslabila sa svog vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na 2,1 odsto u decembru prošle godine.
- Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima značajno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnje - zaključuje se u izvještaju.

EBRD zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije

Svima je sada jasno da nije u pitanju neznanje vladajuće većine, nego opasna namjera urušavanja ekonomske supstance Crne Gore - poručio je poslanik Demokratske partije socijalisa (DPS) Nikola Milović osvrnuvši se na podatke Centralne banke i Monstata o padu u turizmu nakon 20 godina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1895413620156031047%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da administrativno upravljanje ekonomijom ne donosi novu vrijednost - već uništava postojeću.
Porast PDV-a u turizmu predstavlja kidanje grane na kojoj se sjedi! opulističko potrošački model i aktuelna Vlada guraju crnogorsku konomiju na put sloma turističke destinacije. Od tjeranja investitora-Amana, zatvaranja Svetog Stefana, ukidanja Montenegroairlinesa, srušene aviodostupnosti, do pogubne poreske politike i uništenja turističkog brenda Crne Gore - naveo je Milović.

Milović: Svima je jasna opasna namjera urušavanja ekonomske supstance Crne Gore

Izvjesno je da će rasti lična potrošnja, s obzirom da se desio rast zarada u novembru prethodne godine. Međutim, taj rast lične potrošnje može da generiše rast BDP-a 1,5 do dva odsto, zbog naše visoke uvozne zavisnosti. Tako da procjene Svjetske banke od oko tri odsto jesu mjerene, otprilike jesu realne, ali ono što ja mislim je to da u ovoj fazi Crnoj Gori treba značajno intenzivniji rast, najmanje četiri odsto, pa čak i pet, a mislim da u 2025.godini mi za to, barem prema trenutnoj situaciji, još uvijek nemamo uslova - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu Maja Baćović.
Ekonomija u 2025. godini, kaže Baćović, će biti izazov, jer je upitno šta će se desiti sa izvozom u Crnoj Gori, 
- Mi ćemo u 2025.godini vjerovatno imati pad izvoza roba, zbog situacije sa električnom energijom, i deficitom u energetskom bilansu. Takođe, postoje najave, i neka čak procjena, da će u 2025.godini Crna Gora uvoziti električnu energiju, umjesto izvoza koji je bio karakterističan posljednjih par godina, tako da će spoljnotrgovinska razmjena definitivno biti lošija nego što je to bio slučaj sa 2024.godinom, a i u 2024.godini smo imali pad spoljnotrgovinske razmjene, tako da će taj uvozno izvozni dio roba biti malo pogoršan u 2025.godini. To može, djelimično, da ispegla rast izvoza usluga, konkretno turizma, ali evo turističku sezonu je vrlo teško predvidjeti, vidjećemo šta će biti u 2025.godini, jer smo u 2024.imali pad prihoda u odnosu na onu prethodnu, tako da je ta komponenta agregatne tražnje, i taj faktor rasta prilično neizvjestan i upitan - rekla je Baćović.
Druga veoma važna komponenta, objašnjava Baćović, jeste investiciona aktivnost, investiciona potrošnja, ističe ona, a po nekim procjenama najavljuje se mogući rast, kako kaže, od 5 do 10 posto.
- To je rast koji je nedovoljan za neki intenzivniji rast u Crnoj Gori. Ono što će biti interesantno vidjeti jeste šta će se desiti sa zalihama. Vjerovatno ste primijetili da u posljednje dvije godine imamo izuzetno visok rast zaliha u Crnoj Gori, koji ide ka skoro 10 posto BDP-a, i šta će biti sa tim zalihama u 2025.godini, mislim, da će u značajnoj mjeri opredijeliti BDP, jer je riječ o visokoj vrijednosti, da li će one biti uključene u ekonomske tokove, da li će i dalje rasti, veoma je neizvjesno, tako da je ta komponenta takođe problematična. Ono što je je jedino izvjesno je to to da će rasti lična potrošnja, s obzirom da se desio rast zarada u novembru prethodne godine, međutim, taj rast lične potrošnje može da generiše rast BDP-a 1,5 do 2 posto, zbog naše visoke zavisnosti. Tako da ove procjene Svjetske banke od oko 3 posto jesu mjerene, otprilike jesu realne, ali ono što ja mislim je to da u ovoj fazi Crnoj Gori treba značajno intenzivniji rast, najmanje 4 posto, pa čak i 5, a mislim da u 2025.godini mi za to, barem prema trenutnoj situaciji, još uvijek nemamo uslova - istakla je Baćović.
Crna je prije 15-ak godina imala veću robnu proizvodnju, kaže Baćović, a to podrazumijeva poljoprivrednu proizvodnju, prerađivačku industriju, proizvodnju rude i kamena, proizvodnju električne energije, i, kako navodi, vodosnabdijevanje i građevinarstvo.
- Recimo 2006.godine svi ovi robni sektori činili su 20 posto BDP-ja, u 2023.godini njihovo učešće palo je na 16 posto. Tako da mi jesmo imali veću robnu proizvodnju nego što je imamo danas, jer se proizvodnja vremenom smanjila i aktivnosti su se pomjerile ka uslugama. Mi imamo izuzetno visok rast trgovine i ugostiteljstva, tako da se gro ekonomije Crne Gore pomjerio ka tim djelatnostima. Mislim da imamo šanse da se opet vratimo, barem, na taj nivo tako što će se intenzivirati i poljoprivredna proizvodnja, ali ne samo ona, već i prerađivačka industrija. Crna Gora bi imala kapaciteta da proizvodi gotove proizvode, ne moraju to sad biti u ovim uslovima, u ovom trenutku, visoko sofisticirani tehnološki proizvodi, ali recimo prerađivačka industrija u prehrambenoj proizvodnji, ili nekim manje tehnološko intenzivnim sektorima, moglo bi se organizovati - zaključila je Baćović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DquQ5jFiEbqs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Baćović: Crna Gora je prije petnaestak godina imala veću robnu proizvodnju nego danas

