Uprava za statistiku Crne Gore (MONSTAT) organizovala je okrugli sto „Popis poljoprivrede 2024 – rezultati i mogućnosti“, na kojem su predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja, uz poruku da predstavljaju osnov za kreiranje javnih politika, mjera podrške i dugoročni razvoj poljoprivrednog sektora.
Okrugli sto održan je 24. februara 2026. godine na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, u partnerstvu sa tom institucijom, uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, UNDP-a i GEF-a.
Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, poljoprivredne proizvođače i međunarodne eksperte, s ciljem sagledavanja razvojnih mogućnosti sektora na osnovu rezultata Popisa poljoprivrede 2024.
Skup je otvorio direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović, ističući da Popis predstavlja najznačajniji statistički izvor podataka u oblasti poljoprivrede i ključnu osnovu za kreiranje javnih politika i mjera podrške. Naglasio je da je istraživanje sprovedeno u skladu sa nacionalnim i evropskim standardima, čime su obezbijeđeni pouzdanost i međunarodna uporedivost podataka, uz poseban akcenat na njihovoj praktičnoj primjeni.
Uvodna obraćanja imali su dekan Biotehničkog fakulteta prof. dr Igor Pajović, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Miroslav Cimbaljević, kao i projektna menadžerka CBIT projekta u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera mr Jovana Drobnjak.
Pajović je naglasio značaj međuinstitucionalne saradnje i ulogu obrazovanja u razvoju savremene poljoprivrede. Cimbaljević je poručio da precizni podaci predstavljaju osnov za kreiranje konkretnih i održivih mjera podrške, dok je Drobnjak istakla važnost Popisa za razvojne i klimatske politike, te unapređenje održive i klimatski otporne poljoprivrede.
Ključne rezultate Popisa predstavila je Nataša Vojinović, v.d. pomoćnica direktora Sektora statistike poljoprivrede, ribarstva, životne sredine i šumarstva.
U panel diskusijama učestvovali su prof. dr Božidarka Marković sa Biotehničkog fakulteta, Ranko Bogavac, načelnik Direkcije za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, poljoprivredni proizvođači Milko Živković iz Unije stočarskih proizvođača sjevera Crne Gore i Željko Milić, kao i međunarodna ekspertica iz oblasti poljoprivrede Irena Orešnik.
Kroz pet tematskih cjelina razmatrani su izazovi u stočarstvu, korišćenju poljoprivrednog zemljišta, preradi i organskoj proizvodnji, uslovima na gazdinstvima, kao i uticaju klimatskih promjena.
Tokom diskusije naglašeno je da podaci Popisa treba da budu osnova za konkretna i održiva rješenja. Okrugli sto ocijenjen je kao važna platforma za stručno tumačenje rezultata i njihovu primjenu u definisanju preporuka za dalji razvoj sektora.
U zaključku je istaknuta potreba snažnijeg podsticanja mladih da ostanu u ruralnim područjima, posebno na sjeveru Crne Gore, kao i značaj sistemskog djelovanja radi očuvanja tradicije, jačanja konkurentnosti domaće poljoprivrede i unapređenja održivog razvoja.
Posebno je naglašena potreba kontinuirane podrške mladim poljoprivrednicima, zaštite i promocije tradicionalnih proizvoda, kao i dodatne podrške gazdinstvima u planinskim i drugim područjima sa prirodnim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Istaknuto je da je za održivi razvoj neophodno unaprijediti ruralnu infrastrukturu, obezbijediti adekvatne uslove za rad i život na selu, te snažnije podsticati udruživanje poljoprivrednika radi lakšeg pristupa tržištu, investicijama i savremenim tehnologijama.
Zaključeno je da Popis poljoprivrede 2024 predstavlja ključnu osnovu za unapređenje poljoprivredne politike i održivi razvoj ruralnih područja Crne Gore.
Iz MONSTAT-a su poručili da će rezultati Popisa nastaviti da budu dostupni javnosti i donosiocima odluka, u skladu sa principima transparentnosti i evropskim standardima zvanične statistike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

MONSTAT predstavio rezultate Popisa poljoprivrede 2024: Podaci temelj za razvoj i javne politike

