<p>Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra <b>Veskom Garčević, </b>profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;</p>
<p><b>Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?</b></p>
<p>Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.</p>
<p><b>Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?</b>&nbsp;</p>
<p>Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.</p>
<p><b>Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?</b></p>
<p>To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.</p>
<p><b>Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?</b></p>
<p>Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.</p>
<p>Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.</p>
<p>Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.</p>
<p><b>Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;</b></p>
<p>Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.</p>
<p>- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Garčević o spoljnoj politici Srbije: Sjedenje na četiri stolice doživljava tužni kraj, niko vam ne vjeruje

Tamara Klikovac

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

<p>Slovenački filozof <b>Slavoj Žižek</b> u komentaru za <i>Kijev Indipendent</i> povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon hapšenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Žižek piše da je tipična reakcija uhvaćenih kriminalaca tvrdnja: „Ali nisam učinio ništa loše, ja sam pošten čovjek!“, te da upravo ta reakcija razotkriva ideologiju u njenom najčišćem obliku. Kao savremeni primjer navodi rusku objavu iz sredine decembra 2025. godine o tome da se „otvara koridor Odesa“.</p>
<p>Prema Žižeku, riječ je o klasičnom ideološkom obratu značenja: „otvaranje“ zapravo znači zatvaranje. Odesa je ključna ukrajinska luka za izvoz žitarica i drugih proizvoda, a najavljeni koridor podrazumijeva da svi brodovi koji plove prema Odesi ili iz nje moraju prolaziti kroz prolaz koji Rusija strogo kontroliše, čime dobija mogućnost da im zabrani prolaz ili zaplijeni brodove. Budući da koridor prolazi međunarodnim vodama, Žižek ocjenjuje da je riječ o čistoj demonstraciji sile i kršenju međunarodnog prava.</p>
<h3>Globalna igra moći</h3>
<p>Žižek ističe da Rusija nije izuzetak. Postavlja pitanje ne radi li američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>isto s Venecuelom, kontrolišući pristup toj zemlji, te sugeriše da je <b>Vladimir Putin </b>možda i kopirao taj pristup. Pita se hoće li Kina učiniti isto s Tajvanom, „otvarajući“ koridor prema njegovim lukama, te ne čini li Izrael isto s Gazom, kontrolirajući pristup i zapljenjujući brodove u međunarodnim vodama. Prema Žižeku, kada velika sila napadne malu zemlju, uvijek koristi rječnik humanitarne pomoći i ljudskih prava, baš kao što to Rusija čini u Ukrajini. Ironično dodaje da bi, tom logikom,<b> Benjamin Netanjahu</b> i Donald Tramp zaslužili Nobelovu nagradu za mir, uz Vladimira Putina kao trećeg laureata.</p>
<h3>Deprimirajuća reakcija dijela ljevice</h3>
<p>Žižek navodi da ga je posebno deprimirala reakcija dijela zapadnih ljevičara, među kojima spominje <b>Janis Varufakis, Ričard Volf</b> i <b>Džon Mirsheimer, </b>koji su ruski potez oko Odesi slavili kao legitiman odgovor na zapadnu imperijalističku kontrolu prometne infrastrukture.</p>
<p>Pritom se pita uključuju li u svoje analize i kontinuirano bombardovanje grada i luke, koje Odesu čini gotovo nemogućom za život. Navodi da oni tvrde kako je Rusija pobijedila „bez ispaljenog metka“, fokusirajući se ne na bojište nego na infrastrukturu koja omogućava borbu za globalnu dominaciju.</p>
