Nova generacija zaposlenih zagovara fleksibilnije radne modele i uslove rada

Nova generacija zaposlenih sve više zagovara organizacione promjene koje bi donijele fleksibilnije radne modele i uslove rada, omogućavajući veću efikasnost i ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

To je poručeno tokom trećeg panela „Mi (ni)smo jedna velika porodica“, u okviru konferencije Razvoj ljudskog kapitala 2025, koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora Crne Gore.

Osnivač i predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore, Uroš Bulatović, kazao je da je imao dva-tri radna iskustva prije nego što je odlučio da postane preduzetnik.

- Sve što je moralo – meni nije bilo dobro. Samo to da moraš da dolaziš, da budeš tu osam sati, da se potpisuješ kad ulaziš i izlaziš, to me odbijalo. Nije mi bio problem da radim, nego ta forma - rekao je Bulatović.

On je kazao da je prepoznao da nije bio usklađen sa tim sistemima.

- Shvatio sam da se ne razumijemo. Možda razlika između generacija i nije ogromna, ali nerazumijevanje je i dalje veliko. Ja sam samo želio da posao ima smisla – da znaš zašto si tu, da znaš šta treba da uradiš, i da imaš slobodu u tome kako to da ostvariš. Da se ne bojimo jedni drugih, da ne mjerimo ko je više ćutljiv, ko je glasniji, to su sporedne stvari - naveo je Bulatović.

Smatra da ništa što nije iskreno ne prolazi kod Generacija Z.

- Ova generacija je idealna za zapošljavanje u manjim firmama, jer sa njima možeš da se dogovoriš. Prije si morao da imaš sve postavljeno. Sada gradimo zajedno. Ne mogu sve firme da priušte ovakav model, ali mnogo njih može da iskoristi ono što Gen Z donosi za unapređenje kulture i odnosa prema poslu - rekao je Bulatović.

Izvršni direktor NVO Centar za omladinsku edukaciju, Jugoslav Radović, smatra da je važno mlade posmatrati kao zrela bića, osobe koje znaju šta žele, kako to žele, i u kojoj formi.

- Njima trebamo posvetiti prostor, vrijeme i povjerenje. Naravno, imamo i mlade koji još traže svoj put. Njima je potrebna dodatna podrška, mentori, modeli na koje se mogu ugledati. Mi smo tu da im pomognemo da pronađu sebe - rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, za mlade koji već znaju svoj smjer, važno je da im se pruži jasna struktura: šta se od njih očekuje, da li postoji plan razvoja, kakav je tim i kultura firme u kojoj se nalaze.

- Naša odgovornost je da stvorimo stimulativno, youth-friendly okruženje, ne samo kao poslodavci, već i kao saradnici, mentori, starije kolege. Mladima treba dati prostor za razvoj, ali i za grešku, jer to je sastavni dio učenja. Njihove ideje i energije su ono što može unaprijediti procese, ako smo spremni da ih čujemo i usvojimo -smatra Radović.

Kazao je da se, iako često čujemo da „nismo porodica“, možemo truditi da organizacije budu mjesta gdje se mladi osjećaju poštovano, gdje mišljenje ima težinu, gdje postoji smisao i povratna informacija.

- Mlade generacije danas sa pravom traže više, brže se razvijaju, prate trendove i traže radno okruženje koje ih razumije. Vjerujem da će upravo one biti te koje će natjerati organizacije da se prilagode, a ne obrnuto. Pitanje je samo – kad ćemo to u potpunosti prepoznati. Možda je pravi trenutak već stigao - naveo je Radović.

Programska koordinatorka RYCO kancelarije u Crnoj Gori, Bojana Lalatović, iz perspektive nekoga ko vodi tim mladih iz cijelog regiona, prepoznaje važnost stalnog usavršavanja kao ključnog motivatora.

- Mladi ne žele samo priliku da rade. Oni žele mogućnosti za stručno usavršavanje u oblastima koje ih interesuju. To je ono što ih zadržava u timu i motiviše - navela je Lalatović.

Smatra da se odgovornost ne može svesti samo na jednog lidera.

- Često u praksi marginalizujemo lidere, ali ako su međuljudski odnosi loši, to je kraj. Ako ne možemo komunicirati sa kolegama, ako ne osjećamo sigurnost i podršku, tada napuštamo tim - rekla je Lalatović.

Dodaje da svako ima odgovornost za timsku dinamiku.

- Bez obzira na poziciju, svi možemo preuzeti inicijativu. Ali ako osjećamo da nismo u prostoru u kojem želimo trošiti svoje vrijeme i energiju, tada dolazi do odlaska -navela je Lalatović.

Poručila je da mladi žele da njihov rad ima smisla, da raste uz njih, i da budu u sredini u kojoj se cijeni trud, razvoj i međusobno poštovanje.

