Komunikacija, prenošenje i nastajanje značenja – kako da se bolje razumijemo - tema je emisije Srećan dan na Televiziji E.&nbsp;
Sa Marijom Todorović Tatar, komunikološkinjom, razgovaramo o tome kako nastaju značenja, zašto nas različite perspektive često udalje umjesto da nas zbliže, i koliko su samorefleksivnost, samonadzor i kognitivna kompleksnost važni za zdravu i svjesnu komunikaciju.&nbsp;
U drugom dijelu emisije govorimo o fitnesu kao načinu života.&nbsp;
Gosti su Jelena Merdović, fitnes instruktorka, i Rade Merdović, bodibilder, koji otkrivaju kako vježbanje utiče na fizičko i mentalno zdravlje, te zašto je pokret najbolji način da se osjetimo bolje u svom tijelu.
Ponedeljkom je tu i segment – Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, fitnes instruktorka, vodi vas kroz kratke i efikasne vježbe koje možete raditi kod kuće, na poslu ili u pauzi između obaveza.&nbsp;
Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E – počnite sedmicu uz dobru energiju i inspirativne priče.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Društvo

Srećan dan na TV E: Kako da se bolje razumijemo?

U Budilniku na Televiziji E pitamo čemu će doprinijeti nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata.&nbsp;
Donosimo priču i o dostupnosti opijata bez medicinske dokumentacije i koliko je sistem nadzora zaista efikasan.
Govorimo i o tome da li građani kroz peticije skreću pažnju na probleme koje institucije ne vide, a &nbsp;provjeravamo i da li će formiranje Nacionalnog savjeta spriječiti negativne pojave u sportu.&nbsp;
Na kraju saznajemo da li će nova mašina za preradu otpadnih guma smanjiti njihovo nelegalno odlaganje i otvoriti održivo rješenje ovog otpada u Crnoj Gori.

610x380

400x240

400x203

Budilnik na TV E: Čemu doprinose nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata

Ministarstvo javne uprave obavjestilo je javnost da je privremena nedostupnost pojedinih servisa i internet stranica rezultat planiranih radova na mrežnoj infrastrukturi, koji su najavljeni obavještenjem od 28. oktobra 2025. godine.
Tokom izvođenja radova može doći do kratkotrajnih prekida u radu servisa i portala.
- Timovi Direkcije za sistemsku infrastrukturu prate stanje sistema i rade na završetku planiranih aktivnosti u predviđenom roku- kazali su iz MJU.
Podsjećamo, sajt Vlade nedostupan je od nedjelje popodne.

MJU: Sajt Vlade nedostupan zbog radova na mrežnoj infrastrukturi

Zvanični sajt Vlade Crne Gore trenutno je ponovo je dostupan, nakon današnjeg prekida.
Iz MInistarstva javne uprave kazali su da su u pitanju bili najavljeni radovi na mrežnoj infrastrukturi.
Posjetioci koji pokušaju da pristupe portalu suočavaju se s porukom o grešci.
Uzrok pada sajta za sada nije poznat.&nbsp;
Podsjetimo da je Ministarstvo javne uprave 28. oktobra saopštilo da je operativni centar Vlade za sajber incidente (GSOC) pravovremeno reagovao na DDoS napad koji je izazvao povremenu nedostupnost portala gov.me.
Kako su kazali tada, nije došlo do ugrožavanja bezbjednosti informacionih servisa.

Ponovo dostupan sajt Vlade

Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) 35mm navodeći da napad na medijske radnike mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Urednica medijskih programa u NVO 35mm Milica Đokđurić rekla je da svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema.
- U zemlji u kojoj i dalje ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića, gdje se napadi na Oliveru Lakić, Tufika Softića i Mladena Stojovića prepričavaju kao opomena, a ne kao riješeni slučajevi – svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema- kazala je Đokđurić.
Ona je rekla da u Crnoj Gori i dalje nije rizično lagati, već da je rizično govoriti istinu.
- Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, razbijenih prozora i uništene imovine. Oni koji bi trebalo da ih štite, često okreću glavu. Oni koji ih napadaju, najčešće prolaze nekažnjeno. A javnost, umorna od čekanja pravde, sve češće ćuti- navela je Đokđurić.
Ona je dodala da NVO 35mm pozdravlja potpisivanje Protokola o zaštiti novinara u oktobru ove godine, kojim je formiran Mehanizam za bezbjednost novinara, navodeći da je to prvi pokušaj da se riječi pretvore u djela.
- Ipak, nijedan protokol, nijedan potpis i nijedna konferencija neće značiti, ako institucije ne počnu da reaguju brzo, odlučno i nepristrasno. Jer svaki napad koji prođe nekažnjeno postaje poziv na novi zločin- smatra Đokđurić.
Ona je rekla da od vlasti očekuju da jasno i javno poruče da napad na novinara mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Vrijeme je da prestanu prijetnje, javna poniženja i targetiranje „nepodobnih“ novinara. Vrijeme je da se prekine nit ćutanja i straha, kazala je Đokđurić i &nbsp;poručila da politizacija medija, nacionalistička retorika i svakodnevni napadi na društvenim mrežama ne smiju postati nova normalnost.
- Novinari nijesu neprijatelji – oni su čuvari istine, svjedoci stvarnosti i temelj svake slobodne države. A kada novinari ne smiju bezbjedno da pitaju i govore istinu, društvo ne može biti slobodno- zaključila je Đokđurić.

