Kavarić: Antibiotik nije lijek “za svaki slučaj”, samoinicijativno uzimanje uvećava rizik od smrtnosti i kod jednostavnih oboljenja

Hladniji dani donose i povratak sezonskih infekcija – od obične prehlade i gripa, do bronhiolitisa i laringitisa. Ambulante su pune, a mnogi građani, vođeni starim navikama, iako je uglavnom riječ o virusnim oboljenjima, posežu za antibioticima bez ljekarskog recepta.

Antibiotici se u Crnoj Gori i dalje koriste kao „lijek za sve“, što, prema riječima stručnjaka, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje pojedinca i zajednice.

Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, prof. dr Nebojša Kavarić, u razgovoru za Portal Analitika upozorava da neracionalna primjena antibiotika vodi ka rastućoj otpornosti bakterija i da je odgovorna upotreba tih ljekova jedan od najvećih izazova savremene medicine.

Antibiotik djeluje samo protiv bakterija

„Antibiotici su ljekovi koji djeluju isključivo protiv bakterijskih infekcija – ciljano uništavaju ili zaustavljaju rast bakterija“, objašnjava dr Kavarić.

Ne djeluju na viruse, pa samim tim, kaže, nemaju nikakav efekat kod gripa, prehlade, COVID-a, virusnog bronhiolitisa, virusnog laringitisa i sličnih virusnih oboljenja.

Dodaje da svaki antibiotik ima jasno definisano mjesto u terapiji, vrijeme djelovanja i potencijalne nuspojave, te da se mora birati prema vrsti i osjetljivosti bakterije.

„Upotreba “za svaki slučaj” nema nikakvog medicinskog opravdanja – naprotiv, vodi u otpornost bakterija i slabljenje prirodne mikrobiote organizma”, naglašava dr Kavarić.

Prema riječima sagovornika Analitike, antibiotik je opravdan samo kada je jasno potvrđeno ili vrlo vjerovatno da se radi o bakterijskoj infekciji.

„To su, na primjer, gnojna angina uz potvrdu streptokoknog uzročnika, bakterijska upala pluća, infekcija mokraćnih puteva sa potvrđenim nalazom u urinu, kao i bakterijski otitis media ili sinusitis koji traje više dana uz visoku temperaturu i gust sekret”, dodaje on.

S druge strane, kada su u pitanju virusne infekcije, antibiotic, podvlači, ne pomaže.

„Ne skraćuje tok bolesti, ne smanjuje simptome, niti sprečava komplikacije – naprotiv, može izazvati nuspojave, oštetiti crijevnu mikrofloru i stvoriti rezistentne bakterije koje kasnije postaju problem i za pacijenta i za zdravstveni sistem”, objašnjava dr Kavarić.

Antibiotici i dalje dostupni bez recepta

Iako je zakonom zabranjeno izdavanje antibiotika bez recepta, praksa samoinicijativnog uzimanja u Crnoj Gori i dalje postoji.

„Ljudi se često vode preporukom komšije, poznanika ili iskustvom od prošle zime. To ukazuje na nedovoljno povjerenje u zdravstveni sistem, ali i nedostatak edukacije o razlikama između virusnih i bakterijskih infekcija“, kaže dr Kavarić.

Antibiotik, ističe on, ne smije biti “brza pomoć”.

„To je ozbiljan lijek koji mora biti propisan uz tačnu indikaciju, dozu i trajanje terapije. Zato je važno da se javnost kontinuirano edukuje, a propisi dosljedno sprovode”, precizira sagovornik Analitike.

Antimikrobna rezistencija, upozorava doktor, jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice.

„Procjene međunarodnih autoriteta pokazuju da bi do 2050. godine više ljudi moglo umirati od infekcija rezistentnim bakterijama nego od malignih bolesti, ukoliko se ne preduzmu odlučne mjere”, poručuje.

