<article><p>U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, mjestimično uz malu do umjerenu oblačnost.</p><p>Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da se na sjeveru, po kotlinama, ujutru očekuje magla, koja se ponegdje može zadržati duže tokom dana.</p><p>Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.</p><p>Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najviša dnevna od 13 do 21 stepen.</p></article>

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, mjestimično uz malu do umjerenu oblačnost.</p>
<p>Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da se na sjeveru, po kotlinama, ujutru očekuje magla, koja se ponegdje može zadržati duže tokom dana.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.</p>
<p>Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najviša dnevna od 13 do 21 stepen.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Društvo

Sjutra pretežno sunčano, do 21 stepen

<p>Večeras se u Bijeloj, kod Herceg Novog, dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je teže povrijeđena jedna osoba.</p>
<p>Kako prenosi Novski portal, do nezgode je došlo na magistralnom putu, a povrijeđeni H. S. (58) iz Priboja prebačen je u bolnicu u Meljinama zbog povreda glave.</p>
<p>Prema prvim informacijama, on je upravljao vozilom koje se sudarilo sa automobilom podgoričkih registarskih oznaka.</p>
<p>Saobraćaj je na toj dionici privremeno obustavljen, a policija obavlja uviđaj radi utvrđivanja uzroka nesreće.</p>

U udesu u Bijeloj teže povrijeđena jedna osoba

<p>Visoki vojni zvaničnici SAD-a predstavili su američkom predsjedniku <b>Donaldu Trampu</b> ažurirane opcije za moguće vojne operacije u Venezueli, uključujući i kopnene udare, javlja CBS News pozivajući se na više izvora upoznatih sa sastancima održanim u Bijeloj kući.</p>
<p>Prema navodima američkih medija, ministar odbrane <b>Pete Hegseth</b>, načelnik Združenog štaba Dan Caine i drugi visoki vojni i obavještajni zvaničnici informisali su Trampa o potencijalnim vojnim scenarijima u narednim danima, ali konačna odluka još nije donesena.</p>
<p>Ove informacije dolaze svega nekoliko dana nakon što su SAD u vode Kariba i Latinske Amerike poslale najveći ratni brod na svijetu, nosač aviona USS Gerald R. Ford, što predstavlja najznačajnije vojno prisustvo SAD-a u tom regionu još od invazije na Panamu 1989. godine. Takav razvoj situacije izazvao je bojazan da Washington razmatra oružani napad na Venezuelu.</p>
<p>U odgovoru na američke poteze, predsjednik Venecuele <b>Nicolás Maduro</b> najavio je “masovno raspoređivanje” kopnenih, zračnih, pomorskih, riječnih i raketnih snaga, kao i civilnih milicija, s ciljem da se suprotstave američkoj mornarici koja patrolira u blizini venezuelanske obale.</p>
<p>Tokom posljednja dva mjeseca američka vojska izvela je napade na najmanje 21 brod za koje tvrdi da su prevozili drogu iz Južne Amerike ka SAD-u. U tim napadima poginulo je gotovo 80 ljudi. Ipak, do sada nije objavljen nijedan dokaz koji bi potvrdio američke tvrdnje: nije poznato ni kakva je droga pronađena, ni da li su brodovi zaista bili uključeni u krijumčarenje. Ujedinjene nacije su ove napade opisale kao “vanpravna pogubljenja”.</p>
<p>Tramp je ranije tvrdio da su vojne akcije nužne kako bi se “zaustavio protok narkotika” ka SAD-u, ali brojni analitičari smatraju da je stvarni cilj ovih poteza pritisak na Madurov režim i pokušaj smjene vlasti u Caracasu.</p>
<p>Venecuelanski ministar odbrane <b>Vladimir Padrino</b> potvrdio je da u vojnoj vježbi učestvuje oko 200.000 vojnika. Maduro je optužio Washington da “fabricira novi rat” i poručio da američko prisustvo u Karibima predstavlja “najveću prijetnju kontinentu u posljednjih 100 godina”.</p>
<p>Venezuela, uz podršku Rusije, pojačava odbranu modernim raketnim i PVO sistemima. Moskva je ponovila da “čvrsto stoji uz suverenitet Venezuele”.</p>

Trampu predstavljene opcije za vojne operacije u Venezueli, uključeni i kopneni udari

<p>Turski predsjednik <b>Redžep Tajip Erdogan</b> izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.</p>
<p>Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, <b>Tufanom Erhurmanom</b> podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.</p>
<p>- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.</p>
<p>Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.</p>
<p>- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.</p>
<p>Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.</p>
<p>Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.</p>

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

<p>Jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije &nbsp;rekao je za RTCG da su mitropolit Amfilohije i donekle i on, u jednom dijelu &nbsp;izvršili reviziju istorije.&nbsp;</p>
<p>- Nacistički zločini nad pravoslavnim narodom Pive i Velike, u našoj istoriji zaobilaženi su cijelo vrijeme. Tu su pobijena djeca, pobijene su žene, trudnice, majke, goloruki narod, nedužna omladina. Sveštenici su ubijani. Taj zločin je bio zaobiđen. Istina, komunističke vlasti su bile osnovale komisiju za popisivanje zločina, drugih, naravno ne i komunističkih, i ona je radila do 1948. godine. Potom su došli neki drugi interesi, da se to sve zaboravi, i da se to skrajne. Prvo je Josip Broz Tito htio da se obračuna sa svojim protivnicima, zbog toga je stvoren i Goli otok, a pitanje je i da li je Goli otok kod nas istorijski obrađen kako valja - kazao je Joanikije.&nbsp;</p>
<p>On je rekao da je u nauci uvijek potrebno da se iznova sagledaju stvari.&nbsp;</p>
<p>- Ja sam se zalažem da se popišu svi zločini, i četnički, i komunistički, i nacistički zločini, okupatorski. Ali je za nas velika sramota da smo se iskasapili međusobno u toku rata. Mnogo više nas je poginulo u međusobnim obračunima nego u borbi protiv okupatora. Zar to nije sramota? Zar ne treba da se kao zajednica zbog toga pokajemo - rekao je &nbsp;Joanikije.&nbsp;</p>
<p>Kako je istakao, zar nije sramota za Crnu Goru da ima jame.&nbsp;</p>

Joanikije: Mitropolit Amfilohije i donekle ja, u jednom dijelu, izvršili smo reviziju istorije

<p>Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

<p>Predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš</b>, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca <b>Dragoljuba Draže Mihailovića</b>.</p> <p>- To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča.</p> <p>Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore <b>Andrije Mandića </b>– Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih.</p> <p>Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi.</p> <p>Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš.</p> <p>Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom.</p> <p>Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije...</p> <p>U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja<span></span></figcaption> </figure>  <p>Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;</p>

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

<p>Ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici pretvorio se u traumatično iskustvo za mladu djevojku koja tvrdi da ju je ljekar seksualno uznemiravao tokom pregleda. Nakon što je slučaj prijavila nevladinoj organizaciji „Prima“, obaviještena je i policija, koja je ubrzo reagovala i uhapsila osumnjičenog ginekologa P. J.</p>
<p>Direktorica NVO „Prima“ <b>Aida Perović</b> potvrdila je da je djevojka prethodne večeri bila na pregledu kod ljekara koji je, prema njenim navodima, izvršio nedozvoljene polne radnje.</p>
<p>- Ona je prethodnog dana u večernjim časovima imala pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod ginekologa kada se i desilo seksualno uznemiravanje, odnosno nedozvoljene polne radnje, kako je to sada već tužilac kvalifikovao - navela je Perović.</p>
<p>Iz Uprave policije saopšteno je da su od osumnjičenog P. J. prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.</p>
<p>- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je on po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.</p>
<p>Perović je, međutim, ukazala i na neprihvatljivo ponašanje dijela osoblja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), gdje je oštećena bila upućena od strane državnog tužioca radi uzimanja brisa.</p>
<p>- Naša klijentkinja je u institucijama imala loše iskustvo. U KCCG su u prvi mah odbili da uzmu bris, iako je to bilo po nalogu tužioca. Takve situacije ne bi smjele da se dešavaju, jer postoje jasni protokoli u postupanju - kazala je Perović, dodajući da je nakon insistiranja bris ipak uzet.</p>
<p>- Dodatno, ginekolog koji je uzimao bris pitao je pacijentkinju: ‘A sad mi reci, da li se ovo zaista desilo?’ – što je nedopustivo - istakla je ona.</p>
<p>Na slučaj je reagovalo i Ministarstvo zdravlja, koje je saopštilo da očekuje da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.</p>
<p>- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima. Podsjećamo da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja - navodi se u saopštenju.</p>
<p>O slučaju su, kako je potvrđeno, obaviješteni i Ljekarska komora Crne Gore, Zaštitnik prava pacijenata, kao i zdravstvene ustanove u kojima osumnjičeni ljekar radi.</p>
<p>Direktorica „Prime“ podsjeća da je isti ljekar i ranije bio prijavljivan zbog neprimjerenog ponašanja prema pacijentkinjama.</p>
<p>- Počinilac je i u javnosti poznat po vrlo neprimjerenom i seksualizovanom ponašanju. Imao je više prijava, ali su one bile prekršajne. Sada je, na sreću, djelo kvalifikovano kao krivično - rekla je Perović.</p>
<p>Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji su, zbog stigme i straha od osude, ostali neprocesuirani, te pozivaju sve žene da se ohrabre i prijave svaku vrstu seksualnog nasilja, posebno u zdravstvenim ustanovama.</p>

Perović: Počinilac je u javnosti poznat po neprimjerenom ponašanju prema pacijentkinjama

<p>Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.</p>
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
<p>Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer<b> Zdravko Krivokapić </b>pisao je premijeru <b>Milojku Spajiću</b> i predsjedniku države <b>Jakovu Milatoviću </b>da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.</p>
<p>- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.</p>
<p>Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.</p>
<p>Nagrađivani crnogorski pisac <b>Milorad Popović </b>ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.</p>
<p>- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.</p>
<p>Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije<b> Andrije Mandića.</b></p>
<p>- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a <b>Jovan Vučurović </b>na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.</p>
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
<p>Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.</p>
<p>- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.</p>
<p>Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;</p>
<p>Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;</p>

Sjutra pretežno sunčano, do 21 stepen

Tagovi

U udesu u Bijeloj teže povrijeđena jedna osoba

Trampu predstavljene opcije za vojne operacije u Venezueli, uključeni i kopneni udari

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Joanikije: Mitropolit Amfilohije i donekle ja, u jednom dijelu, izvršili smo reviziju istorije

PRATITE TVe UŽIVO