Institut alternativa (IA) upozorio je da Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, iako donosi određena unapređenja, nosi rizik slabljenja kontrole sistema, posebno kroz ukidanje inspekcije za javne nabavke i prebacivanje nadležnosti na budžetsku inspekciju bez adekvatnih kapaciteta.
IA je Ministarstvu finansija, tokom javne rasprave, dostavio komentare na Nacrt, problematizujući predviđeno ukidanje inspekcije za javne nabavke, kao i nedostatak kapaciteta budžetske inspekcije da kontroliše realizaciju ugovora.
Kako navode, Nacrt uvodi jasnija određenja korupcije u javnim nabavkama, obaveznu analizu tržišta – što je bila njihova ranija preporuka – te predviđa jačanje kontrole realizacije ugovora. Međutim, ističu da su pojedina rješenja potencijalno problematična u praksi.
Predložili su da se nadzor nad primjenom zakona i dalje sprovodi putem inspektora za javne nabavke, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Nacrtom je, kako navode, faktički predviđeno ukidanje ove inspekcije, dok njene nadležnosti preuzima Ministarstvo finansija, bez preciziranja da će nadzor imati inspekcijski karakter i biti sprovođen po pravilima sistemskog zakona o inspekcijskom nadzoru.
IA pozdravlja namjeru da se unaprijedi kontrola realizacije ugovora, ali upozorava da je za to neophodno izmijeniti i Zakon o budžetskoj inspekciji. Ističu da ova inspekcija već sada nema dovoljne kapacitete – od osam sistematizovanih mjesta za inspektore, popunjena su svega dva, dok jedan inspektor postupa po ovlašćenju. Sa takvim kapacitetima, planirano je svega deset nadzora u 2026. godini, što, kako ocjenjuju, dovodi u pitanje mogućnost sprovođenja novih nadležnosti.
Institut alternativa protivi se i brisanju odredbe prema kojoj je ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabavke neispravna. Upozoravaju da bi takvo rješenje moglo podstaći praksu formalnog određivanja niže procijenjene vrijednosti radi primjene jednostavnijih postupaka, dok bi se stvarna vrijednost ugovora naknadno „korigovala“ prihvatanjem više ponude.
Takođe su predložili da se antikoruptivne mjere prošire i na jednostavne i direktne nabavke, koje su regulisane podzakonskim aktom. Posebno ističu rizik od sukoba interesa kod direktnih nabavki, budući da se ugovori zaključuju neposredno. Uz to, traže uvođenje prekršajnih sankcija za nepravilnosti u sprovođenju jednostavnih nabavki, jer važeći zakon takve sankcije ne predviđa.
IA je ukazao i na potrebu preciziranja obaveze izvještavanja o istraživanju tržišta prije pokretanja postupka javne nabavke, predlažući da se propiše obaveza objavljivanja izvještaja i utvrdi njegov obavezni sadržaj.
Među predlozima su i jasno propisivanje da komisija za javne nabavke ne može imati manje od tri člana, kao i preciziranje da prednost ranije pristigle ponude ima smisla samo u slučaju potpune izjednačenosti po svim kriterijumima.
Iz Instituta alternativa poručuju da izmjene zakona moraju voditi ka jačanju transparentnosti i odgovornosti u sistemu javnih nabavki, a ne ka njegovom dodatnom slabljenju.

1250x600

Institut alternativa: Umjesto slabljenja, ojačati kontrolu javnih nabavki

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) pokrenuo je postupke protiv emitera „Informer TV“ i „TV Prva RS“ zbog, kako je utvrđeno monitoringom, emitovanja sadržaja sa elementima govora mržnje, negiranja crnogorskog nacionalnog identiteta i glorifikacije pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Kako je saopšteno, analiza programskih sadržaja koji se reemituju u Crnoj Gori pokazala je kršenje člana 7 stav 1 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, kojim se propisuje da program mora poštovati dostojanstvo ljudskog bića i osnovna prava drugih, te da ne smije podsticati mržnju i netrpeljivost.
Postupak protiv „Informer TV“ obuhvata emisije „Specijal“, „Specijalna emisija“, „Novogodišnje veselje“, „Badnje veče“, „Božićno veselje“, „Proslava Srpske Nove godine“ i „Info jutro“, emitovane u periodu od 29. marta 2025. do 2. februara 2026. godine. Agencija je, kako se navodi, utvrdila kontinuirani obrazac narativa kojim se podstiču mržnja i diskriminacija, negira nacionalni identitet crnogorskog naroda, te afirmativno prikazuju ideologije i pokreti povezani sa zločinima iz prošlih oružanih sukoba.
Kada je riječ o „TV Prva RS“, postupak se odnosi na emisije „Jutro“ i „Dan na dan“, emitovane od 14. decembra 2025. do 2. februara 2026. godine. U tim sadržajima, prema nalazima AMU, iznošeni su stavovi kojima se osporava postojanje i legitimnost crnogorskog nacionalnog identiteta i jezika, dok su pojedine nacionalne i manjinske zajednice dovođene u kontekst diskreditacije i omalovažavanja.
Savjet Agencije ocijenio je da takav diskurs podriva građanski koncept Crne Gore, zasnovan na ravnopravnosti svih naroda i manjina, te ima potencijal da naruši multietničku toleranciju i društvenu koheziju.
U skladu sa članom 24 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, Savjet se obratio Regulatornom tijelu za elektronske medije Republike Srbije (REM), kao nadležnom regulatoru za ove emitere, i zatražio preduzimanje odgovarajućih mjera, uz obavezu da AMU bude obaviještena o ishodu u roku od dvije nedjelje.
Ukoliko se, kako je najavljeno, kršenje standarda nastavi i nakon tog roka, Savjet Agencije će preduzeti proporcionalne mjere ograničavanja reemitovanja programa ovih emitera na teritoriji Crne Gore.
Iz AMU poručuju da će i ubuduće reagovati na svaki sadržaj koji ugrožava ljudsko dostojanstvo, ravnopravnost i multietnički sklad, dosljedno primjenjujući nacionalne i međunarodne standarde u oblasti audiovizuelnih medijskih usluga.

