Mijajlović: “Zlatni trozubac” je čast i veliko priznanje

Direktor i idejni osnivač Regionalnog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca iz Bijele, Veselin Mijajlović, ovogodišnji je dobitnik prestižne svjetske nagrade “Zlatni trozubac”. Riječ je o najprestižnijem svjetskom priznanju za izvrsnosti u naučnim, istraživačkim, obrazovnim, tehničkim, tehnološkim, hiperbaričkim, informativnim, umjetničkim i sportskim aktivnostima. 

“Zlatni trozubac” smatra se Nobelovom nagradom za podmorske aktivnosti, u čemu Mijajlović ima višedecenijsko iskustvo. Nagradu mu je u Trstu uručio predsjednik Međunarodne akademije podvodnih nauka i tehnika Paolo Ferraro. “Zlatnim trozubcem” do danas je nagrađeno više od 200 ljudi, među kojima su Žak-Iv Kusto, Volt Dizni, Folko Kviliči, Žak Pikar, Enco Majorka, Princ Albert II od Monaka… i brojni drugi koji su se istakli u radu na međunarodnom nivou.

“Zlatni trozubac” - najveća nagrada iz oblasti podmorja - pored toga što afrimiše Regionlani centar za podvodno deminiranje, veoma cijenjen i uvažen u svijetu, značajna je i za državu Crnu Goru, kazao je Mijajlović za 24 sata Televizije E.

- Ova nagrada znači i privilegiju da budem član Međunarodne akademije podvodnih nauka i tehnologija, i to doživotni. Akademija broji oko 50 članova, među njima evo i neko iz Crne Gore. To je čast i veliko priznanje. Druga važna stvar je što će na diplomama ronilaca koji završe obuku kod nas biti potpis jednog od dobitnika Trident d’Oro (“Zlatnog trozubca”). To se jako cijeni, jer je obuka profesionalnih ronilaca veoma važna, posebno podvodnih minera - kaže Mijajlović.

Akademija za podvodne nauke i tehnologije postoji od 1959. godine i za to vrijeme dodijelila je oko 200 nagrada “Zlatni trozubac”.

- Među dobitnicima su ličnosti kao Žak Kusto, Pikar, Volt Dizni, Enco Majorka, Žak Majol... prije dvije godine nagradu je dobio i princ Albert II od Monaka. Na sajtu Međunarodne akademije podvodnih nauka i tehnologija se upoređuje sa Nobelovom, kao nagrada za pomorske aktivnost. Ljudi koji su je do sada dobili u svijetu su prepoznat po svom radu, jer je doprinio zaštiti mora i okeana - istakao je Mijajlović.

Stotine tona raznih eksploziva, zaotočenih pod vodom nakon ratova širom svijeta, razminirao je Mijajlović sa svojim roniocima. Kaže da za humanitarno podvodno deminiranje u Regionlanom centru obučavaju ronioce na preporuku državnih službi bezbjednosti.

- Nakon obuke ronilac polaže ulazne testove, onda kreće specijalistička obuka. Ta obuka, za prvi nivo, traje tri mjeseca, a ronilac mora da ima određeno iskustvo u ronjenju. Obuka podvodnih deminera je nešto što daje doprinos spajanju naroda. Mi smo počeli 2002. godine, kada je Vlada osnovala Regionlani centar. Ideja je bila moja i u početku nije naišla na razumijevanje. Ali, kasnije je prihvatio tadašnji predsjednik države i mi smo dobili centar u Bijeloj… Demineri iz raznih zemalja su se obučavali kod nas i danas ih ima stotinjak, jer je to deficitaran kadar. To mnogo znači za bezbjednost, za ekonomski razvoj zemalja koje imaju problem sa zaostalim minsko eksplozivnim sredstvima - objašnjava Mijajlović.

Podsjeća da su u Verigama smo 2004. godine uklonili 65 tona raznih minsko eksplozivnih sredstava, koja su predstavljala opasnost za plovidbu tim najužim dijelom Bokokotorskog zaliva. Danas, tim zalivom bezbjedno plove i kruzeri i razni brodovi.

- Imamo i dvije vojne, u Kumboru i Tivtu koje su bombardovane u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Kada je Crna Gora odlučila da od te dvije vojne baze napravi turističke komplekse, tada smo pregledali dno i iz Tivta uklonili 17 tona minsko eksplozivnih sredstava, a iz Kumbora oko 10 tona. Nakon naše akcije uklanjanja minsko eksplozovnh sredstava, koja su bila aktivna i predstavljala opasnost za gradnju, mi smo obezbijedili da se na siguran način grade objekti (Porto Montenegro i Portonovi) - podsjeća Mijajlović.

Timovi Regionalnog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca iz Bijele pomažu širom svijeta.

- Pomogli smo Bugarskoj i mnogim zemljama širom svijeta gdje su naši demineri radili… Bilo da je riječ o rijekama ili jezerima u Sloveniji, moru u Hrvatskoj, Savi i Dunavu u Srbiji, u Albaniji ronioci iz tih zemalja su obučavani kod nas. Recimo na Sahalinu, ili u Čileu, radili su naši podvodni demineri. Oni su dali doprinos da se razvija ekonomija na prostorima koji su bili zagađeni zaostalim minsko eksplozivnim sredstvima. Oni su obezbjedili budućim generacijama da žive mirno i koriste vodena dobra- zaključio je Mijajlović.