Luburić: Rijeke su krvotok svake države

Ukoliko ne možemo postići da sa ekološkom edukacijom, sa podizanjem ekološke svijesti, sa podizanjem patriotskog osjećaja da se država i na taj način štiti i čuva, onda bi zaista kaznena politika štitila. To je sve predviđeno Zakonom o upravljanju otpadom, ali ta  državna ekološka inspekcija, nažalost, još uvijek nije formirana, i koja bi zaista imala široka ovlaštenja po tom pitanju - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, rukovodilac Odjeljenja za zaštitu prostora i održivi razvoj u JU Nacionalnim parkovima Crne Gore - Veselin Luburić.

Međunarodni dan rijeka obilježava se 14. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja. Rijeke su izvor života za milione ljudi širom svijeta pružajući pitku vodu, hranu, prirodno stanište za mnoge vrste i ključne ekonomske resurse.

Crna gora je poznata po rajskim rijekama, kaže Luburić, a jedna je dobila epitet suza Evrope, a po količini pitke vode, klisurama, kanjonima, ekosistemima koji ga čine, spadaju, kako kaže, među najljepšim rijekama u Evropi.

- Ono što je za Crnu Goru karakteristično jeste da na maloj koncentraciji imamo veliki broj riječnih dolina, one su najvećim dijelom koncentrisane u sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, na jugu zbog krečnjaka vode su uglavnom podzemne, tako da najveći riječni slivovi se nalaze na sjeveru, sjeveroistoku i sjeverozapadnom dijelu države Crne Gore. Rijeke su krvotok svake države i zabrinjava sa aspekta njihove zaštite da mi još uvijek ne razmišljamo o donošenju strategije zaštite i očuvanja riječnih ekosistema, odnosno riječnih tokova, kako to po uzoru na savremene države Evropske unije koje već to rade na period od 30, 50 ili 80 godina, dakle imaju dugoročnu viziju zaštite riječnih tokova - rekao je Luburić.

Crnogorske rijeke, kaže Luburić, osim atributa kojim ih je priroda nagradila, karakteriše i velika količina otpada koja se nalazi u riječnim dolinama.

- Evo ne moramo dalje da idemo od Morače, pogotovu u donjem toku dijela Morače velika koncentracija čvrstog i svakog drugog otpada. Nažalost, neke ekipe su evidentirale na rijeci Tari veliki broj takozvanih divljih deponija - istakao je Luburić.

Tara nosi epitet suza Evrope, prepoznata po svojoj bistrini, a postoje  tvrdnje da je u jednom trenutku toliko bila čista voda da se iz Tare moglo piti, međutim,  kada se uzme u obzir trenutna situacija, u samom toku rijeke, ali i na obali postoje divlje deponije.

- Tara je lajt motiv dolaska desetina, da ne kažem i stotine hiljada posjetilaca i turista u Crnu Goru i o tome je izlišno govoriti. A kako smo došli u situaciju da na njoj imamo deponije, pa došli smo nemarom koji je sveprisutan u Crnoj Gori. Na obali rijeke Tare, čak i u vodenom toku se nalazi velika količina otpada, guma, i tako dalje, da godišnje rafteri i skiperi organizuju čišćenje Tare, ali to nije dovoljno. Ja ću podsjetiti gledaoce vaše Televizije da je postojao državni plan za upravljanje otpadom, koji je istekao 2020.godine, i nemam saznanja da je u toku izrada novog takvog plana, a to znači da ako nemamo strateške dokumente koji regulišu tu oblast, onda jesmo u problemu, jer se u tom trenutku nalazimo u jednom vakumu, a sve akcije koje se sprovode, sprovode se stihijski, ad hoc, i to nije adekvatno rješenje. Kada bi se uradio novi državni plan za upravljanje otpadom, što je negdje i obaveza Crne Gore kao, nadam se, buduće članice Evropske unije i ekološke države, i činjenica da se ni poglavlje 27 ne može zatvoriti bez rješavanja tih neuralgičnih tačaka, kad bi imali državni plan upravljanja otpadom, koji bi bio pravno na snazi, to bi pomoglo lokalnim samoupravama da donesu lokalne akcione planove, i onda bi na taj način mogla da se vrši primarna, sekundarna selekcija otpada, otpada biomase, lokalne ekološke inspekcije bi imale neuporedivo veće nadležnosti  - naglasio je Luburić 

Sankcije za nelegalno odlaganje otpada, podsjeća Luburić, su predviđene Zakonom o upravljanju otpadom, ali je trebala da se formira državna ekološka inspekcija koja bi imala mandat da piše kazne za sve one koje vrše nelegalno odlaganje otpada.

- Ukoliko ne možemo postići da sa ekološkom edukacijom,  sa podizanjem ekološke svijesti, sa podizanjem patriotskog osjećaja da se država i na taj način štiti i čuva, onda bi zaista kaznena politika štitila. To je sve predviđeno Zakonom o upravljanju otpadom ali ta  državna ekološka inspekcija, nažalost, još uvijek nije formirana, i koja bi zaista imala široka ovlaštenja po tom pitanju - zaključio je Luburić.