AMU pokrenula postupke protiv Informer TV i TV Prva RS zbog govora mržnje

Nevladina organizacija Udruženje za podršku Roma i Egipćana (UZPRE) uputila je javni apel Vladi Crne Gore i Ministarstvu zdravlja zbog, kako navode, uskraćivanja prava na zdravstveno osiguranje pripadnicima romske i egipćanske (RE) populacije, iako imaju regulisan boravak u državi.
Iz ove organizacije saopštavaju da im se svakodnevno obraćaju pripadnici RE zajednice kojima je, kako tvrde, ukinuto pravo na zdravstveno osiguranje ili im je onemogućeno da ga ostvare u filijalama Fonda za zdravstveno osiguranje, pri čemu je problem, kako navode, najizraženiji u Beranama.
Podsjećaju da je pravo na zdravstvenu zaštitu garantovano Ustavom Crne Gore, te da važeći propisi omogućavaju ostvarivanje tog prava licima sa regulisanim statusom boravka. Ipak, kako ističu, javljaju im se građani koji uredno imaju regulisan status, ali im se pravo na zdravstvenu zaštitu uskraćuje, iako dostavljaju potvrde sa Kosova da nijesu zdravstveno osigurani u toj zemlji.
– Možemo doći u situaciju da osobe koje su decenijama u Crnoj Gori, kao i djeca i mladi rođeni ovdje, ne mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu. To mora biti alarm za nadležne – poručuju iz UZPRE-a.
Mr Nikola Raičević iz ove organizacije navodi da posebno zabrinjava situacija u Beranama, gdje je, kako kaže, dovedena u pitanje zdravstvena zaštita velikog broja djece čiji roditelji imaju regulisan status u Crnoj Gori, ali nijesu njeni državljani.
– Korisnicima je ukazivano da moraju pribaviti potvrde sa Kosova da nijesu osigurani u toj zemlji. Kada ih donesu, onda im se saopštava da to nije odgovarajući dokument, iako jasno piše da nijesu zdravstveno osigurani. To je apsurd – naveo je Raičević.
Iz NVO podsjećaju i na Deklaraciju partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma i Egipćana u okviru procesa proširenja Evropske unije, čija je Crna Gora potpisnica, naglašavajući da socijalna integracija nije moguća bez pristupa osnovnim pravima, uključujući zdravstvenu zaštitu.
Raičević je pozvao premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje, kako navodi, problema diskriminacije prema Romima i Egipćanima, te apelovao na Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava da hitno preduzmu mjere kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava licima sa regulisanim boravkom u Crnoj Gori.

NVO UZPRE: Pripadnicima romske i egipćanske zajednice uskraćuje se zdravstveno osiguranje

Zaštita žena u javnom prostoru nije pitanje političke pripadnosti, već osnovnih ljudskih prava, jednakosti i demokratskog poretka, poručili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Iz te institucije su povodom, kako su naveli, nastavka talasa uvreda, seksističkih komentara i govora mržnje usmjerenih prema političarkama u Crnoj Gori, ukazali na zabrinjavajući obrazac komunikacije koji prijeti da ugrozi temeljne demokratske vrijednosti u Crnoj Gori.
- Kritika javnih politika i odluka legitimna je i jača demokratski kapacitet društva. Međutim, lične diskvalifikacije, ponižavanje po osnovu pola, targetiranje po bilo kom ličnom svojstvu i digitalno nasilje nijesu doprinos javnoj debati – oni su njen poraz- upozorili su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Kako su kazali, javno izrečen politički stav, bez obzira na to da li se sa njim neko slaže ili ne, ne smije i ne može biti povod za brutalne uvrede, govor mržnje, seksističke napade i diskriminaciju kakvima su ovih dana izložene ministarka Naida Nišić, a nekoliko dana ranije i poslanica Anđela Vojinović.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su pozvali sve političke aktere, nosioce javnih funkcija, medije i građane da doprinesu kulturi dijaloga zasnovanoj na argumentima, uz međusobno uvažavanje i poštovanje ljudskog dostojanstva.
&nbsp;- Zaštita žena u javnom prostoru nije pitanje političke pripadnosti, već pitanje osnovnih ljudskih prava, jednakosti i demokratskog poretka- ističe se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da seksistički narativi, omalovažavanje na osnovu rodnih stereotipa i pokušaji diskreditacije kroz vrijeđanje dostojanstva predstavljaju oblik rodno zasnovane diskriminacije i nasilja u digitalnom prostoru.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su upozorili da se, kada digitalno nasilje postane uobičajen način suočavanja sa drugačijim stavom, rizikuje da se normalizuju netrpeljivost i isključivost kao dominantan model komunikacije.&nbsp;
Oni su poručili da očekuju da nadležni organi procesuiraju odgovorne i na taj način pokažu institucionalnu i sistemsku zaštitu žena.
&nbsp;- Društvo koje toleriše javni linč i seksističke napade na žene u politici šalje poruku da nijedna žena koja javno govori nije bezbjedna. Vrijeme je da takvu praksu jasno i nedvosmisleno odbacimo- zaključuje se u saopštenju.

Ombudsman: Zaštita žena u javnom prostoru pitanje osnovnih ljudskih prava

Roditelji su očekivali da će biti produženo roditeljsko odsustvo, jer se o tome dosta pričalo u javnosti, bili su prijedlozi nekih partija, građanska peticija, očekivali su produženje, a u stvari se desilo skraćenje pa ih je to dodatno uznemirilo - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Kristina Mihailović iz NVU Roditelji.
 
Zbog najavljenih izmjena Zakona o radu kojima se porodiljsko odsustvo za majke smanjuje sa 12 na 10 mjeseci, dok se uvodi 2 mjeseca neprenosivog odsustva za očeve, uznemirene su majke, kaže Mihailović, jer u Crnoj Gori najčešće majke koriste roditeljsko odsustvo.
- Upravo je ta informacija da će jedan roditelj, kažem da je u Crnoj Gori to majka najčešće, moći da koristi porodiljsko odsustvo do 10 mjeseci i onda nakon toga neprenosivo pravo prelazi na drugog roditelja, u Crnoj Gori je to otac, tako da su se one prilično uznemirile. Shvatile su da će taj period koliko će one moći da borave sa bebom biti skraćen. Rečeno im je da će moći da koriste odmore, a odmore i sada mogu da koriste, tako da je to pravo koje inače imaju zbog toga što rade i što su u radnom odnosu i nije nešto što bi na ovaj način moglo da se tumači da im je nekakva dodatna prednost. Sve to zajedno uticalo je na jednu izuzetno burnu reakciju prevashodno majki i njihove zahtjeve da se nešto pod hitno uradi da bi se zaustavilo da ovaj prijedlog Zakona bude u parlamentu usvojen, odnosno da stupi na snagu- rekla je Mihailović.
U medjuvremenu, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga potvrđeno da će se 99 odsto korigovati ponuđeno zakonsko rješenje o odsustvu roditelja, te da se neće mijenjati aktuelna norma prema kojoj majke mogu da odsustvuju 365 dana. Ponudiće novinu za očeve - odsustvo dva mjeseca koja će moći da iskoriste do druge godine starosti djeteta. Kako je saopšteno, resorno ministarstvo pregovara sa Evropskom komisijom o korekciji izmjena Zakona o radu.
Mihailović smatra da evropski standardi, a na koje se pozivaju iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja &nbsp;Udruženje Roditelji ne vidi ništa sporno i saglasni su sa normom da se poveća period koji će moći da koriste i očevi, ali to ne znači da skraćenje perioda koji koriste majke.
 
