U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ponegdje moguće duže zadržavanje magle ili povećane oblačnosti.&nbsp;
Povremeno će duvati umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak vjetar, sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do sedam, najviša dnevna od jedan do 16 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Sjutra pretežno sunčano i vjetrovito

Primiću sve građane dobre volje, ali ne znam o čemu bismo pričali bez konkretne teme - kazao je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića da li će primiti mještane Botuna na razgovor.
Poslanici Skupštine Crne Gore danas su raspravljali o prijedlogu da se Šćepanović imenuje za direktora Uprave policije.
On je rekao da svaki građanin može da zakaže razgovor kod direktora Uprave policije.
- Da govorimo o njihovim problemima, ukoliko im je ugrožena bezbjednost ili su izvršena krivična djela na štetu njih i njihovih porodica. Nije mi sporno da primim ni grupu građana, ali u određenom vremenskom periodu, kada budem imao dogovorene obaveze i konkretnu temu, tada ću sa njima razgovarati - naveo je Šćepanović.
Uprava policije, kako je rekao, kada sprovodi aktivnosti u skladu sa zakonom, drži se poslovnika i člana 34 postupanja i ovlašćenja, i postupa isključivo u skladu sa zakonom. 
- Od zakona ni milimetar ni naprijed, ni nazad. Rekao sam - možete da se plašite samo zakona, i ja i vi. Od mene se ne plašite, a ja ću biti neko ko sprovodi zakon - poručio je Šćepanović, pored ostalog, u odgovoru Kneževiću.

Šćepanović o mještanima Botuna: Primiću sve građane dobre volje, ali ne znam o čemu bismo pričali bez konkretne teme

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Miodrag Pešić povukao je prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda.
Kako se navodi u saopštenju skupštinskog Ustavnog odbora, Pešić je prije početka nastavka sjednice danas, na kojoj su saslušani kandidati, pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na javni poziv.
Na današnjem nastavku 21. sjednice Ustavnog odbora saslušani su kandidati Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Katarina Peković i Milva Prelević.
Ustavni odbor je 23. decembra jednoglasno utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Na konkurs raspisan 3. decembra, kako je tada kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović, prijavili su se i Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović i Danilo Ćupić.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat.

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, od 19 sati, tema dana je - koliko troše političari, a koliko misle na građane.
Naš gost je advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Teme koje obrađujemo su i:
- Skupština raspravljala o nekoliko tačaka, tema jezika ponovo aktuelizovana;
- Ustavni odbor saslušao sve kandidate za izbor sudije Ustavnog suda, Miodrag Pešić povukao kandidaturu;
- Kriza vlasti u Bijelom Polju.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Tema dana - koliko troše političari, a koliko misle na građane, gost Aleksandar Olenik

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E donosimo aktuelne i inspirativne teme koje se tiču svakodnevice ali i budućnosti. 
Govorimo o vještačkoj inteligenciji i način na koji mijenja naš život, biznis i način rada, te da li predstavlja prijetnju ili priliku za ljudsku radnu snagu. 
Analiziramo koliko je diplomatija važna za jednu državu i kakvu ulogu ima u savremenim globalnim odnosima. 
Donosimo i ekonomske prognoze: kakva nas 2026. godina očekuje u ekonomskom smislu i šta to znači za građane i tržište rada. 
Za sam kraj, opuštamo se uz ukusne i kreativne recepte koje priprema Sandra Manojlović. 
Kao i svakog vikenda, pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Vikend popodne: Kako nam vještačka inteligencija mijenja život, kakve su ekonomske prognoze za 2026...

Skupština je danas završila raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji, prema riječima predlagača, predstavlja odgovoran i nužan odgovor države na promjene u ukupnom ekonomskom i pravnom sistemu Crne Gore.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, je obrazlažući predložene izmjene u Skupštini kazao da država ovim zakonom pokazuje da sistem penzijskog i invalidskog osiguranja nije zatvoren i rigidan, već sposoban da prati savremene tokove rada, preduzetništva i tržišta.
- Uvođenjem instituta dopunske preduzetničke djelatnosti u Zakon o privrednim društvima, država je jasno poručila da želi da podstakne rad, dodatnu inicijativu i legalne oblike sticanja prihoda. Naša je obaveza bila da obezbijedimo da se novi oblici rada integrišu u sistem, a ne da ostanu van njega. Upravo to i radi ovaj zakon - objasnio je Gutić.
Prema njegovim riječima, cilj ovih izmjena nije povećanje nameta, niti stvaranje dodatnog opterećenja za građane.
- Cilj je red, jasnoća i pravna sigurnost. Jasno razgraničavanje osnova za obračun doprinosa, uz ograničenje do visine godišnje osnovice, znači pravedniji sistem, odnosno sistem u kome se zna ko, kada i na osnovu čega plaća doprinose bez pravne nesigurnosti i bez prostora za različita tumačenja - rekao je Gutić.
On je rekao da ovaj zakon ima i jasnu socijalnu poruku - država neće zatvarati oči pred radnicima angažovanim na stalnim sezonskim poslovima.
- Omogućavanjem produženog osiguranja nakon isteka ugovora o radu, šaljemo jasnu poruku da kontinuitet staža i socijalna sigurnost ne smiju zavisiti od formalnih prekida u zaposlenju - rekao je Gutić.
On je dodao da se ovim zakonom ne ugrožava fiskalna stabilnost, niti se stvaraju novi troškovi za budžet Crne Gore.
- Naprotiv, jačamo sistem doprinosa, unapređujemo poresku disciplinu i dugoročno štitimo održivost penzijskog fonda - poručio je Gutić.
To je, kako tvrdi, politika odgovornosti prema sadašnjim i budućim penzionerima.
- Ovaj zakon nije zakon velikih političkih parola, već zakon sistemskih rješenja. On pokazuje sposobnost države da planira unaprijed, da usklađuje propise i da istovremeno vodi računa o radnicima, preduzetnicima i stabilnosti javnih finansija - zaključio je Gutić.

Dopunska preduzetnička djelatnost integrisana u sistem

Ostavka direktora Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore Velibora Majića snažan je i uznemirujući signal stanja u kojem se nalazi crnogorsko zdravstvo, saopštio je Forum žena pokreta Preokret iz kog traže i smjenu ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
U Forumu žena pokreta Preokret su stava da ostavka Majića nije samo lična odluka jednog čovjeka, već i „ozbiljna dijagnoza našeg sistema“.
- Podsjećamo, dr Majić je javno upozorio na alarmantne uslove u Dječjoj klinici. Nadležni su ćutali. Kada institucije ćute, odgovorni ljudi nemaju luksuz da ostanu nijemi. Njegova ostavka je čin profesionalne i ljudske odgovornosti, ali i posljednji alarm za državu. Zdravstveni sistem u kojem djeca umiru zbog grešaka, a porodilje napuštaju porodilišta bez djece, sistem je koji je zakazao. Tu više nema prostora za izgovore, improvizaciju i partijsko pokrivanje nesposobnosti - navodi se u saopštenju Foruma žena pokreta Preokret.
Poručuju da je nužno hitno utvrditi odgovornost Šimuna koji, kako kažu, nije reagovao ni nakon javnih upozorenja stručnjaka.
- Njegovo nečinjenje ima cijenu i tu cijenu plaćaju građani. Forum žena Pokreta Preokret zahtijeva hitnu smjenu ministra zdravlja. Ovo je kap koja je prelila čašu. Zdravstveni sistem ne smije voditi partijska lojalnost, već znanje, integritet i odgovornost. Crnoj Gori su potrebni ljekari koji znaju i žele da liječe, a ne kupljene diplome i urušene institucije. Potrebni su uslovi za rad, poštovanje struke i jasno razdvajanje zdravlja građana od partijskih interesa. Zdravlje djece mora biti iznad svake politike. Sve drugo je saučesništvo - zaključuje se u saopštenju.

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Ministru ekologije Damjanu Ćulafiću nismo imali ništa posebno da kažemo sem ono što smo do sada zastupali, a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije, ali smo i poručili da smo spremni da nastavimo pregovore sa Vladom, saopštio je Duško Stijepović, stanovnik Botuna.
On je poručio da nisu tajno pregovarali sa ministrom, već su se odazvali pozivu. 
– Zahvaljujemo se na razumijevanju da žele da nas svi saslušaju. Spremni smo i dalje da pregovaramo, vjerujemo u kapacitet države, vjerujemo u insititucije i ljude koji ih vode. Ništa posebno nismo imali da kažemo ministru sem ono što smo do sada zastupali a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije. Ostali smo pri tome, ali smo takođe, iznijeli stav da smo spremni da pregovore nastavimo sa Vladom, ministarstvom nastavimo i dalje – rekao je Stojanović. 
On je naveo da im ministar nije ponudio ništa posebno.
–On nas je saslušao. Iznijeli smo mu podatke koje nije znao i na osnovu njih je preuzeo obavezu na sebe da porazgovara sa isntitucijama i ljudima koji su uključeni u priču oko postrojenja – rekao je Stijepović.
Stijepović je naveo da ne vjeruje da dođe do bilo kakve intervencije policije i da vjeruju u kapacitet ljudi koji vode bezbjedonosne institucije da će imati razumijevanja za njihove stavove. 
Mještanin Botuna Milan Ćetković pozvao je predsjednika države, Vlade, Skupštine, Glavni grad i Delegaciju Evropske unije da naprave primirje do 15. januara kako bi sa porodicama dočekali praznike kod kuća.

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 299 represivnih mjera prema stranim državljanima. Protjerano je sedam stranih državljana i isto toliko prinudno udaljeno.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 33 strana državljanina.
Donijeto je 40 rješenja o povratku lica i izdat 181 prekršajni nalog, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 18.406 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.232 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto 1.972 rješenja o povratku lica, prinudno udaljena 242 lica, dok je 209 stranih državljana protjerano iz Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Otkazan je boravak za 2.094 osoba, dok je za 2.657 iniciran prestanak privremenog boravka.

Protjerano sedam i otkazan boravak za 31 stranog državljanina

Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941–1945. godine Glavnog grada Podgorice i OBNOR-a 1941–1945. godine Opštine Zeta položile su danas vijenac na Spomenik strijeljanim rodoljubima u Farmacima. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, potpredsjednik SOBNOR-a Aleksandar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c" data-rendition-name="original" width="2048" height="1525" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  O ovom značajnom događaju iz istorijske prošlosti govorio je član Upravnog odbora OBNOR-a Podgorica Dragan I. Radović. On je istakao da je obilježena 82. godišnjica strijeljanja 57 rodoljuba iz Nikšića, Podgorice i Danilovgrada, koje su nacisti strijeljali na ovom mjestu. – Okupili smo se danas pred ovim zdanjem, na ovom časnom mjestu, da zajedno obilježimo ovaj bolni dan, kada su prije 82 godine nacisti u Farmacima strijeljali 57 rodoljuba – časnih junaka koji su dali svoje živote za slobodu i ljudsko dostojanstvo, ne pokazujući ni trunku straha pred smrću. Danas smo se poklonili njihovim sjenima i djelu, položili cvijeće i odali počast na ovom ponosnom mjestu – rekao je Radović. On je podsjetio da su 27. decembra 1943. godine njemačke okupacione snage iz zatvora Jusovača izvele 57 vezanih rodoljuba i poveli ih na gubilište u Farmake. Kako je naveo, borci su tokom cijelog puta, od Nikšića do Jusovače, a zatim od Jusovače do Farmaka, prkosili okupatoru prezirom, klicanjem slobodi i pjesmom, čak i ispred uperenih fašističkih cijevi. – Mlade djevojke iz Nikšića pjevale su: „Mi smo mlade partizanke, rodom Nikšićanke“, ali su fašistički rafali zauvijek prekinuli njihove prkosne strofe – kazao je Radović. Podsjetio je na crnogorskog oficira Mata Perova Raičevića, koji je, kako je naveo, ratni put započeo i završio u Lješkopolju. Prema zapisima, Raičević je nad rakom, pred zaprepašćenim fašistima, izdao posljednju zapovijest: „Ova borba zahtijeva, kad se gine, da se pjeva“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01" data-rendition-name="original" width="2048" height="2015" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  Radović je poručio da se nada da će časni i junački životi palih rodoljuba strijeljanih u Farmacima biti trajni uzor mladim generacijama, te da će ovaj spomenik slobode vječno podsjećati na njihovu žrtvu. – Sa željom da se ova nedjela nad nedužnim ljudima i ženama nikada ne zaborave niti ponove, pozdravljam vas i poručujem: Neka vječno žive sjećanja na 57 rodoljuba i slobodara strijeljanih na ovom mjestu i neka vječno živi sjećanje na našu slavnu Narodnooslobodilačku borbu – zaključio je Radović.

Časni i junački životi palih rodoljuba u Farmacima trajan uzor mladim generacijama

Hiljade letova je odgođeno, a više stotina je otkazano nakon što je područje Njujorka pogodilo snježno nevrijeme.
Više od 3.900 letova unutar Sjedinjenih Američkih Država (SAD) odgođeno je od jutros, prema podacima FlightAwarea, koji prati kašnjenja i otkazivanja letova u stvarnom vremenu.
Otprilike 770 američkih letova za subotu je otkazano, a letovi s Međunarodnog aerodroma Džon F. Kenedi u Njujorku, aerodroma LaGuardia i Međunarodnog aerodroma Njuvark Liberti u Nju Džerziju bili su najteže pogođeni.
Federalna uprava za avijaciju upozorila je na kašnjenja letova do gotovo tri sata navodeći kao razlog snijeg i led.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul proglasila je vanredno stanje i pozvala na izuzetan oprez tokom trajanja oluje.
- Molimo vas da nastavite pratiti lokalnu vremensku prognozu, izbjegavate nepotrebna putovanja, a ako morate putovati, preduzmite sve potrebne mjere opreza kako biste osigurali siguran dolazak na odredište - rekla je u saopštenju.
Nacionalna meteorološka služba predvidjela je da će se olujni sistem intenzivirati kako se bude brzo kretao prema Atlantiku.

Snijeg izazvao kolaps u Njujorku, odgađa se veliki broj letova

Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, kao i odluku o zaduženju za iduću godinu.
Za usvajanje ovog budžeta glasalo je 50 poslanika, njih sedam je bilo protiv, dok je jedan bio uzdržan. I odluka o zaduženju je podržana sa istovjetnim brojem glasova.
Zakon o budžetu i odluka o zaduženju za 2026. će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Nijedan opozicioni amandman nije usvojen, a za budžet nijesu glasali poslanici opozicije. Budžet nije podržao ni lider Demokratske narodne partije Milan Knežević zbog, kako je kazao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti, ali je kazao da će ga ostali poslanici iz njegove stranke podržati "kako ne bi ispaštali građani na sjeveru". On je rekao i da će prije tražiti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 1,2 milion eura, nego što će pristati na ponudu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da mu, kako je rekao, "DPS-ovci skriveni u Vladi grade bulevar u Zeti".
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
J. B.&nbsp;

Usvojen budžet za 2026. godinu, kao i odluka o zaduženju

Gost emisije Jutro sa Majom je crnogorski bokser Matija Roganović, koji je osvajanjem zlatne medalje na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj ostvario jedan od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog boksa u mlađim kategorijama. Sa njim je razgovarala naša novinarka Adela Mulić.
Naš gost biće Luka Vučković, umjetnik, sportista i humanista, koji će najaviti 18. Humanitarni plivački maraton OPEN WATER, koji se održava 3. januara. Pričamo o ideji maratona, ljudima zbog kojih se pliva, granicama fizičke izdržljivosti, ali i o tome kako sport može biti snažan alat solidarnosti i zajedništva.
Ugostićemo i glumca Ognjena Mićovića, koji je nedavno privukao veliku pažnju sjajnom ulogom u TV seriji „Tvrđava“, o kojoj govori cijeli region. Razgovaramo o uspjehu serije, njegovoj ulozi, glumačkom procesu, ali i o Podgorici u kojoj je rođen.
Naši gosti/panelisti su Todor Vukčević - Yacht Chef, Jelena Čejović Vukčević - umjetnica i Isidora Nikolić – muzičarka.

Jutro sa Majom donosi priče o zlatnim medaljama, humanosti, umjetnosti…

Aktivno uključivanje djece i mladih u kulturne procese predstavlja jednu od ključnih misija Ministarstva kulture i medija, zbog čega je novi konkurs namijenjen upravo njima, pružajući priliku da se kroz uključivanje u postojeće programe institucija kulture podstakne njihovo aktivno učešće u savremenom kulturnom životu, saopšteno je iz tog resora.
- Ovim konkursom „"ultura mladih snaga umjetnosti" želimo da kultura postane prostor u kojem djeca i mladi slobodno izražavaju svoje ideje, razvijaju kreativnost i uče da umjetnost doživljavaju kao dio svog identiteta i svakodnevice - kazala je Svetlana Višnjić, savjetnica u Ministarstvu kulture i medija.
Ona je rekla da Ministarstvo poseban značaj pridaje programima koji su usmjereni ka najmlađima.
Višnjić je podsjetila da pravo prijave na konkurs imaju fizička i pravna lica koja djeluju u oblasti kulture, uključujući umjetnike, kustose, pedagoge, kulturne radnike, kao i registrovane subjekte u kulturi, koji svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim kapacitetima mogu doprinijeti kreiranju kvalitetnih programa namijenjenih djeci i mladima.
- Cilj konkursa je izgradnja snažnih i trajnih mostova između nosilaca kulturne djelatnosti i djece i mladih, uz poseban fokus na afirmaciju i zaštitu njihovih prava kada je riječ o pristupu kulturi i slobodi umjetničkog stvaralaštva. Posebnu pažnju posvetili smo mobilnosti i razmjeni kulturnih sadržaja na teritoriji Crne Gore, jer vjerujemo da kultura treba da bude dostupna svoj djeci i mladima, bez obzira na mjesto u kojem žive - poručila je Višnjić.
Iz Ministarstva su podjsetili da projekti koji se prijavljuju na konkurs mogu imati različite forme, od kreativnih i edukativnih radionica, preko pozorišnih i muzičkih produkcija, multimedijalnih i izdavačkih poduhvata, do inovativnih umjetničkih i kulturnih inicijativa usmjerenih ka djeci i mladima, uz poseban fokus na programe koji promovišu inkluziju, kreativni izraz i kulturnu baštinu.
- Posebno su poželjni programi koji razvijaju empatiju, solidarnost i kritičko mišljenje, kao i projekti koji se bave suzbijanjem vršnjačkog nasilja i doprinose razvoju kreativnih potencijala djece i mladih. Drugim riječima, konkurs podstiče inicijative koje mlade uče da osjećaju, da razmišljaju i da stvaraju, osnažujući ih da kroz umjetnost aktivno učestvuju u oblikovanju društva u kojem žive - rekla je Višnjić.
Projekti i programi biće sufinansirani u iznosu do 50 odsto ukupnih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju, a konkurs je otvoren zaključno sa 31. decembrom, uz poziv svim zainteresovanima da prijave svoje projekte i doprinesu stvaranju snažne, inkluzivne i podsticajne kulture za djecu i mlade.

Konkurs "Kultura mladih snaga umjetnosti" otvoren do 31. decembra

Fototipsko izdanje vrijednog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka, koje su objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, od sada je dostupno i u elektronskom formatu. Digitalizaciju rukopisa omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira iz prve četvrtine XV vijeka, a nastao je, prema ocjeni stručnjaka, u nekom od skriptorijuma na području Skadarskog jezera, krajem vladavine Balšića do 1421. godine. Balšići su, kako se navodi u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, i Dragice Lompar, bivše direktorice Nacionalne biblioteke, snažno podsticali prepisivanje bogoslužbenih knjiga u skriptorijumima skadarskog basena.
„Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a ‘Cetinjski psaltir’ jedna je od prvih rukopisnih knjiga donesenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje biblioteke i aktiviranje prepisivačke djelatnosti predstavljali su osnov za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti. ‘Cetinjski psaltir’ služio je i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne knjige“, navode priređivači.
Izdanje prati i pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca, koji je uradio kodikološki opis rukopisa i dao značajan doprinos realizaciji projekta. Šekularac ističe da je „Psaltir“ jedna od najznačajnijih bogoslužbenih knjiga, te da se broj njegovih izdanja u XV i XVI vijeku nadmašuje ukupan broj svih drugih bogoslužbenih izdanja iz istog perioda.
Elektronsko izdanje objavljeno je u tiražu od 100 primjeraka, a Matica crnogorska najavljuje da će uskoro u digitalnoj formi biti dostupna i ostala njena fototipska izdanja: „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum“.
Iz Matice poručuju da sva ova djela svjedoče o kontinuitetu, dometima i bogatstvu crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.

Rukopisni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka u elektronskom obliku

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić posjetio je Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori i sastao se sa njenim novoizabranim predsjednikom Dušanom Krcunovićem, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Na sastanku je razgovarano o društvenom statusu ove značajne naučne i kulturne institucije u Crnoj Gori i nasušnoj potrebi da nakon petnaest godina njenog plodonosnog rada, ona dobije status kulturne organizacije od nacionalnog značaja. Bilo je, takođe, riječi o vraćanju pozicije srpskog jezika na poziciju službenog jezika u Crnoj Gori i tako ispravi nepravda koju je prethodni režim nanio najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Kako su zaključili, Krcunović je iskoristio ovu priliku da se zahvali Aleksiću na podršci i čestitkama koje mu je uputio povodom izbora za predsjednika Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.

Aleksić posjetio Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori: Nasušno potreban status kulturne organizacije od nacionalnog značaja

Novogodišnjim koncertom učenika osnovnih muzičkih škola iz Herceg Novog i Budve Matica crnogorska je u prostorijama svog Ogranka u Herceg Novom zaključila programski dio aktivnosti za 2025. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f" data-rendition-name="original" width="643" height="854" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Na koncertu su nastupili učenici gitare iz klase profesora Nikolasa Morete iz Budve: Danil Avrosimov, Darija Tomanović i Uroš Pajković. Učenice Iskra Zloković i Kaja Krivokapić iz klase prof. Jelene Popović svirale su svoje violine, a predstavili su se i mladi pijanisti iz klase Petre Jović: Mario Brkić, Zana Sabirova, Milica Vlaović i Stefan Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268" data-rendition-name="original" width="854" height="643" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Svoje umijeće na harmonici pokazali su polaznici klase Bosiljke Kulišić: Mila Stanojević, Sergije Šuberić, Vasilije Dragojlović, Jovan Janda, Petra Stanojević i Goran Vasović.&nbsp; Na repertoaru su bila djela Ramoa, Hajdna, Burgmilera, Šostakoviča, kao i obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394" data-rendition-name="original" width="748" height="535" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Sjutra pretežno sunčano i vjetrovito

Šćepanović o mještanima Botuna: Primiću sve građane dobre volje, ali ne znam o čemu bismo pričali bez konkretne teme

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

Informativna emisija "24 sata": Tema dana - koliko troše političari, a koliko misle na građane, gost Aleksandar Olenik

Vikend popodne: Kako nam vještačka inteligencija mijenja život, kakve su ekonomske prognoze za 2026...

Dopunska preduzetnička djelatnost integrisana u sistem

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

Protjerano sedam i otkazan boravak za 31 stranog državljanina

Časni i junački životi palih rodoljuba u Farmacima trajan uzor mladim generacijama

Snijeg izazvao kolaps u Njujorku, odgađa se veliki broj letova

Sjutra pretežno sunčano i vjetrovito

Usvojen budžet za 2026. godinu, kao i odluka o zaduženju

Jutro sa Majom donosi priče o zlatnim medaljama, humanosti, umjetnosti…

PRATITE TVe UŽIVO