Način na koji je Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća, uključujući i Antenu M, predstavlja prvi primjer podmuklog institucionalnog obračuna sa medijima u Crnoj Gori. To može biti uvertira za svirep način obračuna sa njima nepoćudnim medijima, ocijenio je glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković u emisiji „24 sata“ na Televiziji E.
Podaci o broju napada na novinare, kaže Šuković, govore sami za sebe, "jer sloboda ne umije da pjeva kao što predstavljaju oni koji smatraju da su je donijeli".&nbsp;
- Statistika je užasna i bilo bi fenomalno da je to jedini, pa čak i najveći problem crnogorskog novinarstva. To je problem jedne vrste koji je, ja vjerujem, lakše riješiti, nego oni problemi druge vrste koji dovode u istu ravan po težini i koji ukupno stvaraju jako lošu sliku o crnogorskom novinarstvu. To je generalno loš kvalitet novinarstva, iako je grehota u ovom poslu bilo šta generalizovati, jer i te kako postoje izuzeci od te generalne ocjene. Taj loš kvalitet novinarstva opet je rezultat nekih drugih problema, od ekonomske situacije do vlasničke strukture, ambijenta i nečega što je strašno važno a to je nezrelo javno mnijenje - rekao je Šuković.
<h2>Napadi i reakcije</h2>
Podsjećajući na napad na novinare u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, Šuković je kazao da sama lakoća napada pokazuje uvjerenje napadača da im takvo ponašanje neće donijeti posljedice.
- Ne vjerujem ja u njihovo junaštvo, pogotovo ne na junaštvo 100 na 1, to rade samo bijednici i kukavice. Ti se usuđuju da napadnu kad vjeruju da ne rizikuju, oni intuitivno šestim, ili ne znam kojim čulom, osjećaju da u onom ambijentu okupljeni povodom kojim su se okupili mogu sebi da priušte i to da nekoga ko im nije simpatičan, koga prepoznaju kao možda nekoga iz neke medijske kuće koja piše i obavještava mimo njihove volje, ne dijeli njihove vrijednosti, da ga maltretiraju, da ga vrijeđaju, da ga fizički ugroze. Inertnost države ohrabruje takve - istakao je Šuković.
On smatra da je, s druge strane, proaktivnost države u pojedinim slučajevima zapravo izraz neprijateljstva prema malom broju medija koji su, kako kaže, ostali lojalni novinarskoj profesiji i državi Crnoj Gori.
- Ne želim da kažem da su to medijske kuće koje njeguju patriotsko novinarstvo kojem se izruguju posljednjih godina, pa i decenija oni koji misle da riječ patriotizam zapravo i spada u red uvreda, psovki i o njima to najviše govori. Govorim o medijskim kućama koje su ostale vjerne novinarskim postulatima i koje interes svoje države i ovoga društva, a pogotovu jednog naroda koji je posljednjih šest godina očigledno na različite načine ugrožen, pokušavaju da štite i istinitom i tačnom informacijom u svojim glasilima - naglasio je Šuković.
Prema njegovim riječima, zakonski okvir koji reguliše napade na novinare je jasan, ali se ne primjenjuje zbog nedostatka političke volje.
- Ako se zakon ne sprovodi, znači da za to nema političke volje, a mnogo se ažurnije sprovode zakoni prema onima sa kojima nadležni dijele iste vrijednosti - rekao je Šuković.
Kao primjer naveo je postupanje policije tokom protesta u Botunu, ocjenjujući da je reakcija bila suzdržana i profesionalna, onako kako bi, prema njegovim riječima, policija uvijek trebalo da postupa.