- &nbsp;To jeste preporuka Evropske unije i jeste nešto &nbsp;iz direktive o usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza roditelja na šta se Crna Gora obavezala, ali to ne znači da mi ne možemo da idemo i šire i duže, da produžavamo neke stvari, ovo su neki minimumi. Nije baš opravdanje da nas oni na tjeraju i da mi moramo baš to tako. Mi možemo da idemo sa tim minimumom ali da taj period traje duže, odnosno ako pričamo o konkretnom slučaju da 12 mjeseci ostane kao sada, a da se na tih 12 doda još 2 mjeseca koje će moći da koriste očevi do druge godine života djeteta. Računam da ćemo ipak kao država doći do toga da se izmjeni ovaj prijedlog i nije cilj bio da se širi panika nego da se ukaže, mada je ukazano i ranije, u prethodnom periodu. Ipak, nijesu u dovoljnoj mjeri čuli kada su ti apeli im upućeni, da se ovako nešto ne desi, ali neka bude sada ovo prilika da im se poruči i ja mislim da je vrlo jasno konkretno stigao glas od roditelja da je ovo neprihvatljivo i da u skladu sa tim i izmjene prijedlog izmjena Zakona- zaključila je Mihailović.

Mihailović: Roditelji jasno poručili da im je zakonsko rješenje o roditeljskom odsustvu neprihvatljivo i da ga treba mijenjati

Grupa od 162 službenika za javne nabavke u Crnoj Gori zatražila je od nadležnih organa da preispitaju odluku o određivanju pritvora njihovim kolegama, ocjenjujući da je riječ o proceduralnom propustu bez elemenata umišljaja, protivpravne koristi ili zloupotrebe službenog položaja.
U obraćanju javnosti navode da su zabrinuti zbog, kako ističu, prekomjernog posezanja za najstrožim mjerama procesne prinude u situaciji koja, prema dostupnim informacijama, ne ukazuje na namjeru niti koruptivno djelovanje.
Potpisnici podsjećaju da sistem javnih nabavki funkcioniše u okviru složenog normativnog i kontrolnog okvira, uz višeslojnu institucionalnu kontrolu, te da su postupci dokumentovani, provjerljivi i podložni reviziji.
– Smatramo da je od suštinske važnosti jasno razdvojiti eventualne administrativne ili proceduralne nedostatke od krivične odgovornosti – navodi se u saopštenju.
Upozoravaju da takva praksa može imati dalekosežne posljedice po funkcionisanje sistema javnih nabavki, jer, kako ističu, šalje poruku pravne nesigurnosti, demotiviše stručni kadar i ugrožava stabilnost sistema.
Grupa službenika podsjeća na načelo pretpostavke nevinosti, naglašavajući da se svako lice mora smatrati nevinim dok se njegova odgovornost ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. Od nadležnih organa očekuju postupanje u skladu sa principima proporcionalnosti, zakonitosti i pravičnosti.
Zahtijevaju da se preispita opravdanost pritvora i da se, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, omogući odbrana sa slobode, uz nepristrasno i profesionalno vođenje postupka, bez, kako navode, preuranjenih kvalifikacija koje mogu nanijeti štetu profesionalnom i ličnom integritetu njihovih kolega.
Navode i da ovo pitanje prevazilazi individualni slučaj, te da je neophodno otvoriti institucionalni dijalog o zaštiti profesionalnog integriteta službenika i jasnom razgraničenju disciplinske, prekršajne i krivične odgovornosti.
Saopštenje je potpisalo 162 službenika za javne nabavke iz Crne Gore.

Službenici za javne nabavke traže preispitivanje pritvora kolegama

Povodom aktuelnih dešavanja u RTCG, a u vezi sa procesom kompenzacije duga izvođaču radova putem ustupanja poslovnih prostora, &nbsp;Sindikalna organizacija JRDS-RTCG ukazala je na nestanak 647 m² stambene površine, neplaćanje penala za kašnjenje radova i netržišno ustupanje imovine Javnog servisa.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno:&nbsp;
Odgovor na pitanje dvije sindikalne organizacije iz RTCG, ko je omogućio da se novac crnogorskih građana troši na način što će se poslovni prostor u vlasništvu RTCG, na parceli koja je dobijena od Glavnog grada i sa plaćenim UTU uslovima i dozvolom predati građevinskoj firmi koja je izgradila zgradu, nadležne državne institucije, građani i zaposleni u RTCG ni do danas nijesu dobili.
Pozivanje na ugovor iz 2022. godine je bespredmetno. Pitanje kompenzacije, odnosno spremnosti da se dio troškova namiri kroz ustupljeni poslovni prostor, mora se posmatrati isključivo u kontekstu novoizgrađenog objekta i stvarnih finalnih troškova izgradnje.
Dakle , da bi se kompenzovalo, mora se vidjeti što se kompenzuje.
Tako uostalom i piše u ugovoru, u kojem se članom 4 reguliše plaćanje.
Paradoksalno je da, dok većina zaposlenih, koji su na ovaj način riješili stambeno pitanje, otplaćuje stanove kreditnim zaduženjem, povlašćena grupa lica koju je nezakonito zaposlio, višestrukim odlukama suda nezakoniti Raonić, dobija kvadrate po privilegovanoj cijeni.
Ključno pitanje za menadžment RTCG i Vladu Crne Gore glasi: koja je stvarna vrijednost 710 m2 poslovnog prostora kojim se kompenzuje dug? Netransparentnost izvještaja, koji krije cijenu po kvadratu, budi sumnju u to čiji se interesi štite ustupanjem državne imovine bez jasne finansijske specifikacije.
Pažljivim čitanjem dokumentacije nameće se zaključak da je ugovorom iz 2022. godine sprovedena sumnjiva prenamjena prostora na štetu zaposlenih i javnog interesa.
Matematika dronova
U Javnom pozivu od 11. jula 2022. godine jasno je navedeno da neto stambena površina iznosi 4.424,76 m². Međutim, u finalnom Ugovoru ta cifra se volšebno smanjuje za čak 647 m². Taj prostor je naprasno „pretvoren“ u zajedničke prostorije i hodnike.
Ako je cijena od 650 €/m² fiksirana i ujednačena za sve - stambeni prostor, hodnike i poslovni prostor - postavlja se logično pitanje:
Iz kojih sredstava se namiruje cijena izgradnje hodnika i stepeništa?
Ako se dug prema izvođaču od 3.387.000 eura umanjuje ustupanjem 710 m² poslovnog prostora, javnost mora da zna:
Da li se kroz cijenu poslovnog prostora zapravo prikriva trošak zajedničkih prostorija koje su „otkinute“ od prvobitne stambene površine?
Kako je moguće da se stambeni prostor, u koji se ulazi hodnicima (jer se u stanove ne ulazi dronovima niti iz poslovnih prostora), naknadno smanjuje u specifikaciji, iako su ti hodnici morali biti predviđeni projektom od samog početka?
Da li su Raonićevi pravnici, ekonomisti , savjetnici, analitičari, savjetnice, korporativni direktor namjerno planirali ovu stavku koju neko mora da plati.
Ili su iz puke neznavenosti napisali poziv i potpisali ugovor koji ih sad “iznenađuje”…
Da li su u finansijski plan za ovu godinu uračunali ove izdatke? Neznavenost i korupcija obično idu zajedno. Nepoznavanje zakona u tome uvijek pomaže. O nepoštovanju istog, da ne govorimo…
Pored sumnjive matematike sa kvadratima, neophodno je javno odgovoriti na pitanja o direktnom kršenju ugovornih obaveza koje idu na štetu radnika i budžeta RTCG:
Izvođač radova kasnio je sa završetkom izgradnje objekta više od 14 mjeseci. Prema članu 23 Ugovora, precizirano je da je izvođač u obavezi da plati penale za kašnjenje u iznosu do 5% ukupne vrijednosti radova. Da li je menadžment RTCG obračunao ove penale i umanjio fakturu izvođaču, ili je i ovaj iznos “oprošten” na štetu Javnog servisa?
Član 29 Ugovora propisuje da je Projektna dokumentacija sastavni dio ugovora i da se sve mora realizovati po Glavnom projektu. Ako je Glavnim projektom predviđena ugradnja klima uređaja, a oni na objektu ne postoje, pitamo menadžment:
Ko je odobrio odstupanje od projekta i da li je zbog toga dodatno umanjena cijena radova? Podsjećamo na izjavu šefice kabineta generalnog direktora iz oktobra 2021. godine, koja je pojasnila da je planirano da izvođač izgradi zgradu, a da se nakon toga naplati od radnika kada dokumentacija bude spremna.
Član 5 Ugovora obavezuje RTCG na dostavljanje interne liste kupaca, ali trenutna situacija u kojoj se dug prebija poslovnim prostorima uz „nestanak“ 647 m² stambene površine ukazuje na to da se prvobitni model, koji je bio u interesu zaposlenih, pretvorio u model koji štiti isključivo izvođača radova.
Umjesto da RTCG naplati penale od 5% i obezbijedi naknade za kirije svojim radnicima, menadžment se bavi ustupanjem poslovnog prostora pod nejasnim uslovima.
Ovako imamo slučaj da radnici koji nijesu dobili stanove - zbog već notorno nezakonitih pravilnika i procedura koje su išle na ruku nelegalnim menadžerima tri put nelegalnog Raonića, sad dodatno plaćaju hodnike (647 m2 x 650 EUR) i to najvjerovatnije od novca koji je ostao, a trebalo biti potrošen za njihove plate. Bar da su od ušteđenog novca kupili hodnike koji nemaju tržišnu vrijednost i poslovni prostor koji ima tri put veću vrijednost od cijene po kojoj je ustupljen.
Bez ikakvog obrazloženja radnici RTCG nijesu platili 650 eura iz Ugovora, već 705 eura, a RTCG je platila dio (koji dio?) otuđenjem poslovnog prostora po netržišnim cijenama i hodnike ulaza sa pozicije koja nije određena budžetom RTCG.
Zašto Raonić, po povoljnim uslovima, po kojima su radnici dobili stanove, omogućava izviđaču radova da kupi poslovni prostor koji na tržištu vrijedi dva-tri puta više?
Obmanuti Savjet i Vlada?
Savjet i Vlada čije je saglasnosti Raonić sa menadžmentom i polovičnim informacijama iznudio, sigurno nijesu imali ove informacije. To što je veliki trgovinski lanac ušao u naknadno kompenzovani poslovni prostor 4. decembra prošle godine, tako što je potpisao ugovor sa izvođačem radova, jasno govori da Raonić ne preza da za svoje onerozne namjere obmane i Vladu Crne Gore.
Navedeno pokazuje da je za sve ove loše vođene procese, koji se drže sakriveni od javnosti kriv ne samo nezakoniti Raonić, već čitava pravno-ekonomska administracija, kao i urednički menadžment koji za obavezu ima da izvještava i prati procese u društvu, a nije 5 godina sposoban da otvori pitanje sumnjivih i najvjerovatnije kriminalnih procesa u sopstvenoj kući. Nesposobnost je uglavnom i plaćena varijabilama i stanovima, tj. novcem svih građana.
Zato, uz ovo obraćanje javnosti, tražimo da se sve institucije u Crnoj Gori (prije svih tužilaštvo) posvete ovom slučaju a da kompletan menadžment RTCG podnese ostavku.

