Na putevima Crnoj Gori jutros se saobraća nesmetano, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG), navodeći da na dionicama na sjeveru ima snijega i susnježice.
Oni su upozorili da je zbog jutarnje magle vidljivost smanjena po kotlinama i da na putevima ima sitnijih odrona.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.&nbsp;
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Saobraćaj bez zastoja, oprez na sjeveru zbog snijega

Udruženje podstanara Crne Gore pozdravilo je lokalne mjere poput dijela subvencionisane zakupnine u Podgorici, ali one su, prema njihovim riječima, privremene, ograničene i nedovoljne.
Predsjednik Udruženja, Dragan Živković, naveo je da suština problema ostaje neregulisano tržište zakupa i potpun nedostatak zakonske i institucionalne zaštite.
Udruženje podstanara Crne Gore upozorilo je na sve teži položaj podstanara, koji čine jednu od najbrojnijih, ali i najnezaštićenijih društvenih grupa u zemlji.&nbsp;
- Podstanarstvo više nije privremena faza, već dugoročna realnost za desetine hiljada građana – mladih porodica, zaposlenih, penzionera i studenata - kazao je Živković.
On je naveo da je u prethodne dvije godine problem podstanara posebno eskalirao. Previsoke cijene kirija, nepostojanje pisanih ugovora, iznenadni otkazi, zloupotrebe depozita i nedostatak institucionalne zaštite doveli su mnoge porodice do nemogućnosti normalnog života i funkcionisanja.
Udruženje podstanara kontinuirano je upozoravalo nadležne institucije na ovu situaciju, upućujući brojne apelacije, inicijative i zahtjeve za rješenjem problema. Nažalost, većina tih apela ostala je neodgovorena, što dodatno pogoršava socijalnu nepravdu i nesigurnost podstanara.
Udruženje podstanara Crne Gore od osnivanja zagovara uvođenje Registra podstanara, kako bi se sagledali stvarni razmjeri problema, donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, podržanog od Delegacije EU u Podgorici i Zaštitnika ljudskih prava, razvoj modela socijalnog i priuštivog stanovanja.
Takođe, Udruženje je pokrenulo Crnu knjigu rentijerstva, organizovalo javne akcije i pružalo savjetodavnu podršku građanima, ali bez konkretne reakcije nadležnih institucija napredak je ograničen.
- Pozivamo državne institucije da konačno prepoznaju stambenu politiku kao pitanje socijalne sigurnosti i ljudskog dostojanstva, a ne isključivo tržišnog interesa. Podstanari traže stabilnost, predvidivost i pravo na normalan život - kazao je Živković.

1250x600

1084x550

Udruženje podstanara: Subvencionisanje zakupnina nedovoljna mjera

Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
CGO je, uoči Dana novinara Crne Gore, koji se obilježava 23. januara, uputio čestitke svim novinarkama i novinarima, kao i medijskim radnicama i radnicima koji, često u izuzetno teškim okolnostima, istrajavaju u profesionalnom informisanju javnosti i radu u interesu građana i građanki.
Istovremeno, u CGO-u ukazuju na složen kontekst u kojem se novinarski posao danas obavlja u Crnoj Gori, a koji je značajno opterećen niskim primanjima, preopterećenošću poslom i ograničenjima u osnovnim profesionalnim uslovima. 
To utiče, kako ocjenjuju u toj organizaciji, utuče i na kvalitet informacija koje dopiru do javnosti, jer, napominju, novinarstvo bez profesionalne i ekonomske sigurnosti teško može biti u potpunosti slobodno i odgovorno.
- Uprkos tome, veliki dio novinara i novinarki nastavlja da obavlja posao od ključnog značaja za javni interes, predstavljajući jedan od najvažnijih mehanizama kontrole moći, razotkrivanja zloupotreba i zaštite demokratskih vrijednosti - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Nalazi istraživanja javnog mnjenja ukazuju na visoka očekivanja građanstva od novinarske profesije. Istraživanje CGO-a, sprovedeno krajem 2025. godine u okviru projekta „Mediji za demokratiju: Jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije, pokazuje da 73,5 odsto ispitanih smatra da novinari i novinarke treba da imaju licencu za rad, a 63,6 odsto naglašava da to treba da budu časne osobe. Dok, 23,7 odsto građana i građanki smatra da novinari imaju punu autonomiju u radu, čak 37,2 odsto vjeruje da su podložni korupciji.
CGO podsjeća da se tokom 2025. godine svjedočilo otvorenim pritiscima, javnim prozivkama i targetiranju novinara i pojedinih medijskih kuća od strane predstavnika vlasti.
- Zabrinjavajuće je što su takve poruke, u više navrata, dolazile od funkcionera političke partije koja čini parlamentarnu većinu, učestvuje u radu Vlade i ima značajan uticaj na sektor bezbjednosti. Upravo pritisci sa pozicija institucionalne moći ugrožavaju slobodu medija i doprinose atmosferi straha i nepovjerenja - istakao je Obradović.
On podsjeća da je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Duška Jovanovića, najteži simbol nekažnjivosti napada na novinare. 
- Dvije decenije nakon tog zločina, izostanak pune istine i odgovornosti i dalje opterećuje crnogorsko društvo. Bez rasvjetljavanja ovog slučaja, teško je govoriti o stvarnom napretku u oblasti slobode medija i bezbjednosti novinara - naglašava Obradović.
Slučaj ranjavanja novinarke Olivere Lakić iz 2018. godine, navodi on, ostaje jedan od najozbiljnijih pokazatelja nedovoljne zaštite novinara u Crnoj Gori. Dugogodišnje odugovlačenje sudskog postupka i izostanak pravosnažne presude, smatra Obradović, samo produbljuju nepovjerenje u institucije.
CGO podsjeća da sloboda medija ne može postojati bez nedvosmislene institucionalne poruke da su napadi na novinare neprihvatljivi i da će biti sankcionisani. 
- Jednako važno je stvaranje uslova u kojima novinari mogu raditi dostojanstveno, bez straha za bezbjednost i egzistenciju. Zato Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki - poručio je Obradović.
On je kazao da će CGO nastaviti da prati stanje medijskih sloboda, ukazuje na probleme i zagovara politike koje doprinose sigurnijem i boljem ambijentu za rad medija u Crnoj Gori, kao i profesionalnom novinarstvu koje je neophodno za pravovremeno i pouzdano informisanje javnosti.

CGO: Dan novinara podsjetnik da borba za slobodne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost

Istraživanje agencije Spektrum Analitika pokazuje da u crnogorskom društvu i dalje postoje snažne predrasude prema LGBT osobama. Gotovo četvrtina građana smatra da homoseksualci zaslužuju isti tretman kao kriminalci, dok više od polovine ispitanih ne bi voljelo da im homoseksualna osoba bude komšija. Sagovornice Portala RTCG upozoravaju da ovi podaci ukazuju na dubok raskorak između zakonskih rješenja i svakodnevne društvene prakse.
Prema rezultatima istraživanja, 13,2 odsto građana u potpunosti se slaže sa tvrdnjom da homoseksualci „nisu ništa bolji od kriminalaca“ i da ih treba najstrože kažnjavati, dok se 12,6 odsto uglavnom slaže sa takvim stavom. Istovremeno, 33,5 odsto ispitanika uopšte se ne slaže sa ovom tvrdnjom, a 21,8 odsto se uglavnom ne slaže, dok je 18,8 odsto odgovorilo da ne zna.
Kada je riječ o svakodnevnom suživotu, 43,9 odsto ispitanika navelo je da nemaju problem da im homoseksualna osoba bude komšija, dok je 56,1 odsto kazalo da to ne bi željelo.
Programska direktorica LGBT Forum Progres Milica Špajak ocjenjuje da su ovi rezultati, nažalost, jasan pokazatelj duboko ukorijenjenih predrasuda u crnogorskom društvu.
- Posebno zabrinjava činjenica da četvrtina ispitanika izjednačava homoseksualnost sa kriminalom. To pokazuje koliko smo daleko od elementarnog razumijevanja ljudskih prava - kazala je Špajak.
Ona ističe da se u javnosti često mogu čuti tvrdnje da LGBT osobe „traže previše“, da „nijesu diskriminisane“ ili da „imaju više prava od drugih“, te da ovo istraživanje jasno demantuje takve narative.
- LGBTI osobe žele osnovno ljudsko dostojanstvo – pravo da ne budu percipirane kao kriminalci i da ne budu odbačene kao nepoželjni komšije samo zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta - poručuje Špajak.
Govoreći o posljedicama ovakvih stavova, ona navodi da se u radu organizacije svakodnevno susreću sa osobama koje su prinuđene da kriju svoj identitet pred komšijama i širom okolinom.
- Podatak da 56,1 odsto građana ne bi voljelo da ima homoseksualca za komšiju predstavlja stalnu prijetnju koja utiče na to da ljudi prilagođavaju svaki segment svog života, iako nikoga ne ugrožavaju. To ima ozbiljne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje LGBT osoba - upozorava Špajak.
<h2>Spori pomaci uprkos zakonskim promjenama</h2>
Iako se, kako navodi, percepcija LGBT osoba u Crnoj Gori u protekloj deceniji donekle promijenila, napredak je i dalje spor. Zakonske promjene, poput Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, nijesu u potpunosti dovele do društvene inkluzije.
- Ono što piše u zakonu i ono što se dešava u školi, porodici, na radnom mjestu ili na ulici i dalje su dva različita svijeta - kaže Špajak.
Kao potvrdu navodi i istraživanje Centra za demokratsku tranziciju iz 2025. godine, prema kojem 64,6 odsto ispitanika smatra da je homoseksualnost bolest. Takvi podaci, ističe, ukazuju na dubinu problema sa kojim se crnogorsko društvo suočava.
Ipak, Špajak primjećuje da mlađe generacije pokazuju veću otvorenost i manje su opterećene stereotipima, što, kako kaže, daje nadu za dugoročne promjene.
<h2>Sigurnost i prihvatanje kao ključni izazovi</h2>
Najveći izazovi za LGBT osobe, prema riječima Špajak, i dalje su prihvatanje u porodici i osjećaj sigurnosti u svakodnevnom životu. Iako je fizičko nasilje na ulicama rjeđe, ono je i dalje prisutno u porodicama, školama i na radnim mjestima, a mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni zbog straha i nepovjerenja u institucije.
LGBT Forum Progres, kako navodi, pruža psihosocijalnu i pravnu pomoć kroz tim stručnjaka, dok istovremeno prati i prijavljuje govor mržnje i prijetnje na društvenim mrežama.
<h2>Sukob tradicije i savremenih vrijednosti</h2>
Sociološkinja Milena Jelić Šuntić ocjenjuje da rezultati istraživanja pokazuju kako zakonske promjene same po sebi nijesu dovoljne da promijene društvene stavove.
- Netolerancija proizilazi iz sukoba savremenih vrijednosti i duboko ukorijenjenih tradicionalnih i kulturnih uvjerenja - kazala je Jelić Šuntić za Portal RTCG.
Ona pojašnjava da crnogorsko društvo i dalje snažno počiva na patrijarhalnim obrascima, jasno definisanim rodnim ulogama i normativnom shvatanju porodice, zbog čega se svako odstupanje često doživljava kao prijetnja društvenom poretku.
Iako su zakoni uglavnom usklađeni sa evropskim standardima, promjene u mentalitetu građana, kako kaže, dešavaju se znatno sporije.
- U tom raskoraku između pravnih okvira i društvene svijijesti postoji prostor za predrasude, netoleranciju i nasilje - upozorava Jelić Šuntić.
Kao ključne faktore koji oblikuju stavove prema homoseksualnosti, ona izdvaja porodicu, religiju i obrazovanje. Nedostatak sistemskog obrazovanja o ljudskim pravima, rodnim identitetima i seksualnoj orijentaciji, prema njenim riječima, ostavlja prostor za širenje mitova i straha.
Smanjenje homofobije, zaključuje Jelić Šuntić, zahtijeva dugotrajan i sistemski pristup.
- To je put od straha ka razumijevanju i od isključivanja ka inkluziji. Različitosti ne moramo voljeti, ali ih moramo poštovati – a poštovanje počinje razumijevanjem - poručuje ona, naglašavajući ulogu obrazovanja, medija, otvorenog dijaloga i dosljedne institucionalne podrške države.

Duboko ukorijenjene predrasude: Četvrtina građana LGBT osobe vidi kao kriminalce

Pacijenti sa programa hemodijalize u Budvi, o čemu je Portal ETV pisao u više navrata, već pola godine terapiju primaju van svog grada – najprije u Kotoru, a potom na Cetinju – zbog, kako je ranije saopšteno, tehničkih problema na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva. Iako je u početku najavljivano da je riječ o privremenom rješenju koje će trajati svega nekoliko dana, pacijenti su i dalje prinuđeni na iscrpljujuća putovanja, uz potpunu neizvjesnost kada će se terapija vratiti u Budvu.
Direktor Doma zdravlja Budva Blažo Radoman kazao je za Portal ETV da je donesena odluka o potpunom renoviranju odjeljenja hemodijalize, te da su, ulaskom u budžetsku 2026. godinu, stvoreni uslovi da se krene u realizaciju tog projekta.
– Odlučili smo se za kompletno renoviranje odjeljenja. Pravni dio, o kojem sam razgovarao i sa pacijentima, ukazuje na to da je hemodijaliza sekundarni dio zdravstvene zaštite i da zahtijeva određene procedure. Vjerujemo i cilj nam je da u toku ove godine u potpunosti osposobimo novo odjeljenje hemodijalize, kako prostorno, tako i sa novom opremom, kako bi pacijenti nastavili da terapiju primaju u Budvi – kazao je Radoman.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpacijenti-doma-zdravlja-budva-ogorceni-zbog-odlaska-na-hemodijalizu-u-kotor-radoman-tehnicki-problem-ce-biti-brzo-saniran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naveo da je od uspostavljanja usluge hronične hemodijalize u Budvi upravo u njegovom mandatu obezbijeđen dolazak specijaliste nefrologa.
– Jednom u deset dana pacijente obilazi specijalista nefrolog, razgovara sa njima i prati njihovo stanje, iako je i to sekundarni dio zdravstvene zaštite – rekao je Radoman, dodajući da želi da zahvali medicinskom osoblju bolnice na Cetinju.
– Izuzetno sam zahvalan Cetinjanima i medicinskom osoblju bolnice na Cetinju koji su, bez ikakve zadrške, na moj prvi telefonski poziv, primili naše pacijente i stavili na raspolaganje njihov prostor i opremu. Naše osoblje putuje sa pacijentima, a obezbijeđen im je i prevoz – naveo je Radoman.
Direktor Doma zdravlja Budva ponovio je da ima razumijevanja za nezadovoljstvo pacijenata zbog svakodnevnih putovanja, podsjetivši da su ranije uvažili njihove primjedbe zbog odlaska u Kotor, te da se nada da će u toku ove godine uspjeti da obezbijede povratak pacijenata na hemodijalizu u novo renovirano odjeljenje u Budvi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-sve-vise-djeluje-kao-da-se-ceka-da-neko-ozbiljno-strada-da-bi-se-stvari-promijenile&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
– Predstoje pravne procedure i tenderski postupci. Nijesam siguran koliko će to potrajati, ali smo zakonski obavezani da ih sprovedemo. Molim pacijente za strpljenje, jer se sve radi u njihovom najboljem interesu – kazao je Radoman.
On je istakao da je budžetom planirana nabavka opreme u vrijednosti većoj od 70.000 eura, kao i da su obezbijeđeni donatori.
– Krenuli smo u projektovanje koje podrazumijeva renoviranje odjeljenja po najvišim evropskim standardima. Preduzeli smo sve potrebne korake i prema Ministarstvu zdravlja, nije bilo nijedne primjedbe na naše prijedloge i učinićemo sve da se ovaj problem što prije riješi – poručio je Radoman.
<h2>Od privremene mjere do višemjesečne prakse</h2>
Međutim, na ove navode reagovali su pacijenti hemodijalize, koji su redakciji Portala ETV dostavili pismo u kojem osporavaju dio izjava direktora i upozoravaju na, kako navode, ozbiljna kršenja njihovih prava.
