Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog, kako su rekli u toj organizaciji, maltretiranja kolumniste Duška Kovačevića, koji je po nalogu državnog tužioca pozvan na informativni razgovor u policiju zbog javno iznesene kritike rada direktora Uprave policije.
Tim povodom, HRA se obratila Vrhovnom državnom tužiocu sa zahtjevom da se hitno ispitaju okolnosti ovog slučaja i o zaključku obavijesti javnost, kao i da se izdaju jasna uputstva državnim tužiocima o primjeni međunarodnih standarda slobode izražavanja, kako bi se spriječilo dalje neosnovano uznemiravanje kritičara vlasti i zaštitila sloboda izražavanja.
- Duško Kovačević je juče pozvan u policiju zbog teksta „Bolji od bjekstva", objavljenog na njegovom Fejsbuk profilu 1. februara. Telefonom mu je saopšteno da se poziva po nalogu državnog tužioca zbog navodnih prijetnji direktoru Uprave policije, iako objava očigledno ne sadrži nijednu prijetnju. On je doveden u situaciju da policiji mora da objašnjava kako u javnom komentaru na Fejsbuku nije prijetio direktoru policije, iako je to sasvim jasno iz samog komentara. Državni tužilac je to morao sam da zaključi, čitanjem Kovačevićevog teksta - saopšteno je iz HRA.
Iako je Osnovno državno tužilaštvo u međuvremenu saopštilo da u njegovim radnjama nema elemenata krivičnog djela, šteta je, ističu u HRA, već učinjena – kako Kovačeviću lično, tako i slobodi izražavanja u Crnoj Gori.
U HRA poručuju da Crna Gora ne smije da dozvoli praksu pozivanja novinara, kolumnista i građana na policijska i tužilačka saslušanja zbog iznošenja stavova o pitanjima od javnog interesa, posebno kada je riječ o radu nosilaca javnih funkcija, koji su dužni da trpe viši stepen kritike. 
- Takva praksa je suprotna standardima Evropskog suda za ljudska prava i podstiče autocenzuru, čime se ugrožava demokratski poredak - dodaje se u saopštenju.
U HRA podsjećaju da krivično-pravna represija u oblasti slobode izražavanja može biti opravdana samo u izuzetnim slučajevima, poput govora mržnje ili poziva na nasilje, čega u ovom slučaju očigledno nema.
Pored toga, ukazuju i na proceduralne propuste u postupanju policije.
- Kovačević nije dobio pisani poziv sa jasno navedenim razlogom, niti je poučen o pravu da saslušanju prisustvuje uz advokata, a u zapisniku nije navedeno zbog kog krivičnog djela je pozvan niti da je poziv upućen po nalogu državnog tužioca. Nastavak prakse pozivanja građana na saslušanja učinio bi državno tužilaštvo instrumentom za suzbijanje kritičkog mišljenja, jer i sam poziv na informativni razgovor zbog iznesene kritike proizvodi neprimjeren zastrašujući efekat na sve građane - zaključeno je u saopštenju HRA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

HRA: Pozivanje Duška Kovačevića u policiju zbog kritike direktora policije je zastrašivanje

Profesor i novinar u penziji Božidar Jaredić ocijenio je da je neophodno otvoriti širu stručnu i društvenu raspravu o tome šta predstavlja standardizovani crnogorski jezik i kojim jezikom građani Crne Gore zaista govore. Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Jaredić je istakao da su jezičke nedoumice i dalje prisutne u javnom prostoru.
On smatra da je paradoksalno što se, kako kaže, i među onima koji govore kodifikovanim crnogorskim jezikom često čuju zahtjevi za uvođenjem srpskog jezika u službenu upotrebu.
- Ona ne zna da govori crnogorskim jezikom, zato bi bilo dobro i bilo bi potrebno da Institu za jezik, i Fakultet za crnogorski jezik i radiotelevizije da pokrenu šire rasprave o tome šta je standardizovani crnogorski jezik i ko kojim jezikom govori. Jasno je sasvim danas i možemo reći da su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski slični jezici, ali svaki ima svoje posebnosti. Crnogorski jezik je u odnosu na srpski poseban zato što je ijekavica, u Srbiji je isključiva ekavica, Vuk je bio uveo ijekavicu ali su mu se pobunili beogradski trgovci i novosadski intelektualci i morao je prilagodi i svoj rječnik i svoju gramatiku srpskom ekavskom izgovoru - rekao je Jaredić.
On je podsjetio i na Novosadski dogovor iz 1954. godine, kada je, kako navodi, formiran srpskohrvatski jezik.
- Potpuno je jasno da sada mi imamo ljude koji stalno govore ‘govorimo srpski’, a kad bi bila anketa sa pitanjem "govorite li vi ekavskim ili ijekavski" vidjeli biste da bi u Crnoj Gori sigurno bilo 70 posto ljudi koji govore ijekavski, to je osnovno obilježje razlike između srpskog i crnogorskog jezika uz, naravno, što su u crnogorskom jeziku konačno prihvaćena ta dva fonema Ś i Ź koja su uvijek bila u upotrebi od Petra I i vladike Danila, oni su takođe govorili narodnim jezikom - onim jezikom.koji je Vuk prihvatio kao književni jezik - zaključio je Jaredić.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw5iNci2bf3U&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Jaredić: Potrebne šire rasprave o tome šta je standardizovani crnogorski jezik