Centralna banka u Njemačkoj, odnosno Bundesbank, objavila je svoja predviđanja za ekonomiju ove zemlje 2025. godine, a upozorili su na potencijalne "velike probleme."
Kako je rečeno u izvještaju, njemačka ekonomija bi trebalo da raste samo 0,2 odsto u narednoj godini, što je značajno manje od ranijih predviđanja koja su najavljivala rast od 1,1 odsto.
Pored toga, predsjednik Bundesbanka Joakim Nagel upozorio je na "strukturalne probleme" unutar njemačke ekonomije i dodao da je ona bazirana na izvozima koji bi mogli biti "problematični" zbog najava Donalda Trampa da će uvoditi carinu na robu uvezenu u SAD.
Bundesbank je ukazao na to da tržište rada, za koje je prethodno očekivao da će podržati oporavak nakon pandemije, sada takođe vidljivo slabi.
Nezaposlenost je već na najvišem nivou u posljednje četiri godine, na 6,1 odsto radne snage, a talas najava o otpuštanjima u proizvodnom sektoru — najviše u automobilskoj industriji, posebno u Volkswagenu — izazvao je zabrinutost političke klase i poljuljao povjerenje potrošača.
- Nakon mnogo godina vrlo povoljnih podataka o tržištu rada, ovo pogoršanje izgleda posebno uočljivo - objavljeno je u izvještaju Bundesbanke, predviđajući dalji pad zaposlenosti tokom zime.
U izvještaju stoji predviđanje da bi, ako bi administracija Trampa sprovela planirane tarife na širok spektar proizvoda, njemačka ekonomija "vjerovatno pretrpjela značajnu štetu“. Za očekivati je pad BDP-a između 1,3 i 1,4 odsto do 2027. godine.

Njemačka centralna banka upozorila na potencijalne "velike probleme" u 2025.