<p>Žižek prenosi njihovu tezu prema kojoj zapadne sile nisu dominirale samo proizvodnjom nego i složenom prometnom infrastrukturom, što im je omogućavalo isključivanje neželjenih ekonomija.</p>
<p>„Otvoreno tržište“, piše Žižek, prema toj logici ne postoji bez ravnopravnog sudjelovanja svih, a zapadna dominacija temeljila se na preprekama i isključenjima, od carina do vojnih intervencija. Rusija, tvrde oni, nije razbila neutralnu mrežu, nego je samo učinila eksplicitnim ono što je Zapad činio implicitno.</p>
<h3>Opasna zabluda</h3>
<p>Žižek se izričito protivi takvom tumačenju. Naglašava da je riječ o vojnoj intervenciji koja Ukrajini, kao jednom od najvećih izvoznika žita u zemlje Globalnog juga, potencijalno zatvara pristup svjetskom tržištu. To, piše, neće pogoditi samo Ukrajinu, nego će i poskupjeti uvoz hrane za siromašnije zemlje, čineći pristup tržištu ovisnim o brutalnoj političkoj moći.</p>
<p>Iako priznaje da zapadna prometna infrastruktura nije neutralna, Žižek tvrdi da ruski potez stvari čini još gorima. Upoređuje to sa staljinističkom kritikom „formalnih sloboda“, koje su zatim zamijenjene stvarnom slobodom državnog terora. Podsjeća i da su fašistički režimi u Njemačkoj i Japanu tokom Drugog svjetskog rata koristili antiimperijalističku retoriku kako bi se predstavili kao osloboditelji od zapadnog imperijalizma.</p>
<h3>„Marksistički“ argumenti i finansijski rat</h3>
<p>Žižek navodi da isti autori posežu i za „marksističkim“ argumentom prema kojem se ratovi ne odlučuju samo vojno, nego i ekonomskom bazom. Oni tvrde da je Rusija, bez borbe, razotkrila ranjivost evropske ekonomije.</p>
<p>U tom kontekstu, piše Žižek, pokazuju razumijevanje i za rusku reakciju na prijetnje zapljenom ruskih rezervi u Briselu, upozoravajući da bi to narušilo povjerenje u međunarodni finansijski sistem. Spominje i ruske protivmjere, od zaplijene zapadne imovine do zahtjeva za plaćanjem u rubljima ili renminbijima, kao i šire procese dedolarizacije koje zagovaraju Kina, Saudijska Arabija, Emirati i Indija — poteze koje ti ljevičari slave kao udarac imperijalističkoj infrastrukturi.</p>
<h3>Evropski odgovor i tračak nade</h3>
<p>Žižek navodi da su isti kritičari odluku Evropske unije da ne zaplijeni ruske rezerve protumačili kao znak slabosti, a zaduživanje Unije za pomoć Ukrajini opisali kao „suicidalno“.</p>
<p>Ipak, prenosi i drugačije tumačenje, s kojim se dijelom slaže: da je politički značajno što je 27 suverenih država osiguralo sredstva kako bi spriječile kolaps Ukrajine, čak i po cijenu udaljavanja od Sjedinjenih Američkih Država. Evropski novac, piše, održava Ukrajinu jer Evropa zna da bi bez toga Rusija zauzela cijelu zemlju.</p>
<p>Zaključuje da je za Ukrajinu nastavak borbe pitanje opstanka, dok slavljenje europske propasti, koje dolazi iz dijela ljevice, pokazuje da ti akteri nisu neutralni, nego se u globalnom sukobu svrstavaju uz Rusiju i Kinu.</p>
<h3>Je li za Evropu prekasno?</h3>
<p>Na kraju, Žižek piše da Evropa i dalje ima ekonomsku snagu te bi trebala učiniti ono što godinama izbjegava — proglasiti stvarnu nezavisnost, uprkos pritiscima i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Odbacuje tezu da je Evropa „truli leš“, tvrdeći da sama upornost takvih tvrdnji pokazuje da još nije prekasno.</p>
<p>Nove osovine moći, poput saveza Rusija–Iran–Venecuela, opisuje kao oblike novog fašizma bez ideološkog temelja, dok Evropu vidi kao potencijalnu iznimku i posljednje uporište prosvjetiteljstva. Ako do evropske nezavisnosti ne dođe, zaključuje Žižek, posljedice će se osjetiti globalno — i to ne zbog vanjskih pritisaka, nego zbog evropskog straha od same sebe.</p>

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

<p>Dok se u našim krajevima tek pale novogodišnje svjećice i priprema praznična trpeza, stanovnici istočne hemisfere su već uveliko zakoračili u 2026. godinu. Od pacifičkih ostrva do blještavog Sidneja, svijet je ušao u novu godinu uz neviđene vatromete i poruke mira, prenose Nezavisne.</p>
<h2>Prvi u 2026. godini: Kiribati i Samoa</h2>
<p>Kao i svake godine, prvi su Novu godinu dočekali stanovnici pacifičkih ostrva Kiribati i Samoa. U 11 časova po našem vremenu, uz tradicionalne plesove i skromnije, ali srdačne proslave, ovi arhipelagi su prvi otvorili kalendar za 2026.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMimiMefoInfo%2Fstatus%2F2006319556663337440%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006319556663337440%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Novi Zeland tačno u podne</h2>
<p>U 12 sati po našem vremenu, 2026. stigla je na Novi Zeland. To je prva velika država koja dočekuje Novu godinu, a njihov vatromet sa vrha Sky Tower-a (visokog 328 metara) u Oklandu važi za jedan od najljepših jer se vidi iz cijelog grada.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaqib15102312%2Fstatus%2F2006421499188752747%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006421499188752747%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Spektakl u Sidneju: 12 minuta čiste magije</h2>
<p>Dva sata kasnije (u 14 sati po našem vremenu), oči cijelog svijeta bile su uprte u Australiju. Sidnej je ponovo opravdao titulu „svjetske prijestonice dočeka“. Iznad čuvene Opere i Lučkog mosta ispaljeno je više od 8 tona pirotehnike.</p>
<p><b>Zanimljivost:</b> Ove godine Sidnej je uveo nove „eko-vatromete“ sa minimalnom emisijom dima, a vizuelni spektakl je bio fokusiran na motive okeana i zaštite prirode.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPopCrave%2Fstatus%2F2006372507037859966%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006372507037859966%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Japan i Južna Koreja: Tradicija i tehnologija</h2>
<p>U 16 sati po našem vremenu, Nova godina je stigla u Japan i Južnu Koreju. Milioni ljudi su se okupili kod hramova, ali i u centru Tokija. Umjesto klasičnog vatrometa, Šibuja je ove godine ponudila nevjerovatan „light show“ sa preko 3.000 dronova koji su na nebu formirali simbole sreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEntreLineaHQ%2Fstatus%2F2006418204566970726%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006418204566970726%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Seulu je tradicionalno 33 puta zazvonilo džinovsko zvono Bosingak.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGettyImagesNews%2Fstatus%2F2006410644266901568%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006410644266901568%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Kina i Hong Kong: Blještavilo iznad Viktorija Harbora</h2>
<p>U 17 sati, uz nevjerovatnu buku petardi i vatrometa, 2026. je stigla u Kinu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAltoConsciente%2Fstatus%2F2006423298108768330%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423298108768330%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Hong Kong je priredio "Simfoniju svetlosti" koja je obasjala nebodere, dok su sat vremena kasnije (u 18 sati) u novu godinu ušli Vijetnam, Tajland i Kambodža.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKayvanSabouri%2Fstatus%2F2006423877665305063%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423877665305063%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Ko je sljedeći na redu?</h2>
<p>U ovim trenucima, proslave se polako pomjeraju ka zapadu:</p>
<p><b>Dubai:</b> Očekuje se jedan od najvećih vatrometa ikada oko Burj Khalife (u 21 po našem).</p>
<p><b>Moskva:</b> Crveni trg će zablistati u 22 sata.</p>
<p><b>Evropa i Balkan:</b> Mi smo na redu zajedno sa Parizom, Berlinom i Rimom.</p>
<h2>Putovanje dugo 26 sati</h2>
<p>Da cijela planeta uđe u novu 2026. godinu potrebno je ukupno 26 sati, zbog specifičnosti vremenskih zona i Međunarodne datumske granice. Nakon nas, slavlje se seli preko Atlantika u Brazil (oko četiri sata po našem), zatim u Njujork (šest sati) i Los Anđeles (devet sati).</p>
<p>Posljednji će u 2026. godinu ući stanovnici Američke Samoe, sutra oko 11 sati po našem vremenu, dok će nenaseljena ostrva Bejker i Hauland biti posljednje tačke na planeti koje će ući u novi kalendar, dva sata nakon toga.</p>

