<article>Politička prepucavanja, vijesti iz hronike... preplavljuju našu svakodnevicu i teme naših razgovora u društvu. Međutim, sve te negativne informacije koje nas opterećuju iz dana u dan mogu da nestanu i da se zaborave, barem na tren, kada se govori o dobrim ljudima i djelima bez obzira gdje se ona desila i ko ih uradio.Srce je ipak punije kada se govori o našem sugrađaninu, komšiji, prijatelju...Aleksandar Mišnić iz Mojkovca je u nedjelju za Mojkovčane postao heroj, kada je bez razmišljanja o posljedicama i opasnosti po sopstveni život, u posljednjem momentu skočio u hladnu Taru i sigurne smrti spasio sugrađanina kojeg je rijeka već polako uzimala pod svoje.Mišnić je tog dana bio blizu svog doma kada je vidio da je mladić skočio sa mosta na Tari. - Trčao sam nasipom nekih 400 metara, jer sam vidio da voda već nosi tijelo. U jednom momentu nisam znao kuda da priđem a već sam vidio da će voda da ga odnese niže niz rijeku gdje ga više ne bih mogao stići. Morao sam da uđem kroz gusto rastinje i da ga izvučem -kazao je Mišnić u razgovoru za Antenu M.Hrabri Mojkovčanin ni sekunde nije oklijevao, već je ugrabio momenat da uskoči u Taru i sugrađanina izvuče na sigurno.- Izvukao sam ga na nekih 300 metara od samog mjesta gdje je skočio, on je bio u polusvjesnom stanju, ja sam ga izvukao na obalu i tu su mi prišli drugi ljudi u pomoć, na magistrali su nas već čekala kola hitne pomoći. Momak je bio vidno ugruvan i sa povredama, koljena i nogu ali sada je u stabilnom stanju - poručuje Mišnić.Primjeri poput hrabrog djela Aleksandra Mišnića iz Mojkovca podsjećaju nas na to koliko su važni solidarnost, humanost i spremnost da se pomogne drugima.U vremenu u kojem često slušamo o podjelama i sukobima, ovakvi postupci podvlače važnost zajedništva i međuljudske podrške.Mišnićeva hrabrost pokazuje da nisu potrebne titule, posebne vještine ili priznanja da bi neko postao heroj.Dovoljno je imati srce i volju da se u ključnim trenucima nečiji tuđi život stavi ispred svog.</article>

Politička prepucavanja, vijesti iz hronike... preplavljuju našu svakodnevicu i teme naših razgovora u društvu. Međutim, sve te negativne informacije koje nas opterećuju iz dana u dan mogu da nestanu i da se zaborave, barem na tren, kada se govori o dobrim ljudima i djelima bez obzira gdje se ona desila i ko ih uradio.
Srce je ipak punije kada se govori o našem sugrađaninu, komšiji, prijatelju...
Aleksandar Mišnić iz Mojkovca je u nedjelju za Mojkovčane postao heroj, kada je bez razmišljanja o posljedicama i opasnosti po sopstveni život, u posljednjem momentu skočio u hladnu Taru i sigurne smrti spasio sugrađanina kojeg je rijeka već polako uzimala pod svoje.
Mišnić je tog dana bio blizu svog doma kada je vidio da je mladić skočio sa mosta na Tari.&nbsp;
- Trčao sam nasipom nekih 400 metara, jer sam vidio da voda već nosi tijelo. U jednom momentu nisam znao kuda da priđem a već sam vidio da će voda da ga odnese niže niz rijeku gdje ga više ne bih mogao stići. Morao sam da uđem kroz gusto rastinje i da ga izvučem -kazao je Mišnić u razgovoru za Antenu M.
Hrabri Mojkovčanin ni sekunde nije oklijevao, već je ugrabio momenat da uskoči u Taru i sugrađanina izvuče na sigurno.
- Izvukao sam ga na nekih 300 metara od samog mjesta gdje je skočio, on je bio u polusvjesnom stanju, ja sam ga izvukao na obalu i tu su mi prišli drugi ljudi u pomoć, na magistrali su nas već čekala kola hitne pomoći. Momak je bio vidno ugruvan i sa povredama, koljena i nogu ali sada je u stabilnom stanju - poručuje Mišnić.
Primjeri poput hrabrog djela Aleksandra Mišnića iz Mojkovca podsjećaju nas na to koliko su važni solidarnost, humanost i spremnost da se pomogne drugima.
U vremenu u kojem često slušamo o podjelama i sukobima, ovakvi postupci podvlače važnost zajedništva i međuljudske podrške.
Mišnićeva hrabrost pokazuje da nisu potrebne titule, posebne vještine ili priznanja da bi neko postao heroj.
Dovoljno je imati srce i volju da se u ključnim trenucima nečiji tuđi život stavi ispred svog.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mojkovac