Građani su iznevjereni obećanjima o prosječnoj plati od 1.000 eura i sedmočasovnim radnim vremenom, nije dobro obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar i nacionalni ekspert za zaštitu potrošača doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Prosječna plata u Crnoj Gori je 944 eura, što je, kaže Rabrenović, skoro 60 eura manje od Evropom sad 2 obećanih 1.000 eura, i očigledno je, ističe on, da su iznevjerena očekivanja građana.
- Nije prvi put, ni posljednji put da budemo iznevjereni, ali ovoga puta je to nešto što se uporno tvrdilo da će sigurno biti povećanje plate i da će biti tih 1.000 eura, jer dosta građana se tome radovalo iz puno razloga, neki da kupe nešto više, a neki da uzmu dodatno kredit, jer postali smo država u kojoj se najviše zadužujemo, živimo od kredita, i svako povećanje plate nam treba da bi mogli da se zadužimo, refinansiramo stari kredit i uzmemo novi kredit. Ono što nije dobro je obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima. Ako se nešto ne može postići treba saopštiti naciji da je to i to problem, da zbog toga nije moglo doći do povećanja, koje je obećano, i to je otprilike nešto što je najkorektnije. O sedmočasovnom radnom vremenu, mislim, da niko više od kreatora cijelog programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, i ne pomišlja da takvo što sprovede, jer možete zamisliti kakvo bi to izazvalo probleme u privatnom, odnosno realnom sektoru - rekao je Rabrenović.
Turizam je jedna od najperspektivnijih grana u Crnoj Gori , objašnjava Rabrenović, i jedna od tri grane, uz energetiku i poljoprivredu, kojima Crna Gora pokušava da obezbjedi ekonomski sistem, a na globalnom nivou, podsjeća on, turizam gradi 10 posto BDP-a i devet posto svjetske radne snage je, kako kaže, angažovano u turizmu.
- Crna Gora preko 25, i do 30 posto nekada, svojih prihoda obezbjeđuje iz turizma, a broj radne snage je od 13 do 15, pa i više procenata angažovano u turizmu. To je bukvalno rekord i u regionu, ali i u većem dijelu Evrope. Italija, ako se ne varam, svega nekih 3, 4 posto BDP-a obezbjeđuje iz turizma, a Italiju svi doživljavamo kao veliku turističku destinaciju, i ja sam uvijek vjerovao da italija većinu svog prihoda obezbjeđuje iz turizma, međutim, u suštini to nije, ona iz drugih grana obezbjeđuje to. Crna Gora ima turizam koji moramo da razvijamo, moramo da ga gradimo… Mi smo prodali aranžmane turistima po tom PDV-u, hoteli koji prodaju aranžmane, agencije koje nešto uzmu sa promjenom PDV-a, sa sedam na 15 posto, jedan dio će izgubiti profit, jedan dio će otići i u minus zbog toga, država će prihodovati to što prihoduje i namiriti na neki način svoj račun, ali će biti problem sa svim onim manjim privrednicima, koji drže manje turističke objekte i kod kojih je jedan euro veliki i koji zavise bukvalno od toga hoće li mu aranžman biti 100, 110 ili 120 eura. Sa povećanjem PDV - a strahovito ćemo ugroziti svoju konkurentnost u regionu, jer u međuvremenu, dok je Crna Gora tavorila u ovim godinama, uništavajući svoju supstancu ekonomsku, uništavajući infrastrukturu poput aviokompanija, ne gradeći apsolutno nikakve puteve za četiri godine, ili pet, moglo se izgraditi jedan dodatni dio autoputa, mogla se uraditi ta jadransko jonska magistrala, moglo se puno toga uraditi, i dan danas putnici koji krenu iz Dubrovnika put Skadra, ili drača, putuju jadranskom magistralom koja je izgrađena u doba SFRJ, dok je Tito vladao tom državom. Na tome se ne gradi turizam, tako propada turizam i urušava se imidž Crne Gore kao turističke destinacije, a kada se imidž urušì on se vrlo teško popravlja - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Građani su iznevjereni

Evidentno je da je visoka stopa nezaposlenosti i dalje najveći problem Beranaca. Upravo zbog toga, kreiraćemo lokalni poslovni ambijent koji će pružiti podršku lokalnim biznisima i obezbijediti njihovu održivost, kazao je dr Miro Nedić, nosilac liste “Za Berane! I srcem i znanjem!”
On je rekao da je cilj ekonomske politike te liste u narednom periodu od četiri godine podrška razvoju mikro, malom i srednjem preduzetništvu i otklanjanju biznis barijera na lokalnom nivou.&nbsp;
- Sigurni smo da će ove podsticajne mjere dovesti do otvaranja novih radnih mjesta u Beranama za one koji žele da ostanu, stvaraju i rade u našem gradu - naveo je on.
U tom smislu, Nedić kaže da će posebnu pažnju pokloniti uklanjanju biznis barijera, kao i valorizaciji Biznis zone na Rudešu.
- Plan nam je i da otvorimo slobodnu carinsku zonu sa besplatnom infrastrukturom u kojoj će strani investitori moći da osnuju preduzeća sa nekoliko stotina novih radnih mjesta - dodao je u on u saopštenju za javnost.
Njegova lista, kako kaže, posebnu pažnju će pokloniti podsticanju razvoja ženskog preduzetništva, kao i osnivanju posebnih fondova, start-up-ova za nove biznis ideje i inovativne djelatnosti.&nbsp;
- Radićemo i na uspostavljanju podsticajnih mjera za zanatstvo i male porodične biznise, koji su i tradicija u našem gradu. &nbsp;Budući da je Berane jedna od najnerazvijenijih opština u Crnoj Gori sa nezaposlenošću preko 50 odsto, naš prioritet će biti unapređenje poslovnog ambijenta čime ćemo direktno uticati na smanjenje broja nezaposlenih i zaustaviti masovno iseljavanja iz našeg grada - poručio je Nedić.

