<article><p>Prema izveštaju Svjetske zdravstvene organizacije, između 20 odsto i 40 odsto žena prijavljuju neki oblik zlostavljanja ili neadekvatnog tretmana tokom porođaja u bolnicama širom svijeta. </p><p>U Crnoj Gori mnoge žene navode osećaj neprijatnosti ili zanemarivanja prilikom boravka u nasim porodilištima.</p><p> Večerasnja gošća <b>Ivona Krnić</b> govori o svom iskustvu. </p><p>Emisiju Linija života možete pogledati večeras u 22h na TV E. </p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfnZEfhTSvE8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

<p>Prema izveštaju Svjetske zdravstvene organizacije, između 20 odsto i 40 odsto žena prijavljuju neki oblik zlostavljanja ili neadekvatnog tretmana tokom porođaja u bolnicama širom svijeta.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori mnoge žene navode osećaj neprijatnosti ili zanemarivanja prilikom boravka u nasim porodilištima.</p>
<p>&nbsp;Večerasnja gošća <b>Ivona Krnić</b> govori o svom iskustvu.&nbsp;</p>
<p>Emisiju Linija života možete pogledati večeras u 22h na TV E.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfnZEfhTSvE8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Linija života

TV E

Društvo

Emisija "Linija života": Ivona Krnić govori o svom iskustvu prilikom boravka u porodilištu

<p>Prema izveštaju Svjetske zdravstvene organizacije, između 20 odsto i 40 odsto žena prijavljuju neki oblik zlostavljanja ili neadekvatnog tretmana tokom porođaja u bolnicama širom svijeta. </p>
<p>U Crnoj Gori mnoge žene navode osećaj neprijatnosti ili zanemarivanja prilikom boravka u nasim porodilištima.</p>
<p> Večerasnja gošća <b>Ivona Krnić</b> govori o svom iskustvu. </p>
<p>Emisiju Linija života možete pogledati večeras u 22h na TV E. </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfnZEfhTSvE8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

<p><b>Mošo Paović</b> osuđen je na dvije i po godine zatvora, <b>Marko Ristić </b>na dvije godine i tri mjeseca, <b>Enis Fetahović</b> na godinu i pet mjeseci jer su uz pomoć falsifikovane dokumentacije pokušali da sa bankovnih računa kompanija Bemaks i Agro Mont skinu 199.291 euro. Oni su sa računa Neregelija uspjeli da podignu 11.869. eura. Presudu je izrekao sudija Višeg suda <b>Nenad Vujanović</b>.</p>
<p>Osim Paovića, Fetahovića i Ristića na optužnici je bio i <b>Miloš Knežević </b>i on je osuđen na osnovu sporazuma o priznanju krivice.</p>
<p>Optuženi su odlukom sudije Vujanovića dužni da vrate novac koji su podigli sa računa kompanije Neregelija.</p>
<p>Prema stavu sudije Vujanovića u ovom slučaju nesumnjivo je postojala kriminalna organizacija. Na osnovu nalaza vještaka zaključuje se da je Fetahović komunicirao sa Paovićem od kojeg je dobijao naloge.</p>
<p>&nbsp;-Jasno je da je postojala kriminalna organizacija i da je Paović bio na čelu. Za ovo krivično djelo zaprijećena je kazna do osam godina zatvora, ali je sud prilikom donošenja presude cijenio olakšavajuće okolnosti - rekao je sudija Vujanović.</p>
<p>U slučaju Paovića i Fetahovića sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio da se radi o mladim osobama koje ranije nijesu osuđivane.</p>
<p>Sa druge strane, optuženi Ristić je četiri puta osuđivan pred Višim sudom u Podgorici, pa je njemu izrečena kazna od dvije godine i tri mjeseca zatvora.</p>
<p>Optužnicom se Paović teretio za prevaru putem podstrekavanja, Fetahović za produženo krivično djelo prevara, Knežević za prevaru u pokušaju a Ristić za prevaru putem pomaganja.</p>
<p>Paović je krajem prošle godine oslobođen optužbe da je učestvovao u organizaciji i likvidaciji <b>Bogdana Milića</b> sredinom juna 2019. godine na Cetinju.&nbsp;</p>

Zbog pokušaja krađe oko 200.000 eura prvostepeno osuđeni ukupno na šest godina i dva mjeseca