Aleksandar Mišnić

Društvo

Kako je Mojkovčanin postao heroj grada: Mladog sugrađanina spasio sigurne smrti

Politička prepucavanja, vijesti iz hronike... preplavljuju našu svakodnevicu i teme naših razgovora u društvu. Međutim, sve te negativne informacije koje nas opterećuju iz dana u dan mogu da nestanu i da se zaborave, barem na tren, kada se govori o dobrim ljudima i djelima bez obzira gdje se ona desila i ko ih uradio.
Srce je ipak punije kada se govori o našem sugrađaninu, komšiji, prijatelju...
Aleksandar Mišnić iz Mojkovca je u nedjelju za Mojkovčane postao heroj, kada je bez razmišljanja o posljedicama i opasnosti po sopstveni život, u posljednjem momentu skočio u hladnu Taru i sigurne smrti spasio sugrađanina kojeg je rijeka već polako uzimala pod svoje.
Mišnić je tog dana bio blizu svog doma kada je vidio da je mladić skočio sa mosta na Tari. 
- Trčao sam nasipom nekih 400 metara, jer sam vidio da voda već nosi tijelo. U jednom momentu nisam znao kuda da priđem a već sam vidio da će voda da ga odnese niže niz rijeku gdje ga više ne bih mogao stići. Morao sam da uđem kroz gusto rastinje i da ga izvučem -kazao je Mišnić u razgovoru za Antenu M.
Hrabri Mojkovčanin ni sekunde nije oklijevao, već je ugrabio momenat da uskoči u Taru i sugrađanina izvuče na sigurno.
- Izvukao sam ga na nekih 300 metara od samog mjesta gdje je skočio, on je bio u polusvjesnom stanju, ja sam ga izvukao na obalu i tu su mi prišli drugi ljudi u pomoć, na magistrali su nas već čekala kola hitne pomoći. Momak je bio vidno ugruvan i sa povredama, koljena i nogu ali sada je u stabilnom stanju - poručuje Mišnić.
Primjeri poput hrabrog djela Aleksandra Mišnića iz Mojkovca podsjećaju nas na to koliko su važni solidarnost, humanost i spremnost da se pomogne drugima.
U vremenu u kojem često slušamo o podjelama i sukobima, ovakvi postupci podvlače važnost zajedništva i međuljudske podrške.
Mišnićeva hrabrost pokazuje da nisu potrebne titule, posebne vještine ili priznanja da bi neko postao heroj.
Dovoljno je imati srce i volju da se u ključnim trenucima nečiji tuđi život stavi ispred svog.

Cijeneći naš rad i kvalitet, uprava Bemaxa je na osnovu naših postignutin rezultata, brojnosti rukometašica u klubu, prepoznala veliki potencijal i potrebu da pomogne u nastavku ostvarivanja boljih rezultata naše đece. Unaprijed se radujemo nastavku saradnje i zahvaljujemo kompaniji BEMAX i izvršnom direktoru Miladinu Mijajloviću na podršci i prilici da nastavimo dalje u nadi da će ista donijeti bolje rukometne rezultate, ne samo u našem kolektivu, već i u državi Crnoj Gori sa novim rukometnim nadama, koje ćemo slaviti kroz njihove rezultate i ostvarenja, poručila je Zorica Đurović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920100920_1536b4aabfbfc0759dea9d04507c76f0cbb87c3d53e50efeefb0ba3fbfbb843d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920100920_1536b4aabfbfc0759dea9d04507c76f0cbb87c3d53e50efeefb0ba3fbfbb843d" data-rendition-name="original" width="1179" height="1162" loading="lazy" alt="Bemax"> </figure>  Ovom podrškom klub će stvoriti još bolje uslove za rad, omasoviti interesovanje djece za rukomet a to je preduslov za bolje rezultate i dobra djela. Za sve nove pobjede - zajedno smo jači.

