Predaja nije opcija, raditi na osvješćivanju LBTQ žena da dignu glas za sebe i budu solidarne

 (Foto: PR Centar)
(Foto: PR Centar)

Crnogorsko društvo jako rijetko ženama daje prostora da budu autonomne, velika prepreka je nevidljivost LBTQ žena, zbog čega je potrebno raditi na osvješćivanju žena da dignu glas za sebe i budu solidarne, a predaja nikad nije opcija.

To je poruka sa panel diskusije “Borba za autonomiju u vemenu nasilja”, u okviru trećeg izdanja festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koji organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.

Predstavnica Kvir Montengra Staša Baštrica kazala je da je autonomija dio njene svakodnevne prakse i da ne može zamisliti da nema svoju autonomiju, a to se odnosi na to da može da se oblači, ponaša i živi kako želi.

- Autonomija u sebi treba da ima i osjećaj za ličnu odgovornost, jer ako nemamo ličnu odgovornost ne govorimo o autonomiji, već o nekim vrstama nasilja, tiranije, nepravde. Zato što samo društvo jako rijetko ženama daje prostora da budu autonomne. I kada žena odluči da bude autonomna i život živi kako smatra da treba, društvo, često, osuđuje takve žene. Jer se od žene ne očekuje da vodi brigu o sebi, već isključivo o drugima. Kad žena odluči da vodi računa o sebi i svojim vrijednostima, društvo, vrlo često, kažnjava te žene i stavlja ih na marginu - objasnila je Baštrica.

Kao prvu i najveću prepreku vidi nevidljivost LBTQ žena.

- Kad bi više bile vidljive, možda bi nas manje mogli ignorisati, možda bi manje mogli da skrenu pogled i prave se da ne postojimo - kazala je Baštrica.

Istakla je da tišina nikako nije slučajnost, već odluka.

- Zato je važno da budemo glasni i glasne. Ako jedna grupa ljudi nije slobodna, niko nije slobodan - rekla je Baštrica.

Prema njenom mišljenju, u današnje vrijeme briga je radikalan čin.

- Briga može da promijeni svijet nabolje. Ako brinemo jedna o drugoj, ako brinemo jedni o drugima, svijet je mnogo bolje mjesto za život - kazala je Baštrica.

Poručila je da sloboda svakoga počinje od slobode drugih.

- Suština je da znamo da ne vodimo svi iste borbe, ali treba da budemo tu jedni za druge. Lako je govoriti o savezništvu koje se dešava na nivou jednog identiteta, ali je pitanje kako ostvariti savezništvo između hetero žena i lezbejki, biseksualnih, kvir, trans žena. Naši identiteti nisu dovoljno istaknuti, iako su LBTQ žene bile na čelu svih protesta - primijetila je Baštrica.

Vjeruje da treba raditi na osvješćivanju žena da dignu glas za sebe i da budu solidarne.

Za predstavnicu asocijacije “Spektra”, Iskru Đurišić, autonomija je da se u svom tijelu osjeća bezbjedno, da vjeruje svojim emocijama, da njima upravlja i donosi odluke, koje nisu uslovljene mišljenjem drugih.

- Autonomija je nešto što se gradi, za šta se borimo i što se njeguje -sigurna je Đurišić.

Kao trans žena ne nailazi samo na preprke, već na zid.

- Svaki dan mi je prepreka, svaki izlazak na ulicu mi je prepreka - podijelila je Đurišić.

Smatra da bi društvene prepreke bile manje izražene da postoji pravna sigurnost, zdravstvena zaštita, ispravan pristup policije.

- Žene iz zajednice su na margini margina - utisak je Đurišić.

Za nju briga nije samo kada brinemo jedini o drugima. Ključ kolektivne brige je briga o sebi.

- Mi kao zajednica koja je u manjini treba da pokažemo široj zajednici tako što brinemo jedni o drugima, kako izgledaju zdrave životne vrijednosti i prakse. Treba da slušamo i uvažavamo jedni druge i da budemo svjesni i svjesne da nismo slobodni/e dok je neko od nas obespravljen - rekla je Đurišić.

Predstavnica Kancelarije za LGBTIQ lica u Seketarijatu za socijalno staranje Glavnog grada Marica Vlahović, smatra da je autonomija vrsta privilegije, jer nemaju svi privilegiju da se samodefinišu i žive život kako žele.

Jedan od problema je što, kako smatra, nema intersekcionalnog pristupa.

- Kada pričamo o politikama u školstvu, obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti veoma je bitno da uključimo sve. Najveća prepreka u borbi je pristup na svim nivoima, u svim politikama - jasna je Vlahović.

Primijetila je da je pitanje LGBTIQ prava u školama i dalje tabu tema.

- Od obrazovanja sve počinje, mnogo naših vrijednosti potiče iz obrazovnog sistema i onoga što smo naučili u školi i što smo naučili tih godina - kazala je Vlahović.

Za nju je briga otpor, jer ide protiv impulsa društva da budemo sebični i alavi.

- Briga je, ponovo, privilegija. Mnogo ljudi iz zajednice nema kapacitete da brine o sebi - rekla je Vlahović.

Poručila je da je veoma važna uloga omladinskih pokreta, koji treba da budu otvoreniji, da njihove incijative i akcije budu inkluzivne i da postoji savezništvo.

Programska direktorica NVO Juventas Jelena Čolaković poručila je da je pitanje ljudskih prava institucionalno i političko pitanje, “koje pokazuje koliko je Crna Gora posvećena tom pitanju, baš kroz činjenicu da je i minimalno finansiran i da se sve različitosti pokušavaju sabiti u jedan sektor”.

Građanska aktivistkinja Aida Petrović, ustvrdila je da kada desnica i klerofašističke ideologije jačaju prvo stradaju žene i osobe koje se po bilo čemu razlikuju.

- Žene su prve na udaru, a pogotovo žene iz rizičnih grupa, različite i drugačije. Ženski pokret i ženske organizacije između sebe nisu solidarne. To je surova istina. Ženska solidarnost je velika laž i obmana - smatra Petrović.

Ali predaja, kako je zaključila, nikada nije opcija.

- Jeste teško i biće još teže - budite spremne na to. Pravimo saveze pojedinki i pojedinaca i možda naraste do mase koja će moći da širi istinu o onima koji se nalaze na margini”, poruka je Petrović.

Jedna od učesnica panel diskusije Milena Kalezić, ocijenila je da je jako važno da civilni sektor bude jak, da njegovo pero i glas budu oštri i stalno prisutni u svakodnevnim borbama, koje predstavljaju korekcije društva.

- Postoji bezbroj toga što još morate da uradite, ali stvari se jesu promijenile nabolje. Ne smijete da zaboravite da sve što je nastalo i promjene koje živite i živimo jesu rezultat aktivizma i toga da su neke žene, neki muškarci, neke organizacije bile i bili hrabri - poruka je Kalezić.

Festival se realizuje kao dio projekta "BIZA: umjetničko-aktivistički festival LezBiTransKvir žena", uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.