Predstavnica Kancelarije za razvoj MOACG, Sofija Kirsanov, istakla je da su prethodne generacije uložile veliki trud u izgradnju privatnog i državnog sektora, nerijetko zanemarujući porodični život i lične potrebe.

Posljedice takvog modela, ocijenila je, danas se reflektuju kroz podatke o vrijednosnim stavovima mladih.

- Prema istraživanju iz 2020. godine, 31,1 odsto mladih u Crnoj Gori izražava preferenciju prema "čvrstoj ruci" vlasti, 20,7 odsto podržava autoritarnog lidera, dok 33,6 odsto preferira paternalistički model. Samo 25 odsto, nakon isključivanja populističkih preferencija, navodi da im je demokratsko uređenje prioritet - navela je Kirsanov.

Ona je upozorila i na nedostatak podrške mladima koji ulaze u profesionalni svijet.

Ona je kazala da su zaposleni, uključujući i mlađe kolege, često izloženi pritiscima i radnim praksama koje ne ostavljaju prostor za inicijativu i inovaciju, ukazujući na potrebu za organizacionim promjenama koje bi omogućile fleksibilniji pristup radnom vremenu i uslovima rada.

Kirsanov je naglasila važnost strukturiranih mehanizama podrške i fleksibilnijih modela rada koji bi omogućili veću efikasnost, ali i očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenih, posebno među mlađom generacijom.

- Mladi ne traže mnogo. Traže priliku. Traže prostor. I ono najvažnije – traže da ih ne svedemo na tihe, potrošene figure iza ekrana. Ako ih slušamo i podržimo njihov rast biće i naš napredak - poručila je Kirsanov.

Panelu je prethodilo predavanje „Ko nam danas govori šta da mislimo? Niko – i to je poenta!“ koje je održala leadership kouč i osnivačica Balance to Business, Jelena Vuletić.

Ona je kazala da je nekada lider bio onaj koji dolazi u 9 sati, ne zanima ga kako si, već samo da li si isporučio rezultat.

- Liderstvo se temeljilo na autoritetu, redoslijedu, radnom stažu, pa i ponekoj vezi. Napredovalo se često ne po zaslugama, već po „pripadnosti“. Bio je to stil čvrste ruke i komandovanja. Lider danas  je autentičan, prisutan, ranjiv, ali snažan. Danas, lider nije samo onaj u kravati - navela je Vuletić. 

Prema njenim riječima, lider je facilitator, „neko ko ne glumi da sve zna – i zbog toga ga poštujemo“.

- Ima vremena da sasluša, čak i kad ga objektivno nema. Ne viče, već razumije. Ne vodi kroz strah, već kroz prisustvo. Danas, lider ima osjećaj za ljude, ne krije emocije, pokazuje ranjivost. Autentičnost je ključ. Ljudi ne napuštaju firme, ljudi napuštaju ljude. Lider koji ostaje dosljedan sebi i svojim vrijednostima. Takav lider okuplja, inspiriše, pokreće - poručila je Vuletić.

O ulozi međunarodnih organizacija za razvoj ljudskih resursa i edukaciju mladih u Crnoj Gori govorio je izvršni direktor JA Montenegro Nikola Mićunović koji je uputio poziv svim privrednim društvima da zajedno pokrenu inicijative namijenjene mladima u Crnoj Gori, kroz una pređenje preduzetničkog obrazovanja i podsticanje omladinske inicijative.

- U Crnoj Gori, JA Montenegro sprovodi programe „Učenička kompanija“ i „Start-up kompanija“ – modele preduzetničkog obrazovanja koji omogućavaju srednjoškolcima i studentima da tokom školske, odnosno studijske godine, osnuju, razvijaju i vode sopstvene kompanije. Ovi programi vode ka takmičenjima na nacionalnom i međunarodnom nivou, razvijajući ključne vještine za 21. vijek - rekao je Mićinović.

Podsjetio je da je ovaj program prepoznat i od strane Evropske unije kao najbolji model preduzetničkog obrazovanja na globalnom nivou, a trenutno ga pohađa više od 12 miliona mladih.

Mićunović je poručio da njegova organizavija prepoznaje nekoliko ključnih izazova u Crnoj Gori, među kojima su: potreba za pokretanjem većeg broja startapova, reforma preduzetničkog obrazovanja sa fokusom na razvijanje lične inicijative, osnaživanje mladih da budu kreatori sopstvene budućnosti, bez obzira da li planiraju da se bave privatnim biznisom, smanjenje jaza između obrazovanja i potreba tržišta rada.

- Zato pozivamo privredu i kompanije da postanu naši strateški partneri u kreiranju programa obrazovanja koji će odgovarati stvarnim potrebama tržišta i unaprijediti ljudske resurse u vašim kolektivima - poručio je Mićunović.