Nacrt novog Zakona o sprečavanju korupcije važan ispit političke zrelosti i institucionalne odgovornosti države

Nacrt novog Zakona o sprečavanju korupcije predstavlja važan ispit političke zrelosti i institucionalne odgovornosti Crne Gore, dok pojedine izmjene tog akta, koje se tiču smanjenja broja glasova potrebnih za izbor direktora Agencije i uvođenja drugostepenosti unutar Savjeta, mogu uticati na nezavisnost te institucije.

To je saopšteno na okruglom stolu „Diskusija o nacrtu Zakona o sprečavanju korupcije“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) okviru projekta ,,Digni glas: Za Crnu Goru bez korupcije", koji sprovodi uz podršku Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL) Američke ambasade u Crnoj Gori.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović je naglasio da je riječ o jednom od ključnih zakona za unapređenje antikorupcijskih politika u državi, koji predstavlja značajan iskorak ka jačanju integriteta institucija i povjerenja građana u rad javne uprave.

Govoreći o iskustvima iz prethodnog zakonskog rješenja, Vujović je podsjetio na kompleksnu proceduru izbora članova Savjeta i direktora Agencije, čiji je cilj bio da se kroz složene mehanizme minimizira politički uticaj.

- Strani eksperti koji su učestvovali u kreiranju tog modela insistirali su na visokim pragovima za odlučivanje, poput potrebe da četiri od pet članova Savjeta podrže kandidata za direktora, kako bi se obezbijedila šira saglasnost i smanjio politički pritisak - istakao je Vujović.

Ukazao je da se u nacrtu novog zakona razmatraju izmjene koje bi, prema njegovim riječima, mogle dovesti do dalje politizacije procesa.

- Konkretno, predloženo je da se prag za izbor direktora snizi na prostu većinu – tri od pet glasova što bi, zajedno sa uvođenjem drugostepenosti odlučivanja Savjeta po žalbama na odluke direktora, moglo dodatno narušiti nezavisnost ove institucije - naveo je Vujović.

Upozorio je da ako se ovakav model usvoji, postoji ozbiljna opasnost da se rad Savjeta i direktora dodatno politizuje.

Vujović je kazao da iskustva pokazuju kako je teško obezbijediti dvotrećinsku većinu za reizbor direktora koji je zaista nezavisan, „jer takva pozicija često ide protiv ukrštenih političkih interesa“.

Smatra da je ključna garancija uspjeha Agencije u narednom periodu upravo u kvalitetnom i nepristrasnom izboru direktora.

- Sve se prelama u jednoj osobi. Ako Savjet ne izabere direktora na osnovu stručnosti i integriteta, nema osnova za očekivanje rezultata - rekao je Vujović.

Zamjenica ambasadorke SAD-a u Crnoj Gori Nicole Otallah, istakla važnost kontinuiranog unapređenja zakonskog okvira u borbi protiv korupcije.

- Usvajanje Zakona o sprečavanju korupcije prošle godine bio je važan korak naprijed u naporima Crne Gore da se izbori sa korupcijom i promoviše princip dobrog upravljanja. Kao i kod svakog zakonodavnog akta, neophodno je da se zakon kontinuirano analizira i unapređuje kako bi efikasno odgovorio na izazove koje želi da riješi - poručila je Otallah.

Ukazala je na važnost današnjeg događaja koja okuplja predstavnike pravosuđa, tužilaštva, državne i lokalne uprave, diplomatskog kora, kao i predstavnike civilnog sektora.

- Vaše kolektivno znanje i iskustvo su od neprocjenjive važnosti u jačanju zakonskog okvira i unapređenju mehanizama za sprečavanje korupcije u Crnoj Gori. Posebno je značajno učešće javnih funkcionera, koji su u skladu sa zakonom obavezni da podnose izvještaje o imovini, jer njihova iskustva pružaju vrijedan uvid u praktične izazove primjene zakona - kazala je Otallah.

Dodala je i da ulogu civilnog društva smatra ključnom za osiguranje transparentnosti i uključivanja glasova onih koji svakodnevno prate i zagovaraju antikorupcijske mjere.

- Sjedinjene Američke Države pozdravljaju otvoreni dijalog i saradnju koju Crna Gora pokazuje u jačanju svog pravnog sistema sa ciljem izgradnje transparentnijeg i odgovornijeg društva,pružajući ipodršku naporima Crne Gore u borbi protiv korupcije i u jačanju vladavine prava - rekla je Otallah.

Državni sekretar Ministarstva pravde Sergej Sekulović, istakao je da ovo zakonsko rješenje ima ogroman značaj.

- Ne postoji idealno normativno rješenje ako iza njega ne stoji adekvatan društveni ambijent i ljudski faktor. Sam zakon nije dovoljan ako nema volje da se on primjenjuje - kazao je Sekulović.

On je istakao da su izmjene koje se predlažu rezultat široke inkluzivnosti i uvažavanja primjedbi i sugestija civilnog sektora, kao i izrazio uvjerenje da će novi zakonski okvir biti znatno unaprijeđen.

- Jedna od ključnih novina je proširenje ovlašćenja Agencije za sprečavanje korupcije, koja će ubuduće imati pravo da pristupi bankovnim računima svih javnih funkcionera, bez potrebe za njihovom saglasnošću. To je do sada bilo moguće samo ako funkcioner dobrovoljno pristane. Sada se ta mogućnost pretvara u obavezu, što predstavlja snažan mehanizam kontrole - rekao je Sekulović.

Posebno važnom Sekulović smatra novinu koja se odnosi na imovinu prenesenu na povezana lica.

- Agencija će imati pravo da ispita slučajeve gdje je imovina prenesena na članove porodice, čak i ako više ne žive u zajedničkom domaćinstvu. Više neće biti moguće da se imovina vodi na djecu ili rodbinu kako bi se izbjegla obaveza prijave. To je bila jedna od velikih rupa u sistemu, i ona će biti zatvorena - poručio je Sekulović.

Ukazao je i na važnost saradnje Agencije sa specijalnim tužilaštvom i pravosudnim organima, ocjenjujući da interoperabilnost institucija, kako tehnička, tako i ljudska, mora biti prioritet u narednom periodu.

- Agencija je zamišljena kao sui generis, specifičan kontrolni organ, koji nije represivan, već preventivan i nadzorni. Međutim, da bi bila efikasna, mora imati dovoljno ovlašćenja, ali i snažno liderstvo na svom čelu – osobu koja će svojim integritetom nositi teret funkcije - kazao je Sekulović.

On je dodao da Ministarstvo pravde vjeruje u smjer kojim se ide, uz konstataciju da nijedno zakonsko rješenje ne može garantovati uspjeh bez političke volje i institucionalne posvećenosti.

- Vjerujemo da ćemo imati znatno unaprijeđen zakonski okvir, koji će omogućiti efikasniju borbu protiv korupcije. Biće još izazova, nepoznanica, ali vjerujemo da idemo u dobrom pravcu - zaključio je Sekulović.

Govoreći o ključnim novinama u nacrtu Zakona o sprečavanju korupcije generalna direktorica Direktorata za građansko i krivično zakonodavstvo u Ministarstvu pravde  Jelena Grdinić, istakla je da je nacrt zakona rezultat inkluzivnog i višemjesečnog rada, uzimajući u obzir mišljenja Venecijanske komisije, Evropske komisije, nevladinog sektora i domaćih eksperata.

Podsjetila je da je prvi nacrt zakona bio izrađen tokom tzv. IBAR procesa 2024. godine, ali da zbog kratkih rokova nije bilo moguće obuhvatiti sve planirane reforme.

- Novi nacrt koji je sada u završnoj fazi, nastao je kroz dodatne javne konsultacije, tri okrugla stola i kontinuiran rad radne grupe, te, u cijelosti zadovoljava međunarodne i evropske standarde - istakla je Grdinić.

Pojasnila je da se jedna od najznačajnijih izmjena odnosi na ukidanje roka zastare u upravnim postupcima, koji je prvobitno bio predložen u prethodnoj verziji zakona.

- Nakon kritika nevladinog sektora, Ministarstvo pravde je odlučilo da taj stav iz člana 44 bude izbrisan, čime se, kako je naglašeno, omogućava efikasno i nepristrasno procesuiranje slučajeva korupcije, bez pravnih ograničenja u vidu vremenskih rokova - navela je Grdinić.

Ukazala je da je druga važna novina uvođenje automatizovanog pristupa podacima o bankovnim računima javnih funkcionera, uključujući informacije o prihodima.

- Smatramo da je to jedini način da se efikasno provjeri tačnost podataka koje funkcioneri dostavljaju u izvještajima o imovini i prihodima - kazala je Grdinić, dodajući da će pristup ovim podacima imati isključivo ovlašćeni službenici Agencije za sprječavanje korupcije, uz stroge tehničke i pravne mehanizme kontrole i zaštite podataka.

Govoreći o institucionalnim mehanizmima, Grdinić je ukazala da je izmijenjena i struktura odlučivanja unutar Savjeta Agencije.

- Umjesto četiri od pet glasova potrebnih za izbor direktora ili člana Savjeta, sada je propisana prosta većina (tri od pet glasova). Cilj je da se izbjegne institucionalna blokada i osigura nesmetano funkcionisanje Agencije - pojasnila je Grdinić.

Posebna pažnja posvećena je i finansijskim aspektima, uključujući zarade članova Savjeta i predsjednika Agencije.

- Povećanje zarada usklađeno je sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a reflektuje i proširene nadležnosti članova Savjeta, uključujući i potencijalnu drugostepenost odlučivanja - istakla je Grdinić.

Upitana dokle se stiglo kad su u pitanju izmjene Zakona o zviždačima, Grdinić je kazala da je Ministarstvo pravde pripremilo i nacrt tog akta, koji je, kako je istakla, u potpunosti usklađen sa EU direktivom.

- Očekuje se da će ovaj nacrt uskoro biti upućen na javnu raspravu, nakon čega će biti dostavljen Evropskoj komisiji - rekla je Grdinić.

Koordinatorka Sektora za vođenje postupaka iz nadležnosti Agencije za sprječavanje korupcije Maja Karas Bošković istakla je da je novo zakonsko rješenje značajno unaprijeđeno naročito u dijelu definisanja povezanih lica javnih funkcionera.

- Sada su obuhvaćena ne samo porodična i srodnička veza, već i politički i poslovni odnosi koji postoje u ličnom interesu, što ranije nije bio slučaj - kazala je Karas Bošković.

Naglasila je da su uvedene izmjene koje će Agenciji omogućiti veću operativnost i jasnoću u tumačenju zakonskih normi.

- Posebna pažnja posvećena je definiciji poklona, povećanju novčanih limita za određene odnose sa organima vlasti (sa dosadašnjih 1.000 na 5.000 eura), kao i širenju nadležnosti u dijelu zahtjeva za dostavljanjem dokaza od povezanih lica -rekla je Karas Bošković.

Ona je ukazala na izazove vezane za prijavljivanje virtualne imovine, odnosno kriptovaluta, koje javni funkcioneri nijesu bili obavezni ranije prijavljivati, ali su to sada prvi put učinili u okviru izvještajnog perioda za 2024. godinu.

Agencija se, kako je navela, priprema da kroz nove mehanizme prati i tu vrstu digitalne imovine.

- U pogledu provjere kreditnog zaduženja javnih funkcionera, do sada su postojale prepreke zbog regulativa iz oblasti zaštite podataka. Međutim, Ministarstvo pravde je, u saradnji sa Agencijom, pronašlo rješenje koje omogućava potpuni uvid, uz očuvanje privatnosti - navela je Karas Bošković.

Ona je pojasnila da pristup bankovnim računima imaju isključivo službenici Sektora za provjeru imovine, a da se svaka radnja automatski bilježi u elektronskoj evidenciji.

- Agencija sada ima ovlašćenja da traži podatke i o imovini i prihodima iz inostranstva, što predstavlja važan korak u sprečavanju skrivenog bogaćenja javnih funkcionera. Zakon nam daje šira diskreciona ovlašćenja da tražimo podatke i od samih povezanih lica, što ranije nije bilo moguće. To je izuzetno važno za efikasnu primjenu zakona - dodala je Karas Bošković.

Naglasila je je da Agencija ima stručne kapacitete i jaku međunarodnu podršku, ali da je kadrovsko jačanje i dalje neophodno.

- Ukoliko zadržimo sadašnju podršku Ministarstva pravde, Skupštine i drugih nadležnih organa, vjerujem da ćemo u potpunosti implementirati ciljeve zakona -zaključila je Karas Bošković.

Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika CeMI Nemanja Stankov, ocijenio je da je proces javne rasprave tokom izmena Zakona o sprečavanju korupcije bio inkluzivan i konstruktivan, uz stvaran trud da se usvoje primjedbe koje su dolazile iz civilnog sektora.

- Zaista se stiče utisak da su nadležni uvažili veliki broj sugestija koje su dolazile iz nevladinog sektora. Uočene su manjkavosti u inicijalnom nacrtu zakona, i tokom procesa javne rasprave došlo je do određenih izmjena koje su poboljšale njegov sadržaj - kazao je Stankov.

Istakao je da proces konsultacija ne treba da prestane formalnim usvajanjem zakonskog teksta.

- U trenutku kada se proces formalno završi, često se pojave nove dileme, nedoumice i prijedlozi. Smatramo da je prostor za dijalog i dalje potreban, posebno u vezi sa pitanjima koja izazivaju veliku pažnju javnosti - poručio je Stankov.