(FOTO) ŽRK "PODGORICA BEMAX" sa novim nazivom u zajedničke pobjede

Dosadašnji tok kampanje za izbore u Podgorici obilježila je zloupotreba javnih resursa od onih partija koje su u lokalnoj vlasti i većine političkih subjekata koji čine vlast na državnom nivou - ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
U kampanji za lokalne izbore su, kako je precizirao, kao ključne teme nametnute poreske i fiskalne reforme koje se sprovode na državnom nivou, raspisivanje tendera za idejni projekat izgradnje obilaznice oko Podgorice, prisvajanje rekonstrukcija fasada i otvaranje mobilnih pijaca, te obećanja građanima i građankama pomoći oko putne infrastrukture i rasvjete.
- Sve zajedno ne predstavljaju ništa drugo do potpuno očigledne primjere zloupotrebe javnih funkcija i javnih resursa sa ciljem stvaranja institucionalne prednosti na izborima. Kampanje predvode visoki državni funkcioneri stavljajući javne funkcije u službu pojedinačnih izbornih lista, na kojima su i funkcioneri u administraciji i javni službenici i namještenici koji bi u demokratskim zemljama trebalo da budu garant očuvanja neutralnosti i profesionalnosti javne uprave. U toku ove kampanje su potpuno izbrisane granice između državnog (javnog) i partijskog interesa - ističe Koprivica.
Važno obilježje dosadašnje kampanje predstavlja, kako dodaje, i neodlučnost Agencije za sprječavanje korupcije koja je zasad propustila da sankcioniše potpuno jasna i nedvosmislena kršenja zakona.
- Kampanja je po opštem ambijentu dominantnije fokusirana na uticaj izbora na stabilnost Vlade Crne Gore, a manje na rješavanje nagomilanih lokalnih problema građana i građanki Podgorice, iako postoje liste koje zaista imaju lokalne programe. Srpska pravoslavna crkva je i u ovim izborima davala javne izjave koje se mogu tumačiti kao favorizovanje jednih lista u odnosu na druge - naveo je Koprivica.
Kampanja za lokalne izborne u Podgorici bazirana je, prema njegovim riječima, na zloupotrebi javnih resursa od političkih subjekata koji čine vlast na lokalnom i većine političkih subjekata koji čine vlast na državnom nivou.
- Tako nam je i sam predsjednik Vlade Milojko Spajić, prilikom predaje liste “Evropa sad - Demokrate - još jače - prof. dr Saša Mujović” za lokalne izbore u Podgorici, kojoj je prisustvovao, poručio da će samo tri dana poslije izbora prosječna zarada biti 1.000 eura. Kao centralna tema kampanje su nametnute poreske i fiskalne reforme i program Evropa sad 2. U igri odbrane i napada se opet gađamo obećanjima i platama i penzijama, prijetnjama ekonomskim kolapsom, prisvajanjem zasluga za rezultate koje tek treba da vidimo. A ti rezultati, uspjesi ili promašaji, kako god bude, plaćaće se od fiskalnih prihoda u kojima učestvuju svi građani i građanke i cijela privreda, iz javnog budžeta koji je svih nas, a ne vlasti ili partije koja njim trenutno upravlja - kazao je Koprivica.
<h2>Funkcionerska kampanja</h2>
Predizborni period poslužio je, kako je ocijenio, i kao idealan termin da recimo gradonačelnica Olivera Injac potpiše Sporazum o sufinansiranju radova Glavnog grada i Uprave za saobraćaj, koji je korak ka realizaciji izgradnje Bulevara Vojislavljevića.
- Glavni grad je objavio i poziv poljoprivrednicima da se prijave na javni poziv u sklopu Programa podsticajnih mjera podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju, ali i raspisao javni poziv za prvake kojim se dodjeljuje iznos od 50 eura povodom početka školske godine - dodaje Koprivica.
Primjer funkcionerske kampanje je, kako je naveo, i zajednička posjeta predsjednika države Jakova Milatovića i zamjenika gradonačelnice Luke Rakčevića vatrogascima glavnog grada, čime je nezvanično i najavljen njihov koalicioni nastup na lokalnim izborima.&nbsp;