1250x600

1084x550

Nedić: Radićemo na otvaranju novih radnih mjesta i pružiti snažnu podršku lokalnoj biznis zajednici

Da je Vlada Crne Gore odlučna u namjeri da uništi turizam, kao kičmu 
crnogorske ekonomije jasno je po nizu pokazatelja. Najočigledniji se može vidjeti po iznosu budžeta za Nacionalnu turističku organizaciju koji je istovjetan kao i prethodne godine i gdje je svega 2.1 milon eura opredijeljeno za promotivne aktivnosti naše države - poručio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Jasno je, ističe on, da Vlada u cjelini ne shvata u kojoj je opasnosti crnogorski budžet ukoliko se nastave negativni trendovi. To kaže uzevši u obzir da smo jedina zemlja regije koja bilježi manje prihode od turizma ove nego prošle godine.
- A razloga za negativne trendove je mnogo i gotovo svi su rezultat 
katastrofalne politike vlasti. Dovoljno je pogledati aviodostupnost Crne 
Gore u odnosu na susjednu Albaniju koja bilježi nevjerovatne stope rasta 
i posjeta i turističkog prometa upravo zahvaljujući činjenici da svakog 
dana na njihov jedini aerodrom slijeće preko 100 aviona. Subvcencija za low-cost avio prevoznike nema ni u najavi kad je u pitanju državni budžet ili budžet NTO. Takođe, ne postoji nikakva strategija korišćenja novih modela privlačenja turista, efiskasnih marketinških alata ili društvenih mreža i on-line prezentacije - ukazao je Stanić. 
 
Dovoljno je, napominje, pogledati rezultate - ove godine imamo prohod od 1.312 miliona prihoda od turizma i pad od 50 miliona u odnosu na 2023. godinu po podacima CBCG - a, kako je istakao, trošimo 2.2 miliona na promotivne aktivnosti.
- Pa vjerovatno bi se u industriji čelika ili litijuma više trošlilo od 
svega 1 na 650 eura na marketing. Da ne pominjemo da je zbog tromosti i nespospobnosti Vlade i dalje skoro nemoguće dovesti radnu snagu u turizmu iz udaljenih destinacija koja bi popunila hroničnu nedostatak u ovom sekturu. Susjedna Hrvatska ima stotine hiljada radnika iz inostranstva koji nadoknađuju nedostatak lokalne radne snage i zbog toga će prihodi od turizma u toj zemlji ove godine biti čak 17 milijardi eura, ali tamašnja nacionalna turistička zajednica ima budžet koji je veći od 50 miliona eura i koji služi za promociju i dovođenje gostiju u tu zemlju. Da ne pominjemo probleme sa saobraćajnim haosom u Crnoj Gori, nedostatkom vještačkog osnježivanja za zimske turističke centre, potpuno pogrešnog koncepta predstavljanja Crne Gore kao regionalnog mjesta jeftine zabave, zatvorenih eksluzivnih sadražaja i ostalih efekata 
vlasti koju nam je donio 30. avgust - naveo je Stanić. 
 
Ukoliko Vlada, Ministarstvo turizma, NTO i ostali državni državni 
činioci turističke ponude Crne Gore nastave sa ovakvim odnosom prema 
turizmu, onda je, cijeni on, jasno da je u pitanju zla namjera i "tunelovanje" crnogorskog turističkog proizvoda za nečije tuđe interese.&nbsp;
- Građani Crne Gore, pogotovo oni čija egzistenicja zavisi od turizma, ovo neće mirno gledati i partije vlasti će dobiti žestok odgovor koji očigledno 
zaslužuju - zaključio je Stanić.

Stanić: Vlada Crne Gore svjesno uništava turizam - kičmu crnogorske ekonomije

Austrijske kompanije koje su prisutne u Crnoj Gori dobar su primjer upravljanja i preduzetništva, ali i dodatna snaga za ekonomski razvoj države, ocijenio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đelošaj.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, Đelošaj je danas razgovarao sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori, Kristijanom Štajnerom. 
 
Đelošaj je istakao odličnu ekonomsku saradnju Crne Gore i Austrije, sa posebnim akcentom na primjernu spoljno-trgovinsku razmjenu između dvije države. 
 
On je ukazao i na sve veći rast direktnih stranih investicija (SDI) Austrije u Crnu Goru. 
 
- Ponosni smo na prisustvo i impresivan rad austrijskih kompanija u Crnoj Gori, koje ne samo da su dobar primjer upravljanja i preduzetništva, već su i dodatna snaga za ekonomski razvoj naše države - dodao je Đelošaj. 
 
On je istakao i doprinos Ministarstva ekonomskog razvoaj evropskim integracijama Crne Gore. 
 
- Posvećeno radimo na zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU), gdje smo za kratko vrijeme preduzeli konkretne korake na našem evropskom putu i do kraja godine ćemo zatvoriti četiri poglavlja, gdje smo u tri od njih ja i moj tim iz Ministarstva ekonomskog razvoja dali ključni doprinos - kazao Đelošaj. 
 
Štajner je istakao odlične bilateralne i konstruktivne odnose dvije zemlje i potvrdio iskrenu podršku Austrije na evropskom putu Crne Gore. 
 
Kako se navodi u saopštenju, Đelošaj i Štajner su razgovarali i o nastavku ekonomske saradnje i jačanju partnerstva ka članstvu Crne Gore u EU.

Đelošaj: Austrijske kompanije u Crnoj Gori dodatna snaga za ekonomski razvoj

Iz Ujedinjenih nacija znamo da kada su žene ekonomski osnažene, svi imaju koristi. Produktivnost se povećava, ekonomije se diverzifikuju, nejednakost prihoda se smanjuje, a pozitivni efekti se osjećaju u cijelom društvu. Ovo su vrste ishoda koji se dešavaju kada su žene ravnopravni partneri u vođenju razvoja zemlje. Crnoj Gori je potrebno osnaživanje žena u preduzetništvu kroz institucionalnu podršku, fondove i edukaciju, samo su neki od zaključaka sa dvodnevne AWE (Akademija za žene preduzetnice) konferencije u Podgorici.
Prva dvodnevna AWE konferencija u Podgorici održana je 19. i 20. septembra 2024. u CKZ Ribnica u saradnji Ambasade SAD u Crnoj Gori i kompanije DigitalBee. Događaj je okupio više od 70 prijavljenih učesnica i program AWE konferencije akcentovao dinamične panel diskusije, &nbsp;radionice i interaktivne obuke. &nbsp;
Shelbie Legg, šefica političke i ekomske sekcije u Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori je otvorila konferenciju i rekla da je ovo uzbudljivo vrijeme za žene poslovne liderke i inovatorke u ovoj zemlji, te da joj je drago da vidi toliko okupljenih žena spremnih da predvode akciju.
- AWE je osnovan kao deo Inicijative za globalni razvoj i prosperitet žena koju vodi Bijela kuća, koja ima jednostavan, ali dubok cilj: osnažiti žene širom sveta da ostvare svoj puni ekonomski potencijal. &nbsp;Ovo, zauzvrat, pomaže u stvaranju uslova za veću stabilnost, sigurnost i prosperitet za sve. To je jednostavna ideja, ali kao što svi znamo, uticaj je transformacioni. Američki Stejt department pokrenuo je AWE sa jasnim ciljem: da pruži ženama preduzetnicama alate i obuku koja im je potrebna za uspjeh. Vjerujemo da kada žene napreduju, napreduju i ekonomije. &nbsp;To je princip koji pokreće program naprijed, i zbog toga je AWE sada implementiran u preko 100 zemalja širom svijeta - rekla je &nbsp;Legg.
Uspjeh ove inicijative je bio izvanredan, te je između 2021. i 2022. godine, AWE u partnerstvu sa DigitalBee-om i ProAct Hub-om, uspješno obučio 70 žena preduzetnica u Crnoj Gori, opremivši ih potrebnim poslovnim vještinama. &nbsp;
- Svi znamo koliko je teško preduzetnici kojoj je vrijeme dragocjeni resurs izdvojiti dva radna dana da prisustvuje ovakvom dogadjaju. Veliki odziv, aktivno učešće preduzetnica u diskusijama i radionicama oba dana pokazuje da su nam potrebni ovakvi dogadjaji na kojima se bavimo stvarnim izazovima sa kojima se srećemo u preduzetništvu ali i načinima da ih prevazidjemo. Dodatno konferencija je bila prilika i da preduzetnice predstave svoje biznise, proizvode i usluge i da se povežu medjusobno. Citiraću jednu učesnicu: "Ova konferencija je bila strateško ulaganje u moj biznis ali i u samu sebe" - riječi su Jasne Pejović, direktorke kompanije DigitalBee, organizatora ove konferencije.
Na konferenciji su mogla da se čuju predavanja svjetski etabliranih govornika među kojim je Vladimir Vulić, predsjednik Digitalizuj.me o marketingu i strategiji, ističući značaj prilagodljivosti i analize tržišta kroz svoja bogata iskustva.
Interaktivnu obuku na temu prepoznavanja i prihvatanja svih uloga koje žena moze da ima te sticanja samopouzdanja kroz iste, postavljanja jasnih granica, upravljanja vremenom i prioritetima održala je Jelena Vuletić, leadership i somatski kouč, osnivačica firme Balance to Business i članica Upravnog odbora Hipotekarne banke za rizike.
Panel diskusija “Izazovi i prilike u ženskom preduzetništvu” okupila je učesnice da bi podijelile svoja jedinstvena iskustva. Panel je moderirala mr Ljiljana Burzan Nikolić, izvršna direktorka BI Communication i osnivačica inicijative TOP Women Business Montenegro.&nbsp;
Naglasila je koliko je važno da žene budu podrška jedna drugoj, jer svaka žena ima svoju nišu kojoj pripada i u kojoj može da gradi svoje poslovanje.
Nina Redžepagić, vlasnica PR i produkcijske kuće OR, podijelila je svoje autentično iskustvo o preuzimanju rizika i vjeri u uspjeh. Anita Radulović, izvršna direktorka RACC, govorila je o borbi sa stereotipima, jednakosti i važnosti preciznosti u poslu. Sanja Milosavljević, izvršna direktorka Impact Investments Group, govorila je o konkretnim problemima sa kojima se preduzetnici susreću, poput potreba tržišta, institucionalne podrške i stereotipima. Posebno je naglasila važnost poslovnog plana, analize tržišta i spremnosti za akciju, motivišući mlade žene da budu dosljedne svojim idejama.
O inovacijama i uticaju, i kako preduzetnice mogu da pokrenu društvene promjene govorilo se na panel diskusiji drugog dana. Gošće panela bile su dr Milena Đukanović, osnivačica MiDju_Accessories i vanredna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu UCG &nbsp;koja je moderirala diskusiju, dr Milica Vukotić, redovna profesorica i prorektorka Univerziteta Donja Gorica (UDG), dr Bojana Femić-Radosavović, izvršna direktorka Fonda Za Inovacije Crne Gore, Kaća Đuričković, tim liderka iz UNDP Montenegro i Bojana Perović, izvršna direktorka Minuta Consulting.
Tokom ovog panela panelistkinje su podijelile svoja bogata lična i profesionalna iskustva u okviru ove teme, a potom se diskutovalo o značaju ženskog preduzetništva i važnosti institucionalne podrške, poslovnim prilikama i rizicima koje donosi digitalizacija, važnosti njegovanja tradicionalnih zanata, ali i načinima kako da se dodje do finansijske podrške, pogotovo koristeći konkurse koje nudi Fond za inovacije Crne Gore.
Mr Ivana Malović, karijerna savjetnica i direktorica kompanije &nbsp;IDFaktor održala je radionicu na temu "Liderke budućnosti: Kreiranje svrhe, ostvarivanje ciljeva i vođenje promjene". Kroz dinamične vježbe, Ivana je podstakla učesnice da istraže svoja polja snaga i strasti, te da definišu jasne ciljeve i svrhu koja će ih voditi ka uspjehu. Preduzetnicama su dati praktični alati za postavljanje ciljeva i vođenje promjena, uz naglasak na važnost doprinosa sebi, timu i zajednici.
Nakon uspješnih obuka, preduzetnice su predstavljale svoje biznise i priče o razvoju sopstvenih kompanija uz izazove sa kojima se suočavaju. Konferenciju su podržali CKZ Ribnica, Žene od uticaja i Plantaže Crne Gore.

