<article>Danas će u Crnoj Gori biti pretežno sunčano, od sredine dana povremeno uz malu ili umjerenu oblačnost. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 8 do 18 stepeni.</article>

Danas će u Crnoj Gori biti pretežno sunčano, od sredine dana povremeno uz malu ili umjerenu oblačnost.&nbsp;
Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. Vjetar slab, promjenljivog smjera.&nbsp;
Najviša dnevna temperatura vazduha od 8 do 18 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Pretežno sunčano, do 18 stepeni

Danas će u Crnoj Gori biti pretežno sunčano, od sredine dana povremeno uz malu ili umjerenu oblačnost. 
Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. Vjetar slab, promjenljivog smjera. 
Najviša dnevna temperatura vazduha od 8 do 18 stepeni.

Stonoteniser Filip Radović najbolji je sportista Crne Gore u 2024. godini, u tradicionalnom 70. izboru Udruženja sportskih novinara (USN).

Radović, koji je bio najbolji i 2020. godine, priznanje za sportistu godine zaslužio je osvajanjem bronzane medalje na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Trenutno je drugi igrač na svjetskoj seniorskoj rang listi, u kategoriji S10.

Uspješnu godinu upotpunio je trofejima sa turnira u Podgorici i Laškom, po mnogima jednom od najjačih na svijetu.

Radović je u Parizu osvojio šesto pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja.

Bronzani je bio i na Igrama u Tokiju, dok je igrao finale na Evropskim prvenstvima u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023. godine.

Ima i bronzane medalje osvojene u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine. Sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem osvojio je ekipnu bronzu iz Helsingborga.

Radović, koji je član Stonoteniskog kluba Banat iz Zrenjanina, a igra i na dvojnu registraciuju za STK Novi, u anketi dobio je 36 glasova.

Bokser Tomislav Đinović, bronzani sa Evropskog prvenstva u Beogradu, dobio je 21, košarkaš Čikaga Nikola Vučević 13, jedriličar Milivoj Dučić 12, a golman muške rukometne reprezentacije Nebojša Simić 11 glasova.

Za Graciju Stjepčevića, osvajača dvije zlatne medalje u boćanju na Svjetskom prvenstvu u Portoriku, glasala su dva novinara, dok su po glas dobili bokserka Bojana Gojković, kik bokser Nemanja Čađenović, fudbaler Milan Vukotić i rano preminuli golman Matija Šarkić.

Posebna priznanja za ostvarene rezultate biće uručena bokserima Bojani Gojković i Tomislavu Đinoviću, košarkašu Nikoli Vučeviću, karatisti Nenadu Duloviću, jedriličaru Milivoju Dukiću, kik bokserima Viktoru Dukiću i Nemanji Čađenoviću.

Za uspješnu organizaciju velikih međunarodnih takmičenja u Crnoj Gori specijalne plakete biće dodijeljene Bokserskom, Šahovskom i Džudo savezu, Paraolimpijskom komitetu i sportskom radniku iz Ulcinja Pavlu Pepđonoviću.

Udruženje je za izuzetan doprinos afirmaciji crnogorskog fudbala u inostranstvu posthumno priznanje opredijelilo rano preminulom golmanu Matiji Šarkiću.

Udruženje, na zahtjev Svjetske asocijacije novinara (AIPS), dostavilo je odluku o najboljim sportistima Crne Gore u obje konkurencije.

U muškoj konkurenciji to su Radović, Đinović i Vučević, a u ženskoj bokserka Bojana Gojković i rukometašice Tatjana Brnović i Đurđina Jauković.

Radović sportista godine u izboru novinara

Nevladino udruženje ŠkArt i ove godine organizuje Reviju queer filma, koja će se održati od 20. do 23. decembra u prostoru Kulturnog centra 201 – Vibe room u Podgorici. Kako su saopštili iz ove tivatske nevlaadine organizacije, četvorodnevna manifestacija predstavlja i svojevrstan epilog programa umjetničkih rezidencija za queer aktivizam i film sproveden u julu 2024. godine u Tivtu.&nbsp; - Tokom trajanja revije, posjetioci će imati priliku da uživaju u vrhunskim međunarodnim filmskim ostvarenjima, kao i u diskusijama sa autorima o važnim temama iz oblasti filma i aktivizma – saopšteno je iz ove organizacije. Otvaranje revije, 20. decembra, rezervisano je za film „Uspomene tijela u plamenu“ kostarikanske rediteljke Antonele Sudasasi Furnis („Memories of a Burning Body“), dok će sljedeće večeri, 21. decembra, biti prikazan višestruko nagrađivani srpski film „Kristina“ (2022) autorskog dvojca Nikole Savića i Milanke Gvoić. U saopštenju se ističe da podrška mladim autorima i autorkama predstavlja poseban segment ove manifestacije, pa će treće večeri revije, 22. decembra, biti prikazan diplomski film „Ubistvo na veganski način“ (2022), u režiji Julie Ernesti i produkciji Akademije umetnosti u Beogradu, te premijera diplomskog filma mladog crnogorskog autora Krsta Giljena, koji istražuje priču o ljubavi između dva mladića - „Kad se prijatelji rastaju“ (2024). - Završne večeri revije, 23. decembra, biće prikazana serija kratkih filmova nastala u okviru trećeg programa umjetničkih rezidencija škART REZIDENT i to pod mentorstvom univerzitetskih predavača Biljane Vušović i Dušana Vulekovića. Publika će imati priliku da pogleda: „Spektar“, zajednički rad Anđele Tončev, Milice Radojčić i Filipa Femića, „Srž“ Isaka Tasića, „Jebem ti revoluciju“ Hane Rastoder, kao i „Džimi do you love me?“ Krsta Giljena – zaključuju u saopštenju, uz poziv ljubiteljima filma, umjetnosti i aktivizma da im se pridruže i uživaju u pričama koje slave različitost, inkluzivnost i kreativnost. Ulaz je besplatan, a projekcije počinju od 18 časova.&nbsp; Projekat je podržan kroz program „U pravo vrijeme – Podrška zaštitnicima/ama ljudskih prava i OCD u oblasti razvoja političke demokratske kulture“ koji sprovodi Juventas u saradnji sa organizacijama Help -Montenegro, Centar za monitoring i istraživanje – CeMi, Kvir Montenegro i Otvoreni centar Bona fide koji finansira Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218101256_b3d27f90f75a0b656e07e6e4bee11376ced6cda70ee59a2e9020f520f61df6c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218101256_b3d27f90f75a0b656e07e6e4bee11376ced6cda70ee59a2e9020f520f61df6c1" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Program škART"> </figure>

Priče koje slave različitost, inkluzivnost i kreativnost

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata evidentirano 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba povrijeđeno teže, a sedam lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Nikšiću četiri, Danilovgradu i Budvi po tri. 
 
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Tivtu i Pljevljima. 
 
Izdata su 383 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 63 prekršajne prijave. 
 
Policija je oduzela 12 pari registarskih tablica.

Za 24 sata evidentirano 20 saobraćajnih nezgoda

U susret Danu oslobođenja Podgorice, kojim će sjutra biti obilježeno 80 godina od oslobođenja od okupatora i njihovih saveznika, Matica crnogorska poklonila je osnovnim školama „Milorad Musa Burzan“ i „Sutjeska“ izložbene panoe s temom Trinaestojulskog ustanka, naveli su u saopštenju iz Matice.
- Sedam bogato ilustrovanih panoa koji sadrže fotografije i dokumente s pratećim tekstom iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga imaju za cilj da edukuju osnovce o jednom od najsvjetlijih momenata novije crnogorske istorije i doprinesu kulturi sjećanja – kazali su.&nbsp;
Dodaju da su proizišli iz izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ čiji su autori istoričar dr Adnan Prekić, istoričarka mr Jadranka Selhanović, Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i profesorica FLU Suzana Pajović.
-Narod Crne Gore podigao je ustanak u trenutku kad su fašisti kontrolisali cijelu Evropu. Zbog toga je ovo jedan od najsvjetlijih trenutaka milenijumske istorije Crne Gore, najveći i najorga­nizovaniji ustanak protiv okupatora u Evropi tokom 1941. godine – ističu u saopštenju.&nbsp;
Trinaestojulski ustanak stoga, kako su kazali, &nbsp;predstavlja i jedan od vojnih i političkih fenomena Drugog svjetskog rata, kao i da ništa manje nijesu važne vrijednosti na kojima je organizovan otpor okupatoru. Te vrijednosti su ugrađene u temelje svih budućih razvojnih i emancipatorskih uspjeha Crne Gore.&nbsp;
- Vrijednosti slobode, antifašizma, jednakosti i pravde postaće kamen temeljac obnovljene crnogorske državnosti koja je Trinaestojulskim ustankom najavila početak jednog novog perioda savremene istorije Crne Gore – zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Matica crnogorska dvijema školama poklonila izložbene panoe na temu Trinaestojulskog ustanka

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

&nbsp;Ako sjutra Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, neustavno i mimo zakona, ali po volji parlamentarne većine, pokrene pitanje penzionisanja troje sudija Ustavnog suda, doći će do potpune blokade rada najviše sudske institucija što može imati dramatične posljedice na političke procese u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Zakulisna igra predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora parlamenta Jelene Božović ima kao krajnji cilj opstrukciju rada Ustavnog suda što će neminovno dovesti, shodno Ustavu Crne Gore i Zakonu o izboru odbornika i poslanika, do nemogućnosti održavanja eventualnih novih izbora u Podgorici, ali i neizvodljivost sprovođenja izbora u Nikšiću, planiranih za mart 2025. godine!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07" data-rendition-name="original" width="1000" height="751" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>PO DIKTATU PARLAMENTARNE VEĆINE: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Armenko i Božović na taj način svjesno igraju po taktu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića koji pokušava da spriječi nastavak pada političkog rejtinga većine stranaka koje čine koaliciju na vlasti. Iz redova parlamentarne većine se pominje inicijativa, koja nema utemeljenje u Ustavu Crne Gore, da se u održe svi izbori u lokalima Crne Gore u jednom danu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Ustavno-sudska zaštita je najznačajniji vid zaštite izbornog prava neposredno tokom izbora i nju pruža Ustavni sud Crne Gore - rješavajući izborne sporove. Ustavni sud je u ovoj funkciji najviša instanca zaštite prava građana kao nosioca suvereniteta i garant da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz njihove slobodno izražene volje na demokratskim izborima. &nbsp; Dakle: bez funkcionalnog Ustavnog suda ne može se računati na fer i pravedne izbore. &nbsp;&nbsp; Portal ETV je već pisao o neustavnim i nezakonitim pokušajima predsjednice Ustavnog suda Armenko koja, na različite načine, izvršava volju parlamentarne većine i koja hoće, po svaku cijenu, da zadrži političke pozicije koje su joj uzdrmane nakon izbora u Kotoru, Budvi i posebnio u Podgorici koja čini trećinu crnogorskog biračkog tijela. &nbsp; Iako skupštinski Ustavni odbor ni jednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, predsjednica US u saradnji sa predsjednicom Ustavnog suda uporno pokušava da nađe načina I da troje sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, Desanku Lopičić i Draganu Đuranović. U današnjem saopštenju za javnost troje sudija ukazuje da se radi ,,o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma, blokira rad Ustavnog suda Crne Gore”. &nbsp;Troje sudija u dopisu medijima navode da predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko nije blagovremeno zakazala sjednicu Ustavnog suda, pa ni danas na njihov zahtjev, radi utvrđivanja i obavještavanja ovlašćenog predlagača Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će jedan sudija Ustavnog suda, krajem maja 2025. godine ispuniti uslove za starosnu penziju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d" data-rendition-name="original" width="1920" height="998" loading="lazy" alt="Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>SPROVOĐENJE AGENDE ANDRIEJ MANDIĆA: Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, na jedanaestoj sjednici održanoj 13. decembra 2024. godine, razmatrao ispunjenost uslova za sticanje prava za starosnu penziju troje sudija Ustavnog suda, iako ni jednim propisom na to nije ovlašćen.&nbsp; &nbsp;- Na taj način Ustavni odbor Skupštine preuzeo je nadležnost Ustavnog suda u toj pravnoj stvari, raspravljajući i izjašnjavajući se da li se na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, iako je Ustavni sud na sjednici od 24. oktobra 2024. godine, u predmetu U-I br.30720, 41/21,10/22 i 11/22, izrazio stav da iz odredaba Zakona o PIO, po ocjeni Ustavnog suda, proizilazi da ispunjenjem uslova propisanih Zakonom osiguranik stiče pravo na ostvarivanje starosne ili neke druge vrste penzije (...), ali ne obavezu da po sili zakona ostvari to pravo, odnosno da su tim zakonom propisani opšti uslovi (navršenje godina života i staža osiguranja) za ,,sticanje'' prava na starosnu penziju – navodi se u reagovanju troje sudija.&nbsp; Oni ističu da, saglasno odredbama člana 154 stav 3 Ustava i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud, a ne predsjednik, odnosno predsjednica Ustavnog suda, na sjednici sudija Ustavnog suda utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju i o tome obavještava Skupštinu, odnosno predlagača, šest mjeseci prije ispunjenja tih uslova.&nbsp; - Ukazujemo da je na sjednici Ustavnog suda od 21. juna 2024. godine većinskim stavom odlučeno da u tom momentu nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje bilo kog predlagača o ispunjavanju uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, jer se ispunjenje uslova, za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju uvijek, unazad 60 godina, cijenilo prema Zakonu o radu, odnosno Zakonu o radnim odnosima, kojima su propisani uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona, sada sa navršenih 66 godina) – navodi se u reagovanju.&nbsp; &nbsp;Međutim, kako ističu, predsjednica Ustavnog suda, kojoj je ovaj stav itekako poznat i koji mora da poštuje, u saradnji sa Predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila je podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa kojim dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu.&nbsp; Zanimljivo je, kažu, da je obavještenje Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića predsjednica Snežana Armenko, tada kao sutkinja, svojim glasom podržala, kao i njegov izbor za predsjednika Ustavnog suda.&nbsp; - Tada nije imala dileme o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića, što govori da funkciju predsjednice Ustavnog suda koristi u druge svrhe, a ne za poštovanje normi Ustava i Zakona. Imajući u vidu ovakvo postupanje predsjednice Ustavnog suda očekivano je bilo da, u skladu sa procedurom koju je ovaj sud u dosadašnjem radu poštovao, zakaže sjednicu na kojoj bi se utvrdila ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije za sudiju Budimira Šćepanovića, što očigledno tendenciozno nije uradila u predviđenom roku, pa ni danas na zahtjev sudija Ustavnog suda, što je nepoznato u dosadašnjoj praksi ovog suda – ističe se u reagovanju troje sudija. &nbsp;Oni dodaju da im, kao osobama koje su više decenija obavljale odgovorne funkcijem nije želja da se bave politikom. &nbsp;- Međutim, imamo dužnost da ukažemo da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma blokira rad Ustavnog suda Crne Gore. Čiji su to zahtjevi ili namjere, a čiji zadaci neka razmatraju političari i sama predsjednica Ustavnog suda, koja ih bez utemeljenja u Ustavu i Zakonu sprovodi – zaključuju u reagovanju.&nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Sprovođenje agende Andrije Mandića: u slučaju blokade Ustavnog suda ostaje stara vlast u Podgorici i nema izbora u Nikšiću marta 2025. godine!

Vjerujem da se mnogi sa strane pitaju u kojoj mjeri je uzdrmana autoritativna vlast Aleksandra Vučića aktuelnim događanjima u Srbiji. Čini se da Vučić nije imao pravi odgovor na blokadu većine fakulteta u Srbiji i pretežnu podršku profesora državnih univerziteta studentima, kad je pokušao da bagatelizuje obim i značaj studentske pobune. Sa opozicijom je Vučić mnogo lakše izlazio na kraj, svaki put ih uvlačeći u klopku nasilja, bilo ubačenim maskiranim huliganima, bilo provokacijama i mašinerijom velike većine medija koje kontroliše u Srbiji.&nbsp; Nema sumnje da je vlast u Srbiji autokratska, da funkcioniše poltronstvom A. Vučiću, da je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila pravosuđe, zarobila medije, uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života. Da umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, podjele, nasilje, da je policiju i bezbjednosnu agenciju pretvorila u partijsku prćiju, da koristi kriminalne grupe za fizičke obračune sa neistomišljenicima, uz enormno bogaćenje klike oko A. Vučića kroz poslove koji ne podliježu ni zakonima o javnim nabavkama, niti provjeri stvarne vrijednosti poslova.&nbsp; <h2>Vučić uzdrman</h2> Ogroman novac se okreće kroz niskogradnju i visokogradnju, a da je dobrom dijelu tog novca teško ući u trag. Veliki dio infrastrukturnih poslova se finansira inokreditima kineske Exim banke, direktno se ugovaraju sa kineskim firmama bez konkurentnih ponuda, sa obaveznim podizvođačima bliskih vrhu SNS-a, koji se tako enormno bogate. Zato su svi ugovori nedostupni javnosti i vode se kao tajni, navodno željom kineskih partnera. Novac sumnjivog porijekla i inokrediti drže devizni kurs fiksnim, dok plate u dinarima rastu, što stvara iluziju o napretku i boljem životu, iako kupovna moć drastično pada na mjesečnom nivou. Vučić je u startu presudio da je pad nadstrešnice problem stručne prirode i da nema veze sa korupcijom, u što je malo ko sa zrnom pameti povjerovao. Nijesu povjerovali ni studenti univerziteta po Srbiji, ni mnogi građani, zato je protest obilježen krvavim rukama, crvenom farbom i parolama „korupcija ubija“. Shvativši da su se stvari otele kontroli i da pobuna studenata postaje sve masovnija, Vučić je, uz uobičajenu retoriku o plaćenicima, službama i sličnim tricama, djelimično izašao u susret studentskim zahtjevima, u koje je ulazila i tehnička dokumentacija, vezana za projektovanje i izvođenje radova na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Ali, očito, ni slučajno mu ne pada na pamet da se objelodane ugovori sa izvođačima i podizvođačima, kako bi se sakrio razlog tako ogromne cijene jedne stanične rekonstrukcije. To će biti linija koja se neće preći.&nbsp; Iako vjerujem da svi demokratski nastrojeni ljudi priželjkuju saplitanje Vučića o studentsku pobunu i njegov što skoriji silazak sa vlasti, bojim se da je to prećerani optimizam. A razlog tome je što on još uvijek čvrsto drži sve poluge vlasti na unutrašnjem planu, sa još uvijek značajnom podrškom u manje obrazovanoj i ruralnoj populaciji, a na spoljnjem planu ne postoje značajni pritisci zbog kršenja ljudskih prava, zarobljenih medija i svega onog što smo već opisali. Razlozi za to već su predmet brojnih špekulacija: od kosovskog pitanja, litijuma, do poslovnih interesa zapadnih zemalja.&nbsp; Bilo, kako bilo, Vučićeva vladavina je ipak dobrano uzdrmana i moguće je da je to početak kraja njegove autoritativne vladavine. Sve zavisi od spleta okolnosti, mada mu trenutno idu na ruku. Rijetko koji su totalitarni ili autokratski sistemi, ne računajući Rusiju i Kinu, dugoročno opstajali. Za divno čudo autokrate nikada nijesu toga svjesni, niti razmišljaju o takvim scenarijima. <h2>Volja naroda</h2> Đovani Sartori, u njegovoj definiciji populizma, navodi da je stalno pozivanje na volju naroda pouzdano mjerilo nedemokratskih režima. Nema ništa bizarnije nego kad izvršna vlast pokušava da uzurpira ostale grane vlasti, pozivajući se na volju naroda. U savremenoj političkoj praksi se pokazalo da je najučinkovitije polarizovati građane i suprotstaviti ih jedne drugima. To je radio Tramp, to radi Vučić, Orban i mnogi drugi, pa i naši crnogorski amateri. Mada, da im nije neshvatljivog uticaja SPC i svesrdne pomoći iz Beograda, bila bi to jedna komična družina koja bi služila za podsmjeh. Više je nego zabrinjavajuće da se u redovima srpskog naroda u Crnoj Gori nije pojavila nijedna politička organizacija građanske provinijencije i da nikada nijesu i ne podržavaju demokratske promjene ili pobune protiv nedemokratskih vlasti u Srbiji. Oni koji Demokrate i PES ubrajaju u građanske partije imaju elementarni problem sa političkim obrazovanjem. Još od davnih dana Моntеskје, tvоrac tеоriје о pоdjеli vlаsti, govori da je u držаvi nеma slоbоde kаdа је zаkоnоdаvnа i uprаvnа vlаst, zаkоnоdаvnа i sudskа, ili uprаvnа i sudskа vlаst u rukаmа јеdnоg čоvjеkа ili izvršne vlasti.&nbsp; Kao što predśednik parlamenta Crne Gore sprovodi samovolju, samovoljno mijenje logo Skupštine, skida državnu zastavu, kači srpske trobojke, donosi besmislene i štetne rezolucije, traži anketne odbore kao da nije dio vlasti, ne poštuje državu čiji je funkcioner... Boris Bogdanović iz Demokrata prijeti sudijama da moraju donijeti presude po njegovoj volji, podržava urušavanje Savjeta za odbranu i bezbjednost, Demokrate stavljaju bezbjednosni sektor i Agenciju za borbu protiv korupcije pod svoju kontrolu, čiste vojsku od patriotskog kadra i zamjenjuju ga lojalnim, itd...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215081236_18f35e822dc6e20c88718dbc48366bee6544a1ffa4289cc8707919a14aa196e8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241215081236_18f35e822dc6e20c88718dbc48366bee6544a1ffa4289cc8707919a14aa196e8" data-rendition-name="original" width="284" height="177" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>SAMOVOLJA: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Samo nečasni lažov može reći da se nikada ne smije ponoviti vrijeme kad je „bivša vlast“ bacala suzavac i tukla „mirne građane“, jer se to dogodilo samo jednom, na Cetinju, ali u vrijeme kad je on bio na vlasti kao predśednik parlamenta. Inače, svakoj upotrebi suzavca do 2020. prethodio je napad na policiju kamenicama ili čak vatrenim oružjem. O tome postoje brojni snimci! I to što se dogodilo na Cetinju 5. septembra 2021. nikada vam nećemo zaboraviti. Čekamo dan kad će pravosuđe početi da radi po zakonu. Neobrazovani, nijeste u stanju da naučite milijardu puta citirane Njegoševe stihove: „Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al' zube polomi“. Kod vas je taj orah (čitaj Crna Gora) slomljen, sa neslomljenim zubima uz vaš uobičajeno izvještačeni osmjeh. Za potonje tri vlade ugašena je nacionalna avio-kompanija, vozovi ne saobraćaju, izvršen je „pokolj“ u školstvu smjenom direktora što će državu koštati više stotina hiljada eura, turizam bilježi pad, poremećeni su odnosi sa suśedima, partijsko zapošljavanje i nepotizam su dostigli nepodnošljive razmjere i doprinose užasnoj kakistokratiji. Država se enormno zadužuje po visokim kamatama za finansiranje potrošnje, platni deficit se u tolikoj mjeri uvećava da bi bez spoljnog zaduživanja Crna Gora brzo upala u unutrašnju nelikvidnost prećeranim odlivom eura, inflacija je duplirala cijene, podstaknuta inflatornom spiralom rasta tražnje (plata) i cijena, Javni servis ne poštuje odluke sudova, krše se ljudska prava, zloupotrebljava pritvor, ljudi se selektivno i bezrazložno hapse sa dugim cijevima i pod maskama, kao da su Eskobar, predśednici opština ne poštuju znamenja države, pokazuju srednji prst na himnu, kače zastave druge države na državne institucije...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215081236_3b7c0c62e5a9da978944e16da8c07e34d8f20e561ca82c5d52a64908d4b06bb4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241215081236_3b7c0c62e5a9da978944e16da8c07e34d8f20e561ca82c5d52a64908d4b06bb4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Bečić i Spajić"> <figcaption>Demokrate i PES daleko od građanskih partija(Photo: Milojko Spajić - Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Potpisivanjem tzv. temeljnog ugovora sa SPC prekršen je Ustav, Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o državnoj imovini, poklonjena je imovina na angro, bez da je naznačeno taksativno o kojoj se imovini radi, Skupština Crne Gore je 23. 11. 2020. ušla u ustavnu nadležnost donošenjem odluke kojom je omogućeno poslanicima učešće u radu Skupštine bez ličnog prisustva śednicama, čime su direktno prekršene odredbe člana 91. Ustava Crne Gore, 28. 12. 2020. godine, bez kvoruma, takođe kršeći Ustav, sa 40 prisutnih poslanika, verifikovala je mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić... Treba li još? Još je Ciceron pisao da se pokoravamo zakonima iz razloga da bi bili slobodni. Izgleda da u crnogorskoj javnosti ne postoji svijest o tome. Čak ni studentske blokade u Srbiji nijesu pokrenule crnogorske studente da se zapitaju u kakvoj državi žele da žive? Žele li da žive u slobodnoj državi, u kojoj se poštuje Ustav i zakoni, u kojoj je sudstvo nezavisno, u kojoj je parlament kontrolor izvršne vlasti, u kojoj postoje nezavisne institucije koje kontrolišu vlast, ili žele da žive u državi kakistokratije, partitokratije, nepotizma i seljačina, željnih privilegija, skupih kola i neograničene vlasti u svojem zabranu.&nbsp; Zato - umi'te se 'ladnom vodom.

Pretežno sunčano, do 18 stepeni

Radović sportista godine u izboru novinara

Priče koje slave različitost, inkluzivnost i kreativnost

Za 24 sata evidentirano 20 saobraćajnih nezgoda

Matica crnogorska dvijema školama poklonila izložbene panoe na temu Trinaestojulskog ustanka

PRATITE TVe UŽIVO