- Osim toga, Rakčević je u prethodnom periodu posjetio i ŽRK Budućnost, obavještavao javnost o rekonstrukcijama fasada uz poruku “idemo dalje! Za bolji grad” , kako ujedno i glasi njihov slogan za predstojeće lokalne izbore, uz isticanje broja 10, a u predizborne svrhe uz poruku “za naš grad” objavio je i fotografije sa otvaranja pokretne pijace u Zagoriču. Jasno je da je riječ o konkretnim primjerima ostvarivanja institucionalne prednosti i ubiranja političkih poena - ističe Koprivica.
Zloupotrebu institucionalne prednosti pokazuje, kako dodaje, i primjer razgovora izvršnog direktora preduzeća “Putevi” Radoša Zečevića i predsjednice Skupštine Glavnog grada Jelene Borović Borovinić, ujedno i nositeljke liste "Grad svih nas", sa građanima i građankama tokom partijskih obilazaka određenih djelova grada. Riječ je konkretnom obećanju rješavanja problema u vezi sa rekonstrukcijom ulice u kojoj građani žive i čiji se neriješeni problemi zloupotrebljavaju u kampanji.
- Kao eklatantan primjer zloupotrebe javnih resursa u izborne svrhe u ovoj kampanji se izdvojila i odluka Glavnog Grada o besplatnom javnom prevozu na osnovu koje je tokom septembra obezbijeđen besplatan prevoz za sve korisnike linija kojima upravlja lokalno javno preduzeće Putevi. Ovakva odluka dodatno predstavlja i direktno kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), koji eksplicitno zabranjuje subvencioniranje u plaćanju komunalnih usluga koje pružaju privredna društva čiji je osnivač i/ili potpuni ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave, u periodu od raspisivanja do dva mjeseca nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora.&nbsp;
<h2>Potrebne hrabre institucije</h2>
Nakon što je prvobitno dala mišljenje da je ovo u skladu sa zakonom, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je s pravom to mišljenje revidirala i javno saopštila da je u toku postupak za utvrđivanje da li je došlo do kršenja zakona, a Glavni grad je uprkos tome nastavio sa pružanjem besplatnog prevoza.&nbsp;
- Međutim, ako se odluka u ovom postupku ne donese prije dana održavanja izbora, ona onda više nema nikakvog smisla jer će omogućiti da se nezakonito ponašanje nagradi. ASK je prethodnih godina istrajavala u zakašnjelim reakcijama, izbjegavajući konfrontiranje sa nosiocima političke moći, i na taj način obesmišljavajući primjenu zakona. Postupanje u tekućim izborima će biti jasan indikator je li se tu nešto zaista promijenilo - naveo je Koprivica.
Očekuju i da AsK da provjeri da li se Program mjera za podsticanje razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Glavnog grada realizuje u skladu sa ograničenjima mjesečne potrošnje propisanim u ZFPSIK, budući da se prema zvanično dostupnim informacijama odluke o isplatama donose u predizbornom periodu, te da provjeri i usklađenost sa zakonom dodjela jednokratne pomoći prvacima.
- Jasno je da javne službe ne mogu u potpunosti stati sa radom u toku izbora, ali je jednako i jasno i očigledno kad se aktivnosti tempiraju pred izbore, a prednost na izborima pokušava steći korišćenjem budžetskih resursa. Iz ASK-a je, takođe, saopšteno da su u toku i drugi postupci zbog sumnji u kršenje zakona, a koji se odnose na kampanju trećih lica i funkcionersku kampanju. Očekujemo od ASK da transparentno informiše javnost o kojim se postupcima radi i da u najkraćem roku, a svakako prije održavanja izbora, izvijesti o njihovim ishodima - kazao je Koprivica.
<h2>Kampanja koja briše razlike između partije i države</h2>
Kampanje predvode visoki državni funkcioneri stavljajući javne funkcije u službu pojedinačnih izbornih lista, na kojima su i funkcioneri u administraciji i javni službenici i namještenici koji bi u demokratskim zemljama trebalo da budu garant očuvanja neutralnosti i profesionalnosti javne uprave.&nbsp;
&nbsp;- Nosilac liste “Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović” je predsjednik Crne Gore, koji ne može biti ni odbornik ni gradonačelnik, niti to namjerava. Njegovo ime i lik su na bilbordima, promo materijalima, on učestvuje na lokalnim partijskim okupljanjima. Milatović koristi i druga pojavljivanja u svojstvu predsjednika i organizuje događaje u svrhu izborne kampanje, što ispunjava klasičnu definiciju funkcionerske kampanje. Zabrinjava lakoća s kojom je funkcija predsjednika države stavljena u službu moderatora kandidatu za gradonačelnika jedne izborne liste u izbornim spotovima. Listu “Evropa sad - Demokrate - još jače - prof. dr Saša Mujović” predvodi aktuelni ministar energetike koji nije kandidat za odbornika, ali javno obećava da će biti gradonačelnik. Na ovoj listi je čak pet ministara u Vladi Crne Gore, koji ne mogu biti odbornici niti lokalni funkcioneri, osim u slučaju da podnesu ostavke na ministarske funkcije. U kampanji ove liste aktivno učestvuju i premijer i potpredsjednik Vlade - precizirao je Koprivica.
Na izbornim listama je, kako dodaje, i veliki broj državnih i lokalnih funkcionera, poslanika, ali i državnih službenika i namještenika.&nbsp;
- Ovo može biti indikator toga da partije nemaju dovoljno dobrog i posvećenog kadra za bavljenje lokalnim problemima i razvojem. Međutim, posebno zabrinjava to što na listama za lokalne izbore vidimo funkcionere i službenike koji pokrivaju bitne stručne funkcije u javnoj administraciji, i koji bi trebalo da budu primjer i garancija neutralnosti i profesionalnosti javne uprave. Granica između države i partije je postala nevidljiva. Dio učesnika u kampanji otvoreno saopštava da su u Podgorici lokalni izbori marginalna tema. Nosilac liste PES-Demokrate, Saša Mujović, tako kaže da su ovo „sve samo ne lokalni izbori“, a nosilac liste “Za bolju Podgoricu”, Jakov Milatović, u njima vidi „prvi korak na putu ka ozdravljenju političkih prilika, ne samo u glavnom gradu, već i u čitavoj Crnoj Gori“. Tako imamo još jedne lokalne izbore na kojima se odlučuju velike i istorijske teme i čuva, snaži, ruši, podriva, nacionalna vlast - ističe Koprivica.
Jedna od karakteristika ove kampanje jeste, prema njegovim riječima, i inflacija predizbornih obećanja, najčešće bez detaljnijih objašnjenja kako će se ona ispuniti, u kom roku i što je najvažnije - od kojih sredstava.
<h2>Ponovno miješanje SPC u izborni proces</h2>
Srpska pravoslavna crkva (SPC) je i u ovim izborima nastavila sa zauzimanjem strana, navodi Koprivica.
- Tako je mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije Mićović prigodno pohvalio ministra i nosioca liste PES-Demokrate Sašu Mujovića kao “istinskog hrišćanina” koji redovno pohađa aktivnosti crkve. Ovaj javni istup sa adrese od velikog društvenog uticaja ne može se u predizbornom periodu protumačiti drugačije nego kao miješanje u izbore. Indikativno je da se neposredno pred lokalne izbore u Podgorici dogodila i kulminacija vezana za podizanje spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću. Naime, nadležno Ministarstvo kulture i medija (MKM) je 21.08. donijelo odluku kojom odbija davanje saglasnosti za podizanje ovog spomenika. Nakon žestoke reakcije SPC i izrečenih uvreda prema ministarki i ministarstvu, MKM je promijenilo sopstvenu odluku, odnosno sopstveno rješenje poništilo kao nezakonito, pravdajući se propustima u birokratiji i izvinjavajući se SPC. Nakon što je Vlada po “hitnom” postupku potvrdila stav ministarstva, ministri iz reda manjinskih partija su napustili njenu sjednicu. Dio javnosti smatra da ovako snishodljiv stav MKM i Vlade ima veze sa lokalnim izborima i korišćenjem političkog uticaja SPC za ostvarenje glasova na izborima, ali ono što je sigurno jeste da se sa ovakvim institucijama teško može uspostaviti demokratski način vladavine niti ispuniti standarde za članstvo u EU - naveo je Koprivica.

Koprivica: Kampanju obilježili zloupotreba resursa, funkcionerska kampanja i ćutanje ASK

Odbornik Preokreta Vuk Iković tražio je da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazove vanrednu sjednicu i predloži hitno proglašenje vanrednog stanja na području opštine Danilovgrad zbog Kju groznice - saopšteno je iz Preokreta.
Razlog su, kako je navedeno, sve teže posljedice pojave oboljenja velikog broja životinja u opštini Danilovgrad, sa perspektivom njenog ubrzanog širenja i time slabljenja mogućnosti za otkrivanje i sprječavanje njenog nastajanja, kao i uklanjanja njenih posljedica.
- Shodno Poslovniku Skupštine i stanju na terenu ova inicijativa treba da uđe u hitan postupak odlučivanja u toku 24 sata od njenog predlaganja - kazali su iz Preokreta.
Iković je, kako dodaju, podnio i inicijativu predsjedniku Opštine Danilovgrad da formira krizni štab za zaštitu i spašavanje od epizootije, odnosno od pojave oboljenja velikog broja životinja na području opštine.&nbsp;
- Ovaj štab treba da čine stručnjaci poput veterinara, agronoma, hidrologa i vatrogasaca i po jedan predstavnik svakog kluba odbornika. Po njemu, krizni štab bi trebao da urgira ka Vladi Crne Gore da se Opštini odobre sredstva za uklanjanje i pravilno zbrinjavanje usmrćenih krava kao i ka Skupštini Crne Gore da se što prije uvede vanredno stanje - objasnili su iz Preokreta.
Ističu da se povećava broj zaraženih i usmrćenih krava, a u posljednje vrijeme i broj zaraženih stanovnika, a testiranja na Kju groznicu nijesu uredna.&nbsp;
- Desetkovanje stočnog fonda u Danilvogradu je realnost. Iz straha da se ne zaraze, građani sve manje kupuju mlijeko iz Crne Gore. Ako funkcioneri nastave da negiraju problem smanjiće se prodaja i proizvodnja naših mliječnih proizvoda. To će uzrokovati da mljekare smanje ili prekinu otkup mlijeka od stočara. Tako ćemo imati dodatni udar na stočare - upozorili su iz Preokreta.
Smatraju da je potrebno pod hitno organizovati mobilizaciju veterinara i građana kao i mobilizaciju opreme, ljekova i prevoznih sredstava u skladu sa posebnim propisima i privremenu upotrebu zemljišta za sprovođenje propisanih mjera zdravstvene zaštite životinja.
- Potrebno je uraditi procjenu rizika, uspostaviti sistem nadzora i brzog javljanja i aktivirati centar za krizne situacije. Uz sve to rukovodstvo Opštine mora pod hitno da odredi lokaciju za zakopavanje usmrćenih krava jer se broj zaraženih povećava sve dužim boravkom u štalama nakon završenog testiranja. Svaka zaražena krava, ako se na vrijeme ne eutanazira uzrokuje prenošenje bolesti na zdrave krave, a onda i na ljude - naglasili su iz Preokreta.
Ocjenjuju i da Opština treba da organizuje javnu tribinu na ovu temu, kako bi građani bili upoznati i sa planiranom lokacijom za ukop usmrćenih životinja i sa mjerama kojih se moramo pridržavati.
- Skrivanje informacija je uzrokovalo rast straha i panike. Građani su u strahu zbog zakopanih 14 leševa krava u blizini gradskog izvorišta. Zato pravilno saniranje ove grobne jame treba biti jedan od prioriteta kriznog štaba. &nbsp;Ukoliko se ova rješenja ne primijene građani će biti primorani da organizuju nove proteste kako bi zaštitili sebe i okolinu u kojoj žive. Ako Opština Danilovgrad uz podršku nadležnih institucija ne preuzme hitne mjere zaštite od Kju groznice tek će se desiti veliki društveno-ekonomski gubici - zaključili su iz Preokreta.&nbsp;

Iković podnio inicijativu za uvođenje vanrednog stanja u Danilovgradu zbog Kju groznice

Šest istaknutih profesora Univerziteta Crne Gore našlo se među dva odsto najcitiranijih naučnika u svijetu, prema prestižnoj Stanford listi koju objavljuje Elsevier, jedan od najvažnijih svjetskih izdavača naučnih informacija, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
Ova međunarodno priznata rang lista, kako su naveli, ističe njihovu izuzetnu naučnu produktivnost i doprinos globalnoj naučnoj zajednici. Stanfordova lista se objavljuje u dvije kategorije - za kompletnu karijeru naučnika i godišnju listu.
Na rang-listi koja obuhvata karijerne doprinose naučnika, nalaze se profesor Elektrotehničkog fakulteta i predsjednik Crnogorske akademije nauka prof. dr Ljubiša Stanković, čiji dugogodišnji doprinos u oblasti tehničkih nauka potvrđuje njegovu visoku poziciju na listi.&nbsp;
Na ovoj listi je i akademik i profesor Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Igor Đurović, prepoznat po svom istraživačkom radu, dok je prof. dr Srđan Stanković dao značajan doprinos obrazovanju i istraživanjima na Elektrotehničkom fakultetu.
Prof. dr Gojko Joksimović, sa Elektrotehničkog fakulteta, takođe je priznat za svoj naučni rad, kao i prof. dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta, čiji su doprinosi u oblasti ekologije prepoznati na globalnoj sceni.&nbsp;
Na listi je i bivši profesor Univerziteta Crne Gore i akademik CANU Vlado Lubarda, čiji kontinuirani doprinos u oblasti materijalnih nauka dodatno potvrđuje njegovu međunarodnu relevantnost.
Na godišnjoj listi se pored Stankovića, Đurovića, Lubarde i Pešića, nalaze i prof. dr Martin Ćalasan sa Elektrotehničkog fakulteta, te prof. dr Aleksandra Klisić sa Medicinskog fakulteta.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju značajan naučni doprinos i kontinuiranu aktivnost naših profesora na međunarodnoj sceni - naglasili su iz UCG.
Stanford lista predstavlja globalnu ocjenu naučnika u svim oblastima istraživanja, sa akcentom na naučnu produktivnost i uticaj kroz citiranost.&nbsp;
- U konkurenciji stotina hiljada istraživača širom svijeta, profesori sa Univerziteta Crne Gore uspješno se pozicioniraju u prestižnom krugu najuticajnijih naučnika. Ovo izuzetno priznanje svjedoči o visokom nivou naučnog rada koji se realizuje Univerzitetu Crne Gore, a prisustvo naših naučnika na ovoj listi dodatno potvrđuje njihov međunarodni uticaj i značaj. Univerzitet Crne Gore nastavlja da doprinosi razvoju nauke i inovacija na globalnom nivou - poručili su u saopštenju.

UCG: Šest profesora na Stanford listi dva odsto najcitiranijih naučnika u svijetu

Čula je Španija i osjetila moć usklika "Da je vječna Crna Gora". Za to su se pobrinuli maturanti Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića koji su u tu zemlju otputovali na ekskurziju.
Terase hotela, u kom su smješteni gimnazijalci, zasijale su jedne noći u crveno-zlatnim nijansama državne zastave, a atmosferu su podgrijale patriotske pjesme koje su puštali crnogorski učenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzARpjPUTSqg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Sa njima su pjevali i gosti hotela i otpozdravljali ih osmjesima.
Nikšićki gimnazijalci otputovali su 13. septembra na ekskurziju u okviru koje će, pored Španije, posjetiti i Italiju i Francusku.

VIDEO: Španijom se pjeva "Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora"

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Groznica ,,srpskog sveta“

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Kako je Mojkovčanin postao heroj grada: Mladog sugrađanina spasio sigurne smrti

Tagovi

(FOTO) ŽRK "PODGORICA BEMAX" sa novim nazivom u zajedničke pobjede

Koprivica: Kampanju obilježili zloupotreba resursa, funkcionerska kampanja i ćutanje ASK

Iković podnio inicijativu za uvođenje vanrednog stanja u Danilovgradu zbog Kju groznice

UCG: Šest profesora na Stanford listi dva odsto najcitiranijih naučnika u svijetu

PRATITE TVe UŽIVO