- Samo bolestan čovjek bi bio tužan zbog toga što nije bilo primjene sile, što zaista tamo nije bilo krvi i krvavih ruku kao što se potpuno prenaglašeno definiše to što se tamo desilo. Prisjetimo se kako je ta ista policija reagovala na Belvederu, kako je reagovala u Nikšiću, kako je reagovala ispred Vile Gorica prije nekoliko mjeseci. To je ta selektivnost i ona je toliko očigledna, do te mjere je sramotna da možete komotno da je proširite i na slučaj napada na novinare i prljavu igru odnosa prema medijima - rekao je Šuković.
Posebno je kritikovao način na koji je, kako tvrdi, Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća.
- Način na koji je Specijalno tužilaštvo pokušalo da diskredituje nekoliko medijskih kuća, uključujući i Antenu M, prvi je takav slučaj institucionalnog obračuna na jedan podmukao, a možda je to uvertira za svirep način sa njima nepoćudnim medijima - naveo je Šuković.
Govoreći o međunarodnoj podršci, Šuković je kazao da ona uglavnom ostaje na verbalnom i principijelnom nivou.
- U slučaju prljave igre tužilaštva protiv grupe medija koje kritikuju i rad tužilaštva i aktuelne vlasti reakcija gospodina Johana Satlera i ambasade Evropske komisije u Podgorici je bila korektna i ja vjerujem da je imala nekog efekta, ali je daleko od toga što oni mogu i što bi morali - istakao je on.
<h2>"Napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednost"</h2>
Na regionalnoj konferenciji održanoj krajem prošle godine u Beogradu usvojena je Deklaracija o poboljšanju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu, a Šuković je ukazao na značaj podrške matičnih medijskih kuća.
Smatra da su napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednosti i gubitka tradicionalnog morala u regionu.
- Muškarac koji je fizički u stanju da napadne ženu mislim da ne zaslužuje da ga drže upisanog u mušku vrstu, pa čak i ljudsku vrstu. Grdno je napadnuti i drugoga muškarca, pogotovo ako je slabiji od vas, ali fizički ugroziti ženu je odvratno i ogavno - poručio je Šuković.
On je podsjetio i na istorijski uticaj Beograda na crnogorsko novinarstvo, navodeći primjer lista Glas Crnogorca.
- Počelo je od toga što je od 17 ljudi, njih 14 iz Srbije uređivalo Glas Crnogorca, pa do toga što danas imamo ogromnu većinu, pogotovo elektronskih glasila, u rukama raznih vlasnika iz Srbije i to je jedan dodatni kanal koji omogućava da se ti maniri i taj model novinarstva, pa onda i te vrijednosne komponente transferišu u Crnu Goru - naglasio je on.
<h2>DNP manipuliše Botunjanima</h2>
Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja i proteste u Botunu, Šuković je kazao da razumije strah mještana, iako smatra da je izgradnja kolektora u interesu zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.
- Mogu reći da razumijem i to njihovo potpadanje pod uticaj raznih manipulacija, ispiranja mozga prepadanjem, davanjem analiza i podataka sa nekih adresa koje su slične. To je jedna dimenzija priče. Međutim, način na koji je Demokratska narodna partija upakovala te zahtjeve i uz priču o Botunu, odnosno prije nje, ubacila tri identitetska, čisto politička zahtjeva, pokazuje otvorenu namjeru da ona tim ljudima manipuliše - zaključio je Šuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Šuković: SDT-ov pokušaj diskreditacije moguća uvertira za svirep obračun sa njima nepoćudnim medijima