JRDS - RTCG: Poklonili poslovni prostor, kupili hodnike?

Dana 27. februara 1993. godine popodnevni časovi donijeli su tamu koju nije donijelo vrijeme nego mržnja (ne)ljudi. Ozloglašeni pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske poznatiji kao horde zla ulaze bahato u voz 671 uvjereni da je sve njihovo. U njihovim rukama tog dana nalazili su se i život i smrt nedužnih putnika. Štrpci postaju mjesto koje zvuči kao bezdan ljudskog zla i moralnog sunovrata. Zlostavljanje počinje odmah, bez riječi, bez milosti i bez ikakvog ljudskog obzira. Ljudi se izvode iz voza, vezuju im ruke iza leđa i ponižavaju pred drugima. Put od stanice pretvara se u hod prema sigurnoj smrti bez nade i spasa. Njihov jedini grijeh bilo je bošnjačko ime i prezime koje su nosili. Zločin nije bio slučajan nego planski pripremljen i unaprijed osmišljen. Vapaji, upozorenja i informacije upućeni su Ministarstvu odbrane SRJ, ali bez reakcije.
Užički korpus Vojske Jugoslavije i drugi nadležni ostaju nijemi pred onim što slijedi. Dvadeset civila pogubljeno je sadistički, mučenički i uz krajnje poniženje ljudskog dostojanstva. Ubijani su pucnjem u potiljak, a jednoj žrtvi prerezan je vrat. Prije smrti opljačkani su i ostavljeni bez svega što su nosili sa sobom. Najmlađa žrtva bio je Senad Đečević, mladić od samo sedamnaest godina. Teško je zamisliti da je tako mlad i krhak život oduzet na tako brutalan način. Milosti nije bilo ni za koga, ni za starije ni za mlađe. Država je ponovo pala na ispitu suočavanja sa zločinima nad Bošnjacima.
Državna bezbjednost ostaje simbol nemoći ili bolje rečeno saučesničkog ćutanja tog vremena. Zločin je decenijama ostao slabo prisutan u javnom prostoru i kolektivnom pamćenju. Komemoracije su uglavnom bile lokalne i bez šire društvene podrške. U Prijepolju stoji spomenik sa imenima stradalih kao nijemi svjedok tragedije. Mnogi odgovorni nikada nijesu procesuirani niti izvedeni pred lice pravde. Godine 1993. i 2026. nijesu se približile ni istini ni pravdi. Najmanje su se približile bolu koji porodice nose svakog dana. Posljednja stanica života postala je njihova konačna stanica smrti. Tamo su velikosrpski nacionalisti pokazali svoje pravo lice i razmjere zla. Neko je izgubio sina, neko oca, neko supruga, brat ili ujak više se nikada nijesu vratili. Bol je ostao velik, i duboko ljudski, bez mogućnosti zaborava. Sjećajući se stanice Štrpci sjećamo se svakog imena i svake nedužne žrtve. Kajanje i bol ostaju kao jedino što je preostalo živima.
Moja, ali moja Crna Gora ni danas nije bliža moralnoj odgovornosti nego tada. Nije bliža ni pravdi, ni saosjećanju, ni iskrenom suočavanju sa prošlošću. Zato moramo govoriti i pisati o Štrpcima bez straha i bez zaborava. Kultura sjećanja je dug prema mrtvima i obaveza prema živima. Zlo mora biti imenovano jer ćutanje i prečutkivanje rađa novo zlo. Ovo zlo imalo je ne samo ime nego i konkretna imena počinilaca.
Nebojša Ranisavljević osuđen je na petnaest godina zatvora koje je odslužio. Mićo Jovičić osuđen je na pet godina zatvora za učešće u zločinu. Sud Bosne i Hercegovine osudio je osmoricu pripadnika VRS na kazne od trinaest do petnaest godina. Luka Dragičević oslobođen je zbog nedostatka dokaza uprkos sumnjama. Milan Lukić optužen je za ovaj zločin, ali već izdržava doživotnu kaznu za druge zločine. Presuda u Beogradu iz 2023. godine donijela je dodatne kazne za izvršioce. Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni su na po deset godina zatvora. Dragana Đekić osuđena je na pet godina zatvora za učešće u zločinu. Apelacioni sud u Beogradu je 30. novembra 2023. godine ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, koje je započelo početkom 2024. godine. U ponovljenom postupku izrečena je nova prvostepena presuda u oktobru 2025. godine, ali pravosnažna odluka još uvijek nije donesena.
Ovaj zločin ostaje otvorena rana savjesti i trajna opomena ljudskom rodu. U mjesecu Ramazana, mjesecu milosti i oprosta, uputite dove za nevino ubijene čija je jedina krivica bila ime koje su nosili. Njihova smrt nije kraj nego svjedočanstvo koje obavezuje nas žive. Uzvišeni kaže: „I dosudi nam dobro na ovom svijetu i na onom svijetu - mi se uistinu, vraćamo Tebi. A milost Moja obuhvata sve.“ (Kur’an, El-A‘raf, 156) sjećanje na njih je čin pravde, a zaborav bi bio drugo ubistvo.
VOZ 671 - ŠTRPCI
Senadu Đečeviću
Sedamnaest proljeća stalo je pred pragom života
voz 671 tog dana odvezao je djetinjstvo bez povratne karte
taj vagon bio je pun nevinosti koja nije slutila zlo
u njega je ušla smrt u ljudskom obliku.
Ruke su svezane kao da i nevinost treba kazniti
pognute glave nosile su jaram tuđeg bezumlja
oči su lutale tražeći lice koje bi obećalo spas
suza je niz pogled padala nad dvadeset ljiljana tog dana istrgnutih i odvedenih dželatima
koraci su nestajali u pravcu iz kojeg se niko nije vraćao.
Njihovi mezari stoje kroz magle na putevima tame
dlanovi su uzdignuti ka Gospodaru koji jedini zna istinu
Ramazan je i molim se sada za one koje je noć odnijela u tamu bez povratka
ne mogu oprostiti krvnicima koji su izabrali zlo umjesto čovječnosti.

Posljednja stanica života- Štrpci (1993-2026)

Bivša generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković kazala je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/pajkovic-umjesto-zastite-dozivjela-sam-institucionalni-pritisak">Pobjedu</a> da je očekivala da će Tužilaštvo odbaciti krivičnu prijavu protiv nje za prinudu na štetu nekadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića.
Policija je krajem januara ove godine podnijela krivičnu prijavu protiv Pajković, zbog sumnje da je u oktobru 2024. godine, bez saglasnosti Vukšića, uzela njegov mobilni telefon i sa njega poslala više uvredljivih fotografija i poruka osobama iz njegovog okruženja, čime je, narušila njegov ugled i privatnost.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici juče je saopšteno da ne postoji osnovana sumnja da je Pajković izvršila ni to, ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- Sve to dodatno baca sumnju da se radilo o pokušaju zloupotrebe institucije koju je Vukšić, kroz autoritet koji je u tom trenutku obnašao kao bivši čelnik ANB i prvi čovjek predsjednika države, očigledno koristio. Njegove tvrdnje i riječi bile su više vrednovane nego što bi bile riječi običnog građanina - saopštila je Pajković za Pobjedu.
Iako je, kako navodi, očekivala ovakvu odluku ODT-a, smatra da je cijeli slučaj poslao poruku nepovjerenja u instituciju Uprave policije. Podsjeća da je u trenutku kada je ona pokrenula krivične prijave protiv Vukšića objavljeno da Uprava policije nju tereti za krađu telefona, što je, kako kaže, bilo „nedopustivo, suvislo i lažno“.
– Prije svega, moram da kažem da je ta krivična prijava podnešena negdje u maju 2025. godine, a koju ja tumačim kao mehanizam zastrašivanja i prinude mene lično, na ponašanje koje je tom čovjeku u tom trenutku odgovaralo i što nema apsolutno nikakve veze sa onim što je on predstavio u krivičnoj prijavi – istakla je ona.
Simptomatično je, kako je kazala, što je ta krivična prijava „stajala“ u Upravi policije sve do trenutka kada je ona krajem prošle godine podnijela krivične prijave protiv Vukšića.
- Razmatrana je jedna suvisla krivična prijava koja nema nikakav osnov. U njoj se navodi da je njemu stigla neka anonimna poruka – ne znam na koji način, da li preko aplikacije ‘Signal’ ili drugačije – koju je on protumačio kao prinudu. Ta poruka uopšte ne sadrži elemente prinude, pa je sve vrlo simptomatično u pogledu pokušaja institucionalne zloupotrebe - ponovila je Pajković.
Ona je dodatno problematizovala navode da je ukrala telefon koji, kako tvrdi, nikada nije bio u njenom posjedu, ocjenjujući da se radi o nepoznavanju i kršenju zakona.
- Razumijem da je nekada teško kvalifikovati savremenija krivična djela, ali da tadašnji načelnik Goran Jokić, koji je vodio predmet, ne zna elemente krivičnog djela krađe – to zaista ne mogu da pripišem samo neznanju. To kod mene ostavlja ozbiljnu sumnju da se pokušalo izaći u susret riječima čovjeka koji je u tom trenutku imao državni autoritet - istakla je Pajković.
Govoreći o odluci ODT-a da naloži vještačenje kako bi se utvrdilo ko se pojavljuje na eksplicitnim snimcima, Pajković navodi da to doživljava kao dodatnu traumatizaciju u svojstvu oštećene.
- Fokus ne treba da bude na vještačenju sadržaja sa snimaka i fotografija, već na neovlašćenoj distribuciji. Pristala sam na takvo vještačenje, ali smatram da će ono dodatno opteretiti i usporiti postupak. Izostala je blagovremena reakcija policije i tužilaštva, koji su trebali da rade na suzbijanju neovlašćenog dijeljenja sadržaja - smatra ona.
Ukazuje i na, kako kaže, nejednak pristup pravnoj zaštiti.
- Korišćena je međunarodna pravna pomoć zbog navodne krađe telefona na štetu Vukšića, a ne koristi se u mom slučaju, gdje je došlo do ekstremnog kršenja prava na privatnost. Gotovo da nema države u regionu, pa i šire, u kojoj nijesu neovlašćeno dijeljeni sadržaji koji se tiču moje privatnosti. Čak i ako je riječ o lažnom ili ‘deep fake’ sadržaju, šteta je nanesena meni – zloupotrijebljeno je moje ime, prezime, lik i tijelo - zaključila je Pajković.
Podsjetimo, Pajković je ranije podnijela tri krivične prijave protiv Dejana Vukšića, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
S druge strane, Vukšić tvrdi da nema nikakve veze sa spornim eksplicitnim sadržajem koji je dospio u javnost i da je „te sadržaje prvi put vidio kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama“.

Pajković: Umjesto zaštite, doživjela sam institucionalni pritisak

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića, Vesna Bratić, saopštila je da je pozvana da sjutra prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom hapšenja, navodeći da neće dati lozinku i da sumnja u moguće zloupotrebe i ugrožavanje privatnosti.
Bratić je na mreži X navela da je danas u 11.20 časova dobila poziv od tužioca Vukotića da sjutra u 11 sati prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom lišenja slobode.
– Prilikom oduzimanja nijesam dala lozinku, niti ću to učiniti sjutra. U telefonu koji je, igrom slučaja, nov, kupljen po Božiću ove godine, ne može da bude ništa vezano za djelo za koje me terete. Ono što može da bude jesu privatne fotografije i razgovori sa bliskim ljudima – navela je Bratić.
Ona je iznijela tvrdnje da je u pritvor upućena od strane tužiteljke Suzane Mugoše, izražavajući sumnju u, kako je navela, „spregu i zadatak“ koji je dobila.
– Njena dosadašnja aktivnost mi ne ostavlja sumnju da ona i njeni, a vidjeli smo koliko ih ima u nevettingovanom pravosuđu, neće učiniti sve da moja i privatnost moje porodice dospije u javnost – napisala je Bratić.
Poručila je da će svako eventualno iznošenje porodične i lične privatnosti smatrati odgovornošću rukovodilaca Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Miodraga Lakovića.
Bratić je najavila da će, nakon okončanja postupka pretresa, telefon poslati na ekspertizu u Švajcarsku kako bi se utvrdilo da li je uređaj eventualno već otvaran.
– Imam razloga da sumnjam da jeste. Nakon toga ću podnijeti tužbe protiv gore navedenih – zaključila je Bratić.

Bratić: Neću dati lozinku za telefon, sumnjam na zloupotrebu privatnih podataka

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju otvorena je mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja predstavlja ukrajinske lokalitete upisane na Listu svjetske baštine UNESCO-a, uz poseban osvrt na prijetnje i oštećenja nastala usljed ruske oružane agresije. Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a prof. dr Aleksandar Radoman. Ambasador Harasimenko zahvalio je na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet, kako je naveo, pruža Ukrajini od početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, ocjenjujući to jasnom i principijelnom porukom podrške ukrajinskom narodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea" data-rendition-name="original" width="1513" height="1064" loading="lazy" alt="izložba"> </figure>  On je naglasio da je Ukrajina zemlja bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa, ali da su mnogi od njih danas izloženi razaranju i devastaciji. U okviru postavke predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture kojima prijeti opasnost od oštećenja, uz ukazivanje na materijalne posljedice, ali i dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta. Dekan Radoman zahvalio je ambasadoru što je FCJK prepoznat kao domaćin ove izložbe, ističući da Fakultet kroz akademske i javne programe kontinuirano pruža podršku Ukrajini. Podsjetio je da je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedine institucije iz Crne Gore u toj mreži, koju čine brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri. Izložba je organizovana u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Postavka, kako je ocijenjeno, afirmiše izuzetnu vrijednost ukrajinske kulturne baštine, ali i podsjeća na značaj međunarodnih napora u zaštiti ugroženih kulturnih dobara.

Na FCJK otvorena izložba o UNESCO baštini Ukrajine: Kulturna dobra pod prijetnjom rata

Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik Opštinskog odbora SD Rožaje Alen Kalač poručio je Bošnjačkoj stranci da ne unosi podjele među bošnjački narod, naglašavajući da su Bošnjaci autohton narod u Crnoj Gori i Sandžaku, te da je Crna Gora njihova jedina domovina.
U saopštenju Kalač ističe da bošnjački identitet nije „nastao juče niti je donesen sa strane“, već da je riječ o narodu sa dubokim istorijskim korijenima na ovim prostorima.
– Niko nam ne može osporiti pravo na naše ime, na naš jezik i na naše dostojanstvo. Mi nijesmo došljaci niti privremeni stanovnici, već dio ovog prostora kroz istoriju – navodi Kalač.
On dodaje da je Bosna i Hercegovina duhovni centar Bošnjaka, kao simbol tradicije i kulturnog identiteta, ali da to, kako ističe, ne umanjuje pripadnost državi u kojoj žive.
– Crna Gora je naša jedina domovina. Podvlačim – jedina. Sandžak je naš dom. Bosna je naš duhovni oslonac. Ta osjećanja se ne isključuju, već se nadopunjuju – poručio je Kalač.
U obraćanju Bošnjačkoj stranci, Kalač navodi da političari treba da pokažu odgovornost i da ne unose podjele među Bošnjake.
– Narodu treba jasnoća, jedinstvo i odgovornost, a ne podjele i lične ambicije – zaključio je Kalač, ističući da je snaga zajednice u jedinstvu, svijesti o sopstvenom identitetu i poštovanju drugih.

Kalač poručio BS-u: Crna Gora je naša jedina domovina, ne unosite podjele među Bošnjake

Predstava „Gidionov čvor“, rađena po tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača, biće izvedena večeras u 20 časova na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, a sve ulaznice su rasprodate.
Riječ je o duodrami u kojoj igraju Dubravka Drakić i Kristina Obradović, a koja otvara aktuelna pitanja vezana za školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje i odgovornost pojedinca unutar sistema. Glas iz off-a tumači Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, dizajn tona potpisuje Mladen Nikčević, dok je izvršna producentkinja Nela Otašević.