Mugoša: Ne možete od druge privredne grane od koje država živi praviti socijalne programe

Ovih 805.000 eura, u odnosu na 100.000 i nešto od prošle godine, je ogromni pomak. Međutim, postoje određena tehnička i pravna pitanja koja problematizuju ovu stvar, a to je da su to relativno mala sredstva za ozbiljne proizvođače. 100, 200 ili 300 eura su jako mala sredstva - kazao je inženjer agronomije i poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša.u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E

Na prezentaciji Programa podsticajnih mjera za poljoprivredu i ruralni razvoj Glavnog grada za 2025. godinu  ukazano je predstavnicima Glavnog grada da se u dokumentu apostrofiraju NVO, a Mugoša je naglasio da ne bi smjele NVO finansiraju iz agro budžeta Glavnoj grada.

Da bi se apliciralo za sredstva iz agro budžeta, kaže Mugoša, osnovni uslov je da taj neko ko aplicira bude registrovan kao poljoprivredno gazdinstvo.

- Ubijeđen sam da ne postoji nijedna nevladina organizacija u Crnoj Gori koja je registrovana kao poljoprivredno gazdinstvo, jer su one neprofitabilne, a ne da imaju gazdinstva. To je prvi uslov da bi one mogle da dobiju sredstva. Nevladine organizacije koje se bave poljoprivredom i drugim važnim društvenim pitanjima moraju biti finansirane,  i to je regulisano Zakonom o.finansiranju nevladinih organizacija, i one se javljaju na razne konkurse. Ja sam ubijeđen, i kao čovjek koji je bio ministar, državni sekretar, i koji je poljoprivrednik da NVO koje se bave pitanjima poljoprivrede, ovdje mislim da udruženja i klastere koji su registrovani kao NVO,da ne postoji drugi način da oni artikulišu svoje probleme prema lokalnoj ili državnoj vlasti, i one treba da postoje i treba da se finansiraju iz budžeta, da li glavnog grada, ili države - poručio je Mugoša.

Ističe da je to apostrofirao, zato što je kao ministar bio optužen jda je jednoj NVO uplatio sredstva za studijsko putovanje.

- Odnosno da prisustvuju Evropskoj skupštini vinara i vinogradara. To je nacionalno udruženje,  oni su uz pčelare najorganizovaniji u Crnoj Gori, gdje imamo preko 100 vinarija. Nevladine organizacije treba da se finansiraju iz posebnog, a ne agro budžeta, zato što oni ne ispunjavaju osnovni uslov nijesu registrovana poljoprivredna gazdinstva - rekao je Mugoša.

Budžet Glavnog grada opredjeljen  za poljoprivredu je mnogo veći, objašnjava Mugoša, i njega usvaja Skupština Glavnog grada, idok mjere za realizaciju podrške iz budžeta usvaja gradonačelnik.

- Ovih 805.000 eura u odnosu na 100.000 i nešto od prošle godine je ogromni pomak. Međutim, tu postoje određena tehnička i pravna pitanja, a na kraju i suštinska pitanja koja problematizuju ovu stvar. Prva stvar je da su to relativno mala sredstva za ozbiljne proizvođače. 100, 200 ili 300 eura su mala sredstva, a intencija svih vlasti je da do tih sredstava dođe što veći broj ljudi. Ne možete vi od druge privredne grane od koje država živi praviti socijalne programe. Ovdje govorimo da pomognemo profesionalizaciji, da ljudi žive od tog svog rada - istakao je Mugoša.

Bivši ministar je problematizovao i mjeru za pčelare u kojoj se navodi da ako je pčelar član nekog udruženja i ima gps u pčelinjaku dobija 8€ po košnici, a ako nije 2€. Ističe da će, ako se bude institiralo na takvoj mjeri, podnijeti ustavnu žalbu.

- Druga stvar, kaže da će Glavni grad obilježavati košnice. Ne može da obilježava ni lokalna zajednica, ni udruženje pčelara. Zakon o identifikaciji obilježavanja domaćih životinja vrlo precizno kaže da tu evidenciju mora da vodi Ministarstvo poljoprivrede, oni nemaju pravo na to, to nema nikakvu pravnu valjanost. Taj gps košta 200, 300 eura, da li će ga neko ko ima 20 košnica staviti? Ima jedna fina izreka koja kaže "vidjela žaba konji da se kuju pa i ona digla nogu". E,  tako je i ova mjera - naglasio je Mugoša.

Očekivao je da će biti konsultovan u kreiranju  programa za agrobudžet, a kad su prezentovane mjere već je bilo kasno. 

- Malo je ljudi koji se bave agrarnom politikom. Ljudi se bave poljoprivredom, to je druga priča, uzmu to što ih sljeduje, a ne gledaju da li je to usaglašeno sa Evropskom direktivom, sa Zakonom o veterinarstvu, Zakonom o poljoprivredi...Njih to u principu ne interesuje i ja ih potpuno razumijem. Tako su ubacili neke mjere, što je prilično problematično. Ljudi smatraju priču o poljoprivredi zamaranjem, društveni status poljoprivrednika je tako loš da se čak u Skupštini kada govorimo o njoj moramo izviniti ljudima zašto pričamo o njoj - poručio je Mugoša.