Đokđurić: Napadi na novinare da postanu crvena linija koju niko ne smije preći

U Crnoj Gori, prema istraživanju Monstata, pristup internetu kod kuće ima 88,1 odsto domaćinstava, što je 7,3 procentna poena više u odnosu na 2021. godinu.
- U petogodišnjem periodu, došlo je do rasta broja domaćinstava koja imaju pristup internetu. U ovoj godini, procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu kod kuće je porastao 7,3 procentna poena, sa 80,8 odsto na 88,1 odsto, u odnosu na 2021 - navodi se u istraživanju Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca.
U domaćinstvima se pristup internetu ostvaruje putem personalnog i prenosivog računara, kao i mobilnih uređaja.
U istraživanju se navodi da internetu putem personalnog računara pristupa 29,1 odsto anketiranih, a putem prenosivog, odnosno laptopa, netbooka i tableta 68 odsto.
Kada je riječ o načinu pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, najviše domaćinstava, njih 86,6 odsto, koristi fiksnu širokopojasnu konekciju. Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 75,3 odsto domaćinstava.
U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast od 3,7 procentnih poena domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju.
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 78,7 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 96,2 odsto.
Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 86 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 89,1 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je u posljednja tri mjeseca 94,1 odsto anketiranih pojedinaca koristilo internet, od kojih je 91,4 odsto internet koristilo više puta dnevno.
Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video razgovori 98,4 odsto, korišćenje društvenih mreža 89 odsto, dok je 86,4 odsto njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise.
Istraživanje je pokazalo da je procenat onih koji nikada nijesu kupili ili naručili robu ili usluge putem interneta 37,6 odsto, dok procenat onih koji jesu iznosi 62,4 odsto.

Pristup internetu ima 88,1 odsto domaćinstava

NVO Green Home daje punu podršku aktivnostima Deponije d.o.o. i direktora Aleksandra Božovića na pokretanju postrojenja za preradu otpadnih guma, ali i istrajnosti kod rješavanja problema u oblasti upravljanja otpadom.
- Konačno, nakon dugog niza godina lutanja u različitim pravcima sa ciljem rješavanja pitanja upravljanja otpadnim gumama, Crna Gora će moći na adekvatan način da upravlja sa ovim tokom otpada i da omogući obradu guma i njihovu pripremu za dalje korišćenje. Na ovaj način, rješiće se pitanje otpadnih guma u Crnoj Gori u budućnosti ali i svih onih otpadnih guma koje su do sada lagerovane u krugu deponije i na drugim lokacijama a koje su predstavljale ozbiljan rizik po zdravlje građana - navode u saopštenju iz NVO Green home.
Posebno žele naglasiti ulogu ambasadora Johana Satlera i Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori kod pokretanja i koordinacije kampanje "Čuvaj da te čuva" koja je i dala značajne rezultate u oblasti zaštite životne sredine.
- Posebno mi je zadovoljstvo što je pitanje neophodnosti rješavanja otpadnih guma u Crnoj Gori na konsultativnim sastancima kampanje inicirano upravo sa strane NVO Green Home koja se dugi niz godina bavila ovom tematikom i insistirala na rješavanju istih. Stoga, puštanje u rad postrojenja za preradu otpadnih guma ne rješava samo problem otpadnih guma nego je pokazatelj kako se treba raditi. Ovo je očigledan primjer kako se udruženim snagama između institucija na nacionalnom i lokalnom nivou, uz podršku delegacije EU i civilnog sektora može obezbijediti funkcionalnost sistema i konkretno rješenje problema koji postoji na terenu - navoide u saopštenju.
Dodaju da su rješenja su jako često prilično jedostavna, ali je neohodan rad, upornost i istrajnost što se kroz kampanju "Čuvaj da te čuva" i ostvaruje.
- I na kraju, nakon radovanja što je jedan proces zaokružen, treba se što prije krenuti u obezbjeđivanje preduslova za reciklažu i ponovnu upotrebu drugih materijala koji završavaju na našoj deponiji kako bi se u konačnom i smanjio pritisak na istu - zaključuju u saopštenju.

NVO Green Home: Postrojenje za preradu otpadnih guma je primjer kako se saradnjom postižu ciljevi

Ustavna pravda može ispuniti svoju ulogu samo kada su autonomija i nezavisnost ustavnih sudova u potpunosti zagarantovani, jedan je od zaključaka Šestog kongresa Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji je završen u Madridu 31. oktobra.
Kongres, u čijem radu su učestvovale predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sudija Desanka Lopičić, konstatovao je da prijetnje nezavisnosti ustavnih sudova nisu ni hipotetičke ni izolovane.
- Ustavni sudovi u pojedinim zemljama suočavaju se sa političkim uplivima, odlaganjem sprovođenja odluka ili ciljanom kampanjom usmjerenoj na podrivanje povjerenja javnosti u njh - zaključak je 88 delegacija ustavnih sudova iz cijelog svijeta.
Istaknuto je da su učesnici takođe naglasili međusobnu solidarnost u odbrani integriteta i nezavisnosti ustavnih sudija, u skladu sa svojim domaćim propisima, koji ih moraju štititi od bilo kakvog miješanja ili pritiska, bez obzira od koga dolaze.
- Takve akcije podrivaju vladavinu prava i povjerenje javnosti. Ustavni sudovi ne smiju postati oruđe političke većine, niti se smiju izolovati od društva kojem služe - navodi se u zaključku.
Svjetsku konferenciju o ustavnom sudstvu zatvorio je kralj Španije Felipe VI, uz predsjednicu Venecijanske komisije Kler Bazi Malori i predsjednika Ustavnog suda Kraljevine Španije Kandida Konde Pumpida Tourona.
Armenko i Lopičić, pored susreta sa predsjednikom Ustavnog suda Kraljevine Španije, imale su i niz drugih susreta na marginama konferencije, u cilju jačanja saradnje sa predstavnicima pojedinih ustavnih sudova.
Podsjetimo, ovogodišnji kongres bio je posvećen temi "Ljudska prava budućih generacija", pa su ustavne sudije iz svih krajeva svijeta diskutovale o zaštiti kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa – pitanjima koja su od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Svjetska konferencija ustavnog sudstva osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo organizacione strukture u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju funkciju ustavne kontrole širom svijeta.