Istinski jakoj ekonomiji Crne Gore potrebno je osnaživanje preduzetnica

Iako je već svima jasno, kako građanima Nikšića, tako i svim relevantnim akterima, da će Evropski savez biti ključni faktor za formiranje lokalne vlasti u Nikšiću, sinoćna debata na RTCG-u je dodatno potvrdila da je politička konkurencija zabrinuta i da se nalazi u potpunoj panici - poručio je na press konferenciji nosilac liste Ivan Radojičić.&nbsp;
Poručio je da su politički protivnici shvatili da se vlast u Nikšiću neće formirati bez Evropskog saveza.&nbsp;
- Nakon što su se upoznali sa rezultatima najnovijih istraživanja, postalo je očigledno da njihov glavni problem nije ni njihov rejting, ni njihova politička snaga, već nezaustavljivi rast Evropskog saveza. Jasno je da politički protivnici shvataju da se vlast u Nikšiću bez nas jednostavno neće formirati. To izaziva strah, koji je, nažalost, rezultirao neviđenim napadima na mene i Evropski savez - kazao je on.&nbsp;
Sada je, poručuje Radojičić, u potpunosti jasno da građani na lokalnim izborima biraju uzmeđu dvije vizije.&nbsp;
- Jedne &nbsp;nacionalističke, klerikalne, antievropske, koju simbolizuje Kovačević, i druge- građanske, sekularne, antifašističke, evropske, koju simbolizujemo Evropski savez i ja. Svjedoci smo besprizornog udruženog napada na nas, u kojem su učestvovali politički akteri za koje do sinoć nismo ni mogli zamisliti da bi mogli da udruže snage, a još manje na ovakav način – prljavim, nepristojnim i neistinitim metodama - kazao je nosilac liste Evropskog saveza.&nbsp;
Svjesni su, poručuje, da će se oni koristiti ovakvim metodama, ako ne i gorim, do samih izbora, što medijski, što terenski, ali neće uspjeti u tim namjerama, jer građani Nikšića znaju da je Evropski savez najčistiji izbor.
- Ipak, građani Nikšića zaslužuju da imaju sve relevantne informacije i odgovore na pitanja o tome ko je ko u ovoj političkoj utakmici. Zbog toga pozivam Marka Kovačevića i Nemanju Vukovića, kao koordinatora i predvodnike ove prljave kampanje, na javno sučeljavanje - kazao je Radojičić.
Kako je istakao, &nbsp;on ih &nbsp;poziva da biraju vrijeme, mjesto , uslove i moderatora.
- Pozivam ih da izaberu bilo koje vrijeme i mjesto do utorka, u uslovima koje će oni kontrolisati, sa moderatorima po svom izboru. Cilj ovog sučeljavanja je da građanima Nikšića jasno pokažemo ko zaista radi na štetu grada, zloupotrebljava resurse i sprečava razvoj, a ko ima jasnu ideju, čistu biografiju i snagu da vodi Nikšić ka napretku- poručio je Radojičić.
Ako su voljni da prihvate ovaj poziv, ističe, iz ES su spremni da preuzmu organizaciju sučeljavanja, u potpunosti prema njihovim uslovima. &nbsp;
- Ponovo ću naglasiti – debata može biti održana bilo gdje, bilo kada, osim u Beogradu, jer trenutno nemam vremena za putovanja. Nikšić zaslužuje odgovor na sva pitanja, a mi smo na to uvijek i svuda spremni - zaključio je on.&nbsp;

