<article>Danas u našoj državi još uvijek postoje škole koje nijesu pristupačne za djecu u kolicima, šalteri iza previsokih pultova i dokumenta koja nijesu dostupna slijepim i slabovidim osobama. Sve su to prepreke koje se ne zovu „invaliditet“, već diskriminacija i nepravda, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.Kako se navodi u saopštenju, zajednički moramo raditi na mijenjanju takvog stanja.- Ukoliko zaista želimo pokrenuti promjene, uvijek prvo pođemo od sebe. U tom smislu, izuzetno nam je drago što će već u narednoj godini zgrada Predsjednika Crne Gore dobiti prilaz prilagođen potrebama osoba sa invaliditetom. Državne institucije su ogledalo naše svijesti i inkluzivnosti, i kao takve moraju biti prilagođene standardima postavljenim u razvijenim zemljama - ističe se u saopštenju. Kako se naglašava, potreban nam je pravičan pristup, bez diskriminacije i zasnovan na ljudskim pravima.- Osobe sa invaliditetom su neizostavan dio našeg društva, a na nama je da im obezbijedimo uslove i mogućnost da ostvare doprinos kakav mogu i zaslužuju. Na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, želimo jasno da poručimo: ovo nije tema jednog dana u godini. Ovo je trajna obaveza države i svakog od nas. Samo društvo u kome svi njegovi građani ostvaruju jednaka prava i zakonsku zaštitu dostojno je budućnosti koju želimo za sve nas - zaključuje se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore. </article>

Danas u našoj državi još uvijek postoje škole koje nijesu pristupačne za djecu u kolicima, šalteri iza previsokih pultova i dokumenta koja nijesu dostupna slijepim i slabovidim osobama. Sve su to prepreke koje se ne zovu „invaliditet“, već diskriminacija i nepravda, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.
Kako se navodi u saopštenju, zajednički moramo raditi na mijenjanju takvog stanja.
- Ukoliko zaista želimo pokrenuti promjene, uvijek prvo pođemo od sebe. U tom smislu, izuzetno nam je drago što će već u narednoj godini zgrada Predsjednika Crne Gore dobiti prilaz prilagođen potrebama osoba sa invaliditetom. Državne institucije su ogledalo naše svijesti i inkluzivnosti, i kao takve moraju biti prilagođene standardima postavljenim u razvijenim zemljama - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se naglašava, potreban nam je pravičan pristup, bez diskriminacije i zasnovan na ljudskim pravima.
- Osobe sa invaliditetom su neizostavan dio našeg društva, a na nama je da im obezbijedimo uslove i mogućnost da ostvare doprinos kakav mogu i zaslužuju. Na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, želimo jasno da poručimo: ovo nije tema jednog dana u godini. Ovo je trajna obaveza države i svakog od nas. Samo društvo u kome svi njegovi građani ostvaruju jednaka prava i zakonsku zaštitu dostojno je budućnosti koju želimo za sve nas - zaključuje se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

Jakov Milatović na konferenciji za medije na Cetinju

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Kabinet Predsjednika: Potreban pravičan pristup, bez diskriminacije i zasnovan na ljudskim pravima

Danas u našoj državi još uvijek postoje škole koje nijesu pristupačne za djecu u kolicima, šalteri iza previsokih pultova i dokumenta koja nijesu dostupna slijepim i slabovidim osobama. Sve su to prepreke koje se ne zovu „invaliditet“, već diskriminacija i nepravda, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.
Kako se navodi u saopštenju, zajednički moramo raditi na mijenjanju takvog stanja.
- Ukoliko zaista želimo pokrenuti promjene, uvijek prvo pođemo od sebe. U tom smislu, izuzetno nam je drago što će već u narednoj godini zgrada Predsjednika Crne Gore dobiti prilaz prilagođen potrebama osoba sa invaliditetom. Državne institucije su ogledalo naše svijesti i inkluzivnosti, i kao takve moraju biti prilagođene standardima postavljenim u razvijenim zemljama - ističe se u saopštenju. 
Kako se naglašava, potreban nam je pravičan pristup, bez diskriminacije i zasnovan na ljudskim pravima.
- Osobe sa invaliditetom su neizostavan dio našeg društva, a na nama je da im obezbijedimo uslove i mogućnost da ostvare doprinos kakav mogu i zaslužuju. Na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, želimo jasno da poručimo: ovo nije tema jednog dana u godini. Ovo je trajna obaveza države i svakog od nas. Samo društvo u kome svi njegovi građani ostvaruju jednaka prava i zakonsku zaštitu dostojno je budućnosti koju želimo za sve nas - zaključuje se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti Demokratska partija socijalista (DPS) traži osnivanje ustanova za podršku osobama iz spektra autizma.
To je na pres konferenciji saopštila poslanica DPS-a Zoja Bojanić-Lalović.
- Znate da je, prema procjenama međunarodnih organizacija, jedno od stotinu djece na spektra autizma - navela je Bojanić-Lalović ističući da je ova situacija u Crnoj Gori u porastu.
Prema njenim riječima, u podgoričkom Dnevnom centru 16 polaznika od 20 je na spektru autizma.
- U nekim drugim dnevnim centrima taj procenat je do 80 odsto. Sve to traži da se država sistemski uključi u rješavanje ovog pitanja jer postojeći dnevni centri u pojedinim opštinama nijesu doboljno opremljeni ni kadrovski ni infrastrukturno - naglasila je Bojanić-Lalović ukazujući i na to da u većini opština ovi centri uopšte ne postoje.
Kako je istakla, pravo korišćenja usluga dnevnog centra imaju djeca sa razvojnim smetnjama uzrasta do 27 godina.
- Struktura korisnika ovih ustanova je zahtjevna, a postojeći kapaciteti su nedovoljni za smještaj zainteresovanih. U istom prostoru borave djeca od devet do 22 godine. Takav je slučaj u Podgorici - kazala je poslanica DPS-a cijeneći da sve to ukazuje da dosadašnji način funkcionisanja ovih ustanova ne može efikasno zadovoljiti potrebe korisnika.
Ukazujući da djeca imaju različite kognitivne, fizičke, emiconalne i socijalne potrebe u odnosu na odrasle, Bojanić-Lalović je poručila da bi program i aktivnosti u dnevnom centru trebalo da budu prilagođene specifičnom uzrastu kako bi bili efikasni.
- Iz navedenog proizilazi da ovakav način funkionisanja dnevnih centara ne uvažava specifičnosti djece i odraslih iz spektra autizma, te da postoje brojne razlike u razvojnim potrebama, ciljevima programa i bezbjednosnim standardima u radu sa ovom populacijom - navela je ona dodajući da je zato važno unaprijediti zakonski okvir koji uređuje ovu materiju.
DPS je, kaže, ubijeđen da će ih ovo pitanje ujediniti.
- I da će većina prevazići dnevnu politiku, pozitivno reagovati i prevazići ustaljeni odnos da ne valja sve ono što dolazi od DPS-a. Nadamo se da ćemo probuditi empatiju i svijest da ovoj ranjivoj kategoriji treba podrška - zaključila je Bojanić-Lalović.

DPS traži osnivanje ustanova za podršku osobama sa spektra autizma: Dnevni centri u nekim opštinama nijesu dovoljno opremljeni, u većini ni ne postoje

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da posjeti njegovu zemlju i učestvuje u uništavanju laboratorija za kokain.
Ove izjave dolaze nakon što je Tramp izjavio da svaka zemlja koja švercuje drogu u Sjedinjene Američke Države može biti napadnuta "ne samo Venecuela".
Tramp je upozorenje izrekao tokom sastanka kabineta u utorak u Bijeloj kući, gdje je posebno istakao Kolumbiju zbog proizvodnje kokaina i njegovog slanja u SAD.
- Čujem da Kolumbija, država Kolumbija, pravi kokain. Imaju fabrike za proizvodnju kokaina, u redu, i onda nam prodaju svoj kokain - rekao je Tramp dodajući da svi koji to rade i prodaju ga u SAD mogu biti meta napada.
Petro je brzo reagovao na Trampove riječi u objavi na društvenim mrežama, ističući da je njegova vlada uništila 18.400 laboratorija za kokain "bez raketa".
- Dođite u Kolumbiju, gospodine Tramp. Dođite sa mnom i pokazaću vam kako se uništavaju, jedna laboratorija svakih 40 minuta kako bi se spriječilo da kokain stigne u SAD - poručio je on.
Petro je takođe naveo da prijetnje Kolumbiji predstavljaju narušavanje suvereniteta, što je, kako je rekao, objava rata "koja će probuditi jaguara".
- Ne uništavajte dva vijeka diplomatskih odnosa. Već ste me oklevetali, ne nastavljajte tim putem - rekao je Petro, očito se osvrćući na Trampove ranije javne tvrdnje da je kolumbijski lider uključen u trgovinu drogom.
Zatim je dodao da "ako postoji zemlja koja je pomogla da se zaustave hiljade tona kokaina kako ga Amerikanci ne bi konzumirali, to je Kolumbija".
Kolumbijski predsjednik mu je uputio poruke u kojima navodi da Trampove riječi smatra objavom rata.
- Nemojte prijetiti našem suverenitetu jer je to gotovo kao objava rata - napisao je Petro.
Kolumbija ostaje dominantan izvor kokaina koji ulazi u SAD: Prema američkoj Upravi za borbu protiv droga (DEA), 84 posto zaplijenjene droge u SAD-u 2024. godine poticalo je iz Kolumbije.
Trampova administracija rasporedila je ogromnu vojnu silu u region Latinske Amerike pod izgovorom suzbijanja protoka droge iz Venecuele u SAD, te je izvela raketne napade na plovila u Tihom okeanu i Karipskom moru, pri čemu su ubijene najmanje 83 osobe.

Kolumbija ozbiljno shvatila Trampove prijetnje: To je objava rata koja će probuditi jaguara, ne idite tim putem

Usluga povremenog hraniteljstva – neophodna je roditeljima djece sa smetnjama u razvoju, jer pruža stvarni predah i rasterećenje koje drugi servisi ne mogu zamijeniti, poručeno je na završnoj konferenciji projekta „Put ka inkluzivnom djetinjstvu".
Sa događaja je poručeno da se razvoj usluge povremenog hraniteljstva mora posmatrati kao strateški prioritet i da je njeno širenje na Berane i druge opštine ključno za podršku porodicama, ali i da je potrebno obezbijediti stabilno, trajno i sistemsko finansiranje, kako se usluge ne bi oslanjale isključivo na projektne cikluse.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković je, u ime orgabizatora, zahvalila se partnerima i saradnicima na projektu, posebno Centru za socijalni rad Berane, Andrijevica i Petnjica i Domu zdravlja Berane, na podršci u pripremi i realizaciji konferencije. 
Ona je istakla da je Savez, kroz ovaj projekat, u Podgorici realizovao uslugu povremenog hraniteljstva – predah roditeljstvu u trajanju od tri mjeseca, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 
Kako je navela, ta usluga se sprovodi uz angažovanje licenciranog hranitelja, čime je osiguran kvalitet, profesionalna podrška i puna primjena standarda socijalne i dječje zaštite. 
Ćirković je naglasila da je upravo pružanje ove usluge pozitivan rezultat ovog projekta, koji ukazuje koliko je važno dalje širenje ove usluge širom Crne Gore.
Direktor Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica Petar Pajković je istakao značaj razvoja i uvođenja usluge povremenog hraniteljstva na lokalnom nivou.
On je naglasio da bi uvođenje ove usluge u Beranama imalo veliki značaj za porodice koje brinu i imaju djecu sa smetnjama i poteškoćama u razvoju, te da postoji realna potreba da ona zaživi i postane trajno dostupna u ovoj zajednici.
Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović predstavio je rezultate projekta i istakao važnost razvoja usluga hraniteljstva uz podršku, naglašavajući da je upravo predah roditeljstvu jedna od najefikasnijih usluga koje sistem može ponuditi porodicama djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i njihovim porodicama.
Suzana Milović je, prezentujući samo uslugu, potencijalne korisnike, pružaoce, izazove u praksi i predloge razrješenja, ukazala na važnosti kontinuiranog osnaživanja porodica, ali i edukaciju stručnjaka i potencijalnih hraniteljskih porodica.
Ekspertkinja iz Novog Sada, Ivana Koprivica je podijelila uporedne modele dobre prakse iz regiona i Evrope, a zatim i preporuke koje bi Crna Gora mogla primijeniti kada je u pitanju razvoj usluge povremenog porodičnog smještaja.
Konferencija je, kako je saopšteno, završena porukom da svako može postati povremeni hranitelj i pružiti podršku roditeljima i mogućnost za predah. 
- Uslugom se djeci sa smetnjama i teškoćama u razvoju daje bogati društveni i socijalni aspekat u svakodnevnoj oblasti života, dok hraniteljska porodica njeguje solidarnost, empatiju, ljubav i vezu za cijeli život - navodi se u saopštenju
Završna konferencija projekta „Put ka inkluzivnom djetinjstvu“, koji realizuje Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Podgorica, a u saradnji sa JU Centar za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica i JZU Dom zdravlja „Dr Nika Labović“ Berane, održana je u utorak u Amfiteatru Doma zdravlja u Beranama.
 Projekat finansira Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Uslugu povremenog hraniteljstva učiniti dostupnom roditeljima širom Crne Gore

Ako se Venera u natalnoj karti nađe u zemljanom znaku – Biku, Djevici ili Jarcu – to može biti jedan od značajnijih pokazatelja da je osoba sklonija posesivnosti u odnosima i onome što joj pričinjava zadovoljstvo. „Venera u zemljanim znacima voli da ono što gradi ostane u njenom vlasništvu“, rekao je u emisiji Srećan dan na Televiziji E astropsihološki konsultant Nenad Gogić.
Ljubomora je, objašnjava on, povezana sa emocijama, a „iza ljubomore se uvijek krije strah da će osoba kao partner ili partnerka biti, kako kaže, zamijenjena nekom trećom osobom“.
Gogić naglašava da posesivnost nije isto što i ljubomora, već obrazac ponašanja koji karakteriše želja za kontrolom. To su, dodaje, osobe koje „žele da imaju određeni stepen kontrole nad samim odnosom“.
- Posesivnost ne mora uvijek da bude pogrešna, u određenom stepenu ona je i zdrava. U partnerstvu se kroz zdravu posesivnost pokazuje prije svega briga za partnera – da li mu je ugodno, da li je sve kako treba, biti tu od pomoći, kroz savjet ako je na putu nekog razvoja poslovnog ili ličnog. Tako da je posesivnost u zdravim granicama potrebna i poželjna, jer bi druga strana pomislila da vama uopšte nije stalo do te osobe - rekao je Gogić.
Ukazuje i na suprotnu krajnost – ljude koji svakodnevno zahtijevaju potvrdu posebnog interesovanja i brige, što je često, kako navodi, patološki obrazac.
Kada je riječ o natalnoj astrologiji, Gogić objašnjava da posesivnošću vlada Pluton, planeta koja izvorno vlada znakom Škorpiona. To je, kaže, prvi parametar koji astrolog posmatra kada želi da procijeni stepen posesivnosti kod neke osobe.
- Pluton je spora, generacijska planeta, što znači da sve osobe rođene u istoj godini imaju Pluton u istom znaku. Zbog toga ne možemo ulaziti u individualnu prognozu, osim ako osoba u svom natalu nema naglašene elemente škorpionske energije – kroz znak, podznak ili Mjesec. U tim situacijama ovo uzimamo kao prvi parametar. S obzirom na to da Venera govori ne samo o ljubavi i partnerskim odnosima, nego i o onome što volimo da posjedujemo i o novcu, ona će nam najprije reći u kom pravcu ide ta naša posesivnost – da li je zdrava ili ne, da li smo okrenuti ka zdravom odnosu u kojem lijepo kontrolišemo tu potrebu za posesivnošću koju svako od nas nosi. Može ta osobina da se ispravi i da se oslobodimo toga - zaključio je Gogić.

Gogić: Posesivnost u zdravim granicama je potrebna i poželjna

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Kabinet Predsjednika: Potreban pravičan pristup, bez diskriminacije i zasnovan na ljudskim pravima

DPS traži osnivanje ustanova za podršku osobama sa spektra autizma: Dnevni centri u nekim opštinama nijesu dovoljno opremljeni, u većini ni ne postoje

Kolumbija ozbiljno shvatila Trampove prijetnje: To je objava rata koja će probuditi jaguara, ne idite tim putem

Uslugu povremenog hraniteljstva učiniti dostupnom roditeljima širom Crne Gore

Gogić: Posesivnost u zdravim granicama je potrebna i poželjna

PRATITE TVe UŽIVO