500x500

1250x600

1084x550

Nezavisnost ustavnih sudova ključna za vladavinu prava

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, nevladina organizacija „Grupa građana BU2“ saopštila je da je zaštita slobode medija i sigurnosti novinara osnov demokratskog društva, te da svako nasilje nad novinarima predstavlja direktan udar na pravo građana da budu informisani.
- Nažalost, i dalje svjedočimo brojnim slučajevima u kojima zločini protiv novinara ostaju nekažnjeni, što ozbiljno ugrožava demokratske vrijednosti i ljudska prava u našem društvu - navodi se u saopštenju.
<h2>Nerazjašnjeni slučajevi – opomena i sramota društva</h2>
Jedan od najtragičnijih primjera nekažnjivosti, podsjećaju iz ove organizacije, jeste ubistvo Duška Jovanovića, čije okolnosti ni poslije više od dvije decenije nijesu do kraja rasvijetljene.
- Pravda još uvijek nije zadovoljena, a počinioci ostaju nepoznati. Ova situacija predstavlja sramotu za našu zajednicu i poziva na hitnu akciju kako bi se spriječilo da se slični zločini ponove - ističe se u saopštenju.
<h2>Napadi i prijetnje novinarima – napad na slobodu medija</h2>
Iz „Grupe građana BU2“ podsjećaju i na brojne napade i pritiske na novinare – Oliveru Lakić, Tufika Softića, Vladimira Otaševića, Mladena Stojovića, kao i progon novinara Dražena Živkovića i Gojka Raičevića.
- Sramne i brutalne prijetnje novinarki Jeleni Jovanović, mizogini napadi na Magdalenu Čelanović i medijski napadi na Borisa Raonića, još jednom pokazuju koliko je sloboda medija u Crnoj Gori ugrožena - dodaju oni.
Podsjećaju i na napad na ekipu Radio-televizije Budva u aprilu 2021. godine, koji se dogodio tokom blokade saobraćaja, a koji, kako navode, „predstavlja još jedan primjer nasilja prema medijima koje mora biti istraženo i sankcionisano“.
<h2>Poziv institucijama i društvu</h2>
- Svi ovi slučajevi koji ostaju nerazjašnjeni i nekažnjeni ukazuju na hitnu potrebu za promjenama u našem društvu. Pozivamo nadležne institucije da preduzmu konkretne korake kako bi osigurali zaštitu novinara i stvorili okruženje u kojem će sloboda medija biti poštovana i zaštićena - poručuju iz organizacije.
U zaključku, „Grupa građana BU2“ naglašava da je sigurnost novinara temelj slobodnog društva:
- Na ovom važnom danu, neka se naš glas čuje kao poziv na akciju i pravdu. Slobodni novinari su temelj demokratije, a njihova sigurnost je sigurnost svih nas.

Grupa građana BU2: Slobodni novinari su temelj demokratije i njihova sigurnost je sigurnost svih nas

U posljednje dvije godine nijedan slučaj neovlašćenog snimanja i kršenja privatnosti objavljivanjem snimaka sa nadzornih kamera nije stigao do suda, uprkos tome što su pojedini izazvali snažnu javnu reakciju. Tužilaštvo je u tom periodu evidentiralo dvije prijave koje se konkretno odnose na ovu vrstu kršenja prava na privatnost. Jedna je odbačena jer se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi, dok je u drugom slučaju izviđajni postupak i dalje u toku.&nbsp;
Istovremeno, pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici i dalje su u fazi izviđaja slučajevi objavljivanja snimka samoubistva, snimka pokušaja ubistva žene u Staroj varoši u Podgorici, kao i curenja medicinskog kartona novinarke Ane Raičković. &nbsp;
Koliko puta ste u posljednje vrijeme na društvenim mrežama ili u medijima vidjeli snimak ubistva, pokušaja ubistva, saobraćajne nesreće ili tragedije, objavljen gotovo u realnom vremenu, često bez upozorenja? Koliko puta ste na takav sadržaj kliknuli, a onda ga i podijelili dalje, bez misli o tome da li je takvim objavama prekršena nečija privatnost? &nbsp;&nbsp;
Granice između javnog interesa i zaštite privatnosti često su teško uočjive. Brzina kojom se informacije objavljuju i dostupnost tehnologije za snimanje i dijeljenje sadržaja doveli su do toga da se povrede prava na privatnost, neovlašćeno objavljivanje ličnih podataka i senzacionalizam nerijetko predstavljaju kao pravo javnosti da zna.&nbsp;
Međutim, posljedice ovakvih postupaka, osim etičkih i pravnih implikacija, imaju i širi društveni uticaj, postaju plodno tlo za nastanak i širenje dezinformacija. To se pokazalo u više slučajeva kojima je svjedočila crnogorska javnost, a koji su do danas, ostali bez pravnog epiloga. &nbsp;
Sudeći prema odgovorima iz Osnovnog državnog tužilaštva, za prethodne dvije godine nijedan slučaj kršenja prava na privatnost nije stigao do suda. &nbsp;
Slučaj novinarke Ane Raičković&nbsp;
Medicinski karton novinarke Ane Raičković, završio je u sudnici, u rukama advokata koji je branio okrivljene za njeno prebijanje. &nbsp;
Advokat optuženih, sudu je predstavio je lične podatke čija je povjerljivost zakonom zagarantovana. Advokati su predali izvještaj ljekara specijaliste iz KCCG i zatražili da se on uvrsti kao dokaz. Izvještaj je sadržao i konkretne dijagnoze, koje je advokat pročitao u sudnici, u pokušaju da relativizuje nalaze vještaka o povredama Raičković koje su joj nanijeli optuženi. &nbsp;
Klinički centar, iz kojeg su podaci dostavljeni advokatima, priznao je da je novinarki povrijeđeno pravo na zaštitu medicinskih podataka. Isto je utvrdio i ombudsman.&nbsp;
Ovaj primjer savršeno ilustruje kako institucije i pojedinci, bilo iz nemara ili namjere, mogu narušiti pravo na privatnost i dodatno povrijediti žrtvu.&nbsp;
Kada takvi podaci dospiju u javnost, oni ne samo da narušavaju dostojanstvo pojedinca već mogu biti i instrument za manipulaciju narativom o samom slučaju, stvarajući pogrešne predstave o motivima, karakteru ili mentalnom stanju žrtve ili potencijalno uticati na ishod samog suđenja. &nbsp;
Raičković, koja i dalje vodi pravnu bitku da sazna kako su njeni povjerljivi podaci završili na sudu, kaže da nije zadovoljna postupanjem nadležnih organa u slučaju zloupotrebe njene medicinske dokumentacije, jer, kako kaže, ni nakon više od pola godine nije utvrđena odgovornost.&nbsp;
“Klinički centar je priznao da je povrijeđeno pravo pacijenta, ombudsman se takođe izjasnio, ali se i dalje ne zna ko je advokatu Danilu Mićoviću dostavio kompletnu dokumentaciju”, kaže Raičković.&nbsp;
Do danas joj, navodi ona, ni tužilaštvo ni policija nijesu tražili više informacija, a kako joj je nezvanično rečeno, neće se ni utvrditi ko je od zdravstvenih radnika zloupotrijebio položaj i možda, dodaje, napravio još neko krivično djelo i predao to braniocu Bećirovića. &nbsp;
“Ovo kažem jer postoji vjerovatnoća da je taj ko je to učinio, uzeo mito. To vjerovatno nećemo ni znati, jer kako sam rekla, već sam obeshrabrena da će se utvrditi personalna odgovornost” rekla nam je Raičković.&nbsp;
Osim krivične odgovornosti i potencijalnog kršenja zakona, Raičković se kroz ovaj slučaj suočila i sa širenjem neprovjerenih informacija o njenom zdravstvenom stanju. &nbsp;
“Iznošenjem ljekarskog nalaza na suđenju koje je javno, pričinjena mi je velika šteta, jer je taj nalaz trebao da “objasni” crvenilo po vratu koje je konstatovano u Urgentnom centru, pa je advokat Mićović mahao papirom kao trofejem. Bilo je zaista teško slušati izvrtanje činjenica, a ujedno i zastrašujuće da vam neko ulazi u svaki segment života kako bi pokušao sve da upotrijebi protiv vas, ispričala je naša sagovornica.&nbsp;
Kako se radilo o nezakonito pribavljenom dokumentu, sudija Ilija Radulović je, podsjeća ona, &nbsp;odbio da uvrsti nalaz kao dokaz, a mediji, u izvještajima nijesu navodili ono sto je on ispričao u tom dijelu.&nbsp;
“Znači, javnost je obaviještena da je advokat pokušao da ljekarski dokument uvrsti kao dokaz, ali ne i što u njemu piše, pa sam bila izložena dodatnoj viktimizaciji”, dodaje Raičković.&nbsp;
Novinarka ističe da su od početka optuženi vodili kampanju, u kojoj su oni predstavljeni kao žrtve, a ona kao “agent”. Sve to je, kako navodi, plasirano u serijalu tekstova na portalu čiji je suvlasnik jedan od optuženih. &nbsp;
“Tako da su, osim raznih neistina koje su iznosili na suđenju, imali i serijal tekstova koji je imao jedan cilj – diskreditaciju mene, mog sina, pa i cijele porodice. I najvažnije – sigurna sam da ovo nije izolovani slučaj, već da je i ranije dolazili do zloupotreba medicinske dokumentacije i drugih građana.&nbsp;
Sumnje novinarke Ane Raičković, obistinile su se u još jednom, sličnom slučaju, kada je opet iz KCCG procurio sadržaj koji je morao biti tajan.&nbsp;
Naime, slike lovca koga je napao medvjed, a koji se u KCCG borio za život, završile su u Viber i WhatsApp grupama, dijelile su se po mrežama, sa utješnom oznakom da se radi o uznemirujućem sadržaju. &nbsp;
Nakon upita medija vezano za neprimjereno i neetično objavljivanje fotografije pacijenta iz operacione sale na društvenim mrežama i distribucije pomenute fotografije putem Vibera, Klinički centar Crne Gore je, kako su kazali, “pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica i sankcionisanja odgovornih”.&nbsp;
„Klinički centar Crne Gore je, odmah po saznanju za distribuciju predmetne fotografije, pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica u vezi sa ovim slučajem. O ishodu postupka koji za cilj ima sankcionisanje odgovornih, bez odlaganja ćemo obavijestiti javnost“, saopšteno je Kliničkog centra Crne Gore krajem prošle godine.&nbsp;
Danas ipak iz KCCG kažu da je taj postupak obustavljen jer se iz sprovedenih dokaza nije moglo zaključiti da je počinjena povreda radne obaveze, odnosno, nije se moglo utvrditi čije je vlasništvo telefon s kojeg su fotografije objavljene u javnosti.&nbsp;
Ovi slučajevi pokazuje da curenje medicinske dokumentacije i fotografije pacijenata na operacionom stolu nijesu izolovani propust, to je simptom slabe institucionalne odgovornosti. Kako ni za jedan od ovih slučajeva nije utvrđenja odgovornost, onda je lako predvidivo da će ih biti još.&nbsp;
Kad tragedije kruže mrežama i portalima&nbsp;
U više nedavnih slučajeva, mediji i korisnici društvenih mreža objavljivali su snimke nasilja, tragedija i smrti, kršeći etičke i zakonske norme, presuđujući ko je kriv, ko nije, ko je za zatvor a ko za slobodu.&nbsp;
Portal IN4S objavio je snimak ubistva Igora Nedovića svega par sati nakon što se ono dogodilo. Snimak je još uvijek dostupan i u ovom mediju, ali i srpskim tabloidima, a javnost ni do danas nije saznala ko je dostavio pomenuti video materijal.&nbsp;
Ništa manje uznemirujuć nije bio ni snimak oproštajne video poruke Ivone Savićević nakon koje je počinila samoubistvo. Srpski tabloid Kurir objavio je njenu oproštajnu video-poruku, nakon čega su je prenijeli portali u Srbiji, dok je u Crnoj Gori dijeljena po mrežama.&nbsp;
Zbog objave tog snimka, ODT u Podgorici formiralo je predmet, jer se sumnja da je video procurio iz Uprave policije.&nbsp;
Takođe, javnost je u aprilu ove godine mogla da vidi pokušaj ubistva žene u podgoričkom naselju Stara Varoš, na kojem se čuju uznemirujući pozivi u pomoć. &nbsp;
Snimak, za koji se pretpostavlja da potiče sa nadzorne kamere, prvi put je objavljen na društvenoj mreži X, a zatim su ga prenijeli i brojni mediji u Srbiji.&nbsp;
I u ovom slučaju, Osnovno državno tužilaštvo pokrenulo je istragu.&nbsp;
Iz ODT na pitanja o prijava za neovlašćeno snimanje i objavljivanje snimaka sa nadzornih kamera, kažu da su u protekle &nbsp;dvije godine, evidentirane dvije prijave koje se konkretno odnose na neovlašćeno snimanje i/ili objavljivanje snimaka sa nadzornih kamera.&nbsp;
&nbsp;“U &nbsp;jednom od tih slučajeva je ovo tužilaštvo donijelo odluku o odbacivanju prijave, imajući u vidu da se krivično gonjenje u tom predmetu preduzima po privatnoj tužbi, dok je u drugom slučaju izviđajni postupak i dalje u toku”, kazali su iz ODT. &nbsp;
