Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Obilne padavine koje su predhodnih dana zahvatile Crnu Goru , na sjeveru su izazvale ozbiljne probleme, pa i u saobraćajnoj infrastrukturi na području Mojkovca. Usled izlivanja Bjelojevićke rijeke i aktiviranja velikog klizišta, potpuno je prekinut putni pravac ka ski-centru Žarski , a nadležne službe upozoravaju na mogućnost dodatnog urušavanja terena.
Za portal RTCG, načelnik službe zaštite i spašavanja Mojkovac, Marinko Medojević, kazao je da je Bjelojevićka rijeka odnijela oko kilometar i po puta i trenutno teče preko asfalta, dok opasnost i dalje postoji zbog mogućnosti dodatnog urušavanja okolnog terena. Komunalne službe su angažovane na terenu. Iako nema neposredne ugroženosti po stanovništvo, materijalna šteta je velika, a razmjere klizišta zahtijevaju hitnu reakciju.
Medojević je uputio apel nadležnim institucijama , ističući da sanacija terena nije moguća bez snažne mehanizacije i značajnih ulaganja.
- Put prema ski-centru Žarski je u prekidu, odnešeno je kilometar i po puta. Bjelojevićka rijeka ide asfaltom, a opasnost i dalje postoji jer bi moglo doći do dodatnog urušavanja terena. Komunalna služba je na terenu. Materijalna šteta je velika, i klizište je ogromno. Apelujemo na sve u državi da nam pomognu kako bi se ovo saniralo, jer situacija nije bezazlena. Bez jake mehanizacije i ozbiljnih ulaganja, ništa se neće moći uraditi- zaključio je Medojević.
Nadležne službe su na terenu, a prioritet u narednom periodu biće obezbjeđivanje prohodnosti puta ka ski-centru Žarski.

Portal ETV

Vremenske nepogode prekinule put ka ski-centru Žarski

Usljed velikih padavina, u okolini grada na više je lokacija došlo do izlivanja pritoka Morače.
Kolike količine vode teku koritom Morače, možda najbolje ilustruju fotografije koje su danas napravljene iz vazduha. Njihov autor je podgorički fotograf Igor Milić, koji je iz drona 'prikazao' kako danas izgledaju Sastavci, ali i Morača u centru Podgorice.
Prema najnovijim mjerenjima, obavljenim u 13 časova, vodostaj Morače u gradu iznosi 10,96 centimetara.
No, odatle rijeka ima još dvije velike pritoke – Sitnicu i Cijevnu, čija je visina danas takođe na vrhuncu. Sitnica se, pritom, izlila na više lokacija od Komana, preko Bera, do Donjih Kokota.
Na kraju, slijedi i fotografija 'sa zemlje', koja svjedoči o nivou Morače kod mosta Milenijum.

Pogledajte kako Sastavci i Morača izgledaju danas iz vazduha (FOTO)

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je sa načelnikom službe zaštite i spasavanja Nikolom Bojanovićem obišao poplavom najugroženija naselja u Podgorici: Marezu, Tološe, Beri i Doljane.
On je rekao je da situacija u naseljima koje je obišao nije bezazlena te da su sve nadležne službe Glavnog grada u punom kapacitetu danima na terenu i u službi gradjana kojima je potrebna pomoć.
- Nažalost, ovakvom stanju svjedočimo godinama unazad i isto je posledica decenijske nekontrolisane i opasne gradnje koja direktno ugrožava živote i imovinu stanovnika glavnog grada. Kako drugačije tumačiti situaciju koju imamo na Marezi i u Donjoj Gorici gdje su zabetonirani odvodni riječni kanali. Gdje ta voda može oteći osim u dvorišta i kuće stanovništva? Nakon poplava radićemo na sanaciji kanala Mareza i u gornjem toku, kako bi imao vezu sa Moračom koju u ovom trenutku nema – zaključio je Mujović.
Komandir službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović, između ostalog, poručio je građanima da, ukoliko im zafali pijaće flaširane vode, pozovu Službu na broj 123, te da će im ista biti dostavljena na kućnu adresu.

Mujović sa Bojanovićem obišao ugrožena naselja: Situacija nije bezazlena, službe rade u punom kapacitetu

Zbog velikog oštećenja puta, saobraćaj je i danas potpuno zatvoren na dionici koja vodi prema Kolašinu i Beranama.
Obilne kiše pokrenule su manje klizište nadomak mini centrale „Jelovica 1“ i uzrokovale pucanje cijevi, iz kojih su se velike količine vode izlile na cestu i uništile dio saobraćajnice u mjestu Lubnice.
Mehanizacija je na terenu i, ukoliko vremenske prilike dozvole, sanacija će biti završena do petka.

