Crnogorske osnovne škole u školskoj 2024/2025. godini pohađalo je 5.082 djece sa stranih govornih područja, a najviše iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Njemačke i Turske.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) navode da je crnogorski obrazovni sistem u potpunosti otvoren za uključivanje djece sa drugih govornih područja u vaspitno-obrazovne ustanove.
Prema podacima iz izvještaja o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti MPNI za 2025. godinu, taj resor je dao saglasnosti 17 osnovnih škola za podršku učenju našeg jezika kao nematernjeg prema javno važećem predmetnom programu, sa dva dodatna časa sedmično koji su finansirani iz budžeta ministarstva.
– Realizuju se časovi dopunske i dodatne nastave, slobodnih aktivnosti i djeca sa drugih govornih područja uključena su u aktivnosti u ustanovama, što doprinosi njihovoj boljoj integraciji sa vršnjacima – navodi se u izvještaju.
U toku 2025. godine, licencirano je pet produženih boravka za učenike osnovne škole. To su privatni produženi boravci „Ananas“, „Smol steps“, „Školarac“, „Koddos klub“ i „Dječiji svijet“.
Resor ministarke Anđele Jakšić Stojanović lani je pripremio preko 150 saglasnosti za formiranje odjeljenja, kao i saglasnosti na participaciju troškova obrazovanja u muzičkim školama.
U izvještaju MPNI navodi se da se dvojezična nastava – na našem i albanskom jeziku organizuje na svim nivoima. Kako je objašnjeno, u predškolskom vaspitanju ukupno ima 642 djece, u osnovnom obrazovanju 2.543 učenika, a u srednjem 881 učenik. U muzičkim školama sa nastavom na albanskom jeziku ima 240 učenika. Na albanskom jeziku nastava se odvija u šest osnovnih škola.
U tom dokumentu je navedeno da ministarstvo obezbjeđuje besplatan boravak u predškolskim ustanovama za djecu RE populacije.
<h2>Kašnjenje u razvoju detektovano kod 120 mališana</h2>
Iz MPNI ukazuju da se u resursnim centrima „Podgorica“ i „1. jun“ sprovode aktivnosti rane intervencije koje obuhvataju oko 120 djece uzrasta od nula do šest godina, kod kojih je detektovano kašnjenje u razvoju.
– U skladu sa realnim potrebama sistema, povećan je broj asistenata u nastavi u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama. Inicirali smo izmjene standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za asistente u nastavi, što je bio preduslov za izmjenu i unapređenje programa obuke za asistente u nastavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Crnogorske osnovne škole pohađa više od 5.000 stranaca, najviše iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Njemačke i Turske

Situacija u Studentskom domu je stabilna i bezbijedna za boravak svih studenata, poručili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Uprave doma, nakon što je večeras u tom objektu izbio požar, koji je ugašen brzom intervencijom podgoričkih vatrogasaca.
Požar je izbio u objektu Druge faze Studentskog doma u Podgorici, u sobi broj 113. Kako su rekli u MPNI, neposredno nakon izbijanja vatre, zaposleni u domu su reagovali odgovorno i pribrano, a ubrzo potom je uslijedila i intervencija vatrogasne jedinice.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrzom-intervencijom-vatrogasaca-ugasen-pozar-u-studentskom-domu-nema-povrijedenih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Zahvaljujući njihovoj adekvatnoj i brzoj koordinaciji, požar je lokalizovan u kratkom roku i spriječeno je njegovo širenje na susjedne prostorije - navedeno je u saopštenju resora Anđele Jakšić-Stojanović i Uprave Studentskog doma.
Odmah po saznanju o incidentu, na lice mjesta su došli predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Uprave doma kako bi se direktno uvjerili u bezbjednost studenata.
- U trenutku izbijanja požara u sobi nije bilo studenata, te na sreću nema povrijeđenih. Pričinjena je manja materijalna šteta, a Uprava doma preduzima sve neophodne korake kako bi se prostorija što prije sanirala, a do tada, stanari iz sobe 113, biće smješteni u drugu sobu - dodaje se u saopštenju.
Kako navode, nadležne službe trenutno vrše uviđaj i ispituju sve okolnosti kako bi se utvrdio uzrok požara.&nbsp;
- Situacija u domu je stabilna i bezbijedna za boravak svih studenata - poručili su iz Ministarstva i Uprave Studentskog doma.

MPNI i Uprava studentskog doma nakon požara: Situacija stabilna i bezbjedna za sve studente

Brzom intervencijom podgoričkih vatrogasaca ugašen je požar koji je večeras, oko 20:30 sati, izbio u Studentskom domu.
Kako je za Portal ETV kazao komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović, vatra je izbila u jednoj od soba na prvom spratu Studentskog doma, a u požaru nije bilo povrijeđenih.
- Dobili smo u 20:31 sati dojavu o požaru u Studentskom domu, a na lice mjesta smo stigli u 20:37 sati. Požar je ugašen u kratkom roku, a u gašenju su učestvovala četiri vozila i 11 vatrogasaca - kazao nam je Bojanović.
T.K.

Brzom intervencijom vatrogasaca ugašen požar u Studentskom domu, nema povrijeđenih

Crnogorski pomorci u Persijskom zalivu nalaze se u osjetljivoj poziciji – zavise od odluka globalnih brodarskih kompanija i geopolitičkih kretanja, a njihova sigurnost je direktno vezana za stabilnost Hormuškog moreuza.
To je saopšteno za TVCG iz Ministarstva pomorstva.
Ministar pomorstva Filip Radulović kazao je da je resor koji vodi u komunikaciji s pomorcima, agencijama i kompanijama te da prikupljaju sve relevantne podatke o crnogorskim pomorcima pogođenim ratnom krizom na Bliskom istoku.
Pozivaju sve pomorce, koji se nalaze u ovom području, da se jave Ministarstvu pomorstva.

Radulović: Naši pomorci u Persijskom zalivu da se jave Ministarstvu pomorstva

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a najviša dnevna temperatura kretaće se do 18 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je, po kotlinama, ponegdje moguća kratkotrajno jutarnja magla.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do sedam, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

Galija, kočija, avion, cepelin projurili su danas novskim ulicama praćeni aplauzima velikog broja gledalaca koji su sa uživanjem pratili sedmo izdanje atraktivne trke karića – Karotrc. Trku održanu u okviru programa 57. Praznika mimoze obilježili su obaranje rekorda staze, izuzetni maškarani karići, odlična posjećenost i besprekorna organizacija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301190344_856bd745c51e5522985ca0a93d7bc9f76d3465529c3812f5fdd03f98501ad058.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301190344_856bd745c51e5522985ca0a93d7bc9f76d3465529c3812f5fdd03f98501ad058" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Trka karića"><figcaption>Sa događaja u Herceg Novom(Photo: Miloš Samardžić)</figcaption></figure>  Zvuci kuglagera i sjajna energija vladali su Herceg Novim dok su se karići spuštali strmom stazom od nekadašnjeg hotela Rudnik do Škvera. Svoje umijeće u savladavanju nizbrdice i krivina pokazalo je više od stotinu vozača koji su se do cilja se spustili u jednosjedima, dvosjedima i maškaranim karićima. Rekord staze oborio je Ernes Senadović iz Kotora koji je do cilja stigao za 1:49 minuta i osvojio prvo mjesto u kategoriji jednosjed. Drugo najbolje vrijeme imao je Dejan Kustudić, a treće Đorđe Danilović, obojica iz Kotora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301190344_8feaae9941c656c39d427a7e47645b04513b063841378e0911bf8e79ebb19bd1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260301190344_8feaae9941c656c39d427a7e47645b04513b063841378e0911bf8e79ebb19bd1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Trka karića"><figcaption>Sa događaja u Herceg Novom(Photo: Miloš Samardžić)</figcaption></figure>  Najbrži u kategoriji dvosjed bio je kotorski tandem Dejan Kustudić i Ernes Senadović, drugo mjesto osvojio je još jedan kotoski tim, Nemanja Kašćelan i Ahmer Senadović, a treće tim iz Herceg Novog, Velimir Pavlović i Strahinja Radmilović. U kategoriji maškaranih karića prvu nagradu osvojila je Galija, drugu karić-avion Flying socks, a treće mjesto Steampunk Zeppelin. Priznanja su dodijeljena i za karić-autobus nazvan V na kvadrat, kariću The Flintstones koji je prevozio porodicu Kremenko i kariću-kočiji pod nazivom Princ i princeza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301190344_5e683546bb8024a713825d96b6ffd478689a7e474806157b3e09b104e9770bcc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260301190344_5e683546bb8024a713825d96b6ffd478689a7e474806157b3e09b104e9770bcc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1259" loading="lazy" alt="Trka karića"><figcaption>Sa događaja u Herceg Novom(Photo: Miloš Samardžić)</figcaption></figure>  - Utisci su odlični. Prvi smo i ove godine, lični rekord sam oborio za tri sekunde. Staza je bila fenomenalno sređena, obezbijeđena, sve u odličnim uslovima - kazao je rekorder staze, Ernes Senadović, dodajući da su za dobar rezultat potrebni trening i iskustvo, želja za pobjedom i malo sreće. - Organizacija je perfektna, bolja nego prošle godine, svake godine je sve bolja. Trka je bila odlična, momci odlični. Imali smo malo vremena da se spremamo, dugo je bila kiša, zadnju sedmicu dana nema kiše, dva dana smo vježbali i bilo je dobro - rekao je Dejan Kustudić, osvajač prve nagrade u kategoriji dvosjeda i drugog mjesta u kategoriji jednosjeda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301190344_0f69419f19bd22193b61c39e8890f796db3fdfbacd02abdf35a4b16de3d8046c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260301190344_0f69419f19bd22193b61c39e8890f796db3fdfbacd02abdf35a4b16de3d8046c" data-rendition-name="original" width="1768" height="1280" loading="lazy" alt="Trka karića"><figcaption>Sa događaja u Herceg Novom(Photo: Vuk Ilić)</figcaption></figure>  Đorđe Danilović, treći u kategoriji jednosjeda, takođe je pohvalio organizaciju događaja, na kojem je i ranije osvajao nagrade. - Isti karići, ista je staza. Staza je super kao uvijek, bilo je super - kazao je on. Najbolji maškarani karić, Galija ekipe GOT iz Herceg Novog postaće poklon za najmlađe sugrađane, kazao nam je član tima, Vuksan Stamenković. - Odlučili smo, s obzirom na izgled našeg ovogodišnjeg rada, da karić u stilu galije poklonimo zabavištu „Naša radost“, tako da ovaj naš projekat ide na Toplu i nadam se da će poslužiti za neke njihove igre i predstave - poručio je Stamenković. Ovogodišnja organizacija ocijenjena je kao najuspješnija do sada, a domaćini će se potruditi da trka karića nastavi da raste, kazao je organizator, Ivan Peulić iz NVO „Maškare“. - Imali smo preko sto učesnika zvanično – Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i naravno, najviše iz Crne Gore, odnosno Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva i Podgorica - rekao je Peulić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301190344_65298ed0b85d40936f7fc27596363758d14d1604941c96e3668e21956066a7b6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260301190344_65298ed0b85d40936f7fc27596363758d14d1604941c96e3668e21956066a7b6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Trka karića"><figcaption>Sa događaja u Herceg Novom(Photo: Miloš Samardžić)</figcaption></figure>  Kako je istakao, poseban utisak ostavilo je devet maškaranih karića, a vrhunac takmičarskog dijela bilo je obaranje rekorda staze. - To su dva momka koji već godinama uzimaju nagrade u brzini i oni ne popuštaju nikako. Mi smo mislili da se ovaj rekord neće moći oboriti, odnosno rekord od prošli put ali oni su prespremni. Radari mjere brzinu karića, i oni nekad dostižu i do pedeset i jedan kilometar na čas, to je bila neka maksimalna izmjerena brzina - naveo je Peulić. Organizatori, NVO „Maškare“ zahvalili su svima koji su pomogli da trka prođe u najboljem redu – gradskim preduzećima Čistoća i Parking servis, komunalnoj i saobraćajnoj policiji, vatrogasnoj i službi hitne pomoći, kao i pokrovitelju događaja, Opštini Herceg Novi i brojnim sponzorima i prijateljima manifestacije. U okviru 57. Praznika mimoze održane su na desetine programa, a Herceg Novi je tokom petnaest festivalskih dana posjetilo više od 20.000 ljudi, istaknuto je na sinoćnoj završnici festivala. Herceg Novi će i u narednim mjesecima imati bogat kalendar kulturnih i zabavnih manifestacija, a zanimljiv program zakazan je i za prvomajske praznike – 01. maja koncert YU grupe, a 02. maja Kaliopi. Organizatori i pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg Fest i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih prijatelja i sponzora festivala.

(FOTO) Trka karića pomjera granice: Rekord staze i maškarani karići oduševili Herceg Novi

Nakon pet i po godina intenzivnog razvoja, kontinuiranih ulaganja i strateškog širenja kapaciteta, zdravstveni sistem Moj Lab napravio je istorijski iskorak – otvorena je prva privatna Opšta bolnica u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_bad61e77d9c644bc7b71ad9cb6eb238aa1d63bae63a6241a1536eaa4f2f66950.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301180316_bad61e77d9c644bc7b71ad9cb6eb238aa1d63bae63a6241a1536eaa4f2f66950" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Od osnivanja do danas, Moj Lab je izgradio mrežu od devet savremeno opremljenih laboratorija širom Crne Gore i pet poliklinika, sa preko 3 miliona pruženih usluga, stvarajući temelje za ono što danas predstavlja jedini sveobuhvatni privatni zdravstveni sistem u zemlji. Otvaranjem Opšte bolnice, taj sistem je zaokružen u cjelinu koja pacijentima omogućava kompletnu zdravstvenu uslugu - od laboratorijske dijagnostike, preko specijalističkih pregleda, do kompleksnih hirurških zahvata i bolničkog liječenja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_e804363061db91d26e38465ae93e4aa565097a9729957854e649b83ebcb50e9e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260301180316_e804363061db91d26e38465ae93e4aa565097a9729957854e649b83ebcb50e9e" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Riječ je o objektu čija infrastruktura ispunjava najviše standarde savremene medicine i predstavlja snažan temelj za vrhunsku zdravstvenu njegu. Bolnica raspolaže sa šest savremeno opremljenih operacionih sala i 16 ambulanti, kao i naprednim dijagnostičkim centrom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_aa977102e74bc89d2951ed2a60106210fcfff10e5387725060f2ba312e670af5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260301180316_aa977102e74bc89d2951ed2a60106210fcfff10e5387725060f2ba312e670af5" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Posebnu tehnološku prednost predstavlja novi Siemens-ov skener, jedini takve vrste na Balkanu, koji omogućava izuzetnu preciznost, minimalnu izloženost zračenju, bržu obradu podataka i vrhunski kvalitet snimaka, podižući dijagnostiku na nivo najrazvijenijih evropskih medicinskih centara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_80ca0a5764b194ae396f076df199f5748938e8e8bb74afb1fdf7fa802e16d3a3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260301180316_80ca0a5764b194ae396f076df199f5748938e8e8bb74afb1fdf7fa802e16d3a3" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Bolnica Moj Lab objedinjuje savremenu ortopediju, interventnu radiologiju i kardiologiju, internu medicinu, pedijatriju, neurologiju, urologiju, kompleksne hirurške procedure, kao i najveće privatno porodilište sa neonatologijom.&nbsp; Porodilište Moj Lab opremljeno je najsavremenijim porođajnim salama, operacionom salom za izvođenje carskih rezova, kao i jedinicom intenzivne njege i neonatološkom jedinicom sa najnaprednijom medicinskom opremom za brigu o novorođenčadi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_844389be1f2f0e717fa3265f38a1e35d2737764debed7595bc59e07e6133c7c1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260301180316_844389be1f2f0e717fa3265f38a1e35d2737764debed7595bc59e07e6133c7c1" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Svaka porodilja imaće na raspolaganju lični tim stručnjaka - ginekologa, anesteziologa, neonatologa, kao i medicinske sestre i babice koje će o njoj brinuti 24 sata dnevno, tokom čitavog boravka u porodilištu. Bolnica Moj Lab okuplja neka od najuglednijih imena medicine, uključujući čak 22 univerzitetska profesora, stručnjake prepoznate u zemlji i regionu po vrhunskom znanju, dugogodišnjem iskustvu i izuzetnim profesionalnim rezultatima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_3bbbe8342f0ca94e034c1a60de0410194faec6c1de10666935c11dc04da2425b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260301180316_3bbbe8342f0ca94e034c1a60de0410194faec6c1de10666935c11dc04da2425b" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Sve zdravstvene usluge dostupne su 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, uz podršku najsavremenije medicinske opreme i multidisciplinarnog tima vrhunskih stručnjaka. U okviru bolnice nalazi se i savremena laboratorija, kao i komforni smještajni kapaciteti projektovani po najvišim standardima. Čak 60 odsto smještajnih jedinica biće apartmanskog tipa, čime se pacijentima obezbjeđuju maksimalna udobnost, mir i privatnost tokom boravka, uz osjećaj sigurnosti i potpune posvećenosti medicinskog tima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_a45aad552c1bec1ca666495637f6a1a7844e279d3fae1defc4fa670c08380204.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20260301180316_a45aad552c1bec1ca666495637f6a1a7844e279d3fae1defc4fa670c08380204" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Ono što je do sada podrazumijevalo višestruka upućivanja, čekanja i fragmentisanu zdravstvenu uslugu, Moj Lab sada objedinjuje u integrisan sistem u kojem je pacijent u centru svakog procesa. Kontinuitet njege, brzina reagovanja, precizna dijagnostika i visok nivo bezbjednosti postaju novi standard privatnog zdravstva u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_85cdea34d068b3a5a4782790878122fc3f620719f75d528c43e5360da0e148ab.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20260301180316_85cdea34d068b3a5a4782790878122fc3f620719f75d528c43e5360da0e148ab" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Otvaranjem prve privatne Opšte bolnice, Moj Lab ne donosi samo novu zdravstvenu ustanovu – već novu fazu razvoja medicine u zemlji. Riječ je o snažnoj, stabilnoj i dugoročnoj investiciji u kvalitet, stručnost i tehnološki napredak, sa jasnom misijom: pružiti građanima Crne Gore zdravstvenu zaštitu po najvišim evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_27b9258ea176d5462204955c85b7cfb3d6126f694e0340bb5bca2ccf92ebcffa.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20260301180316_27b9258ea176d5462204955c85b7cfb3d6126f694e0340bb5bca2ccf92ebcffa" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Bolnica Moj Lab predstavlja novu generaciju zdravlja – sistem u kojem su vrhunska medicina, moderna tehnologija i potpuna posvećenost pacijentu objedinjeni na jednom mjestu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_fbd4652781f166a346d86361c18d2c8fb07276e6af867d7a0c258383ec88221d.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20260301180316_fbd4652781f166a346d86361c18d2c8fb07276e6af867d7a0c258383ec88221d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  Moj Lab. Nova generacija zdravlja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301180316_ceb38aec62ed7b4edcabe4bf82b9ceb128f9db9589ab7ff7951feb0707afd829.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20260301180316_ceb38aec62ed7b4edcabe4bf82b9ceb128f9db9589ab7ff7951feb0707afd829" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Moj Lab"> </figure>  &nbsp;

PROMO SADRŽAJ

Moj Lab postavlja novi standard zdravstvene zaštite

Drugi dan Festivala vina i ukljeve, koji se ove godine održava po 28. put na Virpazaru, protekao je u znaku kvalitetnog kulturno-umjetničkog programa, raznovrsne gastronomske ponude, ali i dodjele nagrada i priznanja za najbolja vina u nekoliko kategorija. Ovogodišnje izdanje Festivala u svom takmičarskom dijelu okupilo je 26 izlagača koji su na ocjenjivanje ponudili 66 uzoraka vina.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170328_55c39c0fce3e5037e6d1f310b807f891a8759367bbd43e42f20310332045aa00.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301170328_55c39c0fce3e5037e6d1f310b807f891a8759367bbd43e42f20310332045aa00" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Festival vina i ukljeve"></figure>  Nagrada za najbolje ocijenjeno vino Festivala pripala je vinariji „Ražnatović“, dok je u kategoriji najbolje crmničko vino priznanje zavrijedila vinarija „BUK“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170328_828c4ead181c01d1e5c2ae1222dda4da7322bd83e35230b05372af2ad7531bf5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260301170328_828c4ead181c01d1e5c2ae1222dda4da7322bd83e35230b05372af2ad7531bf5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Festival vina i ukljeve"></figure>  U kategoriji bijelih vina, zlatne medalje pripale su vinarijama „Vukićević“ i „BUK“, dok su srebrna odličja otišla u ruke Jovana Klisića i vinarija „Miranović“ i „Klisić“. Dobitnici zlatnih medalja u kategoriji roze vina su vinarije „Ražnatović“, „BUK“ i „Miranović“, a srebrna medalja je pripala vinariji „Đukanović“. Među crvenim vinima, zlatnim medaljama su okićena vina koja dolaze iz vinarija „Vukićević“, „Bojanović“, „Racković“, „Gorštak“, „Ćetković“, „Dedvukaj“, „Ražnatović“, „Miranović“ i „BUK“, kao i vina Banja Klisića i Branka Mijovića. Srebrne medalje u ovoj kategoriji pripale su Draganu Sekuliću, Branku Mijoviću, kao i vinarijama „Racković“, „Gorštak“, „Ćetković“, „Dedvukaj“, „Klisić“, „Pejanović-Mond“ i „Đukanović“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170328_f3ed1ddfb8b5aa676cbaed1f32d56c5257c697ec11b492ab67b371a021b2f376.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260301170328_f3ed1ddfb8b5aa676cbaed1f32d56c5257c697ec11b492ab67b371a021b2f376" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Festival vina i ukljeve"></figure>  Nagrade najboljima su, u ime Opštine Bar, uručili sekretarka Sekretarijata za privredu Marina Trceta i savjetnik za poljoprivredu i ruralni razvoj Marko Novaković. Festival vina i ukljeve već gotovo tri decenije okuplja brojne izlagače, lokalne vinogradare i vinare koji imaju priliku da predstave svoje proizvode, pa je vremenom postao jedan od simbola prepoznavanja Virpazara i Crmnice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170328_ce5d8fee1de6d049fd73277a7b0a2326d12e5f52a165dcf952900ae62a82094e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260301170328_ce5d8fee1de6d049fd73277a7b0a2326d12e5f52a165dcf952900ae62a82094e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Festival vina i ukljeve"></figure>  Manifestacija se realizuje pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacije Bar, a u organizaciji mjesne zajednice Crmnica i Udruženja vinogradara i vinara „Crmnički vranac“.

(FOTO) Festival vina i ukljeve: Proglašena najbolja vina u nekoliko kategorija

U Crvenoj kuomuni u Petrovcu danas je održana akcija dobrovoljnih davalaca krvi, koja je protekla izuzetno uspješno. Tokom akcije prikupljeno je 60 jedinica krvi, a posebno je ohrabrujuće što je deset osoba po prvi put doniralo krv, pokazujući svoju humanost i spremnost da pomognu drugima. Organizatori zahvaljuju svim dobrovoljcima na učešću, naglašavajući koliko je svaka jedinica krvi značajna za bolnice i pacijente kojima je hitno potrebna. Ova akcija još jednom potvrđuje važnost solidarnosti i zajedništva u lokalnoj zajednici, te podseća na neophodnost redovnog davanja krvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301170320_655c6d76981fcf2e690e09a7c15895f3ab5d7d781b2de94841a4799192b0aa3b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301170320_655c6d76981fcf2e690e09a7c15895f3ab5d7d781b2de94841a4799192b0aa3b" data-rendition-name="original" width="662" height="892" loading="lazy" alt="Akcija dobrovoljnog davanja krvi"> </figure>

Uspješna akcija dobrovoljnih davalaca krvi u Petrovcu, prikupljeno 60 jedinica

Društvene mreže su svakodnevno preplavljene međusobnim uvredama građana, govorom mržnje i sličnim sadržajem koji institucije skoro i da ne prate, a reakcije uglavnom izostaju sve dok meta ne postanu upravo institucije, policija ili nosioci vlasti.
Nedavno je Tivćanin M.J. kažnjen sa 445 eura zbog vrijeđanja poslanika Nikole Zirojevića na Fejsbuku. Podgoričanin B.T. je zbog vrijeđanja gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića kažnjen sa 1.800 eura, a B.S, takođe zbog vrijeđanja Mujovića, sa 350 eura. Podgoričanin Čedomir Radičević kažnjen je sa 400 eura zbog vrijeđanja novinarke Jelene Jovanović. Tako makar kažu mediji, jer na sajtovima suda nema ni statistike niti rješenja o kažnjavanju.
Zbog internet komentara, koji sadrže uvrede, crnogorske institucije šalju građane i u zatvor. Tako je Sud za prekršaje u Podgorici osudio J.V. na 20 dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice vlasti u Podgorici. Primjera ima još. Prekršajno, uglavnom novčano, kažnjavalo se za psovke i uvrede, a saslušanja i davanja izjava policiji nisu bili pošteđeni ni novinari i kolumnisti.
Vesna Rajković jer je komentarisala papuče supruge gradonačelnika Podgorice, Brano Mandić jer je ismijavao mizogine ispade univerzitetskog profesora Stamatovića, Boban Batrićević jer je kritikovao Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC).
Samo u posljednjih nekoliko sedmica policija je ispred redakcije sačekala novinara TV Vijesti Petra Komnenića nakon što je u emisiji pustio razgovor sa navodnim Milošem Medenicom, a do stanice je morao i kolumnista RTCG-a Duško Kovačević zbog kritike na račun sposobnosti policije. Nedavno smo iz medijskih izvještaja saznali da je sud za prekršaje izrekao kaznu od 30 dana zatvora jednom građaninu zbog navodnog vrijeđanja policije na društvenim mrežama. Prema dostupnim informacijama, slučaj se odnosio na komentare u kojima su policijski službenici nazivani „kerovima“ i „slugama svakog režima“. Postupanje policije i prekršajnih sudova za javno izrečenu riječ možda najbolje ilustruje slučaj kada je Nikšićanin kažnjen sa 500 eura jer je tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića nazvao prdnjavom, što je, kako se čini, postavilo standard za današnje postupanje institucija.
<h2>Je li onlajn uvreda kršenje javnog reda i mira?</h2>
U Srbiji je posljednjih sedmica aktuelna rasprava o predlogu izmjena Zakona o javnom redu i miru, koji je predstavio zaštitnik građana Zoran Pašalić, a koji predviđa da se prekršaji iz ove oblasti ubuduće mogu činiti i na društvenim mrežama.
Organizacije civilnog društva, stručnjaci i novinarska udruženja upozoravaju na moguće zloupotrebe, represiju i negativne posljedice po slobodu izražavanja do kojih bi mogao da dovede ovaj predlog.
Za razliku od Srbije, u Crnoj Gori za takvu intervenciju nije bilo potrebe. Zakon o javnom redu i miru je još 2011. godine propisao da se prekršaji protiv javnog reda i mira mogu izvršiti i putem elektronskih komunikacionih mreža, a kasnijim izmjenama ova odredba je dodatno proširena i na oglasne i reklamne objekte i panoe. Kroz praksu sudova ova formulacija je vremenom tumačena na način koji omogućava primjenu zakona i na izražavanje na društvenim mrežama, pa se ograničenja slobode izražavanja već godinama primjenjuju i u online prostoru.
Javno dostupne pravosudne statistike sudova za prekršaje ne pružaju dovoljno informacija da bi se mogla steći sveobuhvatna slika o obimu kažnjavanja zbog izražavanja na internetu. Dodatno, pretragom pravosudnog portala nije moguće pronaći presude prekršajnih sudova koje bi omogućile ozbiljniju kvalitativnu analizu, pa se u nedostatku sistemskih podataka uglavnom moramo oslanjati na zvanična saopštenja institucija.
Umjesto cjelovitih evidencija, do fragmentarne slike dolazimo kroz medijske izvještaje: javni funkcioneri i druge javne ličnosti međusobno se optužuju zbog izgovorenih riječi, krivične prijave se često podnose, ali nerijetko završavaju prekvalifikacijom u prekršaj i izricanjem novčanih ili zatvorskih kazni.
<h2>Je li uvreda u Crnoj Gori dekriminalizovana?</h2>
Skupštine Crne Gore je 2011. godine, nakon višegodišnjeg javnog zalaganja organizacija civilnog društva i novinara, ali i pod snažnim međunarodnim pritiskom u kontekstu evropskih integracija, iz Krivičnog zakonika izbrisala krivična djela klevete i uvrede.&nbsp;
Godinama prije toga krivični postupci i presude protiv novinara bili su česti, novinar Petar Komnenić je zbog odbijanja da plati novčane kazne bio suočen sa prijetnjom zatvora kao zamjene, dok su se parnične tužbe protiv novinara i aktivista nerijetko završavale visokim novčanim odštetama - uprkos standardima Evropskog suda za ljudska prava i stalnim upozorenjima Evropske komisije. U Mišljenju o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU iz 2010. godine, Komisija je kao jedan od ključnih prioriteta za otvaranje pregovora navela unapređenje slobode medija, posebno kroz usklađivanje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava u oblasti klevete i jačanje saradnje sa civilnim društvom.
Ovaj potez je ocijenjen kao važan korak u unapređenju ambijenta za slobodu izražavanja. Dekriminalizacija, međutim, nije značila oslobađanje svake odgovornosti: osoba koja smatra da je uvrijeđena i dalje može u parničnom postupku tražiti naknadu štete, objavljivanje presude ili ispravku. Ključna razlika je u tome što u građanskom postupku nije moguće izreći zatvorsku kaznu, što je predstavljalo veliko olakšanje za novinare koji su do tada radili pod stalnom prijetnjom krivičnog gonjenja.
Tokom narednih godina uslijedilo je postepeno usaglašavanje prakse parničnih sudova u Crnoj Gori sa standardima Evropskog suda za ljudska prava, pa danas već izvjesno vrijeme nemamo primjere dosuđivanja nesrazmjerno visokih novčanih naknada protiv novinara i medija. Upravo na tome su insistirale organizacije civilnog društva, uz podršku Evropske komisije - da se u građanskim postupcima dosljedno primjenjuju evropski standardi slobode izražavanja.
Međutim, krivičnopravna reforma se desila prije masovne ekspanzije društvenih mreža u našem kontekstu i bila je krojena prvenstveno po mjeri klasičnih medija i profesionalnih novinara. Bila je zamišljena kao zaštita slobode izražavanja u tradicionalnom medijskom prostoru, bez realne anticipacije današnjeg digitalnog pejzaža, u kojem građani masovno proizvode i šire sadržaj.
Zbog toga dekriminalizacija klevete i uvrede nije tada imala ni u percepciji savremenu realnost online govora, gdje svako ima platformu i potencijalno veliki domet, a država je kroz prekršajno pravo praktično ponovo otvorila prostor za represivno sankcionisanje izražavanja.
Prema Zakonu o javnom redu i miru u Crnoj Gori sankcioniše se vrijeđanje i drsko ponašanje na javnom mjestu, naročito grubo, bestidno ili uvredljivo ophođenje prema drugima, ometanje ili omalovažavanje službenih lica u vršenju njihovih ovlašćenja, kao i vrijeđanje po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva - za šta su predviđene novčane kazne i zatvor u trajanju do 30 ili 60 dana. Iako zakon polazi od pojma „javnog mjesta“, on propisuje da se prekršaji mogu učiniti i putem elektronskih komunikacionih mreža, a sudska praksa je ovu odredbu tumačila i primjenjivala na izražavanje na društvenim mrežama.
Važno je, međutim, podsjetiti da praksa Evropskog suda za ljudska prava ne postoji samo kada je riječ o građanskim sporovima, već i kada država ograničava slobodu izražavanja kroz kaznene mehanizme, uključujući i prekršaje. Sud u Strazburu dosljedno primjenjuje tzv. trodjelni test: da li je ograničenje propisano zakonom, da li ima legitiman cilj i, što je ključno, da li je nužno u demokratskom društvu i proporcionalno cilju koji se želi postići. Ti standardi bi morali obavezivati sve sudove u Crna Gora - ne samo parnične, već i sudove za prekršaje. Ostaje, međutim, ozbiljno pitanje da li sudovi za prekršaje uopšte primjenjuju ovaj test u praksi, posebno imajući u vidu da se na njega rijetko nailazi čak i u presudama drugih sudova.
Redakcija Raskrinkavanja pitala je Viši sud za prekršaje da li sudovi za prekršaje vodi statistiku prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru razvrstanu po vrsti prekršaja i po tome da li su učinjeni u fizičkom ili digitalnom prostoru (putem elektronskih komunikacionih mreža), te koliko su puta prošle godine izrečene sankcije za prekršaje Zakona o javnom redu i miru učinjene u digitalnom prostoru. Pitali smo i da li sudovi za prekršaje prilikom odlučivanja primjenjuju standarde slobode izražavanja razvijene u praksi Evropskog suda za ljudska prava, uključujući trodjelni test, i da li su ti razlozi sadržani u obrazloženjima odluka, ali odgovore nismo dobili ni nakon više od 10 dana čekanja.

Kad milicija trenira strogoću: Zatvor zbog „kerovi“, saslušanja zbog kolumne i papuča

Najmanje sedam osoba je ranjeno kada je iranska raketa večeras pogodila kvart Jerusalima, saopštila je izraelska hitna služba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_c033348a9ac96a201354a11ec06510b0eea7508a46f11ed331fa7cf5a12d73f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301230320_c033348a9ac96a201354a11ec06510b0eea7508a46f11ed331fa7cf5a12d73f7" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  Zvučne sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u mnogim djelovima Izraela, a eksplozije su se čule iznad zapadnih djelova Jerusalima, nakon što je izraelska vojska saopštila da je uočila projektile lansirane iz Iran prema Izraelu, prenosi Klix.ba - Odbrambeni sistemi rade na presretanju prijetnje - navedeno je u saopštenju Israel Defense Forces (IDF), uz poziv građanima da ostanu u skloništima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRT_com%2Fstatus%2F2028220305345269795%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028220305345269795%7Ctwgr%5Ef97020b6569e81aa12128c06ed19d8652d95f8b0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Građani su upozoreni da ne objavljuju niti dijele lokacije, ili video-snimke mjesta udara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_3644a3ed887a140a8bd772761d1492b5b6887c1598834803583e020f3aac2b21.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260301230320_3644a3ed887a140a8bd772761d1492b5b6887c1598834803583e020f3aac2b21" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, stižu informacije da je prilikom udara rakete pogođeno vozilo u pokretu u Jerusalimu.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F5uMDCgoH%2F5uMDCgoH.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Tom prilikom povrijeđeno je sedam osoba, od kojih najmanje jedna ima teške povrede. Medicinski timovi odgovaraju na dojave o udaru balističke rakete na put u okolini Jerusalima, navode izraelski mediji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_0793105b96508286e33ed57ab7e24d6e36f182eb56a647867e411cdd85f4e985.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260301230320_0793105b96508286e33ed57ab7e24d6e36f182eb56a647867e411cdd85f4e985" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  Prema izvještajima, ostaci iranskih raketa pogodili su kuću na Zapadnoj obali, a padali su i na javne površine grada, uključujući ulice i trgove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_b9472deb552c826d844e0fe4f21621f011d64384a856f5ab802b2137d17775de.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260301230320_b9472deb552c826d844e0fe4f21621f011d64384a856f5ab802b2137d17775de" data-rendition-name="original" width="6135" height="4090" loading="lazy" alt="Napad na Jerusalim"> </figure>

(FOTO i VIDEO) Vatreno nebo nad Jerusalimom: Najmanje sedam povrijeđenih u novom iranskom napadu

Policija istražuje da li je napad na Iran bio motiv za pucnjavu jutros u zabavnom dijelu Ostin, u kojoj su dvije osobe ubijene, a 14 je ranjeno. Napadač je takođe ubijen. Iako zvaničnici upozoravaju da je prerano za konačne zaključke, više policijskih izvora upoznatih sa slučajem potvrdilo je pravac istrage, piše CNN.
Napadač, koji je takođe stradao, nosio je majicu s motivom iranske zastave, potvrdila su za CNN dva policijska zvaničnika. Vlasti provjeravaju i da li je osumnjičeni imao problema s mentalnim zdravljem dok je živio u Teksasu. Troje hospitalizovanih i dalje je u kritičnom stanju.
- Očigledno je još prerano za utvrđivanje tačnog motiva, ali su na osumnjičenom i u njegovom vozilu pronađeni pokazatelji koji upućuju na moguću povezanost s terorizmom - rekao je na konferenciji za novinare Aleks Doran, vršilac dužnosti specijalnog agenta kancelarije Federal Bureau of Investigation (FBI) u San Antoniju.
<h2>Napadač porijeklom iz Senegala</h2>
Kancelarija FBI-ja u San Antoniju, koja pokriva i područje Ostina, potvrdila je da se u istragu uključila i Zajednička radna grupa za borbu protiv terorizma, na osnovu dokaza pronađenih na mjestu događaja.
Prema riječima policijskog zvaničnika upoznatog s istragom, napadač je porijeklom iz Senegala. Čini se da je u Sjedinjene Američke Države stigao početkom 2.000-ih godina i da se isprva nastanio u Njujorku. Nije poznato kada je stigao u Teksas, ali je u toj saveznoj državi imao više prijavljenih adresa.
Šefica policije u Ostinu, Lisa Dejvis, izjavila je da su vlasti primile dojavu o muškarcu koji puca iz velikog terenskog vozila ispred lokala Buford’s Backyard Beer Garden. Vozilo je primijećeno kako kruži oko bloka neposredno prije pucnjave.
<h2>Pucao na ljude na ulici, policija uzvratila vatru</h2>
- U jednom trenutku uključio je pokazivače pravca, spustio prozor i počeo da puca iz pištolja kroz prozor automobila, pogađajući goste koji su bili na terasi i ispred bara - kazala je Dejvis.&nbsp;
Osumnjičeni se potom odvezao dalje Šestom ulicom, parkirao vozilo i izašao naoružan puškom, nakon čega je počeo da puca na prolaznike.
S obzirom na to da su policijske i hitne medicinske ekipe preventivno bile raspoređene u centru grada tokom vikenda, vlasti su do osumnjičenog stigle za manje od minuta, navela je Dejvis.&nbsp;
- Osumnjičeni se kretao prema istočnom dijelu Ostina, odnosno Istočnoj Šestoj ulici, a policajci su mu krenuli u susret. Na raskrsnici je pogođen i ubijen - kazala je ona.
Prethodno je izjavila da su tri policajca „uzvratila vatru“ tokom sukoba s napadačem. Pozvan je i tim za deaktivaciju eksplozivnih naprava nakon što su istražitelji u vozilu osumnjičenog uočili sumnjive predmete, ali je vozilo brzo pregledano i utvrđeno je da u njemu nema eksploziva.
<h2>Na teren izašlo više od 20 timova hitne pomoći</h2>
- Ovo je tragičan, tragičan incident. Naši savezni partneri su ovdje, kao i drugi, i obrada mjesta događaja trajaće nekoliko sati - dodala je Dejvis.
Robert Lukric, šef hitne medicinske službe okruga Ostin-Trevis, izjavio je da su bolničari, koji vikendom dežuraju s policijom u zabavnom dijelu grada, brzo reagovali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBfphw-NNVfU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Na teren je izašlo više od 20 timova hitne medicinske pomoći. Sve kritično povrijeđene pacijente zbrinuli smo i prevezli s mjesta događaja u roku od 24 minuta, a sve ostale u roku od 47 minuta - rekao je Lukric.
Gradonačelnik Ostina Kirk Votson poručio je da su njihove misli uz žrtve.
- Želim još jednom da zahvalim našim službama javne bezbjednosti i policajcima koji su tako brzo stigli na lice mjesta. Nesumnjivo su spasili živote - izjavio je Votson.

Troje mrtvih u pucnjavi u Teksasu, policija istražuje da li je motiv napad na Iran

Pripadnici italijanske Guardia di Finanza imali su krajnje neobično otkriće tokom pregleda paketa na milanskom aerodromu Malpensa, kada su u pošiljci iz BiH otkrili lobanju medvjeda.
Kako prenose italijanski mediji, navodno je pokušano da se pošalje kao „obični paket“.
Dalje se navodi da je jednom od carinika „zapao za oko“ ovaj paket koji nije djelovao ništa drugačije od ostalih. Ali, na sreću on je obratio pažnju na sadržaj i shvatio da se unutra nalazi nešto jezivo: lobanja medvjeda pronađena je u paketu na aerodromu Malpensa. Vjerovatno se radilo o morbidnom trofeju nekog lovačkog turnira, koji svakako nije mogao biti poslat na ovakav način.
Među mnogim čudnim predmetima koji svakodnevno prolaze transportnim trakama na velikom aerodromu kao što je Milano-Malpensa, ovo je sigurno jedan od najmorbidnijih koje je nadzor mogao da otkrije. Iz Guardia di Finanza su potvrdili da je pošiljka stigla iz Bosne i Hercegovine.
U CITES dokumentima, koji su neophodni za transport životinjskih ostataka (kože, trofeji, oklopi itd.), bila je prijavljena samo koža životinje, ali ne i ono što je ostalo od njene glave. Lobanja je bila nespretno sakrivena među ambalažom i lako je otkrivena od strane operativnog odjeljenja Agencije za carine i monopole i CITES grupe u Malpensi.
Iako je u dokumentaciji stajala opšta definicija „lovački trofej“, lobanja je zaplijenjena jer nije bila prijavljena.
Kako prenose mediji, ovo, nažalost, nije bio izolovan slučaj – ostaci ubijenih životinja često se šalju kao lovački trofeji. Mnogi lovci i ljubitelji lova odlaze u inostranstvo, naročito u zemlje Balkana ili istočne Evrope, da bi praktikovali ono što smatraju sportom ili običnim hobijem.
Tokom svojih lovačkih avantura dolaze do trofeja koje žele da ponesu kući. Za to koriste CITES dokumentaciju. Inače, prije slanja, svi ti trofeji moraju proći proces taksidermije, kojim se koža i ostaci pripremaju da zadrže prirodan izgled.
Vjerovatno je upravo to bio slučaj sa ovim paketom, koji je poslala jedna od organizacija iz Bosne i Hercegovine, koje često nude ovakve „usluge“.

Crnogorske osnovne škole pohađa više od 5.000 stranaca, najviše iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Njemačke i Turske

MPNI i Uprava studentskog doma nakon požara: Situacija stabilna i bezbjedna za sve studente

Brzom intervencijom vatrogasaca ugašen požar u Studentskom domu, nema povrijeđenih

Radulović: Naši pomorci u Persijskom zalivu da se jave Ministarstvu pomorstva

Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

(FOTO) Trka karića pomjera granice: Rekord staze i maškarani karići oduševili Herceg Novi

Moj Lab postavlja novi standard zdravstvene zaštite

(FOTO) Festival vina i ukljeve: Proglašena najbolja vina u nekoliko kategorija

Uspješna akcija dobrovoljnih davalaca krvi u Petrovcu, prikupljeno 60 jedinica

Kad milicija trenira strogoću: Zatvor zbog „kerovi“, saslušanja zbog kolumne i papuča

(FOTO i VIDEO) Vatreno nebo nad Jerusalimom: Najmanje sedam povrijeđenih u novom iranskom napadu

Troje mrtvih u pucnjavi u Teksasu, policija istražuje da li je motiv napad na Iran

Crnogorske osnovne škole pohađa više od 5.000 stranaca, najviše iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Njemačke i Turske

Jezivo otkriće na milanskom aerodromu: U paketu iz BiH pronađena lobanja medvjeda

PRATITE TVe UŽIVO