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, sa uslovima za padavine u južnim i centralnim predjelima i više suvog vremena na sjeveru i sjeveroistoku države.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana mjestimično, a u popodnevnim satima i tokom noći u većem dijelu zemlje se očekuje kiša, ponegdje pljusak i grmljavina, u višim planinskim oblastima na sjeveru ponegdje moguća kratkotrajno susnježica i snijeg. 
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, tokom noći na udare ponegdje i veoma jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do devet stepeni, najviša dnevna od tri do 14 stepeni.

1250x600

1084x550

Sjutra oblačno, do 14 stepeni

Formiranje upravljačke strukture Parkom prirode Ulcinjska solana ključni je korak u ispunjavanju obaveza Crne Gore u oblasti zaštite prirode i zatvaranju Poglavlja 27, istakao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić tokom posjete Opštini Ulcinj.
Kako je saopšteno iz Ministartva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Ćulafić je sa predsjednikom Opštine Gencijem Nimanbeguom razgovarao o aktuelnim i budućim projektima od značaja za taj primorski grad, u oblasti uređenja kanalizacione mreže, vodosnabdijevanja i prečišćavanja otpadnih voda.&nbsp;
Ćulafić je, navodi se, iskazao zadovoljstvo što je i ovu godinu počeo radnom posjetom Ulcinju, čime je nastavljen manir iz prethodne godine, ocijenivši saradnju MERS-a i Opštine Ulcinj kao veoma uspješnu.
- To je jedan od primjera na koji način treba funkcionisati u relacijama sa bilo kojom lokalnom samoupravom i poruka koju prepoznaje i Evropska komisija - da se dobra saradnja između centralnih i lokalnih vlasti u rješavanju svih pitanja prepoznaje kao dobra volja i pomaže u privremenom zatvaranju Poglavlja 27 - istakao je Ćulafić.
On je naglasio da ova radna posjeta ima naročit značaj, budući da je upriličena u susret potpisivanju sporazuma o formiranju upravljača Ulcinjskom Solanom koje će biti naredne sedmice.
- Forimiranje upravljača Ulcinjskom solanom je najkrupnija obaveza iz oblasti završnog mjerila Zaštita prirode, u Poglavlju 27 - ocijenio je Ćulafić.
On je podsjetio da su Vlada i Opština Ulcinj nedavno postigli dogovor o formiranju upravljača Parkom prirode Ulcinjska Solana, čime su postavljeni temelji za dugoročno upravljanje jednim od najvrjednijih ekosistema u Crnoj Gori i napravljen važan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 27, posebno u oblasti zaštite prirode.
- Dogovor je postignut uz aktivnu i kontinuiranu podršku ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, kao i ambasadora Njemačke Petera Feltena, kojima ovom prilikom iskazujem zahvalnost - istakao je Ćulafić.
Govoreći o projektima u oblasti uređenja kanalizacione mreže, vodosnabdijevanja i prečišćavanja otpadnih voda, Ćulafić je kazao da će MERS, putem svojih implementacionih jedinica PROCON-a i VODACOM-a, aktivno učestvovati i ubrzati njihovu realizaciju.
On je naveo da je toku posjete razmatrano mnogo pitanja, pored ostalog i pitanje eventualnog zagađenja rijeke Bojane, “pri čemu smo konstatovali da je to veoma složen problem kojim se u ovom trenutku i ubuduće ne može baviti samo MERS, nego to mora biti interresorni pristup.”
- Na jednoj od prvih sljedećih sjednica Vlade ću ovo pitanje u vidu informacije kandidovati sa ciljem da animiramo i ostala Ministarstva koja su nadležna u okviru svojih kompetencija da tom problemu pristupamo interresorno i da pokušamo da ga, u saradnji sa opštinom Ulcinj, rješavamo - kazao je Ćulafić.
On je ocijenio da u Crnoj Gori ima dosta izazova u oblasti ekologije.
- Ali nijedan neće usporiti naš evropski put, zato što Evropska komisija prepoznaje da mi aktivno radimo na rješavanju svakog problema - istakao je Ćulafić.
On je zahvalio Nimanbeguu i njegovim saradnicima na punom razumijevanju i doprinosu koji su dali generalno u radu MERS-a i rješavanju onih pitanja i problema koji su krucijalni za zatvaranje Poglavlja 27.
Nimanbegu je istakao da je Opština snažno posvećena rješavanju pitanja koja već duže vrijeme predstavljaju ozbiljne izazove za održivi razvoj Ulcinja.
Kako je naglasio, jedan od ključnih prioriteta lokalne uprave ostaje unapređenje osnovne infrastrukture, sa posebnim fokusom na realizaciju projekata vodovoda i kanalizacije, koji su od suštinskog značaja za dobrobit građana i zaštitu životne sredine.
Nimanbegu je istakao značaj izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda, ocijenivši ga kao strateški projekat sa dugoročnim uticajem na smanjenje zagađenja i unapređenje ekoloških uslova na teritoriji opštine.
Prema njegovim riječima, ovaj projekat će direktno doprinijeti očuvanju vodnih resursa i ispunjavanju ekoloških standarda.
On je naglasio da rješavanje složenih ekoloških pitanja, poput problema Port Milene i zagađenja rijeke Bojane, zahtijeva tijesnu međuinstitucionalnu saradnju i koordinaciju sa nadležnim organima na lokalnom i državnom nivou.
- Ti problemi ne mogu se rješavati izolovano i neophodan je zajednički angažman kako bi se postigli konkretni i održivi rezultati - istakao je Nimanbegu.
On je, kako je saopšteno, potvrdio spremnost Opštine da bude aktivan partner u svim inicijativama čiji je cilj zaštita životne sredine, unapređenje infrastrukture i stvaranje boljih uslova za život građana Ulcinja.
Ćulafić je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine, obišao podmorski ispust i Port Milena (Velika plaža), kao i Ulcinjsku solanu.

Ćulafić: Formiranje upravljača Ulcinjskom solanom jedna od najvažnijih obaveza iz Poglavlja 27

Stara skoro 60 godina, tzv. plava zgrada, na početku ulice Orjenski bataljon, u Herceg Novom, juče je počela da jače puca i klizi. Uznemireni stanari, u panici su se okupili, pozvali komunalnu policiju, nadležne u Opštini. U zgradi sa 32 stana ima dosta starih i bolesnih, vikendaša i onih koji su tu otakako je izgrađena. - To je prva zgrada koja je napravljena u ovoj ulici, u blizini magistrale. Primjetili smo da odavno polako tone, jer je izgrađena na potoku, tu je nekada bio i mlin. Međutim, klizište je dodatno aktivirano kada je napravljena nedaleko zgrada na samom početku ulice, sa marketom u prizemlju. Počela je i magistrala da tone. Juče smo slušali baš kako pucketa, ljudi nisu mogli da uđu u stanove, vrata su se iskrivila. Potonulo je sve dosta, balkoni se odvajaju, mislim da se nagnula sigurno 10 stepeni. Stanari su vrištali kada su vidjeli ispucale zidove i ulaze - priča za Novski portal, Zdravko Ponorac, &nbsp;među prvim stanarima daleke 1967. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260123180116_9110924edd1dacb05dcfa28d18da2d0007802df03e0e70992690bdb33a97a5c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260123180116_9110924edd1dacb05dcfa28d18da2d0007802df03e0e70992690bdb33a97a5c9" data-rendition-name="original" width="715" height="903" loading="lazy" alt="Zgrada u Ulici Orjenski bataljon"> <figcaption>Zgrada u Ulici Orjenski bataljon(Photo: Novski portal)</figcaption> </figure>  Zgrada je poznata među Novljanima kao „plava zgrada“, ali odvano više nije plava, jer nema novca za njenu sanaciju i fasadu, iako kaže Ponorac, mjesečno plaćaju po 30 eura za održavanje. Što je tačan uzrok klizišta, može li se ono zaustaviti, iako je zgrada opasana jakim potpornim zidovima, reći će struka. Novski portal saznaje da neki stanari, poslije mnogo godina, ipak, odlučuju da „pakuju kofere“ iz bezbjednosnih razloga. Kako je Novskom portalu kazao zamjenik načelnika Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Darko Klasić, po pozivu građana odmah su juče izašli na teren. - Napravili smo zapisnik i danas će u 13 sati na lice mjeta izaći i vještak građevinske struke i napraviti nalaz. Pretpostavljam da će ustanoviti da dolazi do slijeganja tla, što je bilo i ranije. Čuli smo da je ovoga puta ljudima bilo tako izraženo da nisu mogli zatvoriti kućna vrata. Morali su da štemaju ulaze - kaže Klasić. Za očekivati je da stanari neće biti prepušteni lošoj sudbini i ostavljeni bez pomoći nadležnih.

Herceg Novi: Aktivirano klizište, ugrožena zgrada sa 32 stana

Nacionalna Erasmus+ kancelarija objavila je listu novoodobrenih projekata Izgradnje kapaciteta u oblasti stručnog obrazovanja i obuke (Capacity Building in VET – CB VET) za 2025. godinu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, među odobrenim projektima značajno mjesto zauzimaju ustanove iz Crne Gore koje će u narednom periodu učestvovati u međunarodnim partnerstvima usmjerenim na unapređenje kvaliteta stručnog obrazovanja, razvoj vještina, jačanje saradnje sa privredom, digitalizaciju, inovacije i inkluziju.
- Projekti obuhvataju teme kao što su: unapređenje stručnih i digitalnih vještina, zelena i održiva tranzicija, pametne tehnologije i automatizacija, jačanje VET–biznis partnerstava, inovacije u obrazovanju , inkluzija i osnaživanje mladih - navedeno je u saopštenju MPNI.
U projektima učestvuju Centar za stručno obrazovanje Crne Gore, SMŠ „Danilo Kiš“, SSS „Vaso Aligrudić“, SSS „Ivan Uskoković“, Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola Bar, Univerzitet Crne Gore, JU Centar za kulturu Žabljak, Francuski institut Crne Gore, Društvo sa ograničenom odgovornošću „Plantaže“ Bar, Centar za razvoj nevladinih organizacija Podgorica, Mladinfo Montenegro i Nevladino udruženje Mreža za ruralni razvoj Crne Gore – Nikšić.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija čestita srednjim školama na predanom i posvećenom radu na pripremi projektnih aplikacija i na odobrenim projektima koji mogu dati snažan doprinos modernizacijii stručnog obrazovanja i obuke, postovanju internacionalizacije srednjeg obrazovanja i usklađivanju sa evropskim obrazovnim politikama - poručili su iz tog resora.

Odobreni novi Erasmus+ projekti u oblasti stručnog obrazovanja i obuke

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić čestio je Dan novinara Crne Gore svim novinarkama i novinarima, medijskim radnicima i profesionalcima koji, kako je rekao, svoj posao obavljaju sa odgovornošću, hrabrošću i posvećenošću javnom interesu.
Jakić je istakao da je novinarstvo jedan od temelja demokratskog društva.&nbsp;
- Vaša uloga u informisanju građana, očuvanju slobode govora i razvoju kritičke misli od neprocjenjivog je značaja za Crnu Goru i njene institucije. Posebno cijenimo one koji, uprkos izazovima, ostaju dosljedni profesionalnim i etičkim standardima, istini i pravu javnosti da zna - istakao je on u čestitki.
Jakić je poručio da Opština Šavnik ostaje otvoren i pouzdan partner medijima, uvjerena da samo kroz dijalog, transparentnost i međusobno poštovanje možemo graditi povjerenje i doprinositi razvoju zajednice.
- Još jednom, u ime Opštine Šavnik i u svoje lično ime, čestitam vam Dan novinara, uz želju za profesionalni uspjeh, slobodan i siguran rad - poručio je Jakić u čestitki.

Jakić: Šavnik ostaje otvoren i pouzdan partner medijima

Zaposleni u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ nijesu ugroženi isključivo zbog neusvajanja opštinskog budžeta, već zbog gotovo trogodišnjeg kontinuiteta kršenja osnovnih radnih i egzistencijalnih prava, saopštila je Sindikalna organizacija zaposlenih ove ustanove, zahtijevajući hitno razrješenje direktorice Bojane Đačić.
Sindikat navodi da se obraća javnosti jer su problemi u Biblioteci postali trajno stanje, a ne izuzetak, te da pozitivna dešavanja gotovo da više ne postoje.
Istovremeno, sindikalna organizacija Biblioteke izrazila je punu solidarnost sa sindikatima pljevaljskih komunalnih preduzeća – „Čistoće“, „Vodovoda“, „Komunalnih usluga“ i „Lokalnih puteva“, čije je nedavno javno obraćanje ukazalo na posljedice neusvajanja budžeta.
- Za razliku od većine zaposlenih u lokalnim preduzećima, za značajan broj radnika Biblioteke neisplaćivanje ili umanjenje zarada nije nova okolnost, već svakodnevna realnost koja traje gotovo tri godine - poručuju iz Sindikata.
Kako se navodi u saopštenju, zaposleni su u više navrata kažnjavani novčanim kaznama u iznosu od 30 odsto zarade, u trajanju od po četiri mjeseca, dok su u pojedinim slučajevima te kazne, suprotno zakonu, produžavane na šest ili čak sedam mjeseci.
Sindikat posebno ukazuje na, kako navode, paradoksalnu praksu rukovodstva Biblioteke.
- Novčane kazne izrečene zaposlenima evidentiraju se kao prihod ustanove, što otvara ozbiljna pitanja zakonitosti, svrhe i opravdanosti takvog postupanja. Postavlja se pitanje da li su zaposleni kažnjavani kako bi Biblioteka u kriznim trenucima imala novca - navodi se u saopštenju.
Dodaju da pojedini zaposleni danas primaju zarade koje su ispod svakog dostojanstvenog i egzistencijalnog minimuma, što smatraju apsolutno neprihvatljivim za ustanovu kulture.
Učestala kažnjavanja, veliki broj pokrenutih postupaka radi zaštite osnovnih prava zaposlenih, kao i, kako ističu, način upravljanja direktorice Bojane Đačić, doveli su do dodatnog finansijskog iscrpljivanja radnika i ozbiljnog narušavanja funkcionisanja ustanove.
- Odgovornost za ovakvo stanje ne može se više relativizovati niti prebacivati isključivo na neusvajanje budžeta i političke igrice koje nas ne zanimaju - poručuju iz Sindikata.
Sindikalna organizacija apeluje na donosioce odluka da se budžet Opštine Pljevlja hitno usvoji, ali naglašava da to predstavlja samo dio rješenja.
- Smatramo da je hitno razrješenje direktorice JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Pljevlja, gospođice Bojane Đačić, nužan i neodložan korak ka stabilizaciji rada ustanove, zaštiti prava zaposlenih i uspostavljanju zakonitog i odgovornog upravljanja - navodi se.
Zaposleni su, kako ističu, dovedeni do krajnjih granica psihičke, zdravstvene, profesionalne i finansijske izdržljivosti, a dugotrajna izloženost pritiscima, sankcijama i neizvjesnosti ostavila je ozbiljne posljedice po njih i njihove porodice.
Sindikat je pozvao odbornike Skupštine opštine Pljevlja, kao i sve relevantne lokalne političke i društvene aktere, da se bez odlaganja uključe u rješavanje problema u Biblioteci, koje ocjenjuju kao dugotrajne, intenzivne i ozbiljno pravno problematične.
Na kraju, ističu da nemaju namjeru da sopstvene probleme stavljaju iznad problema drugih zaposlenih u opštini, ali da je dalje ignorisanje stanja u Biblioteci neprihvatljivo.
- Zaposleni u JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" nijesu ugroženi samo neusvajanjem budžeta, već kontinuiranim, gotovo trogodišnjim načinom upravljanja ustanovom i odnosom direktorice Bojane Đačić - zaključuje se u saopštenju.

Sindikat zaposlenih Biblioteke "Stevan Samardžić": Neusvajanje budžeta nije uzrok, zaposleni su ugroženi skoro tri godine

Udruženje pravnika Crne Gore organizuje 36. sesiju IUS Foruma, koja će biti održana pod nazivom Vladavina prava i EU integracije.
Na sesiji će govoriti:
Predrag Zenović, glavni pregovarač
Branislav Radulović, univerzitetski profesor i predsjednik UPCG
Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG
Gordana Mitrović, pravna ekspertkinja – CEMI
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori
Sesija će biti održana 28. januara 2026. godine (srijeda), sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC Budo Tomović, na drugom spratu, u Podgorici.

Sesija IUS Foruma o vladavini prava i EU integracijama 28. januara u PodgoriciIUS Forum

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Takođe, Mujović je za TV Vijesti rekao da nema priče ni o izradi nove spalionice na nekoj novoj lokaciji, poručujući da sa mještanima Botuna može nastaviti razgovore u smislu davanja dodatnih garancija i da pomogne gradnju infrastrukturnih objekata.
- Nema prestanka radova i izmjene lokacija... To su stavke o kojima nema govora, niti pregovora - poručio je Mujović.
Podsjetio je da je njegov prijedlog bio da se spalionica premjesti na teritoriju podgoricke Deponije, ali napominje da je stručni konsultant poručio da je to neprihvatljiva opcija.
- Objašnjeno je da je postrojenje ovako kako je planirano jedinstvena cjelina i da samo tako postiže svoju punu svrsishodnost - kazao je Mujović.
Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.
- Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga - kazao je Mujović.
Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.
- Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad - &nbsp;naglasio je Mujović.
Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.

Mujović: Nema prekida radova u Botunu, niti izgradnje spalionice na novoj lokaciji

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za angažovanje fizičkog obezbjeđenja u 112 osnovnih i srednjih škola, kao i u jednom domu učenika i studenata, u cilju povećanja bezbjednosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
Odluka je donijeta na sjednici Vlade održanoj 22. januara 2026. godine, usvajanjem Informacije o potrebi uspostavljanja fizičkog obezbjeđenja lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama, koju je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Kako je saopšteno, fizičko obezbjeđenje biće angažovano radi prevencije i sprječavanja nasilja i drugih neželjenih događaja, imajući u vidu sve češće slučajeve fizičkog nasilja u školama i domovima učenika.
Saglasnost se odnosi na angažovanje obezbjeđenja u 68 osnovnih škola, 44 srednje škole i jednom domu učenika i studenata.
Fizičko obezbjeđenje biće angažovano u periodu od 1. februara do 15. juna 2026. godine, do uspostavljanja sistemskog rješenja koje podrazumijeva angažovanje školskih policajaca ili drugog vida obezbjeđenja, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
Kako se navodi, riječ je o privremenoj mjeri čiji je cilj zaštita djece i zaposlenih, kao i obezbjeđivanje sigurnog i stabilnog ambijenta za nesmetano odvijanje obrazovnog procesa.

MPNI: Vlada dala saglasnost za angažovanje fizičkog obezbjeđenja u 112 škola i jednom domu učenika

Njemački vicekancelar Lars Klingbajl izrazio je frustraciju zbog odgovora Evropske unije na krizu na Grenlandu, upozorivši da se Unija ne smije vratiti starim obrascima nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odustao od prijetnji zauzimanjem arktičke teritorije i uvođenjem novih carina evropskim zemljama, piše Politico.
- Svako u Evropi ko sada misli da se možemo opustiti i reći da se sve nekako dobro završilo, duboko udahnuti i nastaviti kao ranije, nije shvatio o čemu je ovdje riječ - rekao je Klingbajl za Politico na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Klingbajlovi komentari uslijedili su nakon vanrednog samita Evropske unije u Briselu, održanog sinoć, na kojem su se evropski lideri saglasili da poslijeratni svjetski poredak nestaje, ali su ostali podijeljeni oko najbolje strategije za dalji odnos prema Trampu.
<h2>„Bio sam izuzetno frustriran“</h2>
Klingbajl, koji obavlja i funkciju njemačkog ministra finansija, posebno je iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je Evropska komisija tokom protekle sedmice reagovala na krizu na Grenlandu, sugerišući da nije djelovala dovoljno hitno.
- Kada sam se u ponedjeljak vratio iz Brisela, bio sam izuzetno frustriran, jer sam u razgovoru sa Komisijom stekao utisak da je sve sjajno, da je sve na dobrom putu, a smatram da to nije primjereno s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo - rekao je Klingbajl.
Naveo je da ga je nezadovoljstvo tempom djelovanja EU podstaklo da se obrati kolegama u Španiji, Francuskoj, Holandiji, Italiji i Poljskoj, kako bi na virtuelnom sastanku naredne sedmice razgovarali, između ostalog, o ekonomskoj konkurentnosti, sirovinama i finansiranju odbrane.
- Hitnost i tempo koji su nam trenutno potrebni zapravo ne postoje i to me veoma zabrinjava. Veliki sam pristalica Evropske unije i vjerujem u nju, ali smatram da nekoliko zemalja sada mora preuzeti vođstvo - dodao je Klingbajl.
<h2>Odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama</h2>
Klingbajl je takođe poručio da bi Njemačka trebalo da traži srednji put u odnosima sa administracijom Donalda Trampa, nastojeći da u najvećoj mogućoj mjeri očuva veze, uz istovremeno jačanje Evrope.
- Uvijek moramo pružati ruku saradnje i vjerujem da nikada ne smijemo sa naše strane uništiti ili ugroziti transatlantske odnose. Ali takođe vjerujem, i to sam jasno rekao posljednjih dana, da je važno da mi, kao Evropljani, budemo jasni i nedvosmisleni - poručio je Klingbajl.

Vicekancelar Njemačke: Nekoliko zemalja treba da preuzme vođstvo Evropskom unijom

Vaterpolisti Srbije i Mađarske igraće u finalu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Srbija je večeras u polufinalnom meču savladala Italiju 17:13.
Domaćina šampionata do pobjede vodili su Dušan Mandić i Strahinja Rašović sa po četiri gola, po dva postigli su Đorđe Lazić i Nemanja Vico, a po jedan Miloš Ćuk, Nikola Jakšić, Nikola Dedović, Viktor Rašović i Vasilije Martinović.
U selekciji Italije trostruki strijelci bili su Filipo Ferero, Mateo Joki Grata i Franćesko Kondemi.
Mađarska je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Grčke 15:12.
Grčka je do polufinala došla sa maksimačnim učinkom, ali nije uspjela da se domogne finalnog meča i osigura prvu evropsku medalju.
Najefikasniji u mađarskoj selekciji bili su Kristijan Manherc sa četiri i Vendel Vigvari sa tri gola.
U grčkoj selekciji najbolji je bio Kostadinos Kakaris sa tri gola.
Nedjeljno finale počeće u 20:30 sati.

Srbija i Mađarska za trofej u Beogradu

Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov, koji je jedan od glavnih pregovarača Kijeva na razgovorima o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je danas da je sastanak sa američkom i ruskom delegacijom u Abu Dabiju "bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata".
- Dodatni sastanci su zakazani za sjutra. Sjutra će se ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov, i zamjenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki - rekao je Umerov u objavi na platformi X.
Umerov je kazao da su na trilateralnom sastanku u američkoj delegaciji učestvovali specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, general Danijel Driskol i drugi, a da je "ruska delegacija uključivala predstavnike vojne obaveštajne službe i oružanih snaga".
- Cijenimo posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Sastanak je bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata i dalju logiku pregovaračkog procesa usmjerenog ka napredovanju ka dostojanstvenom i trajnom miru - kazao je Umerov.
Dodao je da će se sjutra ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov i zamenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki.
- Nakon svake faze, izvještavamo predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog. Ukrajinski tim djeluje koordinisano u okviru zadataka koje je postavio predsednik. Spremni smo da radimo u različitim formatima u zavisnosti od toka dijaloga - kazao je Umerov.
Sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije održan je danas iza zatvorenih vrata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a medijima su proslijeđene samo fotografije sa sastanka.
Zvaničnik Bijele kuće je za NBC News rekao da je "trilateralni sastanak u Abu Dabiju između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije bio produktivan", i da će se "razgovori nastaviti sjutra".

Umerov: Sastanak u Abu Dabiju bio fokusiran na parametre za okončanje rata

Siguran sam da će Pokret Evropa sad podržati prijedloge Demokratske narodne partije (DNP), ako ne sada, onda sigurno hoće u narednom periodu. Nećemo da ih ograničavamo. Sa politikom ucjena bi valjalo da se prekine, kazao je za A plus televiziju predsjednik izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović.
Na jučerašnjoj sjednici Vlade nije se raspravljalo o prijedlozima koje je DNP najavila da će staviti u proceduru, a tiču se traženja podrške izmjenama Ustava u dijelu identitetskih pitanja kao što su srpski jezik i trobojka, kao i prijedlog zakona o dvojnom državljanstvu.
Vučurović je uvjeren da će, kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju, vlast činiti koalicija “Za budućnost Crne Gore”, Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske stranke i Bošnjačka stranka.
- Nadam se da će i DNP da bude sa nama i u koaliciji na pobjedničkim izborima 2027. godine kao dio pobjedničke ekipe - kazao je Vučurović.
Vučurović tvrdi da parlamentarna većina usporučuje rezultate i funkcioniše veoma dobro.
- Od kako je Vlada formirana, uvijek su neka predviđanja da neće nikako da pretekne, a zapravo će ona ispuniti mandat. Važno je da saopštim da niko nema snagu da obori ovu Vladu, a naročito ne DPS, koji se nalazi na istorijskom minimumu - rekao je on.
Vučurović je primijetio da se u javnosti pokušava ubaciti crv sumnje između NSD i DNP-a.
- Mi smo dvije različite partije, ali smo u koaliciji. Siguran sam da ćemo tako i nastaviti. Sa snažnom dozom sigurnosti poručujem građanima Crne Gore da ćemo biti pobjednici 2027. godine i povešćemo Crnu Goru putem kojim treba da ide. Koliko god se trudili oni nedobronamjerni da udare na koaliciji “Za budućnost Crne Gore” i da postave klip između NSD i DNP. To su naši prijatelji i saborci”, rekao je Vučurović.

Vučurovuć: PES će u jednom momentu podržati prijedloge DNP-a, niko nema snagu da obori ovu Vladu

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi