<article>U emisiji Srećan dan predstavljamo roman „Krojač“ Jelene Bačić Alimpić, čija je promocija održana u Beranama. Donosimo priču o njenom književnom putu, inspiracijama i snazi pripovijedanja. U našem fokusu - nasilje nad ženama nije tuđa priča. Ugostićemo Mariju Todorović Tatar, autorku projekta i komunikološkinja, koja govori o obrascima ponašanja, komunikaciji u odnosima i kako prepoznati i zaustaviti nasilje koje se često odvija tiho i neprimijećeno. Naša tema je i Grad kakav jesmo – između kulture i navike.U rubrici Vježbajte sa Sanjom, instruktorka joge Sanja Čolić pokazaće nam vježbe koje vraćaju energiju i fokus za početak sedmice. Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.</article>

U emisiji Srećan dan predstavljamo roman „Krojač“ Jelene Bačić Alimpić, čija je promocija održana u Beranama.&nbsp;
Donosimo priču o njenom književnom putu, inspiracijama i snazi pripovijedanja. U našem fokusu - nasilje nad ženama nije tuđa priča.&nbsp;
Ugostićemo Mariju Todorović Tatar, autorku projekta i komunikološkinja, koja govori o obrascima ponašanja, komunikaciji u odnosima i kako prepoznati i zaustaviti nasilje koje se često odvija tiho i neprimijećeno.&nbsp;
Naša tema je i Grad kakav jesmo – između kulture i navike.
U rubrici Vježbajte sa Sanjom, instruktorka joge Sanja Čolić pokazaće nam vježbe koje vraćaju energiju i fokus za početak sedmice.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Jutro uz Srećan dan: Roman „Krojač“, prepoznavanje nasilja i joga za novi početak

U emisiji Srećan dan predstavljamo roman „Krojač“ Jelene Bačić Alimpić, čija je promocija održana u Beranama. 
Donosimo priču o njenom književnom putu, inspiracijama i snazi pripovijedanja. U našem fokusu - nasilje nad ženama nije tuđa priča. 
Ugostićemo Mariju Todorović Tatar, autorku projekta i komunikološkinja, koja govori o obrascima ponašanja, komunikaciji u odnosima i kako prepoznati i zaustaviti nasilje koje se često odvija tiho i neprimijećeno. 
Naša tema je i Grad kakav jesmo – između kulture i navike.
U rubrici Vježbajte sa Sanjom, instruktorka joge Sanja Čolić pokazaće nam vježbe koje vraćaju energiju i fokus za početak sedmice. 
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Njemački kancelar Fridrih Merc pojačao je pritisak na Evropsku komisiju (EK) da preispita potpunu zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem.
- Nećemo se i dalje pridržavati ove tvrdoglave i pogrešne zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem u EU - rekao je Merc na regionalnoj stranačkoj konferenciji svojih konzervativnih Hrišćanskih demokrata (CDU) u Magdeburgu.&nbsp;
On je dodao da je iz današnje perspektive električna mobilnost i dalje "glavni put".
Uprkos tome, postojaće i druge tehnologije pogona, poput hibridnih ili pogona s kojima ljudi možda još nijesu upoznati.&nbsp;
- Mi u politici danas ne znamo koja će tehnologija biti moguća sjutra - naveo je Merc.
On smatra da politički motivisane zabrane ne bi trebalo da dovedu do neuspjeha.
EU je 2022. odlučila da novi automobili više neće moći da emituju ugljen dioksid (CO2) od 2035, u nastojanju da se ispune klimatski ciljevi bloka.
Njemački vladajući koalicioni partneri - CDU, njena bavarska sestrinska stranka CSU i lijevocentristički Socijaldemokrati (SPD) - zalažu se za ublažavanje odluke EU o postepenom ukidanju motora s unutrašnjim sagorijevanjem.
Merc je u tom smislu napisao pismo predsjednici EK Ursuli von der Leyen.
Cilj uredbe je da se dodatno smanji emisija CO2 u saobraćaju koji šteti klimi. Međutim, budući da se električni automobili ne prihvataju dovoljno brzo, raste pritisak da se odluka poništi.
Merc je istakao da su klimatske promjene "vrlo ozbiljan problem koji niko ne bi trebalo da ospori" i koji sada utiče na mnoge kompanije, kao i na poljoprivredu i šumarstvo.
- To zahtijeva svaku moguću mjeru kako bi se pomoglo u smanjenju emisija CO2, ali ne zabranama, propisima i industrijama koje umiru, već najsavremenijom tehnologijom - rekao je on.

Merc: Nećemo se i dalje pridržavati zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem

Vlada Crne Gore promišljeno vodi viznu politiku, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, navodeći da vjeruje da će turski državljani brzo biti oslobođeni viza.
Kako prenosi portal RTCG, Ibrahimović je kazao da Vlada ozbiljno vodi politiku i da će brzo dati odgovore na izazove koji su pred Crnom Gorom.
- Vjerujem da ćemo brzo osloboditi turske državljane viza - rekao je Ibrahimović.
Kada su u pitanju državljani Rusije, Ibrahimović je naglasio da Crna Gora ima obavezu da svoju viznu politiku uskladi sa viznom politikom Evropske unije (EU).
Ibrahimović je podsjetio da je Crna Gora u obavezi da do kraja trećeg kvartala naredne godine uskladi svoju sa viznom politikom EU u potpunosti, navodeći da je to važno i u okviru poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost.
Prema njegovim riječima, Crna Gora će za nekoliko država za koje Crna Gora nije usklađena sa politikom EU morati uskladiti.
- Mi viznu politiku vodimo promišljeno i pazimo da se ona ne oslika negativno na ekonomiju -kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Vjerujem da ćemo brzo oslobodizi turske državljane viza