(VIDEO) Spektakularni prizori prvih dočeka 2026. godine

<p>Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru - izjava je koju je dao njemački vojni istoričar, profesor <b>Sonke Najcel</b>, a koja je uzburkala njemačku i širu evropsku javnost.</p>
<p>Dok neki analitičari vjeruju da je Rusija, koja se bori da postogne svoje ciljeve u Ukrajini, najveća vojna prijetnja, Najcel se ne slaže. U razgovoru za<a href="https://www.ardaudiothek.de/episode/urn:ard:episode:fab92159796522c5/" target="_blank"> njemački NDR </a>on preporučuje NATO-u da se pripremi za najgori scenario.&nbsp;</p>
<p>S njegove tačke gledišta, njemačka vojska Bundesver je nefunkcionalni sistem i svaka reforma će biti ogroman zadatak za vladu u Berlinu.</p>
<p>Najcel vjeruje da će vlada preduzeti neke reformske mjere, ali da je malo vjerovatno da će to biti intervencije koje su Nemačkoj i Evropi zaista potrebne na vojnom ili odbrambenom polju. Disfunkcionalni njemački Bundesver, prema njegovim riječima, treba da se fokusira na tri ključna sektora: obrana od bespilotnih letjelica, protivvazdušna odbrana i municija.</p>
<h2>Nepredvidiva Kina</h2>
<p>- Ulje na vatru dodaje neprekidna buka kineske vojske na obali Tajvana - upozorava vojni analitičar <b>Stefan Neiman</b>.&nbsp;</p>
<p>Kao rezultat toga, neki stručnjaci strahuju da bi se moćni kineski lider Si Đinping mogao osjetiti ohrabrenim i rizikovati napad na Tajvan u sjenci rata u Ukrajini. Kineska vlada već dugo tvrdi da je Tajvan dio njene teritorije, iako Tajvan funkcioniše kao nezavisna zemlja sa sopstvenom vladom i sistemom.</p>
<p>Peking je posljednjih godina pojačao svoje vojne vježbe u blizini Tajvana, što je dio strategije za povećanje pritiska na tu ostrvsku državu. Vojne vježbe uključuju pomorske i vazdušne manevre koji simuliraju blokade i napade na ključnu tajvansku infrastrukturu. Takve aktivnosti su osmišljene da zastraše tajvanski narod i pokažu kinesku vojnu moć.</p>
<p>Kina je u više navrata prijetila da će upotrijebiti silu ako se Tajvan formalno proglasi nezavisnom državom. Ove prijetnje su pojačane velikim vojnim vježbama i demonstracijama sile koje uključuju najnoviju vojnu tehnologiju, kao što su nosači aviona i najsavremeniji borbeni vazduholovi. Tajvan je ojačao svoju odbranu i povećao vojnu spremnost kao odgovor, ali ostaje u velikoj mjeri oslonjen na američku podršku.</p>
<h2>Takav rat bio bi katastrofa za cijeli svijet</h2>
<p>Amerika ima dugogodišnju posvećenost odbrani Tajvana, što je dio Zakona o odnosima s Tajvanom iz 1979. godine. Ovaj zakon predviđa da će SAD osigurati Tajvanu sredstva za samoodbranu. U posljednje vrijeme, SAD su ojačale svoje vojno prisustvo u regiji i povećale prodaju oružja Tajvanu kako bi se osiguralo da je ostrvo u stanju da se odbrani od moguće kineske agresije. Američki ministar obrane <b>Pit Hegset</b> pružio je Tajvanu ono što on naziva paketom za "uvjerljivo odvraćanje", što znači da će SAD osigurati da Kina ne može lako napasti ostrvo.</p>
<p>Mogućnost rata između SAD i Kine najviše zabrinjava analitičare. Takav sukob bi imao katastrofalne posljedice za cijeli svijet i uništio bi svjetsku ekonomiju. Kina je značajno povećala svoje vojne sposobnosti posljednjih godina, uključujući razvoj naprednih raketnih sistema, nosača aviona i drugih vojnih tehnologija. Pored toga, Kina se angažuje u zajedničkim vojnim vježbama s drugim zemljama kao što su Iran i Rusija, dodatno jačajući svoj antizapadni vojni savez i sposobnosti.</p>

Njemački profesor upozorava: Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru

<p>Građani širom svijeta na brojnim trgovima i drugim lokacijama ispratili su staru i dočekali novu 2025. godinu, a u nekim gradovima to je urađeno na zaista spektakularan način.</p>
<p>U Rio de Žaneiru u Brazilu na javnom dočeku Nove godine koji je tradicionalno upriličen na plaži Kopakabana prisustvovalo je više od 2,5 miliona ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fefxj6f4oB18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Proslava Nove godine uključivala je i 12-minutni vatromet i muziku.</p>
<p>Uprkos zabrinutosti zbog nevremena i vjetra, novogodišnji vatromet priređen je i u Londonu, a Amerikanci su takođe tradicionalno Novu godinu dočekali na Tajms skveru u Njujorku uz spuštanje lopte.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-fGHHkXj_m8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Spuštanje lopte na Tajms skveru predstavlja momenat u kojem se tokom odbrojavanja lopta spušta niz veliki jarbol, čime se označava i početak nove godine.</p>
<p>Kristalna kugla teška je pet tona i na sebi ima više od 30.000 LED dioda.</p>
<p>Nova godina je uz vatromete dočekana širom Evrope, uključujući Pariz, Berlin, Atinu, ali i Moskvu gdje su se građani okupili na Crvenom trgu.</p>
<p>Oko 60.000 ljudi okupilo se ispred Brandenburških vrata u Berlinu, dok je vatromet obasjavao nebo bojama.</p>
<p>U Parizu je veliki vatromet na Jelisejskim poljima privukao oko milion ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FColtonBlakeX%2Fstatus%2F1874263018491830301%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874263018491830301%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>London je, uprkos najavama nevremena, održao vatromet na obalama Temze.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FElenaGallo0%2Fstatus%2F1874252972215156836%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874252972215156836%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ujedinjeni Arapski Emirati dočekali su godinu vatrometom s najviše zgrade na svijetu, Burdž Kalife u Dubaiju.</p>
<p>Hong Kong je priredio raskošan vatromet u luci.</p>
<p>U Tajvanu je izveden šestominutni vatromet za hiljade gledalaca sa slavnog nebodera Taipei 101, visokog 509 metara.</p>
<p>Kiritimati, atol u Tihom okeanu na kojem živi oko 5.000 ljudi, bio je prvo naseljeno mjesto koje je dočekalo Novu godinu - kao i svake godine.</p>
<p>Okland je bio prvo veće međunarodno središte koje je dočekalo Novu godinu, a znamenitosti najvećeg grada Novog Zelanda zasvijetlile su u ponoć.</p>
<p>Dva sata kasnije, Sidnej<b> </b>je dočekao Novu godinu svojim svjetski poznatim vatrometom iznad luke, koji su gledali milioni u zemlji i inostranstvu. Vatromet u australijskom gradu izveden je s Lučkim mostom i legendarnom Operom kao kulisom.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheFigen_%2Fstatus%2F1874179013054533647%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874179013054533647%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vatromet je eksplodirao i nad drugim velikim australijskim gradovima, uključujući Melburn, Brizbejn<b> </b>i Adelejd u ponoć.</p>
<p>U Bangkoku, jedan od najboljih načina da pogledate vatromet bio je s brodova za zabave na rijeci Čao Praja. Tajland, koji slijedi budistički kalendar, započeo je 2568. godinu.</p>
<p>U Singapuru su se gomile posmatrača okupile kako bi gledale vatromet u zalivu Marina, s pogledom na horizont.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclip_insane%2Fstatus%2F1874221693251805352%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874221693251805352%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Američka Samoa<b> </b>i Nijue biće posljednje zemlje koje će ući u 2025, puna 24 sata nakon Novog Zelanda.</p>

Doček Nove godine širom svijeta: Fascinantni prizori i vatrometi od kojih staje dah