Radojičić: Vladajuća većina u panici jer građani biraju između dvije jasne vizije

Podgoričanin Vanja Đurišić danas je oko 11 sati i 50 minuta ispred Osnovnog suda prijetio i vrijeđao advokata Nikolu Martinovića, koji ga je nakon toga prijavio Osnovnom državnom tužilaštvu. &nbsp; Sve se dešavalo dok je novinarka Portala ETV pokušala da fotografiše Martinovića i advokata Borivoja Borovića kada su ulazili u zgadu Osnovnog suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCbqcAhhsgoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokatu Martinoviću obratio se Đurišić pitanjem - da li ste vi advokat Martinović - &nbsp;a nakon potvrdnog odgovora, Đurišić je povišenim tonom rekao da mu advokat ne pominje porodicu, uz riječi - ,,sram te bilo". Na Martinovićev upit o tome ko mu je i kada pominjao porodicu, Đurišić je, nervozno, opet povišenim tonom, kazao da to advokat ,,slučajno više nikad ne uradi”. Nakon toga je Martinoviću zaprijetio ,,da će mu pokazati” i da će se ,,obračunati" sa njim. U jednom trenutku Đurišić se pokušao unijeti u lice Martinoviću, ali je između njih je stalo sudsko obezbjeđenje. Advokat Zdravko Begović, kada je izlazio iz Suda čuo je galamu i upozorio Đurišića da se tako ne ponaša i da se udalji. Advokat Martinović kazao je za Portal ETV da je Osnovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Vanje Đurišića. Pred tužiocem Dinom Lukačom ispričao je što se događalo ispred Osnovnog suda, konstatujući da Đurišića ,,jedino zna iz novina”, da ga nikada nije zastupao i da nijesu imali bilo kakvih ličnih ili poslovnih kontakata. Vanja Đurišić je široj crnogorskoj javnosti postao poznat sredinom 2018. godine kada je zajedno sa porodicm u više navrata blokirao za saobraćaj Jerevansku ulicu u podgoričkom naselju Zabjelo. Porodica Đurišić je tada ogradila oko hiljadu kvadrata ulice, za koje su tvrdili da je zemljište njihovo vlasništvo i poručivali da će ogradu ukloniti tek kada počne proces eksproprijacije zemljišta. Đurišić je i 2017 prošle godine u više navrata blokirao Jerevansku ulicu, a najduža blokada trajala je oko dva mjeseca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine"> <figcaption>ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Svojevremeno je izdržao i kaznu od 121 dan zatvora, kada je prekopao zemlju i prekinuo optičke kablove Crnogorskog telekoma, zbog čega je oko 800 domaćinstava na Zabjelu ostalo bez interneta, fiksnog telefona i kablovske televizije. Đurišiće je u protestima politički podržavao Demokratski front, politička grupacija koju je predvodio Andrija Mandić. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Vanja Đurišić je pokrenuo spor protiv Glavnog grada, koji traje više godina. Prodica Đurišić zahtijeva da se trajno upišu kao njegovo i vlasništvo dvije parcele na Zebjelu, koje su svojevremeno država Crna Gora oduzela od njihovog oca Sava. &nbsp;

Đurišić prijetio advokatu Martinoviću, kazao da će se obračunati sa njim

Crna Gora je pouzdana saveznica, a jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu, gdje su razmatrana ključna pitanja Alijanse, u susret predstojećem Samitu u Hagu.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog resora, istakao snažnu posvećenost Crne Gore zajedničkim vrijednostima i aktivnostima, te posebno ukazao na važnost očuvanja bezbjednosti Zapadnog Balkana, kao regiona od strateškog značaja za Alijansu.
- Izuzetno smo ponosni što će krajem aprila, Crna Gora biti domaćin NATO Samita mladih, koji će otvoriti zamjenica generalnog sekretara Radmila Šekerinska. To je još jedna potvrda našeg odgovornog članstva i posvećenosti snaženju pozicije Crne Gore u Alijansi, kao i sprovođenju NATO politika - poručio je Ibrahimović.
U fokusu razgovora bilo je jačanje evroatlantske solidarnosti i jedinstva, sa posebnim osvrtom na povećanje izdvajanja za odvraćanje i odbranu, kao ključnom konceptu za očuvanje mira u Evropi i Sjevernoj Americi u posljednjih 76 godina.
Bilo je riječi i o Ukrajini, a saveznice su potvrdile spremnost za pronalaženje rješenja koje bi vodilo pravednom i trajnom miru, uz dugoročne bezbjednosne garancije od strane Evrope i SAD-a.
U kontekstu globalnih bezbjednosnih izazova, razgovarali su sa partnerima iz indopacifičkog regiona, a razmotreni su i načini produbljivanja saradnje sa Južnim susjedstvom, koja će biti dodatno osnažena otvaranjem NATO kancelarije u Amanu.
Tokom prethodna dva dana u Briselu, Ibrahimović je imao kraći susret sa državnim sekretarom SAD-a Markom Rubiom, te razgovarao sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom, kao i kolegama, šefovima diplomatija Ujedinjenog kraljevstva Dejvidom Lamijem, Luksemburga Havijerom Betelom i Slovenije Tanjom Fajon.

Ibrahimović na NATO ministarskom sastanku: Crna Gora pouzdana saveznica, jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet

Univerzitet Crne Gore ugostio je delegaciju Univerziteta u Đenovi, koju su činili profesori Paolo Piccardo, Pietro Marescotti i Roberto Spotorno, kao i studentkinja doktorskih studija Matilde Pedemonte, a posjeta je realizovana u okviru CORES projekta (Conservation and Restoration Sciences), internacionalnog zajedničkog master programa u oblasti primijenjenih nauka u konzervaciji i restauraciji kulturne baštine, saopšteno je iz UCG.
Kako navode, tokom sastanka sa prorektoricom za internacionalizaciju Univerziteta Crne Gore, prof. dr Sanjom Peković, predstavnici Univerziteta u Đenovi razgovarali su o značaju CORES projekta, njegovoj implementaciji i budućim koracima u okviru Univerziteta Crne Gore. Poseban fokus bio je na mogućnostima institucionalne podrške, akademske mobilnosti i jačanju saradnje među partnerskim univerzitetima u okviru ULYSSEUS mreže.
Nakon sastanka, pojašnjavju iz UCG, delegacija Univerziteta u Đenovi održala je prezentaciju na Metalurško-tehnološkom fakultetu UCG, gdje su predstavili CORES projekat i istraživačke aktivnosti koje se realizuju na njihovom univerzitetu. Goste je dočekala dekanica fakulteta prof. dr Irena Nikolić, a tokom prezentacije sa prisutnim profesorima i saradnicima razgovarano je o nastavnim planovima, modelima organizacije nastave i multidisciplinarnom pristupu u okviru CORES programa. Poseban akcenat stavljen je na koncept formiranja predmeta koji uključuju više predavača iz iste oblasti, ali sa različitih univerziteta unutar alijanse univerziteta. Prezentaciji su prisustvovali profesori i saradnici Metalurško-tehnološkog fakulteta, Prirodno matematičkog fakulteta, Arhitektonskog fakulteta, kao i Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije.
Iz UCG ističu da se internacionalni zajednički master program CORES realizuje u okviru ULYSSEUS alijanse &nbsp;univerziteta, a glavni partner ovog programa ispred Univerziteta Crne Gore je Fakultet likovnih umjetnosti. Radni tim koji rukovodi projektom čine prof.mr Nataša Đurović, doc. dr um. Maja Šofranac i saradnica mr Lidija Martinović. Koordinator projekta je Univerzitet u Đenovi, Italija, dok su pored Univerziteta Crne Gore partneri još četiri prestižna evropska univerziteta: Univerzitet Bordeaux Montaigne, Francuska, Univerzitet u Sevilji, Španija, Univerzitet &nbsp;Côte dAzur, Francuska i Univerzitet Münster, Njemačka.&nbsp;
Projekat je, kako navode, u septembru 2024. godine dobio odobrenje za akreditaciju od strane Evropske komisije nakon uspješne aplikacije u okviru poziva Erasmus Mundus Design Measure. U toku je aktivan rad na akreditaciji ovog internacionalnog master programa sa rokom izrade do februara 2026. godine.&nbsp;
- Cilj CORES programa je pružanje interdisciplinarnog obrazovanja u oblasti konzervacije i restauracije kulturne baštine, uz povezivanje teorijskih i praktičnih znanja, mobilnosti studenata i profesora, te saradnju sa relevantnim institucijama i stručnjacima iz različitih oblasti- poručuju iz UCG.

CORES program povezuje Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Đenovi u oblasti očuvanja kulturne baštine

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: ekonomija