Povodom Međunarodnog dana solidarnosti sa palestinskim narodom, sinoć je u Crnogorskoj kinoteci održan programski događaj na kojem su govorili ambasador Države Palestine NJ. E. Rabii Alhantouli i ministarka kulture i medija Crne Gore Dr. Tamara Vujović.
Kako je saopšteno iz Ambasade Palestine, događaj je obuhvatio izložbu “Gaza ostaje priča”, prikazivanje filma „Vibracije iz Gaze“, kao i predstavljanje nagrađenih učeničkih radova u okviru konkursa “Ispod istog neba”.
- Ambasador Alhantouli podsjetio je da se ovaj dan obilježava od 1977. godine 'kako bi se međunarodna zajednica podsjećala na svoju pravnu i moralnu obavezu da omogući palestinskom narodu ostvarenje prava na samoopredjeljenje'. Istakao je da današnji trenutak ima posebnu težinu „zbog neviđenog stradanja koje pogađa palestinski narod, uzrokovanog aktuelnim izraelskim genocidom u Gazi i intenziviranom kampanjom etničkog čišćenja na Zapadnoj obali, uključujući i Jerusalim“, te upozorio da „izraelska nekažnjivost produbljuje patnju i udaljava svijet od pravednog i trajnog mira - navodi se u saopštenju.
Ambasador je naglasio da „velika većina ljudi širom svijeta shvata da se ono što se dešava u Palestini tiče čitavog čovječanstva“ i da širom svijeta demonstriraju tražeći od svojih vlada da djeluju.
Ambasador je uputio zahvalnost Kinoteci, Institutu savremene umjetnosti i Ministarstvu kulture na podršci i saradnji u organizovanju ovog događaja.
Kako saopštavaju iz Ambasade Palestine, ministarka Dr. Tamara Vujović u svom obraćanju istakla je da je „teško govoriti i pisati o idealu opštečovječanske solidarnosti u trenutku dok Palestinci stradaju“.
Naglasila je da, „koliko god da su snimci razorene Gaze teški za gledanje, dužnost svakoga od nas jeste da stradanje i nepravdu vidimo i da se protiv nje borimo, ako ne sa pozicija moći, onda makar u sopstvenoj savjesti“. Istakla je da „kada je solidarnost selektivna, a osuda zločina uslovna – istina gubi, čovječanstvo gubi“.
U saopštenju se navodi da je Vujović podsjetila da Crna Gora dosljedno afirmiše politiku mira, dijaloga i poštovanja međunarodnog prava, polazeći od uvjerenja da su mir, bezbjednost i ljudsko dostojanstvo univerzalne vrijednosti koje prevazilaze sve granice. „Trajni mir i obnova neka označe novu eru života i stvaranja u Palestini“, poručila je.
Ambasador i ministarka zahvalili su učesnicima književnog konkursa na njihovim esejima solidarnosti i čestitali nagrađenima — Esmi, Jovani i Velidi, koja je svojim kazivanjem eseja posebno dirnula publiku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

U Crnogorskoj kinoteci obilježen Međunarodni dan solidarnosti sa palestinskim narodom

Na putnom pravcu Mijakovići-Vrulja, koji je trenutno u fazi rekonstrukcije, završeni su radovi na konstrukcijama mostova I i II, kao i svi asfalterski radovi na kompletnoj dionici.&nbsp; Danas je izvedeno probno opterećenje mostova, što je najvažniji korak u proceduri prije potpunog puštanja saobraćajnice u funkciju i potvrde bezbjednosti objekata za svakodnevno korišćenje.&nbsp; Preostaje da se izvedu završni radovi na zaštitnoj pješačkoj ogradi mosta II koji će, kako je planirano, biti završeni u narednih nekoliko dana, nakon čega se očekuju uspostavljanja punog režima saobraćaja na ovoj dionici.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_19b5bbf0b1f5386cb9a68d195fc7169784a1cfcc2cba98f71fe538f6eaa549ef.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129201152_19b5bbf0b1f5386cb9a68d195fc7169784a1cfcc2cba98f71fe538f6eaa549ef" data-rendition-name="original" width="1043" height="569" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_84ff80bf07707b59cbdb49bf9dd6aad272014f255df5c1bd7b9f40ed6e5ff5c4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129201152_84ff80bf07707b59cbdb49bf9dd6aad272014f255df5c1bd7b9f40ed6e5ff5c4" data-rendition-name="original" width="1028" height="566" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_6f8a0efac0608dfc0968cbda9d9b113a8d4e4d5359a6d3f7cdeb5428db0a6f7d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129201152_6f8a0efac0608dfc0968cbda9d9b113a8d4e4d5359a6d3f7cdeb5428db0a6f7d" data-rendition-name="original" width="1031" height="550" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0vY6cqMzQMA%3Fsi%3DuAB1c4mQhNdkr6JD&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Završeno asfaltiranje puta Mijakovići-Vrulja

Ustavni sud neće biti u blokadi jer će sutkinja Desanka Lopičić, kojoj krajem godine ističe mandata, ostati na funkciji do izbora novog sudije, kazala je predsjednica suda Snežana Armenko.
Ustavni sud trenutno ima pet sudija, a prema riječima Armenko, taj broj zadržaće se i nakon što krajem decembra istekne mandat Lopičić, bez obzira na to da li će do tada biti izabran njen nasljednik.
Kako je objasnila, članom 15 Zakona o Ustavnom sudu propisano je da sudija kojem istekne mandat ostaje na toj funkciji do izbora novog sudije, a najduže godinu.
- Dakle, ukoliko nadležni predlagač, a to je predsjednik države, ne predloži ili Skupština ne izabere do kraja decembra novog sudiju na mjesto sutkinje Lopičič, ona ostaje na toj funkciji do izbora novog sudije, a najduže do decembra naredne godine - kazala je Armenko u intervjuu Televiziji Crne Gore.
Govoreći o motivaciji pravnika da se prijave na javni oglas s obzirom na sve češće ocjene da političari ne biraju po stručnosti nego po partijskoj pripadnosti, Armenko je istakla da se mora voditi računa o integritetu i dostojanstvu prijavljenih kandidata.
- Da bi se osiguralo da se i na ovaj konkurs prijave najbolji kandidati s najboljim referencama, svi učesnici u postupku izbora sudija, od predlaganja preko saslušanja do konačnog izbora, treba da šalju jasnu poruku da cijeli proces izbora sudija će biti zasnovan i zadržan na profesionalnom i etičkom nivou - dodaje je Armenko.
Ona je kazala da su, iako je sud tokom prethodnih mjeseci radio sa svega četvoro sudija, ipak uspjeli da ostvare značajne rezultate, ali da se nepotpunost suda neminovno odražava na njegovu efikasnost.
Armenko je rekla da je, kada je stupila na mjesto predsjednice, Ustavni sud imao preko 700 predmeta po ustavnim žalbama koji su bili stariji od tri godine.
- Na današnji dan imamo predmete koji nisu stariji od dvije godine. Međutim, svjesni smo zaostatka u oblasti normativne kontrole gdje imamo skoro 400 neriješenih predmeta koji su formirani povodom inicijativa ili predloga za ocjenu ustavnosti zakona i podzakonskih akata -istakla je Armenko.
Jedan od tih predmeta je i ocjena ustavnosti zakona kojim se potvrđuje Sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Ne postoji jasniji način da Ustavni sud pokaže da želi da radi posao transparentno nego da u skladu sa članom 4 Zakona o Ustavnom sudu organizuje javnu raspravu, otvori sjednicu za javnost i omogući građanima da čuju sud i stručna lica povodom pitanja koja su izuzetno ustavno-pravno složena i na taj način da se svaka buduća odluka liši bilo kakvog tereta moguće politizacije - kazala je Armenko.
Na pitanje kada se može očekivati odluka Ustavnog suda povodom neradne sedmice, Armenko je kazala da se čeka dogovor socijalnih partnera, a ukoliko se to ne desi, sud će reagovati u skladu s Ustavom i zakonom.

Armenko: Nema blokade Ustavnog suda, Lopičić na funkciji do izbora sudije

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru u nižim predjelima tokom jutra se mjestimično očekuje magla.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do devet, najviša dnevna od tri do 16 stepeni.

Sjutra umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte: 
 
Tema dana: SDT hapsi svjedoke 
 
- Koliko iznose penali za potencijalno odgađanje izgradnje kolektora u Botunu?
- Koja je uloga Demokratske Crne Gore u pritiscima na studente, novinare i advokate? 
- Šta Podgorici donosi zvanje Evropske prijestonice mladih?
Gost emisije je advokat Veselin Radulović
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Veselin Radulović

Ministarka turizma Simonida Kordić čestitala je gradonačelniku Saši Mujoviću, predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović i njihovim saradnicima, na izboru Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028.
- Sa iskrenim zadovoljstvom upućujem čestitke Glavnom gradu povodom izbora Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. Ovo priznanje pokazuje da kreativnost, entuzijazam i vizija naše omladine imaju snagu da oblikuju budućnost Crne Gore - dodala je ona.&nbsp;
Prema riječima ministarke, Podgorica time ne dobija samo novu evropsku titulu, već i priliku da postane dinamično središte kulturnih i turističkih dešavanja.
- Vjerujem da će kreativnost i inicijativa mladih doprinijeti stvaranju novih sadržaja, inovativnih događaja i autentičnih iskustava koja će našu zemlju učiniti još privlačnijom posjetiocima iz cijele Evrope. Čestitam svima koji su doprinijeli ovom uspjehu, a posebno mladima čija energija pokreće razvoj i jača međunarodni ugled Crne Gore - poručila je Kordić.

Kordić: Kreativnost i vizija mladih oblikuju budućnost Crne Gore

Voda sa Mareze nije za piće, pa jeste, pa opet nije, pa je treba prokuvati, pa ne treba. Niko ne zna šta se događa? Kako se kontroliše ispravnost vode, ko to radi, zašto je sa svakom kišom zamućena — samo su neka od pitanja koja javnost postavlja. Ne zna se da li se čeka podgorički sjever da voda ponovo bude za piće ili se organizuju molebani, ali javnost svakako želi da zna. 
 
Poslanik Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV kaže da, kada na čelu nekog preduzeća, institucije ili ministarstva imate kadar Demokrata, onda ništa ne iznenađuje. 
 
- Takođe, ne iznenađuje da je ova politička struktura uspjela da uništi svako preduzeće u koje su ušli, pa tako ne iznenađuje da se u istoj situaciji nalazi podgorički Vodovod (direktor Aleksandar Nišavić -Demokrate) - naveo je. 
 
Objašnjenja su, kako dodaje, u njihovom stilu — nevjerovatna: od zemljotresa u Nikšiću koji je preskočio Nikšić i Danilovgrad, a zamutio vodu u Podgorici, do vjetra, kiše, efekta staklene bašte… 
 
- Suština je sljedeća — doprinos Demokrata sistemu vodosnabdijevanja u Podgorici je takav da glavni grad Crne Gore sve više počinje da liči na Mogadiš (glavni grad Somalije) - naveo je Zirojević u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

Zirojević: Podgorica zbog Demokrata liči na Mogadiš (Somalija)

Prva gošća naše nedjeljne emisije Jutro sa Majom je Ivana Vrdoljak, poznatija kao Vanna, koja već godinama samouvjereno vlada muzičkom scenom, krojeći svoj put prema vlastitim vizijama i željama.
Ona je sa svojim bendom gostovala u CKZ Ribnica i pokazala kako talenat i posvećenost mogu da održe umjenika na vrhu muzičke scene.&nbsp;
Od 1. do 6.decembra u KIC-u Budo Tomović biće održano prvo izdanje Međunarodnog festivala u čast Jagoša Markovića, jednog od najboljih teatarskih reditelja ovih prostora, koji je rođen u Podgorici. Tim povodom, naš gost će biti glumac Momčilo Otašević, koji je sa Markovićem sarađivao na nekoliko predstava.
Jedan od najambicioznijih i najraskošnijih muzičkih projekata u istoriji Croatia Rekords stigao je na filmsko platno kao muzičko-dokumentarni film. U pitanju je film Hitmaker - Đorđe Novković, snimljen u legendarnom Abbey Road Studiju u Londonu, a naš gost biće muzičar Boris Novković, njegov sin.
Naše panelistkinje su crnogorske muzičarke Tina Džankić i Nina Žižić.&nbsp;
Budite uz Televiziju E od devet do 11 sati!

Jutro sa Majom: Gosti Vanna, Momčilo Otašević, Boris Novković

Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će sjutra potpisati nove uredbe o sankcijama.
- Uvešćemo nove odluke o sankcijama, nadograđujući pritisak naših partnera na Rusiju zbog ovog rata - rekao je Zelenski.
Kaže da će sankcije biti efikasno provedene s ukrajinskim partnerima kako bi svijet izvršio pritisak pravo na način koji je potreban da oslabi sposobnost Rusije da vodi rat.
Naglasio je da će dekreti biti izdati sjutra.
- Naši prijedlozi sankcija biće proslijeđeni svim glavnim partnerskim jurisdikcijama - rekao je Zelenski.

Zelenski najavio uvođenje novih sankcija Rusiji, sjutra će potpisati dekret

Desetine hiljada ljudi učestvovale su u demonstracijama koje su u Rimu organizovali sindikati i aktivističke grupe, u znak protesta protiv ratne ekonomije i podrške Palestini.
Švedska aktivistkinja Greta Thunberg, specijalna izvjestiteljka UN-a za okupirane palestinske teritorije Francesca Albanese, kao i predstavnici opozicionog Pokreta pet zvjezdica, bili su na čelu marša, na kojem je bilo mnogo mladih ljudi.
Okupljeni su pozivali na ostavku premijerke Italije Đorđe Meloni.&nbsp;
Demonstranti su nosili transparente na kojima je pisalo: „Ne ponovnom naoružavanju, zaustavimo ratnu vladu“, „Italija van NATO-a i EU, protiv imperijalizma, za socijalizam“, kao i portrete premijerke i ključnih ministara optuženih za učešće u genocidu nad Palestincima.
Tokom skupa, jedna od grupa je spalila američku zastavu uz pozive „da se ruke maknu s Venecuele“.
Dan ranije, nekoliko sindikata održalo je štrajk širom zemlje, koji je uglavnom pogodio transportni sektor i obrazovne institucije. Demonstracije i marševi održani su u više od 50 gradova. U Torinu su propalestinski aktivisti provalili u redakciju La Stampe i izazvali nerede.
Novinari su takođe stupili u štrajk u petak zbog kolektivnog ugovora koji reguliše rad medijskog sektora.
Širom zemlje štrajkovalo se u znak protesta protiv nacrta budžeta za 2026, koji je sada u proceduri usvajanja u parlamentu, a kojim se smanjuju socijalni izdaci.

Žestok govor Grete Tunberg u Rimu protiv Meloni: Desetine hiljada ljudi joj aplaudiralo

Troje djece povrijeđeno je u eksploziji nepoznate eksplozivne naprave u subotu poslijepodne na otvorenom prostoru na području Novog Vinodolskog, prenosi Hrvatska radio-televizija.&nbsp;
&nbsp;Djeca su hitno prevezena u KBC Rijeka radi pružanja medicinske pomoći, a prema prvim neslužbenim informacijama, njihove povrede nijesu ozbiljnije.&nbsp;
Policija je odmah započela istragu i utvrđuje se o kakvoj je napravi riječ, te okolnosti njezina aktiviranja.
Za HRT su iz riječkog KBC-a potvrdili kako su maloljetnici izvan životne opasnosti.

Hrvatska: Troje djece povrijeđeno u eksploziji nepoznate naprave

Vaterpolisti Jadran m:tela pobjednici su Kupa Crne Gore.
Jadran je večeras u Budvi, u finalnom meču, savladao kotorski Primorac 13:12 i 15. put u klupskoj istoriji osvojio trofej.
Hercegnovski tim ima i dva trofeja Kupa bivše Državne zajednice 2004. i 2005. godine.
Jadran je od početka druge četvrtine preuzeo kontrolu, odigrao je odličnu odbranu, bio priseban sa igračem više u napadu &nbsp;i na kraju uspio je da se revanšira Primorcu za poraz od prije dvije sedmice u Premijer regionalnoj ligi.
Izabranici Vladimira Gojkovića serijom od 5:0 došli su do vođstva od &nbsp;8:3, bilo je i 10:6, poslije gola Srđana Janovića u napadu s igračem više.
Primorac je u posljednjoj četvrtini prijetio, ali nije mogao do trofeja.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Strahinja Gojković sa tri gola, dok su po dva postigli Dmitri Holod, Jovan Vujović, Fran Valera i Srđan Janović.
U ekipi iz Kotora bo tri puta u strijelce upisali su se Marko Mršić i Đorđe Stanijević.

Jadran m:telu trofej Kupa Crne Gore

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Kompanija Bemax DOO Podgorica, kako se navodi u saopštenju, sa dubokom zabrinutošću i pravnom osudom prima Rješenje Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki od 27.11.2025. godine, kojim je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana.
Kako ističu, ova odluka ne samo da predstavlja pravni presedan u crnogorskom sistemu javnih nabavki, već nanosi i direktnu štetu državnom budžetu, ignorišući njihovu ponudu koja je bila 147.000 eura povoljnija od izabrane ponude Konzorcijuma.&nbsp;
- Komisija je, držeći se isključivo pretjeranog formalizma, potvrdila našu diskvalifikaciju zbog tehničke forme u Izjavi podugovarača, gde je umesto isključivo “izvođenje radova” stajala formulacija “projektovanje i građenje”. Odbijanje naše žalbe zbog ove proceduralne fraze, i to u trenutku kada smo ponudili najnižu cijenu, potvrđuje da je stvarni cilj postupka bio eliminacija Bemaxa, a ne izbor ekonomski najpovoljnijeg ponuđača - ističe se u saopštenju kompanije Bemax.&nbsp;
Posebno naglašavaju šokantni dio obrazloženja Komisije: &nbsp;“Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke…”
Iz kompanije ističu da ovakvo tumačenje Zakona, kojim se ekonomska isplativost u potpunosti ignoriše, šalje poruku svim privrednim subjektima da se u Crnoj Gori ne bira kvalitet i najbolja cijena, već isključivo politička i formalna podobnost.
Kompanija Bemax ovim putem obavještava javnost da neće odustati od zaštite svojih prava i da će pokrenuti postupak pred Upravnim sudom Crne Gore.
- Naš pravni tim, u pripremi tužbe, koristiće detaljne smjernice i primjere iz prakse koji jasno dokazuju da je ovakav stepen formalizma neprihvatljiv u razvijenim pravnim sistemima i da je 
direktno suprotan suštini Zakona o javnim nabavkama. Kroz dalji postupak, argumentovaćemo da je naš slučaj identičan situacijama u kojima su sudovi poništavali odluke naručilaca kada je formalna greška neznatna u odnosu na finansijsku korist koju je ponuđač nudio - poručuju iz kompanije Bemax.&nbsp;
Kako kažu, čvrsto vjeruju da će Upravni sud prepoznati i ispraviti nezakonitost i finansijsku štetnost odluka koje su donesene isključivo na štetu države i u interesu sumnjivih tenderskih igara.