<p>Neću da budem predsjednik Bijelog Polja ili poslanik zato što sam Bošnjak - nego zato što želim da budem prepoznat kao dobar čovjek, koji teži društvu svijeta, obrazovanju i profesionalnom integritetu - poručio je potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Abaz Dizdarević</b> u odgovoru na izjavu <b>Amera Smailovića</b> iz Bošnjačke stranke (BS) koji ga je pozvao da se „zajedno bore za građansku državu u kojoj mu nacionalna pripadnost neće biti smetnja da bude predsjednik Opštine“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsmailovic-abaze-bujrum-kod-nas-da-se-borimo-za-gradansku-drzavu-u-kojoj-ti-nacionalna-pripadnost-nece-biti-smetnja-da-budes-predsjednik-opstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Dizdarević je istakao da je, za one koji ga poznaju, jasno njegovo promišljanje da se interes Bošnjaka ne ostvaruje isključivo kroz funkcije - nego kroz doprinos građanskom društvu i afirmaciji vrijednosti savremenog doba.</p>
<p>- S vašeg stanovišta, to je jako teško za razumjeti? Nijesu fotelje osnovni princip za djelovanje u politici, nikako da se tome naučimo. Funkcije prema meritokratskom, a ne nacionalnom ključu je politika za koju se zalažem i za koju ću se boriti - naglasio je Dizdarević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAbazDizdarevic%2Fstatus%2F2026266677428535602&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Bošnjaci, cijeni on, najviše rade u svoju korist kad rade na građanskoj - a ne etnofederalizovanoj Crnoj Gori.</p>
<p>- Narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku, bez razumijevanja koju vrstu štete dugoročno možete nanijeti građanskoj Crnoj Gori - zaključio je Dizdarević.</p>

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

<p>Lider Demokratske narodne partije (DNP)<b> Milan Knežević </b>pitao je ministra pravde <b>Bojana Božovića</b> kako je moguće da Vlada usvoji inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, a ne za uvođenje srpskog jezika kao službenog.</p>
<p>Knežević je, na vanrednoj sjednici Skupštine na kojoj se razmatra set prijdloga zakona u oblasti pravosuđa, rekao da je Crna Gora nije Crna Gora, nego "ambasadoristana", a da je premijer <b>Johan Satler</b> koji je, kako je rekao, dao nalog da se sve inicijative DNP-a odbiju.</p>
<p>- Pošto ste prošle nedjelje usvojili inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, kako može ta inicijativa, a ne za srpski jezik? Kako su to važniji Tužilački i sudski savjet od srpskog jezika kojim govori lingvistička većina? To je vrhunski primjer licemjerstva premijera <b>Milojka Spajića </b>da nas upućuje u Skupštinu da pričamo o srpskom jeziku, a Vlada 15 dana nakon toga donosi inicijativu za ustavnu promjenu u oblasti pravosuđa. Hajde, budite šmekeri, pa ubacite i srpski jezik u tu priču i da se potpuno poravna priča o diskriminaciji i pokušajima da se sprki jezik predstavi kao kočenje evropskog puta Crne Gore - istakao je Knežević u parlamentu.</p>
<p>Umjesto da se povećavaju penzije, predlaže se, navodi on, rast plata sudijama.</p>
<p>- Predložio bih da kažete Satleru da sve sudije i tužioci koji su pravili greške, od kojih će država imati štetu, zatvorimo u onaj tunel i da ih držimo jedno deset dana. Ko pretekne da im damo 30 odsto, ko ne pretekne da ih zatrpamo. Jer nam je država otkopani tunel koji je zacementiran, a svako može da uđe i izađe iz njega - naveo je Knežević.</p>
<p>Na dnevnom redu Skupštine su Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o javnim izvršiteljima i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.</p>
<p>Knežević je upitao Božovića da li imaju saglasnost Satlera za donošenje ovih izmjena.&nbsp;</p>
<p>- Pojedini visoki državni fucnkcioneri bez njegove saglasnosti ne mogu se ni istuširati. Satler je izazvao ustavnu krizu proške godine, jer je tražio da se penzionišu tri sudije Ustavnog suda. A kada su penzionisali samo sutkinju<b> Draganu Đuranović</b>, pojavio se kao vatrogasac da ugasi krizu. On je tražio i insistirao i najodgovorniji je za inrervenciju u Botunu - kazao je, pored ostalog, Knežević.</p>
<p>Uskoro opširnije...</p>

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene kao i pravosuđe

<p>Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Privrednog suda Crne Gore &nbsp;po tužbi „CG SKI“ doo Žabljak i „Baltic International Trading“ iz Talina protiv Crne Gore za naknadu materijalne štete u iznosu od 18.791.841,05 eura i vratio predmet tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.</p>
<p>- Tom presudom djelimično je usvojen tužbeni zahtjev i obavezana Crna Gora da na ime naknade materijalne štete isplati tužiocima iznos od 1.369.726,93 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26. novembra 2024. godine do isplate, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan - naveli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Tužioci tužbeni zahtjev, prema njihovim riječima, zasnivaju na tvrdnjama da je država povrijedila obaveze iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 20. novembra 2018. godine, zaključenog radi realizacije turističkog projekta na lokalitetu bivšeg vojno-turističkog kompleksa „Mediteran“ na Žabljaku.</p>
<p>- Tužioci potražuju naknadu stvarne štete i izgubljene dobiti, tvrdeći da je realizacija projekta onemogućena postupanjem nadležnih organa u vezi sa procedurama zaštite područja Nacionalnog parka „Durmitor“, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a - pojasnili su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Apelacioni sud je odlučujući o žalbama i jedne i druge strane u sporu, ocijenio da prvostepena presuda sadrži bitne povrede odredaba parničnog postupka, da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, kao i da je materijalno pravo za sada pogrešno primijenjeno.&nbsp;</p>
<p>Ovaj sud je posebno ukazao da u prvostepenoj odluci nijesu dati jasni i potpuni razlozi o odlučnim činjenicama koje se tiču odgovornosti države za eventualnu štetu i u vezi sa tim nijesu cijenjene sve relevantne ugovorne odredbe, uključujući međusobne izjave i garancije ugovornih strana, niti je razjašnjena pravna priroda i sadržaj eventualnog mišljenja UNESCO-a, niti ishod upravnog postupka u vezi sa prijavom građenja.</p>
<p>U rješenju je navedeno da je u ponovnom postupku potrebno da prvostepeni sud ima u vidu ukazano, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu na zakonu zasnovanu odluku.</p>

Apelacioni sud ukinuo presudu za naknadu štete za izgradnju turističkog kompleksa na Žabljaku

<p>Jubilarni 150. koncert KIC pop hor pod nazivom „150. muzički zagrljaj“ biće održan u petak, 27. februara 2026. godine, u Atrijumu BIG FASHION Podgorica, sa početkom u 19 sati. Tim povodom gošće i gosti emisije Srećan dan na Televizija E bili su menadžerka hora <b>Snežana Burzan-Vuksanović</b> i dirigent <b>Mladen Čelebić</b>.</p>
<p>Burzan-Vuksanović kaže da članovi hora s nestrpljenjem iščekuju jubilarni nastup.</p>
<p>- Sve je normalno i prirodno, kako će zvučati puno premijernih pjesama, hoćemo li ispuniti zadate ciljeve i slično, baš jedna fina i pozitivna energija - rekla je Burzan-Vuksanović.</p>
<p>Za devet godina postojanja hor je održao ukupno 150 koncerata, od čega 50 antifašističkih i 20 van granica Crne Gore. Prema njenim riječima, iza tog rezultata stoji ogroman rad osnivačice i menadžerke hora, kao i nevladinog udruženja Kutak i <b>Sanje Radusinović</b>, koja je, kako kaže, podrška horu od prvog dana.</p>
<p>- To je ogroman rad uz podršku svih šest dirigenata, svih njih pojedinačno i grupno, svi su dali određenu količinu njihove sopstvene energije i znanja ulažući u hor. Prva proba je održana 1. marta 2017. Tada nas je bilo 25–26, a već sljedeća proba je bilo pedesetak ljudi, toliko nas je i danas. Ne nastupaju svi, neko dolazi samo zbog hobija, izlaska iz kuće, pjevanja - istakla je Burzan-Vuksanović.</p>
<p>Dirigent Čelebić naglašava da je i nekoliko dana pred koncert u muzici dragocjeno vrijeme.</p>
<p>- Mi imamo još tri probe, u četvrtak je generalna proba i ja sam čovjek kojem uoči probe nešto sine u glavi, uvijek su neke ideje prisutne. Što se tiče programa, spremnosti i volje, već večeras bi mogli da održimo koncert - zaključio je Čelebić.</p>
<p>Jubilarni „150. muzički zagrljaj“ biće prilika da publika još jednom potvrdi snažnu vezu sa horom koji gotovo deceniju njeguje zajedništvo kroz muziku.</p>

Tag: svijet