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da i dalje ne razumije stav Sjedinjenih Američkih Država kada je riječ o sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS), poručivši kako ne vjeruje da će Vašington promijeniti odluku i odobriti licencu, iako će, kako tvrdi, posljedice po rad rafinerije u Pančevu biti ozbiljne.
Vučić je za jednu televiziju iz Srbije rekao da je u proteklom periodu vodio "bezbroj razgovora" s američkim predstavnicima, pokušavajući dobiti jasnu informaciju zbog čega licence nema.Prema njegovim riječima, rafinerija u Pančevu prestaće s radom već u utorak, što će, kako tvrdi, drastično oboriti vrijednost kompanije.
On je naveo da je Beograd pristao poštovati sve sankcije, te čak i najavljene promjene vlasništva, ali da mu Vašington uprkos tim obećanjima ne daje konkretne razloge.Američke sankcije NIS-u uvedene su, tvrdi Vučić, kako bi se iz kompanije isključio ruski menadžment i kasnije rusko vlasništvo. Ipak, dodaje, logiku ovakvog poteza ne vidi.
- Mi smo mala zemlja i ne možemo funkcionisati bez nafte. Imamo jedan jedini naftovod, a Hrvati su ga zatvorili istog trenutka kada su sankcije stupile na snagu. Kažem im da ćemo sve ispoštovati, ali dobijam odgovor bez jasnog obrazloženja - rekao je on.
Vučić tvrdi da SAD insistira na detaljima vlasničke strukture kupca, iako je, kako kaže, Srbija već dala državne garancije da će se promjene dogoditi.
- Oni kažu da nismo imali dovoljno vremena. Mi nijesmo vlasnici kompanije, kako da to riješimo? Niti smo komunisti, niti fašisti da nešto otimamo - rekao je on.
Dodao je i da vjeruje kako američki predsjednik Donald Trump nije upoznat s detaljima slučaja, jer su "odluke donošene na nižim nivoima".
Vučić je ocijenio i da u Vašingtonu vlada nervoza zbog situacije u Ukrajini, što, kako kaže, utiče i na odnos prema Beogradu.
- Onda ćemo biti krivi i jednima i drugima. I Amerikancima i Rusima", izjavio je on.
Govoreći o predstojećim sastancima, Vučić je najavio da u ponedjeljak očekuje "važan razgovor" na kojem će pokušati pronaći rješenje, ali da računa s tim da se SAD neće oglašavati po pitanju licence.
- Njih ne zanima kolika je šteta u Srbiji. Rusima je bitno vlasništvo, i to je to. Ali ne mogu ni njih kriviti, jer oni ovo nijesu izazvali - rekao je on, naglasivši da odnosi Moskve i Beograda istorijski nikada nijesu bili "divni", te nabrojao ključne periode sovjetsko-jugoslovenskih razmirica.
Vučić je rekao da je svjestan da nije popularan u međunarodnim centrima moći.
- Nijesam omiljen lik ni u Vašingtonu, ni u Briselu, ni u Moskvi. I baš zbog toga sam najponosniji -poručio je on.

Vučić o NIS-u: Niti smo komunisti, niti fašisti da nešto otimamo

Težak poraz naših rukometašica od Španije u posljednjem meču prve faze – 26:31. Nakon meča selektorka Suzana Lazović istakla je da je ključ poraza bila loša odbrana.
- Mislim da je problem bio u odbrani od početka do kraja utakmice. Nismo imali rješenje za te neke stvari koje smo dogovarali, koje su na svim utakmicama bile vidne u igri Španije. Ono što je danas trebalo da bude glavno, ta odbrana, nije bila na nivou, ali se nakon toga i nesigurnost prenijela u napadu. Dosta promašenih zicera, dosta nesigurnosti, dosta tehničkih grešaka. Idemo dalje, ništa nije izgubljeno i dalje smo u igri, sve je moguće. Pogledaćemo ovu utakmicu, vidjeti koje su to greške, pokušati da ispravimo i idemo dalje - dodala je ona.&nbsp;
Crna Gora u narednu fazu prenosi dva boda, a protivnici će joj biti domaćin Njemačka, Srbija i Island.
- Očekivano je bilo da će Njemačka u svojoj grupi biti prva, prenijeti četiri boda. Sigurno da bi nam mnogo značilo da smo prenijeli sva četiri boda, ali danas svi igraju rukomet i selekcije iz naše grupe će imati šta da pokažu. Nećemo se predati, biće velika borba, na nama je da se spremimo za sva tri protivnika i da damo sve od sebe, bez kalkulacija idemo protiv sva tri protivnika - istakla je Lazović.&nbsp;

Lazović: Odbrana nije bila na nivou, dosta tehničkih grešaka

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Jutro uz Srećan dan: Roman „Krojač“, prepoznavanje nasilja i joga za novi početak

Merc: Nećemo se i dalje pridržavati zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem

Ibrahimović: Vjerujem da ćemo brzo oslobodizi turske državljane viza

Vučić o NIS-u: Niti smo komunisti, niti fašisti da nešto otimamo

Lazović: Odbrana nije bila na nivou, dosta tehničkih grešaka

PRATITE TVe UŽIVO