Inovaciono-preduzetnički centar (IPC) Tehnopolis otvorio je prijave za ovogodišnji Start up kamp za studente, petodnevni edukativno-razvojni program koji će se održati od 16. do 21. marta u Turističkom centru Vučje u Nikšiću.
Start up kamp je intenzivan program osmišljen da mladima pruži priliku da svoje inovativne ideje pretvore u konkretne biznis koncepte, uz podršku iskusnih mentora, uspješnih preduzetnika i stručnjaka iz oblasti inovacija i preduzetništva.
Start up kamp je petodnevni događaj namijenjen studentima koji žele da nauče osnove i principe preduzetništva, prepoznaju i razviju održivu biznis ideju, savladaju proces izrade biznis modela i biznis plana i razumiju put od ideje do investicije.
- Kroz interaktivna predavanja, praktične radionice i rad u timovima, učesnici će proći kompletan proces razvoja startup ideje – od početne inspiracije do finalne pitch prezentacije - saopšteno je iz Tehnopolisa.
Cilj kampa je edukacija i transfer znanja, razmjena iskustava sa uspješnim preduzetnicima i startup timovima, kao i umrežavanje budućih lidera inovacionog ekosistema.
Učesnici će imati priliku da, između ostalog, upoznaju koncept start up-a i istraže inovacioni ekosistem Crne Gore, nauče kako prepoznati, validirati i razviti preduzetničke ideje, razviju poslovne modele primjenom Lean Canvas metodologije, primijene Design Thinking pristup u kreativnom rješavanju problema, razumiju procese komercijalizacije i izgradnje konkurentske prednosti, istraže dostupne izvore finansiranja i programe podrške za start up-e i uavrše pitch prezentaciju i javni nastup pred investitorima i stručnim žirijem.
Učesnici će biti podijeljeni u timove i zajedno će raditi na razvoju ideje koju će posljednjeg dana predstaviti stručnom žiriju, a najbolji timovi će biti novčano nagrađeni.
Osim zvaničnog programa, kamp donosi i dodatne sadržaje, poput hiking ture, filmske večeri, timsko druženje, zabavni program nakon radionica.
Broj mjesta je ograničen, a selekciju prijavljenih kandidata će napraviti organizator na osnovu sadržaja prijave.
Za sve učesnike obezbijeđen je smještaj na bazi punog pansiona (dvokrevetne, trokrevetne i četvorokrevetne sobe) i organizovan je zajednički prevoz iz Podgorice do Vučja 16. marta i povratak 21. marta.
Prijave su otvorene od danas do 6. marta putem <a href=" https://forms.office.com/e/TNw9NLcxS2 ">OVOG LINKA</a>.
Za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti na mejl milena@tehnopolis.me.&nbsp;
Start up kamp se organizuje šestu godinu zaredom, potvrđujući svoju vrijednost kroz konkretne rezultate i uspješne priče mladih preduzetnika.
- Ovaj program ne samo da inspiriše nove ideje, već omogućava studentima da aktivno rade na razvoju svojih projekata i ostvare važne poslovne konekcije. Iskoristite priliku da svoju ideju pretvorite u stvarnost - zaključili su iz Tehnopolisa.

Otvorene prijave za Start up kamp za studente

Nevladina organizacija (NVO) Juventas u narednom periodu biće posvećena očuvanju i unapređenju postojećih programa i servisa, širenju aktivnosti na opštine u kojima do sada nije bila dovoljno prisutna, jačanju regionalnog djelovanja i većem oslanjanje na naučno utemeljene pristupe.
To je poručila izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović povodom 30 godina postojanja te organizacije ocijenjući da se radi o značajnom jubileju, koji sa sobom nosi veliku odgovornost, ali i potvrdu kontinuiteta i istrajnosti civilnog sektora u Crnoj Gori.
Podsjetila je da je Juventas formalno registrovan u januaru 1996. godine, dok su njegovi počeci vezani za 1995. godinu, kada je grupa studenata neformalno započela djelovanje sa ciljem da stvori prostor u kojem mladi mogu slobodno da izraze svoju kreativnost, stavove i ideje, ali i da zagovaraju društvene promjene koje smatraju neophodnim.
- Organizaciju su osnovali odgovorni mladi ljudi sa jasnom vizijom i vrijednosnim stavom, iz kojih su proizašli brojni projekti i aktivnosti koje su u to vrijeme snažno „prodrmale“ Podgoricu i Crnu Goru. Govorimo o časopisima, radio-emisijama, pa čak i o dnevnim novinama, čiji je cilj bio da ponude kvalitetne sadržaje koji su se suprotstavljali tada dominantnom kiču i šundu - kazala je Vujović u intervjuu za PR Centar.
Kako je navela, iako su se okolnosti mijenjale, potreba za kritičkim djelovanjem i dalje postoji.
- Današnji Juventas nastavlja da radi u duhu svojih početaka, ali u skladu sa savremenim izazovima - poručila je Vujović.
Ona je kazala da sadašnji tim nije svjedočio prvim godinama rada organizacije, navodeći da je većina članova počela da se aktivno uključuje početkom 2000-ih godina.
- U tom periodu, najveće prepreke odnosile su se na nerazumijevanje koncepta civilnog društva i nedostatak institucionalne podrške.Ipak, bilo je lakše okupiti ljude koji su bili slobodnomisleći, hrabri i spremni da se uključe u borbu koju civilni sektor nosi i danas - rekla je Vujović.
Podsjetila je da su među prvim aktivnostima Juventasa bile izdavačke inicijative i djelovanje u oblasti umjetnosti i kulture, a da su vrlo brzo i aktivnosti usmjerene na uticaj na javne politike i donosioce odluka.
- Od 2000. godine, kroz partnerstvo sa Međunarodnom organizacijom za planirano roditeljstvo (IPPF), Juventas se snažnije uključila u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, proširujući poimanje ljudskih prava na konkretne servise namijenjene djeci, mladima i drugim ranjivim grupama - navela je Vujović.
Ukazala je da je podrška Globalnog fonda za borbu protiv malarije, HIV-a i tuberkuloze od 2006. godine dodatno ojačala postojeće servise, ali je, kako jeistakla, postalo jasno da pružanje usluga nije dovoljno bez istovremenog rada na promjeni društvenog okruženja.
- Od tada, Juventas snažno razvija segment ljudskih prava, po kojem je danas posebno prepoznatljiv, kao i po servisima koje pruža LGBT populaciji, osobama koje koriste psihoaktivne supstance, osobama u i nakon izdržavanja zatvorske kazne, djeci i mladima sa problemima u ponašanju, migrantima, Romima i drugim grupama u riziku od socijalne isključenosti. Radimo tamo gdje institucije ne mogu, ne umiju ili ne žele da pruže adekvatnu podršku - naglasila je Vujović.
Poseban fokus, kako je rekla, Juventas od samog osnivanja stavlja na omladinsku politiku i uključivanje mladih u procese donošenja odluka, dok se od 2005. godine intenzivno bavi i medijskom pismenošću.
Govoreći o savremenom kontekstu, Vujović je ukazala na krizu povjerenja u institucije, koja ima globalne razmjere, ali i na činjenicu da povjerenje u specijalizovane nevladine organizacije ostaje stabilno, pa čak i veće nego u institucije zadužene za iste oblasti.
- Istraživanja pokazuju da građani više vjeruju uskospecijalizovanim nevladinim organizacijama nego institucijama, što često dovodi do nedostatka otvorene saradnje između države i civilnog sektora. Finansijska održivost i povlačenje fondova dodatni su izazovi, posebno za organizacije srednje veličine, dok podrška države nije adekvatna - kazala je Vujović.
Ona smatra da Crna Gora može biti ponosna na svoj civilni sektor, koji je u vremenima kriza i političke nestabilnosti pokazao otpornost i sposobnost da ponudi rješenja i odgovore.
- Integritet i autentičnost su ključ povjerenja građana. Nije lako zadržati istinsku posvećenost i održivost tema i servisa, ali to je ono što Juventas radi već 30 godina - istakla je Vujović.
Govoreći o budućim planovima, Vujović je naglasila da je ključna ambicija očuvanje i unapređenje postojećih programa i servisa, širenje aktivnosti na opštine u kojima Juventas do sada nije bio dovoljno prisutan, jačanje regionalnog djelovanja i veće oslanjanje na naučno utemeljene pristupe.
- Juventas čine profesionalci sa znanjem, iskustvom i iskrenom potrebom da rade za opšte dobro. Vrijednost kolektiviteta i podrške zajednici ono je što nas vodi i što ćemo njegovati i u narednim decenijama - poručila je Vujović.
Trideset godina rada Juventasa, kako je kazala, znači i obavezu da se sve što je izgrađeno u prethodnom periodu ugradi u budućnost, kako bi organizacija bila još snažnija i kvalitetnija u doprinosu zajednici.
- To znači da je za nas 300 projekata, znači da smo godišnje kroz projekte pružili podršku za preko 2.000 ljudi, pa onda ako to pomnožimo sa brojem godina, znači da je do sada nekoliko desetina hiljada mladih ljudi učestvovalo u našim projektima, znači da smo organizovali stotine i stotine seminara, konferencija, treninga, znači da smo publikovali ogroman broj publikacija, znači da smo se potrudili da u značajnom broju oblasti pomjeramo granice i da, što sam već nekoliko puta rekla, zato što mi je to najvažnije, da našu zajednicu činimo boljom - zaključila je Vujović.

Vujović: NVO Juventas njegovaće vrijednosti kolektiviteta i podrške zajednici i u narednim decenijama

Na zgradi Mjesne zajednice "Ubli" u Kučima, pored zastava Crne Gore i Podgorice, postavljena je trobojka, a odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Vladan Arsović pitao je Glavni grad da li će reagovati.
- Da li će biti sankcionisan, po zakonu, neki od v.d. sekretara MZ, jedan od mnogih onih koje su politički namjestili na tim pozicijama? Ludilo i kršenje zakona u Glavnom gradu se nastavlja i kao u mnogim drugim sličnim slučajevima kršenja zakona u Podgorici nema reakcije gradonačelnika - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On je ocijenio da, s obzirom na haos koji vlada u Glavnom gradu i državi, ne čudi činjenica da svako radi šta želi.
- Pogotovo kada su političke i ideološke stvari u pitanju - dodao je Arsović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Farsovicvladan%2Fstatus%2F2023686262499274971%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Na zgradi mjesne zajednice Ubli okačena trobojka

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) saopštila je da je, u saradnji sa partnerskim organizacijama civilnog društva, organizuju otvoreni forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva“. Cilj je, kako navode, afirmacija društvenog dijaloga i razmatranje tema od javnog interesa.
Na sesiji će govoriti predsjednici i predstavnici Dukljanske akademije, Matice crnogorske, PEN-a, Fondacije „Sv. Petar Cetinjski“, Crnogorskog društva nezavisnih književnika, organizacije „Almanah“, Udruženja pravnika Crne Gore, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Udruženja profesora istorije i STEGA-e koja je preuzela organizaciju skupa.
Cilj otvorenog foruma je da se razmotre pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove crnogorskog društva koja će biti razmatrana iz ugla dinamike EU integracija, aktuelnog istorijskog revizionizma, nedostataka u vladavini prava, stanja u civilnom društvu, krize sekularizma, sklonosti društva unutrašnjem sukobljavanju, devastacije crnogorske kulture itd.
- Organizacijom ove sesije otvorenog foruma STEGA ima za cilj da u formi dijaloškog foruma unaprijedi društveni dijalog na temema iz oblasti prava, ekonomije, kulture, zdravstva, međunarodnih odnosa i drugih oblasti koje su od javnog interesa - saopšteno je iz STEGA-e.
Sesija će se, kako zaključuju, održati u srijedu, 18. februara 2026. godine u 11 sati u multimedijalnoj Sali PR Centra (stari Aeorodrom) u Ulici Maršala Tita Podgorica.

STEGA organizuje otvoreni forum: Unapređenje društvenog dijaloga o temama od javnog interesa

Osnovni sud u Podgorici poništio je, četvrti put, kao nezakonitu odluku Savjeta Radio-televizije Crne Gore od 31. avgusta 2024. godine kojom je Boris Raonić imenovan za generalnog direktora Javnog servisa na mandat od četiri godine.&nbsp;
Sudija Nikola Bošković je, odlučujući o tužbi Časlava Vujotića, jednog od kandidata za generalnog direktora na tom konkursu, naložio Savjetu da u roku od osam dana od pravosnažnosti presude donese novu, zakonitu odluku o izboru generalnog direktora od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu raspisanom 15. jula 2024. godine, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/jos-jednom-ponisteno-imenovanje-raonica-za-generalnog-direktora-rtcg">Antena M</a>.
Ovo je četvrta presuda Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava imenovanje Borisa Raonića na čelo RTCG u aktuelnom mandatu, a ukupan broj sudskih odluka kojima se osporavaju njegova postavljenja, od 2021. godine do danas, dostigao je 13.&nbsp;
U septembru prošle godine na uslovnu zatvorsku kaznu od sedam mjeseci prvostepeno su osuđeni i predsjednik Savjeta Veselin Drljević, te članovi tog tijela Filip Lazović i Naod Zorić, kao i, sad bivša, članica Amina Murić, zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom nezakonitog izbora Raonića iz 2023. godine i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. O ovoj presudi još uvijek se čeka konačna odluka Višeg suda.&nbsp;
Isti članovi Savjeta su i nakon toga nastavili sa istom praksom – u julu 2024. imenovali su Raonića za vršioca dužnosti direktora RTCG-a, odmah nakon što je podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a u avgustu 2024. ponovo su ga izabrali na puni mandat, računajući mu radno iskustvo iz prethodnog, sudski poništenog mandata.
<h2>Sporno radno iskustvo, paušalno obrazloženje i izostanak mjerljivih kriterijuma</h2>
I u posljednjoj presudi Sud je utvrdio da je odluka iz avgusta 2024. nezakonita, između ostalog, zbog spornog radnog iskustva. Naime, sud je ocijenio da se iskustvo koje je kandidat stekao obavljajući funkciju na osnovu ranijih, pravosnažno poništenih odluka, ne može priznati kao validno radno iskustvo za novi izbor. Sud smatra da bi prihvatanje takvog iskustva obesmislilo konkurs i povrijedilo princip jednakosti kandidata.
- Sud nalazi da je osporena odluka nezakonita iz kumulativno postojećih razloga. Prije svega, period koji je Borisu Raoniću uračunat kao radno iskustvo na poslovima generalnog direktora RTCG ne može se tretirati kao pravno relevantno radno iskustvo u smislu kvalifikacionog uslova propisanog članom 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i televezija Crne Gore, imajući u vidu da je isti zasnovan na odlukama o imenovanju koje su pravosnažno poništene u sudskim postupcima, čime je retroaktivno eliminisan pravni osnov za obavljanje tih poslova. Istovremeno, sud nalazi da osporena odluka ne sadrži valjano obrazloženje, jer razlozi navedeni u njenom obrazloženju ostaju na nivou opštih, paušalnih i nekonkretizovanih tvrdnji, bez jasnog navođenja objektivnih i mjerljivih kriterijuma koji su prevagnuli u korist izabranog kandidata, niti su ti kriterijumi uporedno sagledani u odnosu na ostale prijavljene kandidate, a kojim postupanjem tuženi nije omogućio sudsku kontrolu zakonitosti odluke, niti je tužiocu obezbijedio pravo da razumije stvarne razloge zbog kojih nije izabran - navodi se u obrazloženju presude sudije Boškovića.
<h2>Novi zakon, ostavka i reizbor u istom danu</h2>
Boris Raonić je prvi put imenovan je na mjesto generalnog direktora RTCG avgusta 2021. godine. Ta odluka poništena je pravosnažno 2023. godine. Raonić je imenovan u junu 2023. godine. Ta odluka poništena je u aprilu 2024, a potvrđena presudom Višeg suda septembra 2024.
Nakon stupanja na snagu novog Zakona, u julu 2024. koji je snizio uslov sa deset na pet godina radnog iskustva, Raonić je podnio ostavku, a istog dana imenovan je za vršioca dužnosti, a zatim ponovo izabran na konkursu avgusta 2024.
Agencija za sprečavanje korupcije je još marta 2024. godine ocijenila da su prethodna imenovanja ugrozila javni interes i nosila korupcijski rizik.
Inspekcija rada je u septembru 2024. zaključila da Raonić ima „šest godina, tri mjeseca i 13 dana“ iskustva, ali se ogradila da ne cijeni zakonitost prethodnih imenovanja – to je, kako je navela, isključivo sudska nadležnost.
<h2>Vujotić: Pravosuđe kao da je blokirano ili nemoćno pred političarima&nbsp;</h2>
U reakciji na presudu, kandidat za generalnog direktora Časlav Vujotić, podsjeća da je posljednja sudska presuda četvrta povodom aktuelnog mandata Raonića, a da ih je ukupno do danas bilo 13 – osam Osnovnog suda, četiri Višeg i jedna Vrhovnog suda - kojima se osporavaju njegova postavljenja od 2021. do danas.
- Pravosuđe kao da je blokirano ili nemoćno pred političarima, jer Raoniću ne pada na'm da napusti uzurpiranu funkciju. Nit to, reklo bi se, śekira izvršnu i zakonodavnu vlast. Odugovlačiti neminovno je nesporna taktika, uz ostalo. Proces su Raonićevi, pardon RTCG, pravnici razvukli na preko godinu. Tri puta odlažući, banalnim izbjegavanjem dostavljanja sudu traženih dokumenata. Nije se više moglo otezati i nova presuda Osnovnog je tu. Potvrđeni su stavovi prethodnih. I još jednom nalaže se Savjetu da izabere za generalnog RTCG nekoga od kandidata koji ispunjavaju uslove po Javnom konkursu u roku od osam dana po pravosnažnosti presude - navodi Vujotić u reagovanju.
Presuda, kaže Vujotić, rješenjem upire prstom i na Inspekciju rada prema kojoj Raonić ispunjava „uslov najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja“.
- Nikako ne ide u prilog ispravnom zastupanju propisa i pravednosti te službe, iako se inspektor ogradio kako direktorsko postavljenje ne spada u nadležnost inspekcije rada, već je za to ovlašćen isključivo nadležni sud. Zaključkom tog Vladinog resora je uprkos tome pokušano više puta u javnosti insceniranje tobožnje ispravnosti višestrukog postavljanja na poziciju generalnog osobe koja ne zaslužuje taj položaj nikako. Zanimljivo je hoće li sad službenici Ministarstva rada pokazati želju da nešto isprave - navodi Vujotić.&nbsp;
On ističe i da menadžment RTCG, kada god „im prigusti“, u programima opetuju statističkim pokazateljima o svojoj uspješnosti pa su na ročištu probali isto, prosto pitajući između redova „kako možete mać' ovako uspješnu ekipu?“.&nbsp;
- Takve opšte ocjene o značajnom rastu gledanosti, unapređenju izbalansiranosti informativnog programa po presudi „ostaju na nivou apstraktnih i paušalnih tvrdnji, lišenih svake konkretizacije“. Raonićevi advokati navode kako je njegov nacrt razvoja usklađen i sa Strategijom razvoja RTCG 2023-2027 više od ostalih kandidata, ali bez obrazloženja koji kriterijumi su bili odlučujući i, prema sudu, bez opisa kako su cijenjeni u odnosu na sve prijavljene. Treba li reći da je pomenutu strategiju donio sam – Raonić? Nije je za druge pravio - zaključuje Vujotić.

Još jednom poništeno naimenovanje Raonića za generalnog direktora RTCG

Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina ostali su neispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se odvijala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim okolnostima. Ipak, te priče uglavnom su ostale nedostupne široj javnosti - kazala je građanska aktivistkinja i osnivačica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
Sa panela NVO Juventas, održanog u Evropskoj kući, poručeno je da su žene i dalje nevidljive u istoriji devedesetih, što se, kako je istaknuto, direktno odražava na današnju diskriminaciju.
Petrović, koja se aktivizmom bavi tri decenije, podsjetila je da je od osnivanja Crnogorskog ženskog lobija prošlo 27 godina, te da je taj period obilježio hroničan nedostatak informacija kada je riječ o ženama, njihovim potrebama i rodnoj perspektivi.
- Uvijek se, po pravilu, dešava da nema informacija, a zapravo informacija ima i dostupne su onima koji žele da im budu dostupne i koji u 21. vijeku žele da urade nešto više po pitanju rodne perspektive. Nijesu dovoljni zakoni. Osim zakona potrebna je permanentna edukacija koju bi trebalo da sprovodi država. Međutim, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pa samim tim i rodnoj perspektivi koja bi trebalo da bude zastupljena u svim segmentima društva, nema ni govora da sadašnju, kao i prethodne vlade, to apsolutno interesuje. Te žene ostaju na margini svih dešavanja - njihova sjećanja i njihovi životi. Tako dolazi do toga da se stereotipi i predrasude, uz sve druge predispozicije koje im idu naruku, sve više šire u javnom prostoru kada je riječ o ženama i njihovim životima. Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina nijesu ispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se dešavala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim situacijama. Međutim, te priče su uglavnom ostale neispričane i nedostupne široj javnosti - rekla je Petrović.
Ona smatra da savremene generacije nemaju pouzdane informacije, niti ulažu dovoljno truda da dođu do već postojećih podataka, iako su žene, kako ističe, imale izuzetno važnu ulogu tokom devedesetih.
- One se nijesu borile samo za svoja prava, već i za pravne pretke i svoju državu u situacijama u kojima su se našle. To je, kada su u pitanju aktivistkinje i feministkinje, na neki način očekivano, jer žene treba staviti što dalje od javnog prostora. Njihove priče smatraju se nebitnim, zapravo njihovi proživljeni životi smatraju se nevažnim, ostaju do kraja neispričani i neprikazani javnosti. Pokušaji i mali koraci onoga što su žene radile i što rade - pojedine nevladine organizacije, pojedinci i pojedinke - ostavljaju prostor da se ta nit, to što su žene radile, ne izgubi i ne izbriše u potpunosti. Situacija u kojoj rodne perspektive imaju neku perspektivu, za sada, nažalost, nije pozitivna - zaključila je Petrović.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu TV E.

Petrović: Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve nego i heroine, te priče su ostale neispričane i nedostupne široj javnosti

Institut alternativa (IA) je, u okviru rada Radne grupe za pripremu izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, predložio set normativnih rješenja usmjerenih na jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u izboru i radu državnih tužilaca.
Predložene izmjene, kako su saopštili, imaju za cilj unapređenje institucionalnih mehanizama provjere, prevenciju rizika po nepristrasnost i nezavisnost tužilačke funkcije, kao i dodatno jačanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem Crne Gore.
- Jedan od ključnih predloga odnosi se na uvođenje prethodne bezbjednosne provjere kandidata za državne tužioce. Predviđeno je da Tužilački savjet po službenoj dužnosti zatraži sprovođenje provjere od nadležnog organa, uz jasno definisane rokove i obaveze postupanja. Kandidat koji ne pristupi provjeri ili odbije da pruži tražene informacije smatralo bi se da je odustao od prijave, čime se sprečava odugovlačenje postupka i obezbjeđuje jednak tretman svih učesnika - naveli su u IA.&nbsp;
Konačnu odluku o postojanju bezbjednosnih prepreka donosio bi, ističu oni, Tužilački savjet.
- Čime se jača institucionalna ravnoteža i poštuje ustavni položaj ovog organa. Za punu primjenu predloženog rješenja, neophodna je izmjena postojećih zakona ili donošenje posebnog zakona o bezbjednosnim provjerama, po ugledu na iskustva zemalja Evropske unije - istakli su u IA.
Institut alternativa je predložio i uvođenje obavezne provjere prihoda i imovine kandidata za državne tužioce već u fazi prijave na javni oglas, kao i dubinsku provjeru u postupcima napredovanja.
- Ovim rješenjem omogućava se blagovremena procjena integriteta kandidata i identifikovanje potencijalnih rizika od sukoba interesa ili korupcije, u skladu sa savremenim standardima transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera. Predložene izmjene uključuju i neophodno usklađivanje Zakona o sprečavanju korupcije kako bi se obaveza podnošenja izvještaja o prihodima i imovini odnosila i na kandidate za tužilačke funkcije - naglasili su u IA.
Institut Alternativa predlaže i uvođenje zakonske obaveze državnih tužilaca da prijavljuju događaje i okolnosti koji mogu ugroziti njihovu nezavisnost, nepristrasnost ili integritet, odnosno narušiti povjerenje javnosti u rad državnog tužilaštva.
- Predložena norma obuhvata, između ostalog, pokušaje uticaja i pritiska, komunikaciju sa licima protiv kojih se vode postupci, nuđenje poklona ili drugih koristi, uspostavljanje finansijskih ili poslovnih odnosa sa rizičnim licima, kao i druge situacije koje bi objektivno mogle dovesti u pitanje percepciju nepristrasnosti - kazali su u IA.
Predloženim rješenjima uvodi se, navode oni, disciplinska odgovornost u slučajevima neprijavljivanja događaja od značaja za integritet, uz razlikovanje lakših i težih povreda dužnosti, u zavisnosti od posljedica po ugled državnog tužilaštva.
- Istovremeno, naglašeno je da samo prijavljivanje rizičnih okolnosti ne predstavlja priznanje odgovornosti, već instrument prevencije i zaštite profesionalnog integriteta. Predlozi Instituta alternativa mogu unaprijediti transparentnost postupaka izbora i napredovanja, i doprinijeti stvaranju otpornijeg i kredibilnijeg državnog tužilaštva - zaključili su u saopštenju.

IA predlaže izmjene Zakona o državnom tužilaštvu: Uvesti bezbjednosne i provjere prihoda i imovine tužilaca

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) nastavlja decenijsku praksu guranja visokonaponskih projekata u naseljenim mjestima i turističkim regijama, bez informisanja javnosti i bez smislenih konsultacija sa lokalnim zajednicama kojima gigantski dalekovodi i visokonaponske žice prolaze iznad kuća i preko imanja. Mještani više sela u Pivi ostali su zatečeni i šokiriani informacijom koju su slučajno dobili - da CGES priprema projekat izgradnje međunarodnog dalekovoda 400kV Brezna - Crkvičko Polje - Sarajevo sa trafostanicom 400/220kV Crkvičko Polje, koji treba da prođe kroz više naseljenih mjesta u Pivi, od Brezana do Crkvičkog Polja i do granice sa Bosnom i Hercegovinom, navodi se u saopštenju Građanske inicijative "Spasimo Brezna".&nbsp;
Mještani Brezana, zajedno sa mještanima drugih sela na liniji dalekovoda, navode da je CGES na svom sajtu, svega devet dana ranije, "zakazao" navodne "javne konsultacije" povodom ovog projekta za četvrtak, 19. februar u 11 časova u Plužinama. To, kako dodaju, ukazuje na očiglednu namjeru da se što manje zainteresovanih tamo i pojavi. Na pisani zahtjev CGES-u da se odlože ove konsultacije i zakažu nove u selima kuda je planirana trasa dalekovoda, da produže javnu raspravu i dostave dokumentaciju o projektu, CGES je prvo pokušao da potpuno ignoriše, a potom i - odbio sve zahtjeve.&nbsp;
- Ovo obavještenje smo slučajno vidjeli na sajtu CGES-a, a objavljeno je 10. februara, samo devet dana, od čega šest radnih, prije navedenih konsultacija. Radi se o ogromnom, transnacionalnom projektu 400 kV koji može trajno da utiče na naše kuće, imanja, zdravlje i razvoj ruralnog turizma, kome smo posvećeni a koji se promoviše kao strateško opredjeljenje Opštine Plužine i cijele Pive. Niko od ljudi na predloženoj trasi nikada nije bio informisan o postojanju ovog projekta, a isti princip "informisanja javnosti" je bio i kod drugih projekata koje je realizovao CGES. Zimski period, radni dan, radno vrijeme, objava sakrivena na sajtu CGES-a koji čitaju samo oni u CGES-u - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Pojašnjavaju da su apel za odlaganje "javnih konsulacija" i dostavljanje dokumentacije uputili CGES-u 12. februara, te da ih CGES nije udostojio ni odgovora, sve dok nisu poslali urgenciju, i upoznali EU Delegaciju u Crnoj Gori, Evropsku komisiju, WBIF (Western Balkans Investment Framework) koji je odobrio grant za pripremu tehničke dokumentacije.&nbsp;
- Potpuno ignorisanje je decenijski obrazac odnosa CGES-a prema lokalnim zajednicama i njihovoj imovini i njihovim životma. Isto je bilo u slučaju dalekovoda 400kV Lastva Pljevlja, koji nam je prošao iznad kuća i kada su krijući, na privatna imanja, postavljali ogromne stubove dalekvoda, bez znanja vlasnika. Isto su uradili i u slučaju planiranja gradnje 400kV trafo stanice u centru sela Gornja Brezna, koje je jedino selo u Pivi koje se snažno razvija, gdje se mladi ljudi doseljavaju i grade turističke objekte. Ova trafostanica je planirana za centar međunarodnog energetskog čvorišta i čvorišta za obnovljive izvore energije. Ovakva čvorišta se u civilizovanom svijetu grade na otvorenim morima ili u kompletno pustim regionima, gdje ne ugrožavaju ni ljude ni prirodu - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Samo u Crnoj Gori je moguće, kako dodaju, da državna energetska kompanija, uz podršku države, gura ovakav projekat u centru turističkog mjesta i turističkog regiona, po cijenu opstanka, života i zdravlja cijele ljudske zajednice.&nbsp;
Podsjećaju da su otkrili brojne nezakonitosti, kršenje procedura i nezakonite uticaje u slučaju projekta Trafostanice Brezna 400kV.&nbsp;
- Jedna od nezakonitosti, možda čak ne i najveća, ali najskandaloznija s aspekta svakog građanina i vlasnika imovine koja bi im se mogla naći na putu, je da su u projektnoj dokumentaciji za EBRD - Evropsku banku za obnovu i razvoj (The European Bank for Reconstruction and Development), falsifikovali činjenice i naveli da u krugu od 2 km od planirane lokacije za trafostanicu "nema nijedan stambeni niti poslovni objekat" iako ih, samo u tom krugu, ima više od 150. Kada smo ovaj podatak, koji je inače javan, i nalazi se na sajtu EBRD, objavili u crnogorskim medijima, obrušili su se nas javnim &nbsp;optužbama da smo državni neprijatelji i da rovarimo protiv države i njih kao ugledne kompanije - navode u saopštenju mještani.
Podsjećaju da su, povodom žalbe mještana Brezana EBRD-u, aktivirani nezavisni IPAM i OCCO mehanizmi banke, te da su ovi postupci u toku, i da mještani očekuju da će EBRD, Evropska komisija (EK) i druge kredibilne i relevantne međunarodne adrese uvažiti više nego ozbiljne argumente i dokaze da gradnja ogromnog i međunarodno značajnog energetskog čvorišta na lokaciji u Breznima, može imati nesagledive posljedice, ne samo po Crnu Goru, već i po region i Evropu.&nbsp;
Pozivaju CGES da, kako kažu, počne da planira i radi u skladu sa Ustavom, zakonima, međunarodnim konvencijama i u skladu sa visokim standardima donatora koji obezbjeđuju grantove za njihove projekte, kao što je WBIF.&nbsp;
- Naš cilj nije da blokiramo razvoj, nego da se o lokacijama i rješenjima za ovako kritičnu infrastrukturu odlučuje transparentno, uz poštovanje zakona i međunarodnih standarda, i uz stvarno uvažavanje ljudi koji ovdje žive. Razvoj energetske infrastrukture ne smije biti na uštrb života i opstanka cijelih ljudskih zajednica i sela koja oživljavaju. Ukoliko se radi stručno, časno i pošteno, i u interesu države i građana, uvijek je moguće pronaći optimalna održiva rješenja - poručuje GI "Spasimo Brezna".

Spasimo Brezna: CGES nastavlja da ignoriše ljude kojima dalekovodi prolaze iznad kuća

Crna Gora ostaje pouzdan partner i faktor stabilnosti u regionu, posvećena evropskim vrijednostima i principima - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), koju je predvodio predsjedavajući AFET-a Dejvid Mekalister.
U sastavu delegacije bili su, kako je precizirano, i poslanici Evropskog parlamenta: koordinator EPP grupe u AFET-u Mihael Galer, član AFET-a Tonino Picula, član AFET-a Marta Temido, zamjenska članica u AFET-u Suzana Čekardi, zamjenski član u AFET-u Šerban-Dimitrije Sturdza, stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, kao i koordinator ESN grupe u AFET-u Stanislav Stojanov.
- Sagovornici su razgovarali o napretku Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, sa posebnim osvrtom na ostvarene rezultate u pregovaračkim poglavljima i ambiciju da se pregovori zaključe do kraja 2026. godine - kazali su u MVP.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da Crna Gora ostaje najnaprednija zemlja kandidat, sa 13 privremeno zatvorenih poglavlja, te naglasio da evropska integracija uživa širok politički i društveni konsenzus.
- U razgovoru je potvrđena puna usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i njen doprinos zajedničkim inicijativama u oblasti bezbjednosti i odbrane. Razmijenjena su mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uključujući hibridne i sajber prijetnje, širenje dezinformacija i strano miješanje, pri čemu je istaknuta potreba za daljim jačanjem saradnje sa institucijama EU u ovoj oblasti - kazali su u MVP.
Sagovornici su se osvrnuli i na regionalne prilike na Zapadnom Balkanu, naglašavajući značaj dobrosusjedskih odnosa, dijaloga i regionalne saradnje kao ključnih elemenata procesa proširenja.&nbsp;
- Posjeta delegacije AFET-a ocijenjena je kao snažna potvrda kontinuiranog i sadržajnog političkog dijaloga između Crne Gore i Evropskog parlamenta, te dodatni podsticaj daljem napretku države na evropskom putu - istaknuto je u saopštenju.