– Navod da je pacijentima na hemodijalizi „obezbijeđen nefrolog“ predstavlja činjenično netačnu, pravno neutemeljenu i obmanjujuću formulaciju. Nefrološki nadzor i liječenje pacijenata na hemodijalizi nijesu pitanje organizacione odluke rukovodstva ustanove, niti lične inicijative direktora, već zakonska obaveza zdravstvenog sistema – navodi se u pismu pacijenata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.7848%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-optuzuje-zdravstveni-sistem-za-manipulaciju-lazi-sa-ministarskim-potpisom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pacijenti podsjećaju da su još 24. septembra izmješteni iz Budve, bez dostavljanja pisanog, stručnog i zvaničnog akta kojim bi bili obrazloženi razlozi takve odluke.
– Tokom višemjesečnog perioda pacijentima su saopštavane međusobno protivrječne informacije, dok nijedan relevantan dokument koji bi potvrdio navode o zdravstvenoj ili tehničkoj ugroženosti liječenja nikada nije predočen – ističu oni.
Posebno ukazuju na izostanak reakcije Ministarstva zdravlja.
– Ministarstvo zdravlja, koje je nadležno za nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, u cijelom ovom periodu nije se javno oglasilo. Ministar zdravlja ne odgovara na upite pacijenata, niti su na višestruke telefonske pozive i elektronsku poštu upućene Ministarstvu dobijeni odgovori. Takvo postupanje predstavlja ozbiljan institucionalni propust i dodatno produbljuje pravnu i zdravstvenu nesigurnost pacijenata – navodi se u pismu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-tisina-iz-ministarstva-zdravlja-ukazuje-da-neko-zeli-da-zataska-slucaj&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pacijenti poručuju da neodređene najave budućih ulaganja i rokova „u toku godine“, bez preciznog plana, formalno započetih procedura i jasno preuzete odgovornosti, ne mogu zamijeniti obavezu države da obezbijedi kontinuitet liječenja u zakonom propisanim uslovima.
– Pacijenti na hemodijalizi ne traže privilegije, već poštovanje zakona, transparentno odlučivanje i odgovornost nosilaca javnih funkcija. U nedostatku toga, zadržavamo pravo da se obratimo svim nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama radi zaštite svojih prava – poručuju pacijenti.

Danijela Jovanović

Radoman: Radimo u najboljem interesu pacijenata; Pacijenti: Tražimo zakon i odgovornost, ne obećanja

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom, a u planinama na sjeveru se očekuje ponegdje slab snijeg i susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do osam stepeni, najviša dnevna od dva do 13 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, u planinama snijeg

Američki sajt Global Firepower, specijalizovan za analizu vojnih kapaciteta država, objavio je novogodišnju rang-listu najjačih vojnih sila za 2025. godinu. Na toj listi Crna Gora je pozicionirana na 127. mjestu od ukupno 145 rangiranih armija.
Indeks Global Firepower ne zasniva se isključivo na broju tenkova, aviona ili vojnika. Rangiranje se vrši na osnovu više od 60 pokazatelja, među kojima su visina vojnog budžeta, broj aktivnih i rezervnih pripadnika oružanih snaga, logistički kapaciteti, brojnost i raznovrsnost naoružanja, infrastruktura, dostupnost prirodnih resursa, kao i geostrateški položaj države.
U obzir se uzima i nivo tehnološke razvijenosti, što znači da države sa sofisticiranijim sistemima komandovanja i kontrole, naprednim bespilotnim letjelicama i sajber kapacitetima imaju značajnu prednost.
Prema godišnjem pregledu za 2025. godinu, od ukupno 145 država čije se vojne sposobnosti vrednuju u okviru ovog indeksa, Bosna i Hercegovina, odnosno Oružane snage BiH, zauzimaju 132. mjesto.
U poređenju sa Indeksom Global Firepower za 2024. godinu, Oružane snage BiH zabilježile su blagi napredak, pomjerivši se sa 133. na 132. poziciju.
Od zemalja regiona najbolje je rangirana Srbija, koja se nalazi na 63. mjestu, zatim Hrvatska na 74, dok je Slovenija na 96. mjestu. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, Sjeverna Makedonija je rangirana na 112. poziciji, dok se Crna Gora nalazi na 127. mjestu.
U prvih deset država po indeksu vojne moći za 2025. godinu nalaze se Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Indija, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Japan, Turska i Italija.

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

Javni konkurs za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK) trajaće do 27. januara, prenosi RTCG.
Predsjednik Komisije, ministar pravde Bojan Božović nije želio da otkrije da li je i koliko prijava do sada stiglo ali kaže da očekuje da će se CIK kompletirati nakon ovog konkursa.
Novi konkurs raspisan je početkom mjeseca, nakon što je Komisija za izbor predsjednika i članova CIK-a krajem prošle godine jednoglsno donijela odluku da jedini kandidat za predsjednika, sa prvog konkursa, nije ispunio zakonske kriterijume za tu funkciju.

Božović: Konkurs za predsjednika i članove CIK-a otvoren do 27. januara

Posao organizacije "Victim Support Europe" je da, u saradnji sa Evropskom unijom, crnogorskim vlastima, civilnim sektorom i svim institucijama, pronađe način da se implementira EU direktiva o pravima žrtava i uspostavi nacionalni sistem podrške za sve žrtve svih krivičnih djela – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, zamjenica direktora ove organizacije Aleksandra Ivanković.
Uslov za ispunjenje poglavlja 23 je, kaže Ivanković, implementacija Evropske direktive o pravima žrtava, takozvane Direktive 29 iz 2012. godine, a trenutno je u završnoj fazi i usvajanje amandmana na tu direktivu, koji će poboljšati položaj žrtava i unaprijediti njihova prava.
- Ta direktiva, koju Crna Gora treba da implementira, očekuje ne samo od kandidata, nego i od svih članica Evropske unije da primijene niz prava za sve žrtve svih krivičnih djela. To znači da svaka žrtva, bez obzira na to da li se radi o ubistvu, nasilju u porodici ili provalnoj krađi, ima određen set prava. U okviru ostvarivanja tih prava, žrtve imaju pravo na podršku tokom cijelog krivičnog postupka, ali i bez obzira na to da li je krivični postupak pokrenut i da li je krivična prijava uopšte podnesena. Strategija koja je usvojena u decembru, kao i akcioni plan usvojen 25. decembra 2025. godine, podrazumijevaju da će biti dosta retroaktivne implementacije. Takođe moram da kažem da je strategija prilično neambiciozna – ciljevi i aktivnosti u akcionom planu su relativno skromni, ali predstavljaju značajan korak naprijed u implementaciji Direktive 29 iz 2012. godine - rekla je Ivanković.
Kaže da žrtve određenih krivičnih djela zahtijevaju posebnu osjetljivost, poseban pristup i specifične usluge, kao što su žrtve nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, ili žrtve trgovine ljudima, te da je potrebno obezbijediti usluge koje su tim žrtvama neophodne.
- To su specifične vrste podrške koje možda nijesu potrebne drugim kategorijama žrtava, ali problem takvog fragmentiranog pristupa je u tome što, ako prepoznajemo samo jednu vrstu žrtava, sve ostale zanemarujemo. Bilo je situacija u kojima je bilo neophodno da postoje službe podrške, krizni i dugoročni odgovor. Nažalost, svjedočili ste masovnim ubistvima posljednjih godina, u kojima nije postojao strukturalni ni dugoročni pristup. Imamo veliki broj žrtava koje nemaju nikakav pristup podršci, a čak i kada govorimo o kategorijama koje su formalno prepoznate, mnoge žrtve ne dolaze do tih usluga. Kada je riječ o skloništima za žene žrtve nasilja, ta skloništa moraju imati licencu ministarstva, a pristup je moguć isključivo ako se prijavi krivično djelo, što obeshrabruje mnoge žrtve koje možda ne žele da ga prijave - istakla je Ivanković.
Podsjeća da u Crnoj Gori postoji besplatna pravna pomoć za žrtve nasilja, ali ako žene nijesu informisane, tu pomoć neće moći da ostvare.
Ivanković ističe i da je potpuno svjesna da prava optuženih i okrivljenih moraju da se poštuju, ali nikako na štetu prava žrtava.
- Problem u postojećoj situaciji je što prava bez dostupnih usluga ne znače mnogo, kao ni prava bez načina za njihovu implementaciju. Moramo biti veoma pažljivi kada govorimo o osnaživanju i informisanju žrtava o njihovim pravima ako ta prava nijesu praćena konkretnom podrškom. Ne možete dati pravo porodici žrtve ubijenog ako usluge ne postoje. Zato je ključno da se prava, usluge, informacije i obavještavanje razvijaju paralelno. Kada govorimo o informacijama, važno je da nađemo vrijeme i žrtvi jasno objasnimo šta je očekuje - naglasila je Ivanković.
Žrtva treba da dobije uslugu i prije prijavljivanja krivičnog djela, kaže Ivanković, kako bi se osnažila i odlučila da prijavi krivično djelo.
Dodaje da sistem treba da obuhvati sve scenarije i da žrtve posmatra kao osobe kojima je nanesena nepravda, jer je, kako ističe, prevencija najbolji način sprječavanja viktimizacije.
- Treba da postoji podrška prilikom podnošenja krivične prijave, tokom istrage, rada tužilaštva i sudskog postupka. Postoji i obaveza obavještavanja žrtve o izlasku počinioca sa izdržavanja kazne, a podrška treba da postoji kontinuirano, bez obzira na to da li se vodi krivični postupak - zaključila je Ivanković.

Ivanković: Implementacija Direktive 29 iz 2012. godine uslov za ispunjenje poglavlja 23

Na svečanosti povodom dodjele Državne nagrade Oktoih za 2025. godinu, ministarska prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović uručila je nagradu za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, nastavnici fizike u JU OŠ ,,Vuk Karadžić“ u Podgorici, Biljani Rovčanin.
Kako je saopšteno iz MPNI, dodjela nagrade održana je u Vili Gorica u Podgorici.
- Ovom svečanošću ne obilježavamo samo jedan jubilej i ne slavimo samo jedan događaj, već se prisjećamo temelja na kojima je nastajala naša pismenost, naš identitet i naša kultura. Prisjećamo se ljudi koji su, u vremenu velikih društvenih lomova, pod pritiscima moćnih sila, u uslovima siromaštva, gladi i krvne osvete, imali hrabrosti i vizije da zapale prvu iskru znanja na ovim prostorima - navela je ministarka.
Jakšić-Stojanović je naglasila da s posebnim poštovanjem odaje priznanje onima koji su, svega četrdeset godina nakon Gutenbergove štamparske revolucije u Evropi i tek nešto više od godinu dana nakon otkrića Amerike, na Obodu kod Rijeke Crnojevića, na Cetinju, 1494. godine, štampali Oktoih prvoglasnik - prvu ćiriličnu knjigu Južnih Slovena, djelo koje je nadživjelo vjekove.
Ona je dodala da danas, više od pet stotina godina kasnije, ovo monumentalno nasljeđe i dalje obavezuje.&nbsp;
- Ono nam je ostavljeno u amanet, da luču znanja ne čuvamo samo kao uspomenu, već da je pretvorimo u snagu savremenog obrazovanja, otvorenog, kvalitetnog i dostupnog svakom djetetu u Crnoj Gori. Zato ovaj jubilej nije samo prilika da se s ponosom osvrnemo na prošlost, već i da ukažemo poštovanje onima koji danas tu luču znanja nose i prenose - naglasila je ministarka.
Jakšić-Stojanović je uputila srdačne čestitke dobitnici Državne nagrade ,,Oktoih“, nastavnici Biljani Rovčanin na značajnom priznanju.
- Sigurna sam da ono za Vas nije samo potvrda dosadašnjeg rada, već i snažan podsticaj za nove uspjehe, kao i inspiracija mladim ljudima da krenu Vašim stopama. Sa željom da zajedno oblikujemo nove generacije sjajnih prosvjetnih radnika, koji će biti temelj obrazovnog sistema Crne Gore, od srca Vam čestitam. Jer društvo koje poštuje svoje učitelje gradi budućnost sa sigurnim temeljima - a Crna Gora ima na koga da se osloni - zaključila je ministarka.
Prof. dr Miljan Bigović, predsjednik Žirija, je rekao da je rad nastavnice Biljane Rovčanin od kompetentnih institucija ocijenjen najvišom ocjenom.
- Ova ocjena predstavlja potvrdu dugogodišnjeg, posvećenog i odgovornog rada, ali i dosljednog njegovanja visokih profesionalnih standarda. Misija nastavnika fizike nije samo prenošenje znanja, već buđenje radoznalosti i hrabrosti da se postavljaju pitanja o svijetu. Kao nastavnik, Biljana Rovčanin se izdvaja po izuzetnoj posvećenosti učenicima. Prepoznaje njihove talente, kontinuirano ih ohrabruje i usmjerava ka ostvarivanju izuzetnih rezultata - istakao je predsjednik Žirija.
Biljana Rovčanin, ovogodišnja dobitnica Državne nagrade ,,Oktoih", kaže da joj je velika čast i odgovornost što je dobitnica najvećeg državnog priznanja u oblasti obrazovanja – nagrade „Oktoih“.
- Ovo priznanje doživljavam kao izuzetno važno, tim prije što se dodjeljuje u godini snažnih reformskih procesa i značajnih investicija u obrazovni sistem Crne Gore, koje potvrđuju opredijeljenost države da obrazovanje bude jedan od njenih ključnih prioriteta. Nagradu „Oktoih“ ne doživljavam isključivo kao lično priznanje, već i kao potvrdu značaja i društvene odgovornosti nastavničkog poziva. Biti nastavnik znači trajno vjerovati u obrazovanje kao temelj razvoja, ali i u dijete kao nosioca tog razvoja – u njegove sposobnosti, potencijale i pravo na priliku - naglasila je Rovčanin.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su podsjetili da je državna nagrada „Oktoih“ ustanovljena 1970. godine i dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, kao i učeničkog i studentskog standarda. Do sada je ovu nagradu dobilo 147 pojedinaca i 65 ustanova.
- Stručni žiri je nakon detaljnog razmatranja i vrednovanja pristiglih prijedloga, u skladu sa Pravilnikom o bližem načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za dodjelu Državne nagrade ,,Oktoih“, odlučio da se Državna nagrada „Oktoih“ u 2025. godinu dodijeli Biljani Rovčanin, nastavnici fizike, JU OŠ „Vuk Karadžić“, Podgorica - zaključuje se u saopštenju MPNI.&nbsp;

Biljani Rovčanin dodijeljena državna nagrada ,,Oktoih“

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da se pridruži njegovom Odboru za mir, čiji je cilj da nadgleda obnovu Gaze.
- Želimo sve, želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu, imaju moć, jer tako nikada nećemo imati problem. Ovo je najveći odbor ikada sastavljen - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje televiziji CNN zašto je pozvao Putina.
Tramp je priznao da u pozivima za priključenje Odboru ima kontroverznih odluka.
- Da, imam neke kontroverzne ljude u Odboru, ali to su ljudi koji obavljaju posao. Dakle, pozvan je i Putin i prihvatio je - rekao je Tramp.
Na jučerašnjem sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije Putin nije potvrdio da će se Rusija pridružiti Odboru za mir, ali je rekao da će Ministarstvo spoljnih poslova „proučiti dokumenta“ i „konsultovati se sa strateškim partnerima“, nakon čega će donijeti odluku.
Istakao je da je Rusija spremna da, i prije nego što donese odluku, uplati Odboru milijardu dolara iz ruske imovine zamrznute u SAD.

Tramp kaže da je Putin pristao da se pridruži Odboru za mir: Želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu

Izgleda da niko nije bolje naučio lekcije Erika Hobsbauma o izmišljanju tradicije kao Beogradska patrijaršija. Znate Hobsbaumovu tezu o tome da su mnoge „tradicionalne“ prakse i ceremonije zapravo konstrukt političkih i kulturnih elita XIX i XX vijeka. Jednu takvu izmišljenu tradiciju u Crnoj Gori posmatramo već nekih dvadesetak godina svakoga 19. januara.&nbsp; Naime, pod parolom povratka tradiciji svojevremeno je politički vođa velikosrpskoga projekta u Crnoj Gori, Amfilohije Radović, uveo „tradiciju“ plivanja za „časni krst“. Drevnost te „tradicije“ pred autoritativnim popovanjem o zlom komunizmu koji nas je udaljio od tradicije naših predaka niko u to doba nije smio preispitati da mu se ne zbije kakva anatema ili (pu pu pu) isključenje iz zajednice vjerujućih Beogradske patrijaršije.&nbsp; Kako se po svim relevantnim istraživanjima javnoga mnjenja u Crnoj Gori i dalje dio nacionalnih Crnogoraca samoodređuje pripadništvom Beogradskoj patrijaršiji, ovđe ćemo ukratko izlistati iz etnografske literature podatke kako se nekad, prije brozomore, u Crnoj Gori obilježavalo Bogojavljenje, odnosno Vodokršće ili Vodice, kako se taj praznik nazivao u nas. Skoknimo prvo do Kuča, danas dominantno privrženih Beogradskoj patrijaršiji. Evo što o proslavi Bogojavljenja kod Kuča svjedoči Stevan Dučić u knjizi koju je Srpska kraljevska akademija objavila 1931. godine: „O Bogojavljenju ide neko iz sela po vodicu, u koju se kod kuće dodadne vode i razdaje seljanima i od koje svaki krsteći se po triput srkne. Tom vodicom, što se zove 'velja vodica', strca se kuća, uljanik, stočna staja, pa i loze. Od nje ostavljaju domaćice za čišćenje sumnjivijeh i opoganjenijeh sudi, da se nađe po potrebi za cijelu godinu.“ Ako su Kuči bili nevični plivanju, da vidimo kakvo je stanje s Vasojevićima. U knjizi koju je Srpska kraljevska akademija nagradila 1935. godine, dok je Tito brojao potonje robijaške dane u Lepoglavi, Radoslav Jagoš Vešović o svetkovanju Bogojavljenja u Vasojevićima bilježi ovo: „Svetkovanje ovog dana vezano je, kao svuda, za osvećenje vode. Pobožni vjeruju da se toga dana u osvit zore 'otvara nebo' i javlja 'Božiji duh' svijetu, ali da rijetko ko može da uoči taj trenutak. Drži se također da je jutrom toga dana voda na svim izvorima osvećena. Stoga iz svake kuće po jedna ženska hita 'prije sunca' na izvor da donese vode, koju u svome sudu prekrsti jednom grančicom i stavi je odozgo. U nekim mjestima 'zakrste' izvor polivanjem po njemu ranije osvećenom vodom koja se čuva u flaši pošto je primljena od sveštenika, pa onda uzima tako 'zakrštena' voda sa izvora. Kad se ponese kući, onda se pije po naročitoj ceremoniji. Domaćin uzme sjekiru, stavi je na sred sobe i okrene oštricu prema sebi, a on stane prema istoku, zatim nagazi bosom nogom na nju, prekrsti se pomoli Bogu i tri puta pije. Pri tome svaki put govori: 'U ime Oca i Sina i Sv. Du'a. Amin.' Poslije toga pruža redom ostalima u kući, pošto su se opremili i umili, da se napiju osvećene vode. Domaćin na kraju prekrsti tri puta pokvašenom grančicom preko sobe, zatim 'pokropi' tom vodom sve prostorije kuće. Po svršetku napuni od iste vode jednu flašu, zatvori i dadne domaćici da je čuva.“ Dakle, ni u Vasojevićima nijesu bili skloni plivanju u lednoj vodi o Bogojavljenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120160144_f3c3b2753ae964e00af09b6654f592bba94d7232adf463851af0953046e754db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120160144_f3c3b2753ae964e00af09b6654f592bba94d7232adf463851af0953046e754db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Plivanje za krst"> </figure>  Uzmimo da su onovremeni Kuči i Vasojevići zazirali od reume pa stoga izbjegavali kupanje u lednim rijekama, pa provjerimo kako stvari stoje malo južnije, đe su i vode manje ledne. Evo što je o svetkovanju Bogojavljenja u Crmnici, u knjizi koju je Srpska akademija nauka i umjetnosti objavila 1988. godine, dakle dvije godine nakon Memoranduma, zabilježio etnolog Jovan Vukmanović: „Bogojavljenje (Vodice ili Vodokršće). Na Bogojavljenje ujutro naloži se vadnjača i ostaci božićnog badnjaka koji su se nalagali o Novoj godini. Uglijere badnjaka ugase bogojavljenskom vodicom i jedan dio stave u žito radi boljeg roda, a drugi zakopaju ispod vinove loze da je ne bi tukao grad. Zakrštenom vodicom, koju donesu iz crkve, obično u tikvi, pokrope kroz kitu ruzmarina ili masline kuću, staju i cijelu svoju imovinu. Starije osobe piju od ove vode. Tikva se pripunja izvorskom vodom. Vodica se drži u kući kao lijek cijele godine.“ Ali da budemo sigurni da se Dučić, Vešović i Vukmanović nijesu što pobrkali, da vidimo kako svetkovanje Bogojavljenja opisuje u „Boki-Kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“ Rišnjanin pop Vuk Vrčević 1883. godine: „Na Bogojavljenje po selima bude rano jutrenja i leturđija kao na božić, a po gradovima i varošima (po Boki) nešto ranije no obično po godišnji praznika. Po leturđiji, zakrštava sveštenik na sred crkve veliko osveštanje vode, u jednom povelikom sudu, i ova se vodica u narodu zove ađiazma (...) Svaki domaćin donese ono jutro sobom po jednu cklenu bočicu koju napuni osvećene vode, i nosi doma. Spremi je obješenu ispod ikone, dobro začepjenu. Ova se vodica svud u narodu smatra kao najpreči duševni pa i tjelesni lijek...“ Kao što se lijepo može viđeti iz bogate etnološke i etnografske literature – da je nekom Kuču, Vasojeviću, Crmničaninu ili kojem drago drugom Crnogorcu u XIX vijeku neko objašnjavao da mu je tradicija da se kupa u rijeku, jezero ili more o Bogojavljenju, zasigurno bi pomislio da je taj veselnik udrio u manite, pa bi mu možda i kao duševni lijek ponudio osveštanu vodu koju je o Bogojavljenju rānio doma.&nbsp; Doduše, da je u XIX vijeku nekom Kuču, Vasojeviću, Crmničaninu ili kojem drago Crnogorcu neko objašnjavao da mu Crna Gora nije matična država, ne bi to prošlo bez kastiga. Izvjesno je, ipak, da u plivanju za krst na Bogojavljenje nema ničeg od crnogorske tradicije, baš kao što je izvjesno da u klicanju ratnom zločincu Draži Mihailoviću i njegovoj galeriji bizarnih krvoloka nema ničeg hrišćanskog. Zato je ključno pitanje za one Crnogorce koji svoje vjerske potrebe zadovoljavaju u krilu Beogradske patrijaršije: što im je u tome izboru primamljivije – što su pogazili vlastitu tradiciju ili što su se odrekli hrišćanstva?&nbsp; <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/cica-se-javi">Komentar Aleksandra Radomana za Portal Analitku</a>

Saobraćaj bez zastoja, oprez na sjeveru zbog snijega

Udruženje podstanara: Subvencionisanje zakupnina nedovoljna mjera

CGO: Dan novinara podsjetnik da borba za slobodne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost

Duboko ukorijenjene predrasude: Četvrtina građana LGBT osobe vidi kao kriminalce

Radoman: Radimo u najboljem interesu pacijenata; Pacijenti: Tražimo zakon i odgovornost, ne obećanja

Danas oblačno sa kišom, u planinama snijeg

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

Božović: Konkurs za predsjednika i članove CIK-a otvoren do 27. januara

Ivanković: Implementacija Direktive 29 iz 2012. godine uslov za ispunjenje poglavlja 23

Biljani Rovčanin dodijeljena državna nagrada ,,Oktoih“

Tramp kaže da je Putin pristao da se pridruži Odboru za mir: Želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu

Saobraćaj bez zastoja, oprez na sjeveru zbog snijega

Čiča se javi

Udruženje podstanara: Subvencionisanje zakupnina nedovoljna mjera

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO