JU Specijalistička veterinarska laboratorija danas je u Podgorici upriličila radionicu na temu zdravstvene zaštite ptica grabljivica u sklopu projekta AVIATOR - „Avian resilience and adaptation through awareness, monitoring, treatment, and outreach for raptors“.
Ovaj projekat se sprovodi u okviru programa Interreg Dunavskog regiona koji predstavlja inicijativu Evropske unije koja promoviše transnacionalnu saradnju među državama članicama Dunavskog regiona.
Mr Dejan Laušević, dr vet. med, saradnik za epizootiologiju i koordinator projekta AVIATOR iz JU Specijalistička veterinarska laboratorija je podsjetio da je i Crna Gora pripadnica Dunavskog regiona koji obuhvata 14 zemalja, a da u okviru projekta Aviator od 14 zemalja koje pripadaju Dunavskom regionu 10 zemalja učestvuje u ovom projektu sa 13 partnerskih institucija. Naučni institut za veterinarstvo Srbije je lider projekta.
- Sama činjenica rijeka Dunav prolazi kroz deset zemalja i povezuje različite klimatske uslove, područje maltene pola Evrope, od neke vrlo oštre alpske klime preko kontinentalne i ravničarske do samog Crnog mora i morske klime, čini da Dunavski region ima vrlo raznolik i vrlo jedinstven biodiverzitet i vrlo značajan za Evropu. To je jedno od najvažnijih staništa za ptice u Evropi. Delta Dunava je jedno mjesto gdje se svake godine razmjenjuju virusi ptičjeg gripa među migratornim pticama. I svake godine nam je to neko izvorište zaraze za ptice, koje se poslije prenosi i na domaću živinu. Ptice-grabljivice u ovom Dunavskom regionu jesu jako bitne, one su vrhunski predatori i na vrhu su lanca ishrane, faktički nemaju nekih prirodnih neprijatelja osim čovjeka- ispričao je Laušević.
Ovom prilikom je skrenuo pažnju na izazove do kojih bi dovelo smanjenje broja ptica grabljivica u Dunavskom region.
- Smanjivanje populacije ptica-grabljivica direktno utiče i na populaciju glodara i štetočina, pogotovo krtica, poljskih miševa, pacova i zečeva, tako da eventualno smanjivanje broja i uništavanje staništa za ptice-grabljivice neminovno dovodi i do ovih drugih promjena i problema u ekosistemu. Ni Dunavski region, naravno, nije zaštićen uticaja čovjeka i svih tih negativnih uticaja, pa dolazi i do gubitka i fragmentacije staništa. Dunav prolazi kroz zemlje koje su u posljednjih decenija već prošle kroz intenzivnu tranziciju i tu je dolazilo do određenih aktivnosti koje baš i nijesu bili u skladu sa ekološkim standardima i kad se na tome dodaju još i klimatske promjene dolazimo do situacije da su i ptice-grabljivice u ovom području prilično ugrožene. Ove klimatske promjene koje sam pomenuo i u &nbsp;oblasti zdravstvenoj zaštite dobijaju poseban značaj zbog bolesti Zapadnog Nila i ptičjeg gripa- istakao je Laušević.
&nbsp;Upravo zbog ovakvih izazova ukazao je na važnost projekta Aviator.
- Opšti cilj ovog projekta jeste povećanje otpornosti ili prilagođavanja ptica grabljivica, razvijanje i testiranje modela prevencije od ovih zaraznih bolesti ptica grabljivica, izgradnja jedne digitalne platforme koja će pomoći u praćenju i transferu znanja između zemalja regiona koja će biti dostupna na kraju projekta svim zemljama. Mi faktički zvanično nemamo dijagnostikovane niti registrovane bolesti kod ptica-grabljivica u Crnoj Gori. Ima slučajeva, detektovanih naglih ili neočekivanih uginuća, povezanih sa strujnim udarima, sa radom elektrana, sa trovanjima, ali istraživanje na ovu temu, čak i dijagnostička testiranja nisu vršena kod ptica-grabljivica... Tako da je ovo prilika da se napravi prvi mali korak da bi do kraja projekta došli i do nekih opipljivih rezultata koji za Crnu Goru još uvijek nema. Ovaj projekat vidimo kao i neku priliku da se i s njim maknemo sa mrtve tačke i da se pridružimo kolegama koji na ovu temu imaju šta da kažu-kazao je,
Jedan od važnih ciljeva projekta je testiranje i implementiranje modela prevencije.
- Projekat ima za cilj određene preventivne mjere koje bi eventualno mogle da pomognu u prevenciji pojave nekih zaraznih bolesti kod ptica grabljivica i da ti rezultati posluže za kreiranje trećeg cilja, a to je da se eventualno razvije neka vrsta zajedničke strategije koja će se sastojati iz akcionih planova vezanih za svaku državu učesnica u smislu načina prevencije, borbe i praćenja ove problematike kod ptica grabljivica. I da se dođe do ujednačene strategije koja bi za cijeli Dunavski region mogla da bude ujednačena i da se ona kao takva ponudi donosiocima odluka na nacionalnom nivou kao neki provjeren i dobar model koji bi mogao eventualno da funkcioniše u praksi- istakao je.
Pridruženi partner projektu Aviator je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove imajući u vidu da zdravstvena zaštita životinja koje uključuje i zdravstvenu zaštitu ptica je u njihovoj nazležnosti. Dr dr vet. med Jovan Mirčeta, ispred ove Uprave kazao je da kod grabljivica u prirodi uglavnom su sporadične infekcije, lokalizovan pristup parazita i prenos uglavnom preko zaraženog plena, kontaminirane vode ili izlaganja stoke, dok su tipični obrasci bolesti za grabljivice u zatočeništvu brži prenos infekcije, veće opterećenje parazitima, hronične infekcije, mogućnost epidemija i prenos između različitih vrsta.
- Ptice nemaju granice ni carine. Imaju svoje rute kojima se kreću hiljadama godina. Donose ljepotu sezonskih migracija, ali nose i rizike – posebno zoonoze. Kada prirodnu ravnotežu narušimo neprirodnom gustinom u zatočeništvu, dobijamo brži prenos infekcija, veće opterećenje patogenima i mogućnost epidemija. Zato je odgovornost čovjeka ključna – od kontrole importovanja, preko higijene i menadžmenta, do monitoringa u prirodi. Rizik možda nije uvijek najveći, ali nikada ne prestaje da postoji- opominje Mirčeta.
On dodaje da je gustina populacije najveći faktor rizika.
- U prirodi imamo sporadične infekcije i prirodni ciklus pojave i nestanka bolesti, ali čim stvorimo neprirodnu gustinu u zatočeništvu, dobijamo brži prenos, veće opterećenje patogenima i mogućnost epidemije. Ptice nemaju granice – njihove migracije su hiljadama godina ustaljene i sa sobom nose i ljepotu i rizik, posebno zoonoze. Zato je odgovornost čovjeka presudna: od kontrole prometa i importovanja jedinki do monitoringa u prirodi, jer rizik možda nije uvijek najveći, ali uvijek postoji- istakao je Mirčeta.
Dr Nebojša Sekulić, načelnik Odjeljenja za nadzor i kontrolu vektora, vektorskih bolesti i zoonoza, iz Instituta za javno zdravlje govorio je o groznici Zapadnog Nila, koja nas zaobilazi već deceniju i po. On je pojasnio da Institut već nekoliko godina radi nadzor nad komarcima u Podgorici na deset lokacija koje prate, postavljaju klopke i analiziraju komarce. Primijećeno je, ističe Sekulić, da Culex pipiens sada više nije dominantan, već tigrasti komarac, koji prenosi razne bolesti: dengu, čikungunju, ziku, a može i virus Zapadnog Nila.
- Bez podataka sa terena ne možete raditi nikakvo zaprašivanje – to je besmisleno. Decenijama smo prskali grad ‘na osjećaj’, bez mjerenja i procjene rizika. Danas imamo mogućnost da pratimo komarce, odredimo vrste, testiramo ih na prisustvo virusa i na osnovu toga damo precizne smjernice gdje i kada reagovati. To je suština pristupa One Health – povezati javno zdravlje, veterinu i nauku kako bismo štitili ljude na osnovu egzaktnih podataka, a ne pretpostavki- naglašava Sekulić.
Bojan Zeković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica kazao je da je na nivou Evrope, Crna Gora među vodećim zemljama po udjelu poluprirodnih staništa. To su staništa koja nisu potpuno prirodna, ali su minimalno izmijenjena ljudskom aktivnošću i predstavljaju osnovu za Natura 2000 područja. U Crnoj Gori je registrovano 45 vrsta ptica grabljivica – dnevne grabljivice i noćne grabljivice, odnosno sove. Neke vrste su brojne, neke su rijetke, a za neke imamo samo istorijske podatke.
- Crna Gora je izuzetno važna za ptice grabljivice jer još uvijek ima očuvana, poluprirodna staništa i migratorne koridore koji povezuju jug i sjever Balkana. Iako nemamo dovoljno podataka za mnoge vrste, znamo da su lešinari i pojedine grabljivice kod nas nestali kao gnjezdarice, ali se populacije u regionu oporavljaju. Naš zadatak je da uklonimo negativne faktore – prije svega trovanje i opasne infrastrukturne projekte – kako bismo omogućili njihov povratak. Pitanje nije da li će se vratiti, već da li ćemo ih dočekati spremni- poručio je Zeković.
Projekt Aviator je zvanično počeo u aprilu 2025. godine i traje do 30. novembra 2027. godine. Ukupni budžet je 2,16 miliona eura od čega 80 odsto finansira Evropska unija, a 20 odsto partneri u projektu.&nbsp;
Specijalistička veterinarska laboratorija Crne Gore predstavlja temelj nacionalnog sistema biosigurnosti kazao je direktor ove ustanove, dr vet med Marko Nikolić. Sa sedam decenija tradicije, međunarodnom akreditacijom i snažnim međunarodnim partnerstvima, ova institucija je ključna u nadzoru i suzbijanju najopasnijih zaraznih bolesti životinja, uključujući i zoonoze. Posebno se ističe dugogodišnji program kontrole bjesnila, koji je dao mjerljive i istorijske rezultate.
- Program oralne vakcinacije lisica protiv bjesnila u Crnoj Gori započet je 2011. godine. Posljednji slučaj bjesnila registrovan je 2012. godine, i od tada su svi analizirani uzorci negativni. Kroz aktivni i pasivni nadzor, laboratorija kontinuirano prati prisustvo virusa, potvrđuje uspješnost vakcinacije i sarađuje sa lovačkim organizacijama i nadležnim institucijama. Ovi rezultati predstavljaju svijetao primjer multisektorske saradnje i temelj su za dobijanje statusa države slobodne od bjesnila- poručuo je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Projekat Aviator kao značajan pomak u istraživanju i zaštiti ptica grabljivica u Crnoj Gori

Radovi se na pojedinim dionicama budućeg bulevara Tivat - Jaz bliže kraju. U toku su završni radovi na potezu od Tivta do Carevića, a u kompaniji "Bemax", koja izvodi radove, vjeruju da će put u tom dijelu uskoro biti prohodan. Mašine su u punom pogonu, ali je pitanje kašnjenja pojedinih radova stvar imovinsko-pravnih odnosa koje, kako kažu u "Bemaxu", država treba da rješava. Koordinator za niskogradnju u kompaniji "Bemax" Petar Leković kazao je za Televiziju E da su u dijelu od Tivta do Carevića u toku radovi na tamponiranju, izradi ivičnjaka, trotoara i asfalta, dok se na dionici od Carevića do Jaza tek izvode zemljani i armirano-betonski radovi.&nbsp; - Razlog je što smo na tom dijelu uvedeni u posao 11. novembra prošle godine. Do danas smo imali sigurno 50 odsto radnih dana kišnih, bili smo onemogućeni da radimo u punom kapacitetu - istakao je Leković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190252_d97c6b1bf18f4afd2a99c584695efe375f5897437be1cf1ea509a0930a08f147.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218190252_d97c6b1bf18f4afd2a99c584695efe375f5897437be1cf1ea509a0930a08f147" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Petar Leković"> <figcaption>Petar Leković(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Naglašava da je angažovano više od 220 radnika i 120 mašina. - Naš plan, odnosno plan Bemax-a, s obzirom na to da izvodimo najveći dio radova ovdje, jeste da u naredna dva mjeseca asfaltiramo obje saobraćajne strane bulevara - i to od Tivta do Carevića, u dužini od oko 13 kilometara i bar jednu saobraćajnu stranu bulevara od skretanja za Topliš do Jaza. To su neka dva kilometra, a nakon toga saobraćaj će se odvijati svuda po novom bulevaru - naveo je Leković. Najproblematičnija je, kako dodaje, osma dionica, čija je dužina kilometar, gdje ne mogu izvoditi radove u punom obimu zato što još nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi na pojedinim parcelama. Pitanje imovinsko-pravnih odnosa država nije riješila čak dvije godine, kada su i radovi na putnom pravcu Tivat - Jaz počeli. - Što se tiče roka za izvođenje radova, to je bio 15. januar ove godine. Taj rok nije ispoštovan iz razloga zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, zbog velikog obima dodatnih radova, misleći na instalacije CEDIS-a i instalacije Vodovoda Kotor, čija smo projektna rješenja dobili tek godinu i po nakon početka radova. O krajnjem roku za završetak radova na bulevaru Tivat - Jaz možemo pričati tek kada se svi problemi koji i dalje postoje na gradilištu riješe - istakao je Leković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190252_0aefcb4a549fa566be4202b37d7f00c48d5573e188e28c4c3994fea1f4900212.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260218190252_0aefcb4a549fa566be4202b37d7f00c48d5573e188e28c4c3994fea1f4900212" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Radovi Bulevar - Jaz"> <figcaption>Radovi u toku(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Te izazove, prema njegovim riječima, moguće je riješiti jedino uz podršku Uprave za imovinu koja je dužna da ispuni obaveze i dogovor sa vlasnicima zemljišta preko kojih se put gradi.&nbsp; Drugih resursa i entuzijazma, Leković kaže, ne fali.&nbsp; Podsjetimo, bulevar Tivat - Jaz dug 15 kilometara, jedan je od važnijih infrastrukturnih projekata.&nbsp; Vrijednost investicije je 54 miliona eura, a realizuje se uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.

1250x600

1084x550

Završni radovi u toku od Tivta do Carevića, kašnjenje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i velikog obima dodatnih radova

U Crnoj Gori sjutra se očekuje ponovno naoblačenje, uz kišu ponegdje već tokom jutra ili prijepodneva.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana, a posebno tokom noći, očekuju se jaki pljuskovi praćeni grmljavinom i jakim južnim vjetrom.
&nbsp;Lokalno su moguće i vremenske nepogode.
&nbsp;Vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje na udare olujne jačine.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od četiri do 16 stepeni.

Sjutra naoblačenje, popodne kiša i pljuskovi, do 16 stepeni

&nbsp;Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuje da najnovija presuda Osnovnog suda u Podgorici, kojom je još jednom poništeno imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora Radio televizije Crne Gore (RTCG), ogoljava do sad nezabilježenu praksu u Crnoj Gori - višegodišnje obavljanje funkcije uprkos dvocifrenom broju sudskih odluka koje su takav izbor utvrdile kao nezakonit, poručio je Nikola Obradović, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje.
- &nbsp;CGO naglašava da ovo nije pravni propust niti izolovana greška. Riječ je o obrascu ponašanja koji direktno urušava povjerenje u institucije, slabi legitimitet javnog servisa i šalje poruku da se zakonske norme mogu ignorisati uz dovoljno snažnu političku zaštitu. Sve dosadašnje odluke nadležnih sudova nedvosmisleno su ukazivale da izbor Borisa Raonića nije bio u skladu sa zakonom- navodi se u saopštenju,
&nbsp;Podsjećaju da su tokom 2025. godine predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević i članovi Naod Zorić, Amina Murić i Filip Lazović prvostepenom presudom osuđeni na sedam mjeseci uslovne kazne zbog zloupotrebe službenog položaja u vezi sa jednim od izbora Borisa Raonića. Ta presuda, &nbsp;kako navode, zajedno sa brojnim sudskim odlukama koje osporavaju zakonitost rukovođenja RTCG-om, podvlači ozbiljnost sistemskih problema u upravljanju ovom institucijom.
&nbsp;- Evropska komisija kontinuirano insistira na transparentnim, meritokratskim i depolitizovanim procedurama u RTCG-u. Očigledno je da institucija čiji je generalni direktor, po odluci nadležnih sudova, osporen više od deset puta ne ispunjava te standarde. RTCG, kao najvidljivija javna institucija, mora biti ogledalo primjene principa vladavine prava, a ne simbol njihove relativizacije ili ponižavanja pravosudnog sistema- dodaju iz CGO.
&nbsp;CGO upozorava da kontinuirana nezakonitost rukovođenja RTCG-a kompromituje i sve druge procese unutar te kuće, uključujući i posljednju dodjelu stanova zapošljenima. Kada rukovodstvo funkcioniše mimo zakona, ni odluke koje potpisuje ne mogu imati puni pravni i institucionalni legitimitet.
&nbsp;- Ovakva situacija ima i šire implikacije na evropski put Crne Gore. RTCG nije javni servis neke druge države, već Crne Gore, koja najavljuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja sa EU do kraja 2026. godine. Kontrast između deklarativnih obećanja i pravne realnosti u najvidljivijoj javnoj instituciji ozbiljno podriva kredibilitet države i dodatno ogoljava problem selektivne primjene zakona- podsjećaju iz CGO.
&nbsp;CGO smatra da je hitno potrebno uspostaviti zakonito i profesionalno rukovođenje RTCG-om, te temeljno preispitati sve odluke - kadrovske promjene, tenderske procedure, finansijske transakcije, ugovore - i procese realizovane u okviru sudski osporavanih mandata Borisa Raonića. Sudske odluke moraju imati stvarne posljedice, a javne institucije se moraju vratiti zakonitosti i odgovornosti, zaključuje se u saopštenju,

CGO: Koliko presuda je dovoljno?

Željeznički prelaz u podgoričkom naselju Zagorič od danas je opet u funkciji, saopšteno je iz Željezničke infrastrukture Crne Gore.
Podsjećamo, prelaz je zatvoren prije tri dana, usljed pojave vlage u elektro-postrojenju.
- Zahvaljujemo se građanima i učesnicima u saobraćaju na razumijevanju i strpljenju- saopšteno je iz ŽICG.

Pružni prelaz u Zagoriču ponovo u funkciji

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, sastao se sa koordinatorkom Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA za Crnu Goru, Nihal Ersoj, u cilju nastavka i unapređenja dosadašnje uspješne saradnje.
Kako se navodi u saopštenju, TIKA je do sada donirala vrijednu medicinsku opremu jedinicama hitne pomoći u Gusinju i Zeti, čime je značajno doprinijela jačanju kapaciteta sistema hitne medicinske pomoći.&nbsp;
Kao rezultat partnerstva Zavoda i TIKE, kako se dodaje, realizovane su i dvije edukacije iz oblasti naprednog održavanja života kod pacijenata sa traumom, što predstavlja važan iskorak u stručnom usavršavanju medicinskog kadra.
- Tokom sastanka, Niković i Ersoj izrazili su zadovoljstvo kontinuitetom saradnje, naglašavajući obostranu posvećenost daljem razvoju partnerstva između Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Niković je zahvalio Ersoj na dosadašnjoj podršci, ističući da se njen značaj ogleda u unapređenju kvaliteta hitne medicinske pomoći, kako kroz obezbjeđivanje savremene medicinske opreme, tako i kroz edukaciju zdravstvenih radnika.&nbsp;

Zavod za hitnu medicinsku pomoć i TIKA jačaju saradnju i kapacitete crnogorskog zdravstvenog sistema

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Kanali ruskog i srpskog uticaja

- Govorimo i o zabrinutosti Evropskog parlamenta, koje je Dejvid Mekalister jasno izrazio, da Rusija i Srbija putem medija, crkve i političkih kanala podrivaju euroatlantsku orijentaciju Crne Gore. O političkim subjekatima u vlasti koji su često percipirani kao kanali tog uticaja, o kapacitetu institucija da se suprotstave. Poseban akcenat je i na procesu pridruživanja Crne Gore EU.
- Dok crnogorske institucije ćute na manipulacije Skaj dokazima, holandski advokat Džastus Rejzinger upozorava da se ugrožava pravično suđenje

- Izvještaj Media Freedom Rapid Response (MFRR) za 2025. godinu koji pokazuje da je ambijent za medijske profesionalce u Crnoj Gori postao izrazito neprijateljski, sa više od dvostruko većim brojem kršenja slobode medija nego prethodne godine. Meta su bili i novinari i redakcije Televizije E, Antene M, M portala...
Gošća Informativne emisije 24 sata večeras je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Dina Bajramspahić

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.318 ambulantnih pregleda, od čega 426 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 189 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 323.
- U istom periodu obavljena su 72 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 126 pacijenata, od čega 13 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena 541 dijagnostička procedura, od čega 105 CT i 39 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 98 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i osam MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.228 pacijenata i odrađeno 35.870 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 14 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 2,3 hiljade pregleda

Crna Gora bez suštinskog društvenog dijaloga, snažnih institucija, vladavine prava i jasne zaštite građanskog, kulturnog i državnog identiteta ne može ostvariti održiv demokratski razvoj niti kredibilan napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.
To je poručeno na otvorenom forumu „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“, koji je organizovala Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).
<div class="embed-block"><iframe width="100%" height="270" src="https://f005.backblazeb2.com/file/pr-centar/2026/FEBRUAR/18.02.2026_FORUM_QUO_VADIS/VIDEO/STEGA_POK-2.mp4" frameborder="0" allowfullscreen></iframe></div>
 
Moderator Otvorenog foruma prof. dr Branislav Radulović kazao je da &nbsp;je, u trenutku kada crnogorsko društvo, kao cjelina, ima primaran zadatak da ostvari istorijsku misiju ove generacije crnogorskih građana svih identiteta, orjentacija i posebnosti punopravno članstvo u zajednici evropskih naroda i država, „više nego uočljiv izostanak društvenog dijaloga, nedostatak inkluzije svih društvenih činioca u taj proces i manjak suštinske rasprave o javnim politikama koje generišu društvene promjene i reforme ka punopravnom članstvu u EU.“
- Stoga nam je cilj da na današnjoj sesiji Otvorenog Foruma razmotrimo pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove crnogorskog društva iz ugla dinamike EU integracija, aktuelnog istorijskog revizionizma, nedostataka u vladavini prava, stanja u civilnom društvu, krize sekularizma, sklonosti društva unutrašnjem sukobljavanju, devastacije crnogorske kulture, kao i o drugim temema iz oblasti prava, ekonomije, zdravstva, obrazovanja, medija, međunarodnih odnosa i drugih oblasti koje su od javnog intresa.
Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica prof. dr Nikoleta Đukanović smatra da posebno zabrinjava stanje u političkom sistemu.
- Česte institucionalne krize, blokade u radu institucija, slaba parlamentarna kontrola izvršne vlasti i odsustvo dugoročnog političkog dogovora o ključnim reformama doveli su do toga da demokratija u Crnoj Gori funkcioniše minimalno, a ponekad i samo formalno. Izbori se održavaju, ali sistem koji ih prati ne proizvodi stabilnost, odgovornost i povjerenje - navela je Đulanović.
Prema njenim riječima, zato je pitanje izborne reforme danas jedno od najvažnijih državnih pitanja.
- Ne zato što je tehničko, već zato što je suštinsko. Izborni sistem je temelj svake demokratije, ako je on slab, nejasan ili nepravedan, sve ostalo što gradimo stoji na klimavim nogama. U Crnoj Gori već godinama imamo izborni proces koji je opterećen političkim sporovima i nedostatkom povjerenja. Imamo neuređen birački spisak, nedovoljno snažne izborne institucije i stalne optužbe za zloupotrebu državnih resursa u izborne svrhe. Sve to podriva legitimitet izborne volje građana i proizvodi trajnu političku nestabilnost - istakla je Đukanović.
Poručila je da izborna reforma mora biti zaokružena i suštinska, a ne, kako je navela, parcijalna, kozmetička i ovako spora kako se vodi danas.
- Ona mora uključiti uvođenje otvorenih izbornih lista i preferencijalnog glasanja, kako bi građani imali stvarni uticaj na to ko ih predstavlja. To nije prijetnja demokratiji, &nbsp;to je njen iskorak naprijed. Time se jača odgovornost poslanika prema građanima, podstiče unutrašnja demokratija u partijama i vraća smisao ideji političkog predstavljanja građana u parlament - rekla je Đukanović.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović poručio je da je Crnoj Gori potrebna nova platforma okupljanja oko „odbrane crnogorskog nacionalnog državnog identiteta i integriteta“.
Podsjetio je da je Matica crnogorska još 2013. godine ponudila program „Crna Gora na evropskom putu“, koji, kako je naveo, nije razmatran, ocijenjujući da bi njegova primjena doprinijela institucionalno uređenijoj državi.
Jovović je istakao da, uprkos aktuelnim najavama o ubrzanim evropskim integracijama, Crna Gora i dalje nije riješila identitetska pitanja, zbog čega se društvo, prema njegovim riječima, sve više udaljava od građanskog koncepta definisanog Ustavom.
On je poručio da je koncept ustavnog patriotizma u postojećim okolnostima neodrživ i ponovio stav da „nema Crne Gore bez Crnogoraca“, naglašavajući potrebu jačanja nacionalne stabilnosti kao preduslova stabilne države.
Predsjednica Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK) Dragana Tripković istakla je da je položaj pisaca u Crnoj Gori marginalizovan i bez sistemske podrške, uprkos bogatoj književnoj tradiciji.
Navela je da CDNK, koji okuplja afirmisane savremene autore i član je Evropskog savjeta pisaca, od avgusta 2020. godine nije dobio nijedan euro iz državnog budžeta.
Zbog toga, kako je kazala, udruženje nije bilo u mogućnosti da realizuje osnovne aktivnosti, organizuje književne programe, međunarodnu razmjenu niti izmiri članarinu međunarodnim organizacijama.
Tripković je ocijenila da kulturna politika u Crnoj Gori ne postoji kao koherentna strategija, već se svodi na ad hoc poteze i političke uticaje. Tvrdi i da su CDNK i drugi stvaraoci koji nijesu ideološki bliski vlasti isključeni iz konkursa, savjeta i komisija Ministarstva kulture, bez obrazloženja.
- Ako se danas može ignorisati i isključiti najrelevantnija književna organizacija, sjutra to može zadesiti bilo koju nezavisnu inicijativu u kulturi - poručila je Tripković.
Ona je naglasila da književnost ima ključnu ulogu u očuvanju identiteta, jezika i demokratskog duha Crne Gore, ocijenjući da gušenje slobodne riječi predstavlja udar na same temelje demokratije.
Potpredsjednica Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Maja Kostić-Mandić ocijenila je da je najaktuelnije pitanje današnje Crne Gore ugrožavanje suverenosti do koje mogu, kako smatra, da dovedu pravni propusti u regulisanju investicija.
- Jer, bez očuvanja teritorije, prirodne i kulturne baštine Crna Gora postaje istorijski i geografski pojam, bez autentične sadržine. Djelovanje Vlade čiji je cilj kapitalizacija prirodnih resursa i privatizacija preostalih sistema se sprovodi na netransparentan način i u zavisnosti od toga da li će se i kako sprovesti može da dovede do de facto gubitka suvereniteta Crne Gore - navela je Kostić-Mandić. &nbsp;
Ukazala je da su primjeri brojni, navodeći &nbsp;Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sporazum o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Emirata
- Da bi ova priča bila zaokružena, treba imati u vidu i da je u toku rad na Zakonu o strateškim investicijama koji, ako zadrži rješenja iz prvobitnog nacrta iz 2024. godine može ozbiljno da naruši i suverenitet Crne Gore i pravnu sigurnost. U najgorem scenariju to bi značilo da bi udovoljavajući željama investitora država mogla oduzimati privatnu zemlju “u strateške svrhe”, a hitnost u odlučivanju onemogućila bi sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu i da javnost bude informisana o namjerama vlasti i investitora kao i mogućnost da zainteresovana javnost učestvuju u postupku odlučivanja i da ostvari efektivno pravo na pravnu zaštitu - upozorila je Kostić-Mandić.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da proces pristupanja Evropskoj uniji mora biti duboka transformacija institucija, političke kulture i sistema vrijednosti, a ne puki formalni i transakcioni proces pregovora.
Ona je istakla da se Crna Gora predugo nalazi između deklarativne evropske opredijeljenosti i realnosti obilježene izazovima koji podrivaju demokratski poredak. Posebno je upozorila na, kako je navela, opasan trend slabljenja sistema i politički-ideološki indukovan revizionizam.
Uljarević je naglasila da civilno društvo mora biti sastavni i odgovorni dio društvenog okvira, poručujući da se kritika ne smije doživljavati kao neprijateljstvo, već kao mehanizam zaštite javnog interesa i demokratskog zdravlja.
Prema njenim riječima, pristupni pregovori predstavljaju istorijsku šansu za izgradnju države u kojoj institucije imaju primat nad pojedincima, a odgovornost nad političkom voljom. Ocijenila je da Crna Gora nije među „odlikašima“ u procesu evropskih integracija, a da najveću odgovornost za to snosi izvršna vlast, ali i prethodne vlade koje su evropsku agendu podređivale partijskim interesima.
Upozorila je i na pad podrške građana članstvu u EU, naglašavajući da reformski procesi nijesu suštinski sprovedeni i da evropska agenda ne smije služiti kao paravan za netransparentnost i regresiju.
- Najvažniji pregovori ne vode se u Briselu, već u Crnoj Gori - poručila je Uljarević, ističući potrebu uspostavljanja unutrašnjeg „crnogorskog mjerila“ kao preduslova održivog i demokratskog razvoja države.
Predsjednik Crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić ocijenio je da je nakon referenduma o nezavisnosti glavna meta protivnika crnogorske državnosti bilo ozvaničenje crnogorskog jezika kao službenog.
On je naveo da osporavanje crnogorskog jezika kontinuirano dolazi iz, kako je kazao, velikosrpske ideologije koja Crnu Goru tretira kao srpski kulturni i nacionalni prostor.
Prema njegovim riječima, ustavno rješenje kojim je crnogorski definisan kao službeni jezik, a bosanski, hrvatski i srpski kao jezici u službenoj upotrebi, bilo je „naknadno i kompromisno“, navodeći da nije zadovoljilo nacionalističke zahtjeve.
Čirgić smatra da se danas manje insistira na negiranju crnogorskog jezika, a više na rezultatima posljednjeg popisa, koje tumači kao politički, a ne lingvistički pokazatelj.
On je kritikovao i, kako je naveo, pojedine političke i kulturne aktere koji se predstavljaju kao zastupnici manjinskih prava, tvrdeći da njihovo djelovanje ide u prilog etnofederalizaciji i slabljenju građanskog koncepta države.
Istakao je da je jezik jedno od ključnih pitanja u tom procesu, posebno u kontekstu evropskih integracija i mogućeg priznanja crnogorskog jezika kao zvaničnog jezika Evropske unije.
- Crnogorski jezik je državni jezik Crne Gore i tako ga treba tretirati, na osnovu lingvističkih činjenica i ustavne definicije, a ne političke korektnosti - poručio je Čirgić.
Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) dr Aleksandar Mugoša ukazao je da nemaju svi građani Crne Gore novac za liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama ili za kupovinu ljekova u privatnim apotekama, navodeći da iz tog razloga tvrdi da je zdravstveni sistem duboko nehuman.
- Duboko je i korumpiran, u našem zdravstevnom sistemu prisutni su svi oblici sistemske i političke korupcije. Sistem na neki način korumpira sam sebe u konstantnom pokušaju da prikrije svoje slabosti u korist aktuelne politike i poličara na vlasti, a na štetu zdravlja građana Crne Gore. Može li nehumanije od toga. Tako je bilo tokom svih trideset godina moje ljekarske karijere, tako je i danas - rekao je Mugoša.
Predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore Rade Vujović poručio je da Crna Gora mora više da ulaže u valorizaciju sopstvene kulturno-istorijske baštine, ocjenjujući da država propušta razvojne šanse koje joj stoje na raspolaganju.
Upoređujući Crnu Goru sa Italijom, naveo je da razvijene evropske države grade identitet i turizam na snažnoj promociji kulturne i istorijske baštine, ocijenjujući da Crna Gora ne koristi dovoljno sopstvene potencijale.
- Evropa je okvir koji smo dobili, ali sliku moramo nacrtati sami - poručio je Vujović, dodajući da je ključno pitanje da li je Crna Gora spremna da iskoristi ponuđene mogućnosti i izgradi jasnu viziju razvoja zasnovanu na sopstvenim vrijednostima.
Direktor „Almanaha“ Avtija Kerović ocijenio je da se Crna Gora nalazi u paradoksalnoj situaciji, dok najavljuje napredak ka članstvu u Evropskoj uniji, u vladajućoj većini, kako je naveo, učestvuju politički subjekti koji baštine četničku ideologiju.
Kerović je istakao da Evropska unija počiva na antifašizmu, upozoravajući na, kako je rekao, obnovu retorike i istorijskog revizionizma koji podsjećaju na devedesete godine.
Kerović je poručio da je jedina efikasna odbrana od revizionizma dosljedno insistiranje na antifašizmu i očuvanju sjećanja na učesnike Narodnooslobodilačke borbe.
U tom kontekstu naveo je da je „Almanah“ u prethodnim godinama objavio više djela posvećenih antifašističkoj tradiciji.
- Ideja ravnopravnosti, slobode i pravde za sve ljude, koja je vodila antifašistički pokret, ne može i ne smije imati alternativu - poručio je Kerović.
Čedomir Liješević iz Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“ poručio je da je Crnoj Gori potrebna programski definisana i objedinjena platforma djelovanja, kako bi se jasnije odredio pravac razvoja države, posebno u kontekstu evropskih integracija.
On je istakao da u Crnoj Gori postoji niz kvalitetnih pojedinaca sa uticajem u javnosti, ali da bez kolektivne podrške i organizovanog djelovanja njihovi napori ne mogu dati puni rezultat.
Liješević je kritikovao stanje u akademskoj i naučnoj zajednici, navodeći da institucije poput univerziteta i Akademije nauka nijesu dovoljno usmjerene na razvoj i potrebe Crne Gore.
Podsjetio je na period intenzivnijeg razvoja Crne Gore u drugoj polovini 20. vijeka, uprkos teškim demografskim gubicima nakon Drugog svjetskog rata, ističući da se istorijsko iskustvo mora poznavati i koristiti kao pouka.
Naglasio je potrebu jačanja jedinstva i podrške mladim generacijama, a postavio je i pitanje zašto u Ustavu Crne Gore nije jasnije naglašen antifašistički karakter države.
Mr Miloš Vuković, koji se obratio u ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj, kazao je da inflacija puni budžet, a prazni džepove građana.
- Crna Gora danas nema razvojni model, već model potrošnje koji se finansira inflacijom i dugom. Plate i penzije su nominalno rasle, ali je nejednakost porasla – to znači da je najveći dobitnik ‘reforme’ bio krupni kapital, a ne građani. Evropa sad 2 nije reforma, već fiskalni eksperiment čiji će račun doći na naplatu kroz Fond PIO, veći deficit i skuplje zaduživanje. Budžet se puni jer su cijene porasle, ne zato što je privreda produktivnija – inflacija je postala skriveni porez - upozorio je Vuković.
Ocijenio je da se turizam tretira improvizatorski, a da ekonomija koja zavisi od jedne grane nije stabilna ekonomija, „to je sistemski rizik“.
- MMF jasno upozorava: fiskalna disciplina slabi, spoljni deficit raste, a plate rastu brže od produktivnosti – to je recept za gubitak konkurentnosti. Ako ne promijenimo strukturu rasta i ne uvedemo fiskalnu disciplinu, ulazimo u period sporijeg rasta, većih neravnoteža i skupljih kriza - rekao je Vuković.
Prof.dr Miomir Jovanović kazao je da tradicionalna uloga obrazovanja podrazumijeva pripremu i uvođenje novih generacija u životne tokove, kao budućih aktera i nosioca društvenog i političkog života.
- S druge strane, naglašen tehničko-tehnološki i informacioni razvoj, skupa sa društveno-ekonomskim promjenama, ističu ulogu znanja u suočavanju sa takvim izazovima koje donosi globalizacija. &nbsp;Slijedi da bi struktura obrazovanja trebalo da bude vođena vizijom budućeg stanja društva poželjnog za sve njegove članove - naveo je Jovanović.
Prema njegovim riječima, svjedoci smoda se kontrola nad jednim društvom sprovodi i kroz regulaciju sistema obrazovanja, „npr. kroz „zloupotrebu“ funkcije zapošljavanja, namjernu i/ili negativnu selekciju pri zapošljavanju u javnim i vladinim institucijama, a time i ograničavanje značaja obrazovanja i njegovih tekovina kao javnog dobra“.
- U društvima u kojima ideologija, religija i etnička kultura imaju značajnu ulogu u njegovanju nacionalnog jedinstva, centralno kontrolisani sistem obrazovanja predstavlja veliku pomoć autoritarnim vlastima, podređujući institucije obrazovanja i znanja, a samim tim i ovog javnog dobra interesima vladajućih struktura - zaključio je Jovanović.
Učešće u skupu su uzeli i: Nikola Batrićević, Ibrahim Smailović, &nbsp;Žarko Rakčević, Aleksandar Radoman, Adnan Prekić, &nbsp;Velija Murić, Nebojša Vučinic, Srđa Pavlović, Sead Šabotić i Nikola Nikolić.

STEGA: Bez dijaloga, snažnih institucija i zaštite identiteta nema demokratskog razvoja države ni kredibilnog puta ka EU

Kažu da bi se istinski voljelo - treba odrasti do djeteta. Onaj koji je to uspio je crnogorski književnik i današnji gost emisije E-uživo Veljko Veljović, koji dio stvaralaštva posvećuje upravo djeci, jer ona - kako je jednom prilikom kazao - još vjeruju u moć pisane riječi.&nbsp;
Svojim stihovima uljepšava svijet najmlađima, ali ih i obrazuje. Uskoro će u dječjim rukama biti njegova knjiga u kojoj prevladavaju motivi crnogorske istorije, na način koji će biti prilagođen najmlađima.
Ono što se dešava u crnogorskim sudnicima često intrigira javnost. Iako mediji izvještavaju sa nekih suđenja, dio javnosti mišljenje formira na osnovu svojih predubjeđenja, medijskih natpisa ili izjava advokata.&nbsp;
Mnogi su sudom javnosti osuđeni i prije nego su ušli u prostoriju zvanu sudnica. Koliko je građanima često iskrivljena slika o onome što se dešava iza zatvorenih vrata - pitamo advokata Zdravka Begovića.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E – od 16 do 18 sati.

"E uživo": Gost Veljko Veljović

Vojni sud u Sibiru osudio je dvojicu šesnaestogodišnjaka na sedam i sedam i po godina zatvora zbog podmetanja požara na transportni helikopter Mi-8 na vojnom aerodromu kod Omska, po nalogu ukrajinskih obavještajnih službi.
Prema navodima suda, dvojica maloljetnika, čiji identitet nije objavljen, uhapšena su u septembru 2024. godine nakon što su zapalila vojni transportni helikopter Mi-8 na aerodromu izvan grada Omska, oko 2.250 kilometara istočno od Moskve.
Obojica uhapšenih su u trenutku počinjenja djela imali po 16 godina. Sudija Drugog istočnog okružnog vojnog suda u Sibiru proglasio ih je krivima za planiranje i izvršenje terorističkog napada.
Jedan od tinejdžera osuđen je na sedam godina zatvora, dok je drugi dobio kaznu od sedam i po godina. Osim zatvorskih kazni, obojica su obavezana da Ministarstvu odbrane Rusije isplate odštetu u iznosu od 668 miliona rubalja, što odgovara procijenjenoj materijalnoj šteti.
Istragom je, prema navodima istražitelja, utvrđeno da je ukrajinska vojna obavještajna agencija GUR tinejdžerima obećala isplatu 20.000 dolara ukoliko zapale helikopter i dostave videosnimak kao dokaz da su izvršili napad.

Vojni sud u Sibiru osudio maloljetnike na sedam godina zatvora zbog paljenja ruskog helikoptera

Lavine u Austriji usmrtile su troje skijaša, javila je danas austrijska nacionalma radio-televizija (ORF), navodeći da ekstremna opasnost od lavina vlada u Forarlbergu i Tirolu, uz 4. i 5. nivo upozorenja.
Jedna osoba je poginula u lavini u dolini Klostertal na planini Zonenkopf u Forarlbergu.
Tri skijaša su zatrpana lavinama u Fisu, u Tirolu, a dvoje od njih je poginulo, navodi ORF.
Samo u Tirolu danas je registrovano više od 30 lavina, javila je njemačka agencija dpa.

Lavine u Austriji usmrtile troje skijaša

Košarkašice Budućnost Bemaxa očekivano su se plasirale u finale Kupa Crne Gore, gdje će im protivnice biti debitantkinje na završnom turniru, ekipa Sea Starsa iz Tivta. Podgoričanke su u polufinalu u Bijelom Polju bile ubjedljive protiv Primorja, 94:51, dok je u mnogo neizvjesnijem drugom polufinalu Sea Stars pobijedio Podgoricu 69:64.
Budućnost je meč sa Novljankama usmjerila na svoju stranu već u prvoj četvrtini, koju je dobila 27:11, nakon čega je samo uvećavala prednost do kraja. Pet igračica u sastavu trenera Petra Stojanovića imalo je dvocifreni učinak. Najefikasnija je bila Nikolina Ilić sa 20 poena, Zorana Radonjić je ubacila 19, Dženifer Birn 14, a po 10 Janja Dragišić i Ksenija Šćepanović. U ekipi trenera Dragana Prge jedina dvocifrena je bila Amerikanka Aleksis Vagner sa 25 poena. Anja Adžić postigla je 8, Dašanti Miler poen manje, a Nataša Radović 6 poena i 12 skokova.
Istorijski uspjeh napravio je Sea Stars, pobjedom nad Podgoricom u veoma neizvjesnom duelu, na krilima sjajne Amerikanke Zutorje Kuk koja je postigla 32 poena i imala 11 skokova. Nakon ujednačenog prvog poluvremena (29:27 za Podgoricu), Sea Stars je odigranu odličnu treću četvrtinu, koju je dobio 24:14 i potom do kraja uspio da sačuva vođstvo za veliku pobjedu na debitantskom nastupu na završnom turniru. Pored najefikasnije Kuk, kod Tivćanki se izdvojila i Sofija Vučković sa 11 poena i 9 skokova, a u timu Podgorice dvocifrenim učinkom su se istakle Blanka Jovović sa 16 poena, Katarina Radulović sa 14 i Anđela Rakočević sa 13 poena i 12 skokova.
Finale između Budućnosti i Sea Starsa igra se u dvorani Nikoljac u Bijelom Polju u četvrtak, od 20:30 časova.

U finalu Kupa košarkašice Budućnosti i Sea Starsa

Najmanje 37 rudara poginulo je, a još 25 hospitalizovano nakon trovanja ugljen monoksidom u rudniku u nigerijskoj saveznoj državi Plateau. Prema policijskim izvorima i sigurnosnom izvještaju, do nesreće je došlo u srijedu u ranim jutarnjim satima, prenosi Reuters.
<h3>Smrtonosni gas u napuštenom oknu</h3>
Tragedija se dogodila oko 5:45 ujutro u rudarskom oknu u mjestu Kampani, na području Vase. Nigerijski ministar za razvoj čvrstih minerala, Dele Alake, izjavio je da se radi o napuštenom nalazištu olova, gdje uskladišteni minerali ispuštaju otrovne plinove. Prema njegovim riječima, mještani su, nesvjesni opasnosti, ušli u tunel kako bi iskopavali rudu i pritom udahnuli smrtonosni plin.
Preliminarni rezultati istrage potvrdili su da su žrtve, u dobi od 20 do 35 godina, preminule od posljedica udisanja gasa tokom rada pod zemljom.
<h3>Vlada naredila hitnu obustavu rada</h3>
Nakon nesreće, ministar Alake naredio je zatvaranje rudarskog područja koje pokriva licenca 11810, a kojim upravlja kompanija Solid Unit Nigeria Limited u vlasništvu Abdullaha Dan-Čine. Savezna vlada takođe je naložila hitnu obustavu svih rudarskih aktivnosti na pogođenom području do završetka istrage.
Vlada savezne države Plateau saopštila je da se strahuje od velikog broja žrtava, ne navodeći konačan broj, te potvrdila da se preživjeli nalaze na liječenju u obližnjim bolnicama. Sigurnosne snage ogradile su mjesto nesreće kako bi spriječile daljnji pristup.
Nesreće u rudnicima česte su u Nigeriji, gdje većina rudnika radi ilegalno, s minimalnim sigurnosnim mjerama i bez odgovarajuće zaštitne opreme za radnike.