Ni Crna Gora nije izuzetak – već se bilježi porast otpornosti kod bakterija koje izazivaju infekcije mokraćnih puteva, respiratornog i gastrointestinalnog trakta.

„Ako se ovakav trend nastavi, mogli bismo se suočiti sa situacijom da antibiotici koje danas uzimamo zdravo za gotovo više ne djeluju. To znači duže hospitalizacije, teže infekcije i veći rizik od smrtnog ishoda i kod naizgled jednostavnih oboljenja”, pojašnjava Kavarić.

Najčešće greške pacijenata

Pacijenti, kaže Kavarić, često prave greške tokom terapije antibioticima.

„Najčešće su samoinicijativno uzimanje bez pregleda, prekidanje terapije čim se osjete bolje, pogrešno doziranje, kombinovanje sa alkoholom ili drugim ljekovima, kao i čuvanje “ostatka” antibiotika za sljedeći put”, navodi doktor.

Posljedice su ozbiljne – bakterije preživljavaju i postaju otpornije, bolest se vraća u težem obliku, a crijevna mikroflora se narušava, što dodatno slabi imunitet.

Negativni efekti na organizam

„Antibiotici širokog spektra narušavaju prirodnu ravnotežu mikroorganizama u crijevima, što se odražava na imuni sistem, probavu i opšte zdravlje“, ukazuje Kavarić.

Foto: Unsplash

Najčešće nuspojave su dijareja, gljivične infekcije, alergijske reakcije i smanjena otpornost zbog gubitka “dobrih bakterija” koje štite organizam.

Prema novijim istraživanjima, neracionalna upotreba antibiotika može uticati i na mikrobiom djece u razvoju, povećavajući rizik od alergija, gojaznosti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja.

Šta treba mijenjati

Rješenje, kako ističe sagovornik Analitike, leži u promjenama na tri nivoa – zdravstvenom, obrazovnom i sistemskom.

„U praksi moramo poštovati smjernice, edukovati ljekare o racionalnom propisivanju i redovno raditi antibiograme. U obrazovanju – potrebno je da građani, od školskog uzrasta, razumiju razliku između virusa i bakterija. U kontroli – moramo sprovoditi zakone koji propisuju izdavanje antibiotika samo uz recept”, objašnjava dr Kavarić.

Posebno naglašava ulogu Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, koja kroz edukaciju roditelja i djece doprinosi promjeni kulture upotrebe ljekova.

Alternativa antibioticima

Kod virusnih infekcija, kako ističe, cilj liječenja je olakšanje simptoma i podrška imunom sistemu, a ne uništavanje virusa antibioticima.

Foto: Ilustracija

„Važno je unositi dovoljno tečnosti, odmarati, kontrolisati temperaturu paracetamolom ili ibuprofenom, uzimati probiotike, vitamine D, C i cink, i balansirano se hraniti“, navodi dr Kavarić.

Pomažu i fiziološki rastvori, inhalacije, te biljni preparati poput ehinacee, propolisa i meda – uz oprez kod djece.

„Ako se stanje ne poboljšava nakon nekoliko dana, ne treba čekati – već potražiti ljekarsku pomoć i uraditi laboratorijske analize”, naglašava on.

Kako ojačati imunitet

Za jačanje otpornosti u jesenjem i zimskom periodu, doktor Kavarić preporučuje fizičku aktivnost, boravak na svježem vazduhu, smanjen unos šećera, dovoljno sna i raznovrsnu ishranu bogatu vitaminom D, voćem, povrćem i ribom.

„Ljekarsku pomoć treba obavezno potražiti ako temperatura traje duže od tri dana, ako se jave znaci teškog disanja, bolova u grudima, dehidratacije, ili ako dijete odbija tečnost, ima povraćanje, pospanost ili osip. Tek tada ljekar, na osnovu analiza krvi i urina, može procijeniti da li se radi o bakterijskoj infekciji i da li je antibiotik zaista potreban”, zaključuje sagovornik Analitike.