Ibrahimović: Crna Gora ostaje čvrsto na evropskom putu

Rusija bi mogla da upotrijebi svoju mornaricu kako bi spriječila evropske sile da zapljene njene brodove, a mogla bi i da se osveti evropskom brodarstvu ukoliko dođe do zapljene ruskih brodova, izjavio je u utorak Nikolaj Patrušev, bliski saveznik predsjednika Vladimira Putina.
Zapadne države nastoje da isključe Rusiju iz globalne trgovine i uskrate joj finansiranje uvođenjem više od 30.000 sankcija zbog rata u Ukrajini.
Takođe su pokušale da blokiraju tankere za naftu za koje sumnjaju da prevoze ruske pošiljke nafte.
U januaru su Sjedinjene Države zaplijenile tanker za naftu pod ruskom zastavom u okviru napora da ograniče izvoz venecuelanske nafte.
Ruski predsjednik Vladimir Putin takve je postupke opisao kao pirateriju.
- Ako im ne pružimo oštar otpor, uskoro će Britanci, Francuzi, pa čak i baltičke zemlje postati toliko arogantni da će pokušati da blokiraju pristup naše zemlje morima, barem onima u atlantskom basenu - rekao je Patrušev, Putinov savjetnik i predsjednik ruskog Pomorskog odbora, za ruski medij Argumenti i činjenice.
Vjeruju, dodaje, da je, kao i uvijek, najbolje jemstvo bezbjednosti plovidbe mornarica.&nbsp;
- U glavnim pomorskim područjima, uključujući regione daleko od Rusije, moraju biti trajno raspoređene značajne snage, snage sposobne da ohlade strasti zapadnih pirata - rekao je Patrušev.

Kremlj: Rusija bi mogla upotrijebiti mornaricu ako Zapad zaplijeni naše brodove

Kantautor Bojan Marović predstavio je novu pjesmu "Alibi", u kojoj je, kako kaže, napravio iskorak iz prepoznatljivog baladnog i pop izraza i zakoračio u funk zvuk. Gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, Marović je istakao da mu je taj žanrovski zaokret predstavljao veliki izazov.
Iako je poznat po baladama i pop zvuku, odmalena je, navodi, veliki ljubitelj funka i izvođača poput Prince, James Brown i Dino Dvornik, pa je želio da spoji mediteranski pop senzibilitet sa energijom tog žanra.
Tekst za novu pjesmu "Alibi" radio je zajedno sa Draganom Milošević.
- Svaki dan u toj jednoj ženi imaš sjaj u koji se ti zaljubiš, cvjetaš i onda se desi haos i onda je svaki dan novi alibi, zašto je sve to, kako je sve to došlo. Prepisao sam jednu svoju situaciju koja mi se desila u životu, kroz taj refren je sve rečeno - ako ti to zoveš ljubav ja nemam ništa s tim - rekao je Marović.
Govoreći o reakcijama publike, istakao je da su komentari na produkciju i muziku pozitivni, te da se od njega možda i nije očekivalo da napravi ovakav iskorak.
- Ja sam poznat po baladama, poznat sam po nekom pop zvuku, a sad sam se uhvatio bukvalno u klinč sa funk muzikom i to je za mene jedna egzotika. Ja obožavam funk muziku od malena i nekako mi je to bio izazov. I dan danas me inspiriše ta energija Princa, Džejms Brauna, Dina Dvornika i mnogih drugih. Ovdje se to nekako sa mediteranskim popom taj funk ukrstio, a super je što su se u cijeloj toj priči našla dva lika koja su pričala o svemu tome, a to je Dragan Ivanović i ja, onda se taj neki senzibilitet lijepo spojio i to je, kako ja kažem, neka prva saradnja Kotora i Podgorice a da je bilo glatko, super i bez ikakve frke - istakao je Marović.
Pjesma "Alibi" objavljena je uoči 14. februara, Dana zaljubljenih, i tematski je vezana za taj datum. Marović smatra da u 2026. godini umjetnost mora biti dostupna publici, te da muziku stvara sa željom da se dopadne ljudima.
- Dosta je upitno da li je pop muzika uopšte umjetnost, zato što popularna umjetnost nosi i jednu dozu komercijalnog kod sebe, ali opet na kraju to određuju ljudi, ne određuješ ti, ti si taj koji proizvodi sve to, ali proizvodi u skladu sa nekim svojim unutrašnjim bićem i onim što sve radi u tebi u tom trenutku - zaključio je Marović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUptsdsLoErs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

HRA: Pozivanje Duška Kovačevića u policiju zbog kritike direktora policije je zastrašivanje

Jaredić: Potrebne šire rasprave o tome šta je standardizovani crnogorski jezik

Otvorene prijave za Start up kamp za studente

Vujović: NVO Juventas njegovaće vrijednosti kolektiviteta i podrške zajednici i u narednim decenijama

Na zgradi mjesne zajednice Ubli okačena trobojka

STEGA organizuje otvoreni forum: Unapređenje društvenog dijaloga o temama od javnog interesa

Još jednom poništeno naimenovanje Raonića za generalnog direktora RTCG

Petrović: Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve nego i heroine, te priče su ostale neispričane i nedostupne široj javnosti

IA predlaže izmjene Zakona o državnom tužilaštvu: Uvesti bezbjednosne i provjere prihoda i imovine tužilaca

Spasimo Brezna: CGES nastavlja da ignoriše ljude kojima dalekovodi prolaze iznad kuća

Ibrahimović: Crna Gora ostaje čvrsto na evropskom putu

Kremlj: Rusija bi mogla upotrijebiti mornaricu ako Zapad zaplijeni naše brodove

Marović: Uhvatio sam se u klinč sa funk muzikom i to je za mene jedna egzotika

HRA: Pozivanje Duška Kovačevića u policiju zbog kritike direktora policije je zastrašivanje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO