<article>U Crnoj Gori je, u ovoj akademskoj godina, na ustanovama visokog obrazovanja 4.140 studenata upisalo postdiplomske i doktorske studije, pokazuju podaci Uprave za statistiku - Monstata. Postdiplomske studije upisao je 3.941 student i to specijalističke 745, a magistarske studije 3.196. Iz Monstata su saopštili da je broj studenata upisanih na specijalističke studije u odnosu na prethodnu akademsku godinu povećan za 72,5 odsto. Magistarske studije upisalo je 3.196 studenata, što je za 1,8 odsto manje od prethodne akademske godine. Prema podacima Monstata, od ukupnog broja upisanih na magistarske studije, na javnim visokoškolskim ustanovama upisano je 82,4 odsto, a na privatnim 17,6 odsto. Doktorske studije u ovoj akademskoj godina upisalo je 199 studenata.</article>

U Crnoj Gori je, u ovoj akademskoj godina, na ustanovama visokog obrazovanja 4.140 studenata upisalo postdiplomske i doktorske studije, pokazuju podaci Uprave za statistiku - Monstata. 
 
Postdiplomske studije upisao je 3.941 student i to specijalističke 745, a magistarske studije 3.196. 
 
Iz Monstata su saopštili da je broj studenata upisanih na specijalističke studije u odnosu na prethodnu akademsku godinu povećan za 72,5 odsto. 
 
Magistarske studije upisalo je 3.196 studenata, što je za 1,8 odsto manje od prethodne akademske godine. 
 
Prema podacima Monstata, od ukupnog broja upisanih na magistarske studije, na javnim visokoškolskim ustanovama upisano je 82,4 odsto, a na privatnim 17,6 odsto. 
 
Doktorske studije u ovoj akademskoj godina upisalo je 199 studenata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Na postdiplomskim i doktorskim studijama 4.140 studenata

U Crnoj Gori je, u ovoj akademskoj godina, na ustanovama visokog obrazovanja 4.140 studenata upisalo postdiplomske i doktorske studije, pokazuju podaci Uprave za statistiku - Monstata. 
 
Postdiplomske studije upisao je 3.941 student i to specijalističke 745, a magistarske studije 3.196. 
 
Iz Monstata su saopštili da je broj studenata upisanih na specijalističke studije u odnosu na prethodnu akademsku godinu povećan za 72,5 odsto. 
 
Magistarske studije upisalo je 3.196 studenata, što je za 1,8 odsto manje od prethodne akademske godine. 
 
Prema podacima Monstata, od ukupnog broja upisanih na magistarske studije, na javnim visokoškolskim ustanovama upisano je 82,4 odsto, a na privatnim 17,6 odsto. 
 
Doktorske studije u ovoj akademskoj godina upisalo je 199 studenata.

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

Poslije niza informacija koja je STEGA dobila, došli smo do zaključka da je stanje u kompaniji &nbsp;„Plantaže“ &nbsp;više nego alarmantno. Smatramo da je posljedni momenat da se hitno reaguje, ukoliko ima želje da se sačuva jedan od vodećih privrednih brendova Crne Gore, navodi se u otvorenom pismu koje je neformalna građanska asocijacija slobodnih građana - STEGA &nbsp;uputila ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću.
Oni su izrazili čuđenje zašto već duže vremena nije bilo reakcije nadležnih i najodgovornijih vezano za rad ove kompanije &nbsp;i zašto se dopuštilo da se stanje sve više pogoršava. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Smatramo da su Plantaže velika vrijednost Crne Gore i da ih treba po svaku cijenu sačuvati. Mnogi su bili mišljenja da je ovom kompanijom lako rukovoditi, ali su demantovani katastrofalnim rezultatima i milionskim gubicima koja ova kompanija iz godine &nbsp;u godinu bilježi. Nesporno je da se posljednjih godina više vodilo računa o političkim ciljevima i dijeljenju funkcija po političkoj pripadnosti, što je dovelo do postavljanja nedoraslog rukovodećeg kadra. Struka nije bila u prvom planu što je i osnovni razlog zašto je &nbsp;kompanija došla u ovakvu poziciju - smatraju iz ove neformalne građanske asocijacije.
Na osnovu urađenih poslovnih analiza, kako navode, vidi se da je došlo do: zapuštanja i krčenja stotine ha vinograda, smanjenja prinosa grožđa i proizvodnje vina, na istorijski minimum.&nbsp;
Zatim, gubljenje značajnih tržišta i smanjenje prodaje, protjerivanje i degradiranje kadrova uz zapošljavanje po političkim linijama često nestručnog kadra, smanjenje kvaliteta proizvoda što potvrđuje i sve manji broj nagrada na najprestižnijim svjetskim ocjenjivanjima vina.
- Takođe, &nbsp;značajno su povećani troškovi poslovanja, ali i stvaranja tehnoloske inferiornosti zbog nemogucnost investicionih ulaganja, kojih posljednijih godina praktično i nema, kao i niza negativnih rezultata koji su doveli do slabljenja imidža i reputacije kompanije u sve većoj i težoj &nbsp;konkurenciji u svijetu vina. Sve ovo je nažalost dovelo do višegodišnjih negativnih rezultata u poslovanju, koji se posljednih godina mjere u višemilionskim ciframa - poručuju iz STEGA-e.
Posljedica ovakvog načina rada, poručuju, je i nagomilavanje duga za poreze i doprinose državi u milionskim iznosima, kao i prodaja zemljišta koju je većinski vlasnik - država omogućila i to višemilionskim iznosima, da bi se negativno poslovanje pokrivalo.&nbsp;
- Smatramo da je na ovaj način država dala podršku rukovodstvu u desetinama miliona eura, ali na žalost bez rezultata. Očigledno, da &nbsp;Odbor direktora kao ni postojeći menadžment nije u stanju da odgovori postojećoj kriznoj situaciji i da svjesno ili nesvjesno, produbljuje &nbsp;tešku poziciju u kojoj se Kompanija nalazi. Iako znamo, da postoji niz vrlo zainteresovanih za „slom“ Plantaža, smatramo da su brojniji i važniji oni koji su spremni da daju doprinos oporavku i vraćanju stare slave i povjerenja u ovaj brend- ističu oni.
STEGA predlaže formiranje &nbsp;kriznog tima, u kome bi učestvovali predstavnici nadležnog ministarstava, predstavnici većinskog i manjnskog kapitala i predstavnici naše organizacije koji bi dali značajni doprinos da se kompanija sanira.
- Podsjećamo da je vinski biznis vrlo zahtjevan i omogućen je samo privilegovanim zemljama &nbsp;&nbsp;sa povoljnim klimatskim uslovima i sortama vinove loze. &nbsp;U &nbsp;svakoj vinskoj državi &nbsp;je ova oblik privredne djelatnosti specifičan i uslovljen njenim komparativnim prednostima, tako i u Crnoj Gori, koje treba iskoristiti i ugraditi u strategiju razvoja „Plantaža“ i crnogorskog vinogradarstva. &nbsp;Za to je potrebno znanje i struka, a ne priučenost i politikanstvo. To u ovom stanju, bez aktivnog učešća države, profesionalaca, najeminentnijih domaćih stručnjaka je nemoguće. Za to treba profesionalni, a ne partijski tim. Smatramo da treba primijeniti model Win-Win koji će učiniti pobjednikom &nbsp;„Plantaže“ i vinogradarstvo Crne Gore. Bilo kakvo sukobljavanje strana bi samo predstavljalo gubitak vremena i energije- poručuju iz STEGA-e. &nbsp;&nbsp;
Napominju ministra Jokovića da &nbsp;su „Plantaže“ u višedecinijskom radu &nbsp;prolazile kroz više kriza koje su uspješno prevazilazile zahvaljujući &nbsp;efiksanim &nbsp;i stučnim odlukama države i &nbsp;rukovodioca kompanije. &nbsp;
- Sjetimo se devedesetih godina proslog vijeka, u vrijeme socijalizma i vremena ”Agrokombinata”, kada su širom Jugoslavije takvi kompleksi propadali, dok &nbsp;su “Plantaže“ uspjele &nbsp;da postanu svjetska priznata kompanija, &nbsp;i to u državnom vlasništvu. Smatramo da je odbrana „Plantaža“ potrebna zbog svih vrijednosti koje imaju – vizionarskog projekta u koji su mnogi sumnjali a koji živi već 60 godina- &nbsp;podsjećaju iz ove neformalne građanske asocijacije.
Dodaju da je zbog nespornih potencijala i bogatsta, kao i činjenice da „Plantaže“ čine 90% crnogorskog vinogradarstva, te da su dokaz da Crna Gora može biti ekonomski samoodrživa i uspješna evropska priča ako se vodi profesionalno i domaćinski, očekuju brzo i efikasno djelovanje ministra Jokovića.

STEGA: Stanje u Plantažama više nego alarmantno, država dala podršku rukovodstvu u desetinama miliona eura

Ustavni sud Crne Gore je utvrdio 21. februara ove godine da su policijski službenici zlostavljali maloljetnog A.C. tokom protesta u Nikšiću 2020. godine, a da Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću nije ispunilo obavezu da slučaj djelotvorno istraži. Zaključeno je da je došlo do kršenja ljudskog prava na zabranu torture kako u materijalnom tako i u procesnom aspektu.
Kako je saopštila nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), očekuje se da Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković hitno obezbijedi djelotvornu istragu i privođenje pravdi policijskih službenika koji su zlostavljali A.C, imajući u vidu, kako kažu, da predmet nije riješen skoro pet godina, uprkos mišljenju Ombudsmana iz septembra 2020. godine, a sada i odluci Ustavnog suda iz februara 2025. godine.
- Apelujemo da VDT za postupanje u ovom predmetu odredi drugog državnog tužioca, jer je Ustavni sud utvrdio da je državna tužiteljka Vjera Mićunović u predmetu nedjelotvorno postupala, kao i da je ista državna tužiteljka pokušala i da sasvim obustavi postupanje, proglasivši predmet zastarjelim iako za to nije bilo osnova. Zahtijevamo i da svi odgovorni za ovu nedjelotvornu istragu snose odgovornost - navode iz HRA.
Kako podsjećaju, do zlostavljanja je došlo 13. maja 2020. godine u Nikšiću, prilikom protesta zbog hapšenja sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.
- A.C. je 17. maja 2020. podnio krivičnu prijavu protiv policijskih službenika CB Nikšić, zbog krivičnih djela zlostavljanje i mučenje (čl. 166a i 167 KZ), zbog toga što je četiri dana ranije od policajaca pretrpio torturu na ulici i u policijskom vozilu („marici”). U to vrijeme, imao je šesnaest godina. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) je već u septembru 2020. godine zaključio da su policijski službenici nečovječnim i ponižavajućim postupanjem povrijedili pravo maloljetnog A.C. na dostojanstvo i nepovredivost ličnosti - podsjećaju iz HRA.
Do danas, kako ističu, ni Uprava policije ni ODT u Nikšiću nijesu identifikovali policijske službenike koje je A.C. prijavio da su ga tokom protesta jurili, a zatim oborili i udarali čizmama u predjelu usana, po leđima i glavi.
- Međutim, Ustavni sud je ocijenio da postoje indicije koje ukazuju “van razumne sumnje”da su policijski službenici Marko Kosović i Ratko Delibašić zlostavljali A. C. Takođe, u odnosu na navode oštećenog da je zlostavljan i u službenom vozilu, nesporno je utvrđeno da su se u tom vozilu nalazili i policajci Dalibor Knežević, Željko Vujačić, Marko Kosović i Ratko Delibašić. Utvrđeno je da je Knežević upravljao vozilom, da se Vujačić nalazio na mjestu suvozača, dok su se iza njih nalazili Kosović i Delibašić, koji su prije toga uveli A. C. u vozilo i smjestili ga u zadnji red sjedišta. Svi ovi policajci su svjedočili da niko od njih nije nezakonito postupao - navode iz HRA.
Ustavni sud je, dodaju, naglasio da državno tužilaštvo nije smjelo da se oslanja isključivo na izvještaj Uprave policije, jer ta institucija, kažu, u ovom kontekstu, nije mogla da se smatra nezavisnom, s obzirom na to da su upravo njeni službenici bili osumnjičeni za zlostavljanje.
- Takođe, Ustavni sud smatra da je državno tužilaštvo neosnovano prihvatilo tvrdnju Uprave policije da identifikacija osumnjičenih nije bila moguća zbog zaštitne opreme (šlemova i vizira), jer takvo objašnjenje ne opravdava izostanak odgovarajućih mjera za utvrđivanje identiteta počinilaca - ocjenjuju u HRA.
U odnosu na postupanje Državnog tužilaštva, podsjećaju, Ustavni sud je utvrdio da ODT u Nikšiću nije ispunilo svoju obavezu da zaštiti materijalni i procesni aspekt prava na zabranu mučenja i hitno postupi po prijavi protiv policijskih službenika, zato što je državnim tužiteljkama, prvo Vesni Krivokapić (do juna 2021), a zatim Vjeri Mićunović, trebalo 4 godine da odluče po toj prijavi (od 17. maja 2020. do 3. juna 2024), iako je zakonski rok za takvu odluku mjesec dana.
- Mićunović je 3. juna 2024. godine obustavila izviđajne radnje, pogrešno zaključivši da je nastupila zastara krivičnog gonjenja. Međutim, nakon prigovora punomoćnika A.C., predmet joj je vraćen na dalji rad. Takođe, zaključeno je da izviđaj, koji traje već skoro 5 godina, nije zadovoljio ni standarde temeljnosti, nezavisnosti i hitnosti, nije doveo do identifikacije i kažnjavanja policijskih službenika niti se postupalo u najboljem interesu maloljetnika. Ustavni sud je kritikovao tužilaštvo zato što nije na vrijeme tražilo snimke video nadzora sa okolnih objekata, već tek nakon godinu dana, kada je već bilo jasno da su snimci uništeni, kao i zato što nije preduzelo radnju prepoznavanja (vizuelno, glasom) iako je za tim postojala potreba - &nbsp;kažu iz HRA.
Ustavni sud je, podsjećaju, naložio ODT u Nikšiću da hitno sprovede radnje u cilju identifikacije počinilaca, i da u roku od tri mjeseca obavijesti Sud o postignutim rezultatima.&nbsp;
- Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore je preporučeno je da preduzme radnje iz svoje nadležnosti, kako bi izviđaj nakon pet godina doveo do identifikacije i procesuiranja počinilaca. Ustavni sud je naglasio da oštećeni ima pravo na naknadu štete od države zbog toga što je cilj radnji policijskih službenika bio da ga, pored nanošenja fizičke patnje, i ponize i kod njega stvore osjećaj straha i inferiornosti. Podnosilac takođe ima pravo na obeštećenje zbog nedjelotvorne istrage Uprave policije i ODT u Nikšiću - stoji u saopštenju.
Pored toga, ističu, i Ustavni sud je u ovom predmetu prekršio pravo na suđenje u razumnom roku, jer je o ustavnoj žalbi odlučio tek nakon tri godine i devet mjeseci.&nbsp;
- Evropski sud za ljudska prava je prošle godine u više predmeta utvrdio da kašnjenje tog obima predstavlja povredu ljudskog prava na suđenje u razumnom roku, i našao da Crna Gora mora da nadoknadi štetu podnosiocima žalbi. HRA podsjeća da država ima pravo i da se regresira za štetu koju državni tužioci stranci pričine namjerno ili krajnjom nepažnjom (čl. 102 ZDT). Neće doći do promjene prakse i vladavine prava dok državni tužioci i policijski funkcioneri odgovorni za nedjelotvorne istrage ne budu lično snosili svaki oblik odgovornosti za svoje propuste - &nbsp;poručuju iz HRA.

HRA: Istraga policijske torture za vrijeme protesta u Nikšiću 2020. godine nedjelotvorna

Službenici policije u Pljevljima su uhapsili jednu osobu nakon što je tokom pretresa kod istog pronađeno pvc pakovanje za koje se sumnja da je amfetamin, saopšteno je iz Uprave policije.
- Postupajući po naredbi suda, službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su izvršili pretres kuće, drugih prostorija i putničkog motornog vozila koje koristi A.V. (22) i tom prilikom pronašli i oduzeli dva pvc pakovanja sa sadržajem praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je opojna droga amfetamin mase oko 20 g, namijenjene daljoj uličnoj distribuciji, kao i mobilni telefon za koji se sumnja da potiče iz krivičnog djela. Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, A.V. je uz krivičnu prijavu lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- navodi se u saopštenju.

Pljevlja: Tokom pretresa pronađen amfetamin, uhapšena jedna osoba

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.

Na postdiplomskim i doktorskim studijama 4.140 studenata

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

STEGA: Stanje u Plantažama više nego alarmantno, država dala podršku rukovodstvu u desetinama miliona eura

HRA: Istraga policijske torture za vrijeme protesta u Nikšiću 2020. godine nedjelotvorna

Pljevlja: Tokom pretresa pronađen amfetamin, uhapšena jedna osoba

PRATITE TVe UŽIVO