Zbog oštećenja puta zatvoren saobraćaj prema Kolašinu i Beranama

O korisnim savjetima za bolju komunikaciju, u današnjoj emisiji E-uživo, govoriće stručnjak u ovoj oblasti Filip Jovanovski.&nbsp;
Gošća emisije je i influenserka Kana Tomašević, koja će se osvrnuti na izazove sa kojima se suočavaju svi koji žele biti autentični na društvenim mrežama.&nbsp;
Talentovana muzičarka Anastasija Koprolčec govoriće o najznačanijim trenucima u 2025. godini, ali i o daljim planovima u karijeri.
 
Panelisti emisije osvrnuće se na brojne aktuelne i zanimljive teme.&nbsp;
Pitamo i ko su ljudi zbog kojih volite praznike, ali – i šta raditi kad poslije čarobih riječi „volim te“ uslijedi ono čuveno „ali“.
Pratite E-uživo na TV E, od 16 do 18 sati.

E uživo na TV E: O komunikaciji, muzici, praznicima i društvenim mrežama

Usljed sniježnih nanosa i udara vjetra, došlo je do loma stuba na dalekovodu 10 kV “Štuoc” zbog čega su Radio-difuzni centar (RDC), kao i predajnik za Vojsku Crne Gore i telefonske operatere ostali bez napajanja električnom energijom, saopšteno je iz CGES-a.
Ekipe CGES-a obišle su teren.
"Radovi na sanaciji zbog vremenskih neprilika su onemogućeni, isti će započeti čim vremenski uslovi to budu dozvoljavali", saopšteno je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 214.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2F1409733997829659%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Žabljak: Kvar na dalekovodu „Štuoc“, bez struje RDC i predajnici za VCG i telefonske operatere

Mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja crnogorskih građana, uz stabilnu dominaciju digitalnih medija, ali odnos građana prema njima postaje sve složeniji, jer to prati pad povjerenja u plasirane informacije, naročito na društvenim mrežama.
&nbsp;To pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO), sprovedeno u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da su društvene mreže i tokom protekle godine ostale najintenzivnije korišćen medij.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 34,8 odsto ispitanih navodi da ih prati veoma često, dok 30,7 odsto to čini često. U odnosu na 2024. godinu, kada je 40,1 odsto veoma često pratilo društvene mreže, bilježi se pad najintenzivnijeg korišćenja, uz istovremeni rast udjela onih koji ih prate rijetko, što ukazuje na promjenu navika i mogući zamor publike- kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, za razliku od društvenih mreža, internet portali bilježe rast učestalosti praćenja.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 32,7 odsto građana i građanki navodi da portale prati često, a 21,7 odsto veoma često- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iz CGO-a su rekli da je posebno značajan pad broja onih koji portale uopšte ne prate - sa 20,7 odsto u 2024. na 14,1 odsto u prošloj godini, što potvrđuje njihovo jačanje kao centralnog izvora informacija, naročito za dnevne i aktuelne teme.
Istraživanje je pokazalo da tradicionalni mediji nastavljaju da gube publiku.&nbsp;
&nbsp;Prema rezultatima istraživanja, štampu uopšte ne prati 50,3 odsto građana, dok je 19,6 odsto prati veoma rijetko, što ukazuje na nastavak pada interesovanja.&nbsp;
&nbsp;- Radio 28 odsto građana i građanki prati rijetko, a 24,2 odsto veoma rijetko, dok je udio onih koji ga prate često ili veoma često dodatno smanjen- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da televizija, iako i dalje prisutna u svakodnevici značajnog dijela javnosti, takođe bilježi pad - 28,5 odsto građana prati često, a 21,5 odsto veoma često, što je manje nego u 2024. godini.
&nbsp;Ističe se da je praćenje medija u Crnoj Gori snažno uslovljeno starosnim i obrazovnim razlikama.&nbsp;
&nbsp;Istraživanje je pokazalo da su štampani mediji najzastupljeniji među starijima od 65 godina, gdje zbir onih koji ih prate često ili veoma često iznosi 31,4 odsto, dok ih mladi (18 do 24 godine) gotovo u potpunosti ne prate, pa čak 95,8 odsto navodi da ih nikada ili rijetko koristi.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da se sličan obrazac bilježi se i kod radija, koji najčešće prate oni sa osnovnim obrazovanjem (29,6 odsto) i stariji od 65 godina (28,7 odsto), dok ga mladi najmanje prate, uz negativni zbir od 89,3 odsto.
&nbsp;- Televizija je najzastupljeniji medij među najstarijima – 83 odsto starijih od 65 godina prati je često ili veoma često, dok je među mladima negativni zbir 76,7 odsto- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da je kod digitalnih medija obrazac obrnut, pa internet portale najintenzivnije prate ispitanici sa visokim obrazovanjem, kod kojih zbir pozitivnih odgovora iznosi 74,1 odsto, dok ih najmanje prate ispitanici stariji od 65 godina (negativni zbir 75,1 odsto).&nbsp;
- Najizraženija generacijska podjela vidljiva je kod društvenih mreža: mladi ih prate vrlo intenzivno (93,6 odsto), a stariji od 65 godina u najvećoj mjeri ne koriste, sa negativnim zbirom od 79,7 odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da promjene u medijskim navikama prate i promjene u izboru sadržaja koje građani konzumiraju. Z
&nbsp;- Zabavni sadržaji su najzastupljeniji (29,1 odsto), a slijede informativno-politički sadržaji, koje najčešće prati 27,5 odsto građana, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024. godinu, kada je taj procenat iznosio 33 odsto- kazali su iz CGO-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da sportski sadržaji ostaju stabilni sa 15,4 odsto, dok dokumentarni bilježe rast sa 11,9 u odnosu na 7,1 odsto u 2024. godini.&nbsp;
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da su obrazovni i kulturni sadržaji i dalje su na marginama interesovanja, sa blagim porastom.
&nbsp;- Uprkos visokom procentu upotrebe društvenih mreža, povjerenje u informacije koje se putem njih plasiraju nastavlja da opada. Prosječna ocjena povjerenja u 2025. godini iznosi 2,64 (na skali od 1 do 5), u poređenju sa 2,8 u 2024. godini, što potvrđuje blagi rast skepticizma prema digitalnim sadržajima- naveli su iz CGO-a.
&nbsp;Podaci o korišćenju društvenih mreža pokazuju da Fejsbuk /Facebook/ u prošloj godini prati 26,8 odsto građana, Instagram 25,1 odsto, Jutjub /YouTube/ 18 odsto.
Istraživanje je pokazalo da TikTok koristi 14,8 odsto, a platformu X 4,4 odsto građana, pa te društene mreže bilježe pad u odnosu na 2024. godinu.&nbsp;
&nbsp;- Istovremeno, 5,5 odsto navodi da uopšte ne koristi društvene mreže, što je novina u odnosu na prethodnu godinu- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da nalazi istraživanja ukazuju da je potrebno jačanje profesionalnih standarda, odgovornosti u informisanju i medijske pismenosti, kako bi građani mogli da donose informisane odluke u sve složenijem medijskom okruženju.
&nbsp;Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, &nbsp;od 9. do 16. decembra prošle godine, primjenom CAPI metode, na troetapnom, stratifikovanom, slučajnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana.

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Na konferenciji Ministarstva unutrašnjih poslova o poplavama širom Crne Gore saopšteno je da su sve raspoložive službe na terenu zbog pogoršanja situacije izazvane obilnim padavinama. Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović istakao je da se neprekidno prati stanje na ugroženim područjima, kao i protok vode iz susjednih država.
- Angažovani su svi kapaciteti kojima raspolažemo, a u stalnom smo kontaktu sa kolegama iz Albanije zbog količine vode koja se ispušta usljed intenzivnih padavina- naveo je Bešović.
Prema njegovim riječima, Danilovgrad je i dalje područje sa najvećim rizikom.
- Na više dionica saobraćaj je obustavljen, u naselju Sekulići poplavljeno je nekoliko objekata, a tokom noći evakuisano je 12 osoba. Kada je riječ o HE Perućica, nema ispuštanja vode niti prelivanja koje bi dodatno opteretilo rijeku Zetu- kazao je Bešović.
On je dodao da su na području Podgorice u toku brojne intervencije.
- U Lužnici se sprovodi evakuacija više lica, dok ekipe djeluju i u Berima, Tološima i Vranićima, ali je situacija pod kontrolom. U Kolašinu su zabilježena manja oštećenja lokalne putne infrastrukture, bez potrebe za većim intervencijama, dok se na Cetinju voda povukla i nije bilo potrebe za djelovanjem službi- rekao je Bešović, dodajući da je u Nikšiću ugroženo nekoliko kuća i da se radi na uspostavljanju saobraćaja na mostu na Komarnici.
Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljuban Tmušić ukazao je na dodatni problem u sistemu zaštite.
- I dalje imamo opštine koje nemaju izrađen plan zaštite i spašavanja, što predstavlja ozbiljan izazov u vanrednim okolnostima- istakao je Tmušić, pozivajući lokalne samouprave da hitno pristupe izradi tog dokumenta.

Bešović: Svi kapaciteti angažovani, Danilovgrad i dalje najugroženiji

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je, povodom postupanja Uprave policije, primila 66 pritužbi, što je osam više nego 2024. godine.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da je broj pritužbi povećan za 13,8 odsto i da je najveći broj pritužbi iz Podgorice.
- Rast broja pritužbi ukazuje na pojačanu aktivnost građana u korišćenju ustavnog i zakonskog prava na podnošenje pritužbi, ali i na potrebu kontinuiranog praćenja policijskih postupanja sa aspekta zakonitosti, proporcionalnosti i poštovanja ljudskih prava- rekli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su ocijenili da se taj porast može tumačiti i kao rezultat povećane informisanosti građana o mehanizmima zaštite, jačanja povjerenja u instituciju Zaštitnika, kao i promjena u društvenim očekivanjima u pogledu standarda policijskog postupanja.&nbsp;
&nbsp;- Problematika u pritužbama je uglavnom ista i odnosi se na povrede procesnih prava uhapšenih osoba - nedovoljno ili neblagovremeno obavještavanje o razlozima hapšenja, neomogućavanje ili odlaganje kontakta sa advokatom, neobavještavanje članova porodice, produženo zadržavanje bez zakonskog osnova ili mimo propisanih rokova- kazali su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su dodali da se pritužbe odnose i na primjenu fizičke sile i sredstava prinude koja nije bila nužna ni srazmjerna okolnostima konkretnog slučaja, neopravdanu upotrebu vatrenog oružja ili prijetnje njegovom upotrebom i grubo i neprimjereno ponašanje policijskih službenika (vrijeđanje, omalovažavanje, prijetnje).
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su, upitani o stanju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kazali da kontinuirano prate postupanje UIKS-a, uključujući uslove boravka i zdravstvenu zaštitu u Upravi i Istražnom zatvoru.
&nbsp;Kako su naveli, posljednja posjeta predstavnika Zaštitnika UIKS-u bila je 26. decembra.
&nbsp;- Stanje se u osnovi nije značajno promijenilo u odnosu na prethodne godine i zahtijeva sistemske reforme, kako bi se osigurali standardi u skladu sa međunarodnom praksom, posebno član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, o zabrani nehumanog i ponižavajućeg tretmana- rekli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su naveli da, iako je zdravstvena zaštita u UIKS-u formalno organizovana i pritvorenicima dostupna, u izvještajima i preporukama ukazuju na niz sistemskih ograničenja.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su istakli da se ta ograničenja prije svega odnose na nepostojanje umreženosti sa javnozdravstvenim sistemom, koja za posljedicu ima da ljekarima u UIKS-u nije omogućeno da se blagovremeno i potpuno upoznaju za zdravstvenim stanjem pritvorenika ili osobe na izdržavanju kazne zatvora.
&nbsp;Oni su ukazali i na to što nema ni mogućnosti elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda.
&nbsp;Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, problemi su i neujednačeni higijensko-materijalni uslove u pojedinim objektima, kao i dugo čekanje specijalističkih pregleda.&nbsp;
&nbsp;„Ovi faktori u praksi mogu otežati efikasno ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu“, naveli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su kazali da je, u predmetima koje je razmatrao Zaštitnik, uključujući one koji su bili u fokusu interesovanja javnosti, utvrđeno da su nadležni organi preduzimali mjere u okviru zakonskih ovlašćenja, obezbjeđivali ljekarske preglede i dokumentovali zdravstveno stanje uhapšenih i pritvorenih, u mjeri mogućeg.
&nbsp;Institucija Zaštitnika je, kako su dodali, nastavila da insistira na preporukama koje bi suštinski doprinijele boljoj zdravstvenoj zaštiti osoba koje borave u UIKS-u.
&nbsp;Oni su podsjetili da, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, država ima pozitivnu obavezu da uhapšenim osobama obezbijedi adekvatnu zdravstvenu zaštitu i humane uslove boravka.&nbsp;
&nbsp;- Zaštitnik će i dalje insistirati na sprovođenju preporuka i na sistemskim reformama, jer dugogodišnji problemi poput prenatrpanosti i infrastrukturnih ograničenja ne mogu biti riješeni pojedinačnim mjerama, dok istovremeno predstavljaju veliki rizik za kršenje ljudskih prava- poručili su iz te institucije.

Ombudsman: Prošle godine 66 žalbi na postupanje policije

B.P. (55) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je od jedne osobe, kojoj je dao novac na kamatu, uzeo 170.000 eura.
- B.P. je, kako se sumnja, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu oštećenog, dao na zajam novac u iznosu od 50.000 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist, pri čemu je oštećeni, po osnovu kamate, osumnjičenom B.P. isplatio novčani iznos od ukupno 170.000 eura, čime je osumnjičeni stekao protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
B.P. se na teret stavlja zelenaštvo. Protiv njega je, po nalogu tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeta krivična prijava.

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa uzeo 170.000

Unapređenje infrastrukture, jačanje lokalne privrede i stvaranje povoljnog ambijenta za mlade ostaju važni preduslovi za stabilan i dugoročan razvoj Mojkovca, saopštio je potpredsjednik Skupštine, Nikola Camaj.
On je povodom 7. januara - Dana opštine Mojkovac, kazao da Dan opštine predstavlja priliku da se sagledaju dosadašnji rezultati i dodatno afirmiše opredijeljenost Mojkovca ka savremenom i održivom razvoju.&nbsp;
Ta opština, kako je ocijenio, raspolaže značajnim prirodnim i ljudskim potencijalima koji, uz odgovorno upravljanje i planski pristup, mogu doprinijeti daljem unapređenju kvaliteta života građana.&nbsp;
- Uvjeren sam da će zajednički napori lokalne samouprave i građana dati vidljive rezultate u narednom periodu - poručio je Camaj.
On je još jednom uputio iskrene čestitke povodom Dana opštine Mojkovac.

Camaj: Unapređenje infrastrukture i jačanje lokalne privrede preduslovi za dugoročan razvoj Mojkovca

Slovenija je prva zemlja u ovoj godini koja je ušla na tržišta kapitala i izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.
&nbsp;Emisiju su organizovali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje desetogodišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036, prenosi SEEbiz.
Transakcija je zatvorena u ponedjeljak oko 14 sati i 30 minuta s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je deset milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje od organizatora emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17 sati i 30 minuta s kuponom od 3,275 odsto, rasponom do dospjeća MS+37 baznih poena, prinosom do dospijeća od 3,312 odsto i cijenom do dospijeća od 99,675 odsto.&nbsp;
&nbsp;- Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena - naveli su u Ministarstvu.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 odsto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, 25 odsto iz Velike Britanije, 15 odsto iz Francuske i Beneluksa, 11 odsto iz Južne Evrope, osam odsto iz nordijskih zemalja, sedam odsto iz Slovenije, pet odsto iz Srednje i Istočne Evrope i dva odsto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43 odsto, upravitelji fondova 28 odsto, centralne banke ili zvanične institucije 13 odsto, osiguravajuća društva ili penzijski fondovi deset odsto, a upravnici rizičnog kapitala šest odsto.
Na osnovu programa finansiranja, država ove godine može da se zaduži do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu zavisiće od tržišnih uslova u trenutku izdavanja.

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Vremenske nepogode prekinule put ka ski-centru Žarski

Pogledajte kako Sastavci i Morača izgledaju danas iz vazduha (FOTO)

Mujović sa Bojanovićem obišao ugrožena naselja: Situacija nije bezazlena, službe rade u punom kapacitetu

Zbog oštećenja puta zatvoren saobraćaj prema Kolašinu i Beranama

E uživo na TV E: O komunikaciji, muzici, praznicima i društvenim mrežama

Žabljak: Kvar na dalekovodu „Štuoc“, bez struje RDC i predajnici za VCG i telefonske operatere

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Bešović: Svi kapaciteti angažovani, Danilovgrad i dalje najugroženiji

Ombudsman: Prošle godine 66 žalbi na postupanje policije

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa uzeo 170.000

Camaj: Unapređenje infrastrukture i jačanje lokalne privrede preduslovi za dugoročan razvoj Mojkovca

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Slovenija izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura

PRATITE TVe UŽIVO