<article>Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović se u okviru aktivnosti kontinuirane saradnje sa međunarodnim partnerima sastao sa generalnim direktorom Centra za sprovođenje zakona u Jugoistočnoj Evropi (SELEC), dr Oguzom Serkantom Akinom.Povod sastanka bio je, kako su saopštili, razgovor o nastavku razvoja dugogodišnje uspješne saradnje koju Uprava policije ostvaruje sa ovom međunarodnom organizacijom koja predstavlja značajnu platformu za razmjenu operativnih informacija i unapređenje saradnje sa državama Jugoistočne Evrope u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.- Na sastanku je istaknuto da Uprava policije, još od 2008. godine kada je postala punopravni član Regionalnog centra za borbu protiv prekograničnog kriminala koji je kasnije transformiran u SELEC, u kontinuitetu učestvuje u aktivnostima SELEC-a, kako posredstvom oficira za vezu Crne Gore u Bukureštu, tako i posredstvom Nacionalone fokalne tačke u okviru Uprave policije - navodi se u saopštenju. Sastanku su prisustvovali i Zoran Radusinović, oficir za vezu Crne Gore pri SELEC-u, zatim v. d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula sa saradnikom Rajkom Radojičićem iz NCB Interpola Podgorica. Posebno je istaknuto učešće crnogorske policije u operativnim projektima SELEC-a te radnim sastancima i grupama, kao i u programima obuka za potrebe službenika država članica, koje se realizuju pod pokroviteljstvom te organizacije.Takođe, u prostorijama Uprave policije, održan je sastanak sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori, Nj.E. Olegom Gerasimenkom i drugim diplomatama ove Ambasade.Prilikom susreta, pozdravljeni su prijateljski odnosi dvije države, kao i plodotvorna saradnja koju Uprava policije Crne Gore u kontinuitetu ostvaruje sa Nacionalnom policijom Ukrajine, u više segmenata, a posebno u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala putem međunarodne operativne policijske saradnje i razmjene operativnih informacija posredstvom Europolovih komunikacionih kanala.Šćepanović je takođe istakao zadovoljstvo povodom intenzivne i efikasne operativne saradnje koju Uprava policije – Sektor za finansijsko-obavještajne poslove u kontinuitetu ostvaruje sa finansijsko-obavještajnom jedinicom Ukrajine.Uprava policije će i u narednom periodu nastaviti sa pružanjem neophodne podrške realizaciji zajedničkih aktivnosti i daljem jačanju saradnje sa strateškim partnerima, uz spremnost na otvoren partnerski odnos u zajedničkom suočavanju sa svim bezbjednosnim izazovima.</article>

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović se u okviru aktivnosti kontinuirane saradnje sa međunarodnim partnerima sastao sa generalnim direktorom Centra za sprovođenje zakona u Jugoistočnoj Evropi (SELEC), dr Oguzom Serkantom Akinom.
Povod sastanka bio je, kako su saopštili, razgovor o nastavku razvoja dugogodišnje uspješne saradnje koju Uprava policije ostvaruje sa ovom međunarodnom organizacijom koja predstavlja značajnu platformu za razmjenu operativnih informacija i unapređenje saradnje sa državama Jugoistočne Evrope u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
- Na sastanku je istaknuto da Uprava policije, još od 2008. godine kada je postala punopravni član Regionalnog centra za borbu protiv prekograničnog kriminala koji je kasnije transformiran u SELEC, u kontinuitetu učestvuje u aktivnostima SELEC-a, kako posredstvom oficira za vezu Crne Gore u Bukureštu, tako i posredstvom Nacionalone fokalne tačke u okviru Uprave policije - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali i Zoran Radusinović, oficir za vezu Crne Gore pri SELEC-u, zatim v. d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula sa saradnikom Rajkom Radojičićem iz NCB Interpola Podgorica.&nbsp;
Posebno je istaknuto učešće crnogorske policije u operativnim projektima SELEC-a te radnim sastancima i grupama, kao i u programima obuka za potrebe službenika država članica, koje se realizuju pod pokroviteljstvom te organizacije.
Takođe, u prostorijama Uprave policije, održan je sastanak sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori, Nj.E. Olegom Gerasimenkom i drugim diplomatama ove Ambasade.
Prilikom susreta, pozdravljeni su prijateljski odnosi dvije države, kao i plodotvorna saradnja koju Uprava policije Crne Gore u kontinuitetu ostvaruje sa Nacionalnom policijom Ukrajine, u više segmenata, a posebno u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala putem međunarodne operativne policijske saradnje i razmjene operativnih informacija posredstvom Europolovih komunikacionih kanala.
Šćepanović je takođe istakao zadovoljstvo povodom intenzivne i efikasne operativne saradnje koju Uprava policije – Sektor za finansijsko-obavještajne poslove u kontinuitetu ostvaruje sa finansijsko-obavještajnom jedinicom Ukrajine.
Uprava policije će i u narednom periodu nastaviti sa pružanjem neophodne podrške realizaciji zajedničkih aktivnosti i daljem jačanju saradnje sa strateškim partnerima, uz spremnost na otvoren partnerski odnos u zajedničkom suočavanju sa svim bezbjednosnim izazovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lazar Šćepanović

Društvo

Šćepanović - Akin: Posebno istaknuto učešće crnogorske policije u operativnim projektima SELEC-a

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović se u okviru aktivnosti kontinuirane saradnje sa međunarodnim partnerima sastao sa generalnim direktorom Centra za sprovođenje zakona u Jugoistočnoj Evropi (SELEC), dr Oguzom Serkantom Akinom.
Povod sastanka bio je, kako su saopštili, razgovor o nastavku razvoja dugogodišnje uspješne saradnje koju Uprava policije ostvaruje sa ovom međunarodnom organizacijom koja predstavlja značajnu platformu za razmjenu operativnih informacija i unapređenje saradnje sa državama Jugoistočne Evrope u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
- Na sastanku je istaknuto da Uprava policije, još od 2008. godine kada je postala punopravni član Regionalnog centra za borbu protiv prekograničnog kriminala koji je kasnije transformiran u SELEC, u kontinuitetu učestvuje u aktivnostima SELEC-a, kako posredstvom oficira za vezu Crne Gore u Bukureštu, tako i posredstvom Nacionalone fokalne tačke u okviru Uprave policije - navodi se u saopštenju. 
Sastanku su prisustvovali i Zoran Radusinović, oficir za vezu Crne Gore pri SELEC-u, zatim v. d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula sa saradnikom Rajkom Radojičićem iz NCB Interpola Podgorica. 
Posebno je istaknuto učešće crnogorske policije u operativnim projektima SELEC-a te radnim sastancima i grupama, kao i u programima obuka za potrebe službenika država članica, koje se realizuju pod pokroviteljstvom te organizacije.
Takođe, u prostorijama Uprave policije, održan je sastanak sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori, Nj.E. Olegom Gerasimenkom i drugim diplomatama ove Ambasade.
Prilikom susreta, pozdravljeni su prijateljski odnosi dvije države, kao i plodotvorna saradnja koju Uprava policije Crne Gore u kontinuitetu ostvaruje sa Nacionalnom policijom Ukrajine, u više segmenata, a posebno u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala putem međunarodne operativne policijske saradnje i razmjene operativnih informacija posredstvom Europolovih komunikacionih kanala.
Šćepanović je takođe istakao zadovoljstvo povodom intenzivne i efikasne operativne saradnje koju Uprava policije – Sektor za finansijsko-obavještajne poslove u kontinuitetu ostvaruje sa finansijsko-obavještajnom jedinicom Ukrajine.
Uprava policije će i u narednom periodu nastaviti sa pružanjem neophodne podrške realizaciji zajedničkih aktivnosti i daljem jačanju saradnje sa strateškim partnerima, uz spremnost na otvoren partnerski odnos u zajedničkom suočavanju sa svim bezbjednosnim izazovima.

Pregovori o mogućem okončanju rata u Ukrajini održavaju se danas u Istanbulu, ali bez prisustva ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kremlj je juče objavio sastav ruske delegacije, koju će predvoditi savjetnik predsjednika Vladimir Medinski, a u kojoj su i zamjenici ministara Mihail Galužin i Aleksandar Fomin.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da putuje u Ankaru, gdje se sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Prema njegovim riječima, Kijev očekuje ozbiljne pregovore, ali izražava sumnju u iskrenost ruskih namjera.
Ranije ove sedmice, turska vlada je saopštila spremnost da pruži “svaku vrstu podrške, uključujući posredovanje i organizovanje pregovora”, s ciljem da se postigne mir u Ukrajini. Zaraćene strane posljednji put su se sastale licem u lice – takođe u Istanbulu – u martu 2022. godine, svega nekoliko nedjelja nakon što je Putin naredio invaziju na Ukrajinu.
Turska je do sada igrala važnu ulogu kao most između Moskve i Kijeva. Najznačajniji doprinos bilo je posredovanje u Inicijativi za žito na Crnom moru, koja je obezbijedila siguran prolaz ukrajinskim brodovima koji prevoze prehrambene proizvode – rijedak diplomatski uspjeh usred brutalnog sukoba. Ipak, Rusija se povukla iz ovog sporazuma 2023. godine.
Kao članica NATO-a, Turska ima svoje interese u ovom sukobu, ali je istovremeno percipirana kao zemlja koja je relativno otvorenija prema Rusiji. Erdogan je više puta isticao svoj “poseban odnos” sa Putinom.

Pregovori u Istanbulu bez učešća Zelenskog, Putina i Trampa, sastaju se delegirani predstavnici

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, a ponegdje i pljuskovima. 
 
Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi. 
 
Na sjeveru, u višim planinskim predjelima i slab snijeg i susnježica. 
 
U popodnevnim satima ili krajem dana postepen prestanak padavina, na jugu i smanjenje oblačnosti. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, na udare ponegdje veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 17, a najviša dnevna od pet do 20 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno sa kišom

Nakon odgledanog dokumentarca „Ranjeni grad“, osjećam se kao da sam ponovo preživio te užasne dane. „Ranjeni grad“ nije samo hronika tragedije – to je priča o dostojanstvu porodica žrtava masovnih ubistava na Cetinju, o njihovom suočavanju sa nezamislivim gubicima i pokušaju da se bol podijeli. Ne da bi nestao, jer to nije moguće, već da bi ga zajedno razumjeli.
12. avgust 2022. i 1. januar 2025. godine ostavili su rane koje krvare kao i prvog dana. Dvadeset i tri života. Dvadeset i tri sudbine. Četiri dječaka. Ubistva koja su zavila Cetinje u crno, a državu u – sramotu.
Hodam ulicama, kamenim pločama moga grada s pitanjem koje me pritiska i izaziva bijes u meni: jesmo li mogli nešto da uradimo, da spriječimo...?
Mnogo je pitanja a odgovora niđe. Niđe ni odgovornosti. Niđe stida.
Blokade koje svakodnevno sprovodimo nijesu samo znak protesta – one su čin očaja, ali i otpora. One su naš pokušaj da probudimo državu iz moralne kome. Dok stojimo na cesti, ne tražimo ni milost ni povlastice – tražimo istinu. Umjesto da klekne pred roditeljima žrtava, pred gradom koji boluje, država nas naziva plaćenicima, članovima organizovanih kriminalnih grupa i slično. Da li su oni koji traže istinu neprijatelji države? Ili je neprijatelj onaj koji istinu skriva?
Jesu li dva nezamisliva masakra. Slučajnosti? Pojedinačni akti? Ili nešto dublje, zlokobnije? Ako đeca ginu na kućnom pragu, a vlast samo premeće papirima, onda moramo da se zapitamo – je li ovo organizovani nemar ili prikriveno saučesništvo?
Ako zločin ima sve atribute terorističkog akta – neselektivno ubijanje, strah, politička tišina – postoji li i organizacija ili organizovani potstrek krvavih pirova? Ko nosi ideologiju ćutanja? Ko su ljudi koji peru ruke svaki put kad krv poprska Cetinje?
Zločini poput onih 12 avgusta 2022 i 1. januara 2025 ne mogu se posmatrati izolovano. Oni su dio šireg sistema u kome institucije ne funkcionišu, a pravda je rezervisana za podobne, nedodirljive. Iako krivični zakoni Crne Gore poznaju djela teškog ubistva, izazivanja opšte opasnosti i terorizma, nijedno od njih do danas nije primijenjeno s punom snagom i integritetom. Nedjelovanje institucija, tužilaštva i političkih struktura ne može se više nazivati samo propustom – to je flangrantan primjer sistemskog zločina protiv istine. Institucionalna dekadencija.
Niko nije ponudio ni ostavku. Niko nije rekao: „Odgovoran sam jer nijesam spriječio“ ili makar „Uradio sam nedovoljno“. Jer, ako niko nije odgovoran – znači li to da niko nije ni ubijen? Kako je moguće da živimo u državi đe su roditelji morali da prepoznavaju beživotna tijela svoje đece, a oni koji su dužni da nas čuvaju, da brinu o našoj bezbjednosti ni jedne suze da puste,ni da se poklone sjenama nevino stadalih, ni trunke kajanja da osjetimo?&nbsp;
Zločin se možda ne može predviđeti – ali se odgovornost može preuzeti. Samo u društvu koje cijeni odgovornost, može se izbjeći repriza tragedije. Mi to nijesmo učinili. I zato se ponovilo.
Cetinje je danas grad tuge kakva se ne pamti u mirnodopskim uslovima. Ne zato što su ljudi odustali – već zato što vlast jeste. Ođe, na kamenim pločnicima đe su pjevali mladi i sve je vrvilo od života, sada odzvanja tišina nepovjerenja. Ali ta tišina govori više od bilo koje pres-konferencije.
Istina će kad-tad izaći na viđelo. Možda neće pasti ostavke, možda neće biti smjena, možda neće biti suđenja, možda nikada nećemo dobiti priznanje da je zločin bio organizovan ili podstrekivan. Ali istorija će zapisati da smo protestovali, da nijesmo ćutali, da smo čuvali imena ubijenih.
Zato još jednom pozivam sve građane, medije, udruženja, advokate, obrazovne radnike, nevladin sektor – da ne dozvolimo da ove tragedije proguta zaborav. Pozivam vas budemo kolektivna savjest ove zemlje. Da svojim glasom i prisustvom poručimo: ne pristajemo na ćutanje, ne pristajemo na laž, ne pristajemo na normalizaciju zla.
Jer na kraju – država koja ne traži pravdu za svoju đecu, više i nije država. To je samo dobro organizovana tišina. A mi u toj tišini moramo biti glas.
Ovo je moj krik!

Ranjeni grad, ranjena istina

Dva dana nakon hapšenja prvog čovjeka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika Srbije, javnost je obaviještena o priznanju koje komplikuje planove zeta Donalda Trampa &nbsp;o investicijama u glavnom gradu Srbije.
Naime, Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora institucije koja se bavi očuvanjem kulturne baštine, priznao je da je novembra 2024. godine, falsifikovao potpis na dokumentaciji na osnovu kog je Vlada Srbije skinula oznaku kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba u centru Beograda.
Riječ je kako o ruševinama ostalim nakon što je avijacija NATO taj objekat dva puta bombardovala 1999. godine, tako i neoštećenim djelovima.
Dokumentacijom koju je Vasić potpisom ovjerio, stvoreni su uslovi za prodaju objekta Džeradu Kušneru, zetu predsjednika SAD.
Kao čelnik američke privatne kompanije "Affinity Global Development", nakon kupovine, najavio je gradnju luksuznog hotela i poslovno-stambeni kompleks u Beogradu.
Slične investicije ista kompanija planira i u Albaniji, čime su ta država i Srbija postali okosnica njihovog ulaganja na Balkanu, ali i prvi takav kompleks Trampovih u Evropi.
Od kada je partija aktuelnog predsjednika države Aleksandra Vučića, prije trinaest godina došla na vlast, Beograd je, pogotovo centar grada, umnogome promijenio svoj izgled.
Oblakoderi, većinom izgrađeni od strane inostranih kompanija, uz istovremeno dodatno suženu saobraćajnu infrastrukturu kojom se sa teškom mukom probijaju vozila gradskog prevoza, učinili su svakodnevni život u Beogradu sve napornijim.
Očekivano, aktivisti i dio stručne javnost stoga nijesu skrštenih ruku posmatrali promjenu vlasništva nad bivšom zgradom Generalštaba.
- Još je rano za slavlje. Mislim da je ovo rezultat velikog pritiska javnosti. Postoji veoma širok front u borbi za očuvanje Generalštaba: postoji konsenzus struke, kasnije su zavodi za zaštitu spomenika odbili poslušnost, na to su se nadovezali studenti u blokadi koji su pokrenuli svoje akcije i javne tribine- &nbsp;kaže Miljan Salata, arhitekta i član ekspertske grupe za odbranu Generalštaba za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Kušnerove kompanije "Affinity Global Development" nijesu odgovorili na upit RSE da li hapšenje Vasića utiče na projekat, čija idejna rješenja su već predstavljena na sajtu kompanije.
Iz ove kompanije za "Njujork tajms" rekli da su o hapšenju v.d. direktora Zavoda saznali iz medija i da je sudbina projekta dovedena u pitanje. Dodali su da će "ispitati situaciju i donijeti naredne korake".
RSE nije dobio odgovor ni iz Vlade Srbije. Nije reagovao ni predsjednik Vučić koji je dva puta u posljednja dva mjeseca bio domaćin Trampovom sinu, Donaldu Trampu mlađem, u Beogradu.
<h2>Zbog čega je uhapšen Goran Vasić?</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je 14. maja da je tužilac saslušao okrivljenog v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića. Iz ove institucije navode da je okrivljeni Vasić iznio odbranu i priznao djelo koje mu se stavlja na teret.
Vasić sumnjiči da je "falsifikovani Prijedlog, sačinjen bez učešća stručnih lica konzervatorske struke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, uputio Vladi Republike Srbije preko resornog Ministarstva kulture".
Kako se dalje navodi, Vlada je 14.11.2024. &nbsp;donijela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i Ministarstva odbrane u Beogradu i njihovo brisanje iz registra nepokretnih kulturnih dobara, "na koji način je okrivljeni Goran Vasić nanio štetu kulturnom nasljeđu Republike Srbije – koje je bio dužan da čuva".
Vasić je na čelo Zavoda došao krajem juna 2024. godine, nakon što je ostavku podnijela dotadašnja direktorka te institucije Dubravka Đukanović koja je odbila da sa kompleksa zgrada Generalštaba skine zaštitu kulturnog dobra.
Isto je učinila i direktorka Zavoda za spomenika kulture Beograda, Olivera Vučković.
Pet mjeseci kasnije Vlada je saopštila da je da iz registra nepokretnih kulturnih dobara izbrisala zgrade Generalštaba i Ministarstva odbrane u Ulici kneza Miloša u Beogradu.
Nakon te odluke zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika uputili su pismo Vladi, ukazujući da je odluka mimo zakonskih procedura.
- U ovom slučaju postoje dva kriterijuma: da je to jedino djelo arhitekte Nikole Dobrovića u Srbiji, a drugo da je to uspomena na bombardovanje 1999. Te okolnosti nijesu promijenjene, pa je odluka o brisanju iz registra ništavna- objašnjava arhitekta Miljan Salata.
Arhitekta i urbanista Nikola Dobrović je ostavio niz zdanja, između ostalog, u Pragu, Dubrovniku, Herceg Novom. Modernistički kompleks Generalštab je jedino njegovo djelo izgrađeno na teritoriji Srbije.
Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) u proljeće 1999. godine prošla je kroz tromjesečno bombardovanje od strane NATO, preduzeto u cilju zaustavljanja nasilja sprovođenog od strane srpskih snaga na Kosovu. Razorene su mnoge državne institucije, uključujući i vojne objekte širom Srbije, odnosno Kosova i Crne Gore, što je tada činilo jedinstvenu državu.
<h2>Hapšenje i Kušnerov projekat</h2>
Nakon što je pokrenut postupak protiv prvog čovjeka Zavoda, Vlada Srbije bi trebalo da ukine odluku o skidanju Generalštaba sa liste kulturnih dobara, ocijenila je "Evropa Nostra Srbija".
- Očekujemo da Vlada u svjetlu ovih dešavanja i sumnji na falsifikovanje službenih dokumenata hitno preispita odluku o ukidanju zaštite ovog izuzetnog kulturnog dobra- kaže Vesna Marjanović, generalna sekretarka srpskog ogranka ove evropske nevladine organizacije.
Regulatorni institut za održivu energiju i životu sredinu (RERI) je krajem 2024. godine pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o ukidanju statusa kulturnog dobra Generalštaba.
Jovan Rajić, advokat i predsjednik Upravnog odbora ove nevladine organizacije, kaže za RSE da je postupak koji je RERI pokrenuo pred Ustavnim sudom odvojen od postupka koji vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal.
- Ono što je značajno je činjenica da je sama odluka i mi očekujemo da ona bude poništena. Mi smo dobili zvaničan odgovor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije da oni taj elaborat nijesu izradili. Kako je on to potpisao i izradio je stvar koju treba da utvrde nadležni organi- kaže Rajić.
Jovan Rajić smatra da bi hapšenje v.d. direktora Zavoda moralo da se odrazi i na projekat kompanije Džareda Kušnera.
- S obzirom da postoji osnovana sumnja da je neko falsifikovao mišljenje Zavoda i da je odluka Vlade nezakonita, neophodno je odmah obustaviti dalje pregovore sa investitorom i potrebno je sačekati odluku nadležnih organa- ocjenjuje Rajić.
<h2>Ko je potpisao ugovor?</h2>
Arhitekta Miljan Salata smatra da u postupku koji se vodi protiv direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika moraju biti istraženi i drugi akteri, prije svega u izvršnoj vlasti. On, međutim, dodaje da djeluje da će se sve završiti na "žrtvenom jagnjetu" iz struke.
- Ovde su direktno umiješani ljudi koji su potpisivali ugovore sa američkim investitorima, prije svega mislim na bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića. Tu je i bivši ministar kulture koji je u ovom slučaju direktno odgovoran ako se utvrdi krivica i povuče odluka o ukidanju zaštite nad Generalštabom. Onda se postavlja pitanje, ko je mogao da donese takvu zakonsku odluku unutar Vlade- smatra Salata.
Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba polovinom maja 2024. potpisao tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije Goran Vesić sa Kušnerovom kompanijom "Affinity Global Development".
Tim ugovorom, koji još nije objavljen, Srbija je zemljište kompleksa iznajmila na 99 godina.
List "Njujork tajms" je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Vesić je u saopštenju naveo da investitor, prema ugovoru, ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja 1999. godine.
Goran Vesić nije odgovorio na poziv RSE da bude sagovornik na ovoj temi.
Vesić se inače uglavnom povukao iz javnosti nakon što je pritvoren, a opet bude pušten, novembra prošle godine zbog tragedije u Novom Sadu, kada je u rušenju dijela krova nedavno rekonstruisane Željezničke stanice stradalo 16 ljudi. Vesić je u vrijeme rekonstrukcije, koju je izveo kineski investitor, bio ministar građevinarstva.

Beograd: Neizvjesno da li će Kušner graditi nakon afere sa falsifikovanjem potpisa kojim je skinuta oznaka kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Šćepanović - Akin: Posebno istaknuto učešće crnogorske policije u operativnim projektima SELEC-a

Tagovi

Pregovori u Istanbulu bez učešća Zelenskog, Putina i Trampa, sastaju se delegirani predstavnici

Sjutra pretežno oblačno sa kišom

Ranjeni grad, ranjena istina

Beograd: Neizvjesno da li će Kušner graditi nakon afere sa falsifikovanjem potpisa kojim je skinuta oznaka kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba

PRATITE TVe UŽIVO