Zloupotreba ličnih podataka i objavljivanje video-snimaka ne proizvodi samo etičke i pravne dileme, već često vodi do nastanka i širenja dezinformacija. Kada se sadržaji objavljuju bez konteksta, provjere autentičnosti ili saglasnosti, oni se lako reinterpretiraju i postaju alat za konstruisanje lažnih narativa.&nbsp;
To je upravo bio slučaj sa djevojkom iz Srbija koja je poginula tokom parasejlinga u Budvi.&nbsp;
Nakon što je stradala, mediji su objave počeli spekulacijama o tome ko je kriv i zašto, prstom uperili na vlasnika parasejlinga a onda završili i pričom o tome da je djevojka počinila samoubistvo. Naravno, sve je pratio uznemirujući snimak nesreće, bez odgovornosti, a dezinformacije su se smjenjivale po uobičajenom šablonu. Slučaj je, takođe, preuzelo tužilaštvo.&nbsp;
Međutim, ni za jedan od pomenutih slučajeva, a koji su se desili u periodu od 2024. do danas, tužilaštvo nije odmaklo dalje od izviđaja.&nbsp;
Svi pobrojani slučajevi – od slučaja snimka samoubistva do medicinskog kartona u rukama okrivljenih, &nbsp;nalaze se u postupku izviđaja pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.&nbsp;
“U ovim predmetima u toku su provjere i prikupljanje potrebnih informacija radi utvrđivanja činjenica i eventualne krivične odgovornosti”, navode iz ODT.&nbsp;
Šta kaže Zakon?&nbsp;
Prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, obrada i distribucija ličnih podataka dozvoljena je samo uz pristanak osobe ili u jasno zakonski određenim slučajevima.&nbsp;
S druge strane, Zakon o medijima i Krivični zakonik Crne Gore predviđaju sankcije za: neovlašćeno snimanje i objavljivanje tuđih snimaka, povredu tajnosti postupka, širenje informacija koje mogu ugroziti dostojanstvo i sigurnost pojedinaca.&nbsp;
Ono što povezuje sve ove slučajeve jeste činjenica da nijedan od objavljenih sadržaja nije nužno bio falsifikat. Međutim, svi su korišćeni u kontekstu koji je omogućio njihovo pogrešno tumačenje, širenje neistina i konstrukciju manipulativnih narativa. Takođe, veže ih i sumnja da su procurili iz institucija, što ih čini dodatno problematičnim.&nbsp;
To pokazuje da dezinformacije u savremenom okruženju često ne počinju lažnim sadržajem, veće zloupotrebom autentičnih podataka, &nbsp;medicinskih izvještaja, nadzornih snimaka ili video poruka. Odgovornost je naravno na onima koji ih plasiraju, a u društvu bez efikasnih institucija i stvarne primjene zakona o zaštiti podataka, granica između javnog interesa i prava na privatnost gotovo da ne postoji.&nbsp;
Kada institucije ne reaguju, događaji se izviđaju godinama, a javnost traži klik više, svaka objava od medicinskog kartona do video-snimka tragedija, &nbsp;postaje alat za senzacionalizam, manipulaciju i širenje dezinformacija, što se pokazalo i na svim slučajevima o kojima smo gore pisali. &nbsp;
Box: Kad i država krši privatnost &nbsp;
Objavljivanje spiskova građana/ki u samoizolaciji tokom pandemije kovid-19 pokazalo je kako i institucije mogu postati izvor povrede privatnosti &nbsp;i posredno, izvor dezinformacija.&nbsp;
Odlukom tadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela i Vlade, na internetu su se našli lični podaci hiljada građana: imena, prezimena i adrese. Iako je namjera predstavljena kao “zaštita javnog zdravlja”, posljedice su bile suprotne – stigmatizacija, strah i sumnjičenje onih čija su se imena našla na listi.&nbsp;
Nakon što je Vlada odlučila i objavila imena i adrese osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, pojavila se mobilna aplikacija nepoznatih autora, preko koje je moguće da se locira pozicija ljudi u samoizolaciji.&nbsp;
Advokatica Maja Turković koja je zastupala više desetina lica čija su se imena našla na spisku, <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/zbog-krsenja-privatnosti-gradjani-tuze-drzavu-/30840363.html" target="_blank">potvrdila</a> je da su ovim licima povrijeđena ustavna prava, na privatnost i na zaštitu podataka, kao i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života garantovano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.&nbsp;
Da su osporenom odlukom učinjene sve navedene povrede potvrdio je i Ustavni sud, koji je ovakvu odluku Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti ukinuo. &nbsp;Država je nakon toga plaćala milionske iznose odštete. Ipak, niko iz institucija koje su odobrile objavu nije odgovarao.&nbsp;
To je bila još jedna pokazna vježba, kako povjerljivi podaci, čak i onda &nbsp;kada su autentični, mogu postati oruđe dezinformacija. Onda kada ih država plasira bez konteksta i zaštite, građani/ke postaju kolateralna šteta institucionalne neodgovornosti.

Za dvije godine nijedan slučaj neovlašćenog snimanja nije stigao do suda

Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice pobjednik je &nbsp;međunarodnog turnira Trofej Beograda, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. 
 
Paramont je u finalnom meču savladao Singidunum Crvenu zvezdu 47:37. 
 
Podgorički tim prethodno je u polufinalnom meču eliminisao mađarski Torekveš 50:25. 
 
Paramont je u teškoj i zanimljivoj finalnoj utakmici, punoj obrta, slavio i zasluženo došao do trofeja. 
 
Uspješan nastup podgoričke ekipe kompletirao je centar Nermin Pandžić, koji je proglašen za najboljeg igraća. 
 
Na turniru su, pored Paramonta, učestvovale i najbolje ekipe iz Srbije Singidunum Crvena Zvezda, Mađarske Torekveš SE i Makedonije Hope sport. 
 
Paramont je u Beogradu nastupio u sastavu Mersad Murić, Senad Husović, Nedžad Pepić, Nikola Mišurović, Jasminko Nokić, Andrej Šibalić, Vladan Nikolić i Nermin Pandzić.

Paramontu Trofej Beograda

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
<h2>Negativne posljedice</h2>
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulešković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.&nbsp;
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore.&nbsp;
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković.&nbsp;
Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija.&nbsp;
- Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mulešković.&nbsp;
<h2>Podaci</h2>
Tvrdnje sagovornika Pobjede potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda.&nbsp;
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Istraga u predmetu protiv biznismena Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića i još tri osobe otkriva novo pravilo Specijalnog državnog tužilaštva – da nijedan dokaz koji je proveden u pravnom poretku Crne Gore ne vrijedi ništa u odnosu na jednu „Skaj“ poruku. Ako to uvedemo, to znači kraj pravdi. Ovo je poruka svim ljudima u pritvoru koji imaju sličnu situaciju da nemaju čemu da se nadaju. Neka smatraju da su osuđeni - kazao je za Pobjedu advokat Zoran Piperović.
On je istakao da su „tužioci počeli da vjeruju komunikaciji između trećih lica više nego dokazima koji su utemeljeni u zakonima Crne Gore“.
- SDT vjeruje „Skaj“ poruci koju je lice A poslalo licu B, a ne onome što se nalazi u rukama ljudi koji su stvarno potpisivali ugovore, plaćali i gradili. To me potpuno zbunjuje, jer više ne znam o čemu se ovdje radi - rekao je Piperović.
On ističe da je u Crnoj Gori važnije „da se neko slika sa lisicama na rukama nego da se dokaže krivica“.
- Poenta je da se napravi slika za medije kako bi gospoda Bogdanović, Abazović i njihova ekipa mogli da kažu da se nešto radi, da ima hapšenja. A to što će za tri godine možda pasti sve optužnice, nikoga ne zanima. Važno je da se uhapse i da se priča da se ,,čisti kriminal“. I naravno, svako ko je stvarno kriv treba da odgovara, pa makar bio iz moje kuće, ali mora se znati kada i zbog čega se neko hapsi - poručio je Piperović.
<h2>Dvije verzije o istom kešu</h2>
Tokom saslušanja Ranka Ubovića pred sutkinjom za istragu Višeg suda u Podgorici Suzanom Mugošom prije nekoliko večeri, Piperović je, kako navodi, ukazao na kontradiktornost tužilačkih naredbi koje se odnose na isti događaj, predaju novca osumnjičenim Ivanoviću i Uboviću od strane Radoja Zvicera.
- Kazao sam sutkinji Mugoša da u jednoj naredbi stoji da je keš od Zvicera uzeo Ubović, dok u drugoj, na osnovu koje je pritvoren Vlado Ivanović, piše da je on taj koji je primio novac. A pritvor je određen obojici, po istom osnovu, uticaj na svjedoke, i to nad istim svjedocima - rekao je Piperović.
Sutkinja je potom, kako navodi Piperović, direktno pitala tužioce da se izjasne ko je, prema njihovim navodima, preuzeo keš od Zvicera, Vlado Ivanović ili Ranko Ubović, kako stoji u tužilačkom aktu.
- Tužilaštvo je pred Mugošom kazalo da u naredbi ne piše da je Vlado uzeo keš, već da je to učinio Ubović. Kako bi opravdali svoj stav, objasnili su da novac nije lično primio Ivanović, već da je predat blagajnici njegove firme, koja ga nije evidentirala. Postavlja se pitanje: zašto onda nije uhapšena blagajnica, ako se tvrdi da je novac primljen u firmi? - rekao je Piperović.
On zaključuje da je „očigledno da su naredbe pisane ad hoc, u posljednjih nekoliko dana, kako bi se opravdalo proširenje istrage na Ranka Ubovića, Veska Kovačevića, Aca Mijajlovića i Zorana Lazovića.
- Fakat je da su prije 20 dana pisali o firmi „Master inženjering“ i navodima da je Zvicer dao keš za opremanje stanova, a sada se sve pripisuje Uboviću. Predao sam sudu svu dokumentaciju od ugovora o gradnji i aneksa do rekapitulacija troškova, sve ovjereno kod notarke u Budvi – istakao je advokat Piperović.
<h2>Poruke trećih lica</h2>
Kako tvrdi Piperović, svi materijalni dokazi koje su dostavili sudu potvrđuju zakonitost poslovanja njegovih klijenata Ubovića i Ivanovića.
- Sve fakture je provjerio SPO. Svaka je uredno plaćena novcem firme u vlasništvu Ivanovića. Ipak, SDT sada tvrdi da to nije tako - rekao je on.
Dodao je da „tužilaštvo ignoriše dokumenta koja niko ne osporava i radije se oslanja na nekoliko ’Skaj’ poruka trećih lica, u kojima se ne pominju ni Ivanović ni Ubović“.
- Dokaze koji postoje u papirima, pravnim poslovima zaključenim po zakonu, tužilaštvo odbacuje i prihvata neprovjerljive poruke sa „Skaj“ aplikacije - istakao je Piperović.
On je ukazao da ni poruke koje SDT koristi kao osnov sumnje nijesu jasne ni pravno ni činjenično.
- Tužilaštvo bi moralo da pojasni na koga se odnosi poruka Radoja Zvicera: ,,Moraće da mi plate penale 500.000 eura“. Ko treba da plati te penale, koje pravno ili fizičko lice? SDT nema odgovor na to, ali tvrdi da se poruka odnosi na stanove u Budvi. A dokaz u krivičnom postupku mora biti provjerljiv, jer ako nije, ne može biti dokaz – ističe Piperović.
On podsjeća da se u „Skaj“ komunikaciji trećih lica ne pominju ni Ivanović ni Ubović, „a upravo su oni završili u pritvoru zbog te poruke“.
<h2>Plaćanje preko računa</h2>
Vlado Ivanović, koji je uhapšen prije 20 dana, u iskazu pred tužiocem potvrdio je da je sa suprugom Radoja Zvicera, Tamarom Zvicer, pregovarao o prodaji stana, ali da je od dogovora odustao jer ona nije obezbijedila kredit i prestala je da se javlja.
- Objasnio je da je opremanje stana platio da ne bi imao štetu ukoliko dođe do odustajanja kupca. Pojasnio je da ako on plati opremanje, stan ostaje u cjelosti njegov i može ga prodati ili iznajmiti, bez raskusurivanja. To je čista ekonomska logika, a ne pranje novca - rekao je Piperović.
Dodao je da su svi računi za opremanje plaćeni legalno, preko računa firme „Master inženjering“ te da je u njih imala uvid i Specijalna policija.
- Ipak, SDT je 20 dana nakon njegovog hapšenja promijenilo verziju i sada tvrdi da je keš za opremanje dao Zvicer, ali ne lično Vladu, već blagajnici koja to nije zavela. To je pokušaj da se opravda već donesena odluka o pritvoru Ivanoviću - tvrdi Piperović.
Advokat ukazuje i na apsurd u osnovu za određivanje pritvora.
- Ivanović i Ubović su pritvoreni zbog navodnog uticaja na svjedoke, a među svjedocima su parketari, keramičari, tapetari, ljudi koji postavljaju klime i dva policajca. Policajci su kazali da su čuli da Tamara Zvicer nešto radi u stanovima i napravili službenu zabilješku. Zar moji branjenici mogu uticati na policajce -službena lica? - pitao je Piperović.
<h2>Optužbe</h2>
Specijalno državno tužilaštvo je istragu protiv biznismena Vladana Ivanovića proširilo na Ubovića, Veselina Kovačevića, Aleksandra Mijajlovića i penzionisanog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, zbog sumnje da su prali novac.
Prema navodima tužilaštva, transakcije su, obavljene gotovinom, bez ugovora o kupoprodaji, a stanovi su formalno ostali upisani na firmu „Master inženjering“, kako bi se prikrila stvarna vlasnička struktura.
Tužilaštvo sumnja i da su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović 2019. godine stekli po jedan luksuzan stan u Budvi, koje su opremili i koristili zajedno sa članovima svojih porodica.
Biznismen Ranko Ubović uhapšen je u ponedjeljak u podgoričkom Siti kvartu.
Istog dana uhapšen je i Veselin Kovačević, član Odbora direktora kompanije „Bemax“.
Vladan Ivanović, vlasnik „Master inženjeringa“, uhapšen je 10. oktobra, zbog sumnje da je učestvovao u transferima novca i vođenju fiktivnih evidencija o imovini.

Piperović: Ako „Skaj“ poruke postanu dokaz, to je kraj pravde u Crnoj Gori

Sa ulaza u prostorije Fakulteta primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne Gore u Igalu uklonjena je državna zastava Crne Gore, kako se vidi na fotografiji koju je Portalu ETV juče proslijedio naš čitalac.
- Ovo je neprihvatljivo. Zašto nema zastave – ogorčen je pratilac našeg portala.
Posljednjih godina, nažalost, česta je pojava da crnogorske zastave ili nema na zgradama državnih ili lokalnih institucija i ustanova, ili su pocijepane.
Ova ružna slika odnosa prema državnom obilježju, nažalost i slika je odnosa proruskih i prosrpskih vlasti naše zemlje prema Državi Crnoj Gori.
Nakon izbora u avgustu 2020. godine vlast su preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite predvođene Crkvom Srbije, vjerskom organizacijom koja je ključni nosilac velikodržavnog projekta susjedne Republike Srbije – „srpski svijet“.&nbsp;
Nove vlasti predano rade na reviziji crnogorske istorije, kulture, identiteta, urušavanju antifašističkih temelja naše države.
A jedan od glavnih stratega proruskih i prosrpskih vlasti je rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, osnivač ogavnog portala IN4S, koji mu služi kao batina za obračun sa građanskom Crnom Gorom, te osnivač Matice srpske.
Na poziciju rektora došao je ubrzo poslije promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Da li znate za zemlju u kojoj su posljednjih 20 godina inženjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, samo da bi se time udaljili od suštine istorijskog bića i nasljeđa njenog naroda? Da li ste čuli za zemlju u kojoj je tradicionalna crkva napadnuta od pseudoreligioznih organizacija koje su sponzorisane sa Zapada, a maskirane u formi pravoslavlja? Da li vam je poznata takva zemlja? Koje je njeno ime, Ukrajina ili Crna Gora – govorio je, pored ostalog, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore 2015. godine u Beogradu na konferenciji „Borba Rusije i Srbije juče idanas, Drugi svjetski rat, Jugoslavija 1991-1999, Ukrajina 2014-2015“.
Božović je na toj konferenciji predstavio svoju „Analizu vektora meke moći u Crnoj Gori“ kada je istakao da je „Srpska pravoslavna crkva najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori i ima ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila“.&nbsp;
- Crna Gora je u istorijskom smislu zemlja srpske pravoslavne, proruske i panslovenske duhovne suštine, ali su se ti slojevi pod dejstvom različitih uticaja polako trošili - kazao je tada, uz konstataciju i da su „socijalizam, američki filmovi i muzika krivi što Crnogorci više nijesu većinom proruski Srbi“.
Crnogorsku državnu zastavu sa jarbola ispred zgrade Rektorata UCG Božović, do sada, nije uklonio.
Prema dostupnim informacijama sa Portala UCG rukovodilac Studijskog programa Primijenjena fizioterapija je dr Dušan Mustur. Na lokalnim izborima u Herceg Novom 2021. godine Mustur je podržao listu proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Herceg Novog i Boke“.&nbsp;

Zašto nema zastave na zgradi Fakulteta primijenjene fizioterapije UCG?!

Novosađani koji su danas odali poštu stradalim sugrađanima, za Portal ETV kazali su da je ispred Željezničke stanice danas bilo potresno i dirljivo, ali da im je drago što su svi došli danas u Novi Sad. - Ja ne znam kako je ovaj narod stao u Novi Sad, to je nepregledna masa ljudi. Puni su kolovozi, puni trotoari- kazala je sagovornica Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Prenijela nam je dio atmosfere dok je trajalo 16 minuta tišine za žrtve. - Potresno je i dirljivo. Puštali su po jedan balon, crveno srce, svakog minuta tokom trajanja 16 minuta tišine- kazala je. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvhOscXAMf3g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Srednjoškolac koji je zajedno sa svojim kolegama iz Gimnazije pješačio od Novog Sada do Beograda, i danas je bio ispred Željezničke stanice da oda počast sugrađanima. - Drago mi je što je ovoliko ljudi došlo u Novi Sad iz cijele Srbije. Ulice su pune da se nigdje je vidi asfalt- kazao je. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfeHwUs_RFJg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Upitali smo ih da li smatraju da će današnji skup proći u mirnoj atmosferi. - Za sada nema naznaka da može da ispadne nešto nepredviđeno, sve dok studenti koordinišu, nema brige. Do sada se pokazalo da su takvi incidenti nastupali nakon mirnih protesta, naravno, izazvani od strane ubačenih elemenata- kazala je sagovornica Portala ETV. Nada se da će danas sve proći mirno i dostojanstveno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Podsjećamo, Novi Sad i cijela Srbija obilježavaju godišnjicu od tragičnog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 ljudi.

Srećan dan na TV E: Kako da se bolje razumijemo?

Budilnik na TV E: Čemu doprinose nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata

MJU: Sajt Vlade nedostupan zbog radova na mrežnoj infrastrukturi

Ponovo dostupan sajt Vlade

Đokđurić: Napadi na novinare da postanu crvena linija koju niko ne smije preći

Pristup internetu ima 88,1 odsto domaćinstava

NVO Green Home: Postrojenje za preradu otpadnih guma je primjer kako se saradnjom postižu ciljevi

Nezavisnost ustavnih sudova ključna za vladavinu prava

Grupa građana BU2: Slobodni novinari su temelj demokratije i njihova sigurnost je sigurnost svih nas

Za dvije godine nijedan slučaj neovlašćenog snimanja nije stigao do suda

Srećan dan na TV E: Kako da se bolje razumijemo?

Paramontu Trofej Beograda

Budilnik na TV E: Čemu doprinose nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

PRATITE TVe UŽIVO