Radojević: Liječenje ateroskleroze izazvane CP bakterijom baziraće se na imunomodulatorskoj terapiji

 (Foto: Pobjeda)
(Foto: Pobjeda)

Chlamydophila pneumoniae, bakterija koja ne izaziva izražene simptome, mogla bi biti jedan od ključnih faktora u razvoju ateroskleroze, pokazuje novo istraživanje dr Nemanje Radojevića, specijaliste sudske medicine. Njegova studija otkriva prisustvo ove bakterije u gotovo polovini slučajeva analiziranih aterosklerotskih plakova, otvarajući prostor za novi pristup u liječenju – imunomodulatornu terapiju.

- Chlamydophila pneumoniae je poznata bakterija, ništa novo u tom kontekstu, međutim, kao neki visoko patogeni organizam koji ne daje neke značajne simptome, da ste svjesni da ste bolesni, izgleda da na dugoročnom planu pravi veliki problem našim krvnim sudovima“, rekao je Radojević gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.

Doktor Radojević je kroz rad na standardnim sudskomedicinskim obdukcijama uočio da mlade osobe, iako bez klasičnih faktora rizika, često imaju izražen stepen ateroskleroze i umiru od kardiovaskularnih događaja.

- Ta ideja je kasnije produbljena i naučnim principom izabrani slučajevi, uzeti uzorci i obavljeno samo istraživanje - rekao je Radojević.

U istraživanju je primijenjena imunohistokemijska metoda specifičnog bojenja proteina koje posjeduje bakterija, što je, prema njegovim riječima, pokazalo da skoro 50 odsto aterosklerotskih plakova sadrži tragove Chlamydophila pneumoniae.

- To govori u prilog da su ti plakovi ili generisani, stvoreni zbog prisustva bakterije, ili je njihov razvoj potpomognut samim prisustvom bakterije. Chlamydophila pneumoniae je poznata bakterija, ništa novo u tom kontekstu, međutim, kao neki visoko patogeni organizam koji ne daje neke značajne simptome, da ste svjesni da ste bolesni, izgleda da na dugoročnom planu pravi veliki problem našim krvnim sudovima - istakao je Radojević.

Kao posebno važno otkriće, Radojević navodi da antibiotici ne djeluju na ovu vrstu ateroskleroze.

- Antibiotska terapija ne daje rezultate u liječenju te vrste ateroskleroze - kaže Radojević, „zbog imunološko modulirane reakcije samog prisustva ateroskleroze“, dodaje on, „čime se zaključuje da je to, kako tvrdi, autoimuno oboljenje.“

On smatra da će se budući razvoj terapije kretati ka imunomodulaciji, a ne ka antibakterijskom liječenju.

- U jednom potpuno drugom smjeru vjerujem da će farmaceutska industrija i dalja klinička ispitivanja ići, tako da imunomodulatorna terapija je za očekivati da može pružiti više nego što su antibiotici pokazali - zaključio je Radojević.