<p>Sjedinjene Države će uskoro obezbijediti protivpješadijske mine Ukrajini, potvrdio je američki zvaničnik kasno u utorak, u potezu koji je uslijedio nakon prve ukrajinske upotrebe balističkih raketa dugog dometa koje su isporučile SAD u napadu na Rusiju, piše Glas Amerike.</p>
<p>Zvaničnik je rekao da su Sjedinjene Države tražile od Ukrajine preuzimanje određenih obaveza u vezi sa upotrebom mina, uz očekivanje da će one biti raspoređene samo na ukrajinskoj teritoriji u oblastima u kojima ne žive ukrajinski civili.</p>
<p>Zvaničnik je takođe ukazao na funkciju mina, za koje su rekli da im je potrebna baterija za rad i da neće moći da se detoniraju nakon što se baterija isprazni, poslije perioda od nekoliko sati do nekoliko sedmica.</p>
<p>Ukrajinske snage pogodile su skladišta municije u ruskoj oblasti Brjanska prije zore u utorak koristeći rakete dugog dometa koje su ukrajinski zvaničnici dugo tražili od zapadnih saveznika, kako bi gađali područja koja Rusija koristi za pripremanje svojih svakodnevnih talasa napada raketama i dronovima na ukrajinske gradove.</p>
<p>Dvije strane su dale oprečna saopštenja o efikasnost napada, koji je uslijedio dva dana nakon što je objavljeno da je predsjednik SAD <b>Džo Bajden</b> preokrenuo američku politiku i odobrio upotrebu raketa većeg dometa protiv Rusije, čiji je rat protiv Ukrajine stigao do 1.000. dana trajanja.</p>
<p>Dva američka zvaničnika potvrdila su u utorak Glasu Amerike da se politika kojom se Ukrajincima zabranjuje da koriste oružje dugog dometa koje su obezbijedile SAD za gađanje vojnih ciljeva duboko u Rusiji <i>"</i>promijenila<i>".</i></p>
<p>Rusko ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da su <i>"</i>ukrajinske oružane snage sinoć napale objekat u regionu Brjanska<i>"</i> sa šest raketa ATACMS, ali da su njihove snage oborile pet raketa i oštetile šestu. Rečeno je da su komadići eksplodiranih raketa izazvali požar u vojnom objektu, ali da nije bilo žrtava.</p>
<p>Generalštab ukrajinske vojske objavio je na Fejsbuku da su njihove snage <i>"</i>nanijele štetu<i>" </i>nastalu u požaru koji je izbio na <i>"</i>skladištima sa municijom za vojsku ruskih okupatora<i>"</i> u Brjansku, oko 100 kilometara od ukrajinske granice.</p>
<p>Napad je izazvao <i>"</i>12 sekundarnih eksplozija i detonacija u području mete<i>",</i> navodi se u saopštenju, u kom se ne precizira da je korišćen ATACMS. Ali jedan ukrajinski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, potvrdio je upotrebu američkog sistema naoružanja.</p>
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGeneralStaff.ua%2Fposts%2Fpfbid02AByHjdfx3Us8jPZsWNTDeMvTRvarnHoApKSRk8HxoZAnTk36tKAfJxtJXmezCuyTl&show_text=true&width=500" width="500" height="586" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>
<p>Početni cilj koji je gađan raketnim sistemom dugog dometa bio je na daleko manjoj udaljenosti od maksimalnog dometa raketnog sistema, koji iznosi 300 kilometara. Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> dugo je tražio od SAD odobrenje za upotrebu takvih sistema za pokretanje napada na vojne ciljeve duboko u Rusiji. Do nedjelje je, međutim, Bajden pružao otpor iz straha od eskalacije tenzija između Moskve i vojnog saveza NATO predvođenog SAD, čije četiri zemlje članice graniče sa Rusijom.</p>
<p>Bajden je navodno preokrenuo svoj stav nakon što je Sjeverna Koreja poslala oko 10.000 vojnika u Rusiju da se bore zajedno sa moskovskim snagama u ruskoj oblasti Kursk koju je Ukrajina zauzela u avgustu i koju još drži pod kontrolom.</p>
<p>Bajden odlazi sa funkcije za dva mjeseca i nije jasno kakav bi stav mogao da zauzme novoizabrani predsjednik <b>Donald Tramp</b>. Tramp je bio skeptik u pogledu kontinuirane američke vojne podrške Ukrajini, tvrdeći da će okončati rat pre nego što uopšte preuzme dužnost; međutim, Tramp nije ponudio nikakav javni plan o tome kako bi to uradio.</p>
<p>Pošto Ukrajina sada ima mogućnost da ispaljuje rakete dugog dometa na Rusiju, predsjednik <b>Vladimir Putin</b> je u utorak potpisao revidiranu nuklearnu doktrinu u kojoj se navodi da se konvencionalni napad na Rusiju od strane bilo koje nacije koju podržava nuklearna sila smatra zajedničkim napadom i da može izazvati nuklearni odgovor.</p>
<p>Kada je portparol Kremlja <b>Dmitrij Peskov </b>upitan da li je revidirana doktrina izdata kao odgovor na odobrenje američke rakete, on je rekao da je predstavljena <i>"</i>blagovremeno<i>"</i> i da Putin želi da je ažurira kako bi bila<i> "</i>u skladu sa trenutnom situacijom<i>".</i></p>
<p>Kao odgovor, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće <b>Džon Kirbi </b>rekao je da Sjedinjene Države nisu iznenađene ruskim ažuriranjem svoje nuklearne doktrine, pošto je već nekoliko nedjelja Moskva signalizirala svoju namjeru da to učini. Portparol je rekao da SAD ne vide potrebu da mijenjaju svoj pristup.</p>
<p><i>- </i>Ovo je više iste neodgovorne retorike iz Rusije, koju smo vidjeli u posljednje dvije godine<i> - </i>rekao je Kirbi.</p>
<p>U ruskoj doktrini se navodi da bi nuklearno oružje moglo da se upotrijebi u slučaju masovnog vazdušnog napada koji uključuje balističke i krstareće rakete, avione, bespilotne letilice i druga letilice.</p>
<p>U njemu se navodi da će se napad na Rusiju od strane nenuklearne sile uz <i>"</i>učešće ili podršku nuklearne sile<i>"</i> smatrati njihovim <i>"</i>zajedničkim napadom na Rusku Federaciju<i>",</i> što je definicija koja bi odgovarala savezu Ukrajine i SAD.</p>
<p>Ne precizira da li bi takav napad definitivno naišao na nuklearni odgovor.</p>
<p>Peskov je rekao da je cilj ažurirane politike da potencijalni neprijatelji shvate neizbježnost odmazde za napad na Rusiju ili njene saveznike.</p>
<p>Takođe se navodi da bi Rusija mogla da upotrijebi nuklearno oružje ako druga zemlja napadne Bjelorusiju, saveznicu Moskve.</p>
<h2><b>U blizini linije fronta otkriven suzavac</b></h2>
<p>Takođe u utorak, Ukrajina je pozvala na akciju nakon što je međunarodna organizacija za nadzor hemijskog oružja saopštila da je zabranjeni gas za kontrolu nereda CS, poznat i kao suzavac, pronađen u uzorcima ukrajinskog tla iz Dnjepropetrovske oblasti.</p>
<p>Rusija nije reagovala na izvještaj Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW), koja nikome nije pripisala krivicu za upotrebu hemikalije.</p>
<p>Konvencija o hemijskom oružju striktno zabranjuje upotrebu agenasa za kontrolu nereda, uključujući CS, kada se oni koriste kao <i>"</i>metod ratovanja<i>“, </i>odnosno u izvan kontrolisanja nereda, izvijestila je agencija Frans pres.</p>
<p>CS gas izaziva iritaciju pluća, kože i očiju.</p>
<p>Obje strane su jedna drugu optuživale za upotrebu hemijskog oružja u sukobu, a zapadni saveznici Ukrajine tvrde da je Moskva koristila zabranjeno oružje.</p>
<p><i>- </i>Ruska upotreba zabranjenih hemikalija na bojnom polju još jednom demonstrira hronično rusko nepoštovanje međunarodnog prava<i> - </i>navodi se u saopštenju ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova.</p>
<p>OPCW je, međutim, naglasila da izvještaj <i>"</i>ne pokušava da identifikuje izvor ili porijeklo toksične hemikalije<i>".</i></p>

SAD šalju Ukrajini protivpješadijske mine

<p>Smanjenje uticaja koji u crnogorskoj politici imaju konstituenti vlasti na državnom nivou dio je političkog procesa koji je sve intenzivniji, a vjerujem i nezaustavljiv, ističe za portal Simptom iz Beograda<b> Darko Šuković</b>, glavni urednik Antene M.</p>
<p>Osvrćući se na nedavne rezultate lokalnih izbora u nizu lokalnih samouprava (Budva, prije toga Kotor, Podgorica), Šuković navodi da sve ukazuje da se klatno političkog raspoloženja javnog mnjenja promijenilo i otišlo ka opoziciji te da Spajićeva vlada ubrzano gubi legitimitet.</p>
<p>Ona, ističe, u društvu nije ni blizu podrške od dvije trećine kakvu praktično trenutno uživa u crnogorskom parlamentu.</p>
<p>- Nakon tri-četiri godine uspješne ‘prodaje’ priče o obračunu sa nasljeđem Demokratske partije socijalista, vlast sve teže skriva da je to bila samo maska za razaranje crnogorske države i društva. Sve je manje suverenista koji tu priču i dalje ‘kupuju’. Zato se tokom ove godine klatno vraća na opozicionu stranu – kazao je Šuković.&nbsp;</p>
<p>On napominje da je u ovom trenutku ono u, ajmo reći, srednjem položaju i otud ovakva zaglavljenost na lokalu, koji smatra da je ipak samo pitanje mjeseca kada će neko iz tzv. 30-avgustovske većine iskočiti iz tog kaveza napraviti sporazum sa opozicijom sa državnog nivoa.</p>
<p>- Podsjetimo, na nedjeljnim budvanskim izborima najuspješnije, kao i u maju mjesecu, bile su opet dvije liste iz tzv. prosrpskog korpusa “Za budućnost Budve” i “Budva, naš grad” koje međutim jedna sa drugom teško da mogu uspostaviti saradnju bez kršenja prethodno izrečenog tokom predizbornog perioda, što Budvu, imajući u vidu i drugu činjenicu, da partije, tzv. pobjednice 30. avgusta 2020. i dalje ne žele saradnju sa DPS-om, stavlja u svojevrsnu pat poziciju – kazao je Šuković za portal Simptom.&nbsp;</p>
<p>Upitan šta Crnu Goru čeka u narednom periodu, budući da je taj parališući trend već dobro uzeo maha, Šuković naglašava da je, poznajući ljudski i politički profil lidera vlasti, siguran da će ih evidentni pad podrške samo još grčevitije vezati za fotelje.</p>
<p>Navedenu tezu “I da im na pamet ne padaju vanredni izbori” objašnjava spoljnim okolnostima koje, kako kaže, idu naruku aktuelnim crnogorskim vlastodršcima.</p>
<p>- Čvrsta namjera Brisela (i Vašingtona) da i ovakvu Crnu Goru, disfunkcionalnu i vazalnu, uvedu u EU, odnosno, da sa njom do 2026. završe pregovore praktično znači da se u taj plan naših zapadnih ‘prijatelja’ ne uklapaju vanredni izbori jer bi to, po njihovom pragmatičnom rezonu, značilo gubitak barem pola godine, što bi moglo potpuno osujetiti plan. Čini mi se da u takvoj politici EU više leži Spajićeva nada da će ostati u sedlu barem još godinu i po, dvije, nego u ičemu drugom - ocjenjuje Šuković, dodajući da taj scenario ima i težak konstrukcioni problem.</p>
<p>Šuković za portal Simpom zaključuje da su Andriji Mandiću, Milanu Kneževiću i ostalim eksponentima Beograda i Moskve ulaska Crne Gore u EU puna usta, ali u praksi sve čine da se to ne desi. A tek će, kako se taj momenat bude primicao.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Šuković: Slabljenje uticaja Spajićeve vlade nezaustavljiv proces

<p>Crnogorsko srednjovjekovno crnogorsko ćirilsko štamparstvo svojom autentičnošću, tj. strukturom i umjetničkim iskazom, s jedne strane, i prihvatanjem ideja humanizma i renesense, s druge strane, slijedilo je tadašnje glavne tokove evropske kulture, rekao je sinoć u Nikšiću na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ predsjednik Matice crnogorske<b> Ivan Jovović</b>.</p>
<p>Ovom izložbom Matica crnogorska obilježava 530 godina od štampanja prve inkunabule, „Oktoiha prvoglasnika“ koja je prva ćirilična knjiga kod Južnih Slovena, štampana u državnoj štampariji dinastije Crnojevića, istakla je predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske <b>Jasmina Nikčević.</b></p>
<p>– Riječ je o burnim i teškim vremenima i trenucima crnogorske istorije. To je vrijeme borbe za opstanak crnogorske države i naroda, u teškom istorijskom trenutku već izvjesnog balkanskog ropstva pod otomansku vlast, ali treba imati na umu da su to bili burni i prelomni momenti i evropskih istorijskih i kulturnih događanja. A koliko je Crna Gora bila bliska evropskom duhu najbolje svjedoči istina da među prvima u svijetu počinje sa štampanjem knjiga i to u državnoj Crnojevića štampariji, koju je posljednji srednjovjekovni gospodar Zete Đurad Crnojević prenio sa Oboda u Cetinjski manastir. Takvim buđenjem svijesti o sebi i svojoj zemlji, snaženjem otpora i prkosa osvajačima, a posebno pokazivanjem da smo dorasli razvijenom i većem evropskom svijetu, prva državna štamparija Crnojevića predstavlja najznačajniji korak Crne Gore u povjesnici svjetske kulture – rekla je Nikčević. &nbsp;</p>
<p>Jovović je podsjetio da se hrišćanski identitet na crnogorskom prostoru tokom medievalne faze širio, između ostalog, na narodnom, tj. staroslovenskom jeziku, „prvo putem manuskripta nastalim u brojnim manastirskim odnosno samostanskim skriptorijumima, a kasnije štampanim izdanjima, čije autorstvo direktno ili indirektno vezujemo sa ličnostima sa crnogorskog prostora.“&nbsp;</p>
<p>– Izložbu „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ trebamo sagladati i u jednom širem kontekstu, kroz djelovanje slovenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija, koji su omogućili da uprkos protivljenju Rima i Carigrada slovenski jezik bude jedan od službenih jezika tada jedinstvene Hrišćanske crkve, a nakon raskola 1054. godine jedinstveni staroslovenski jezik, koji je vremenom dobijao varijacije, odnosno zasebne redakcije, opstao je u bogosluženju u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi, čije su knjige u skriptorijumima, a potom u štamparijama nastajale na glagoljici i ćirilici. Upravo, ova izložba je bila povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore, gdje publika ima priliku da se direktno upozna sa crnogorskim ćirilskim inkunabulama nastalim do kraja XV vijeka, koje predstavljaju osobenu vrijednost evropske kulture. U tom kontekstu želimo apostrofirati činjenicu da među slovesnkim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, što je bitan indikator kulturnih dometa naših predaka – rekao je Jovović.</p>
<p>Obnovljena fototipska izdanja „Psaltira s posljedovanjem“ iz 1494. godine štamparije dinastije Crnojevića i „Prazničnog mineja“ iz 1538. godine Božidara Vukovića Podgoričanina, u saradnji s institucijama nauke i kulture Republike Bugarske, pokazuju da čitava djelatnost štampe nije izolovani incident kulture koji se pojavio na tlu srednjovjekovne Crne Gore, već njen nastanak isključivo treba povezati s bogatom prepisivačkom tradicijom koja je naslijeđena iz prethodnih istorijskih epoha, istakao je on. &nbsp;</p>
<p>- Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru. Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima – rekao je Jovović.</p>
<p>Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ biće u holu Nikšićkog pozorišta do kraja novembra.</p>

Bogata zaostavština koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Emisija "Linija života": Ivona Krnić govori o svom iskustvu prilikom boravka u porodilištu

Tagovi

Zbog pokušaja krađe oko 200.000 eura prvostepeno osuđeni ukupno na šest godina i dva mjeseca

SAD šalju Ukrajini protivpješadijske mine

Šuković: Slabljenje uticaja Spajićeve vlade nezaustavljiv proces

Bogata zaostavština koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu

PRATITE TVe UŽIVO