Tološku šumu napale metalne gusjenice

U dijelu Tološke šume koji gleda na OŠ "Radojica Pejović" ekipe Zelenila bagerom su prekopale zelenu površinu i na više mjesta mašinama iskidali korijenje borova. Iz kanala vire ostaci korijenja koji ničim nijesu zaštićeni.

O kakvim radovima u parku je riječ, te da li se moglo izbjeći kidanje korijenja juče nijesmo mogli saznati od direktora Zelenila Nemanje Gajovića jer nije odgovarao na telefonske pozive.

Na uništenje korijenja borova u ovom parku ukazao je građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević koji je rekao da, osim što korijen hrani stablo daje mu i stabilnost da ne padne u slučaju udara vjetrova i oluja.

– Intervencijom u Tološkoj šumi Zelenilo je dovelo do toga da je horizontalni korijen u neposrednoj blizini samih stabala potpuno i trajno pokidan. Taj korijen je pored toga što hrani stablo i sidrište, to jeste daje integritet stablu da ono ne padne u slučaju oluja i udara vjetra. Sada je to potpuno izmijenjeno i možemo očekivati da u sledećih tri mjeseca, godinu ili tri godine, ova stabla počnu da padaju sama od sebe i na taj način ugrožavaju bezbjednost - kaže Dragićević.

On ističe da se jasno vidi da korijen nije treniran specijalnim pastama koje bi ga zaštitile.

– Trebalo ga je zaštititi od prodoba brojnih infekcija koje će dodatno oslabiti stabla. Cijela površina je potpuno iskidana i nijesu ispoštovana pravila struke. Tim pravilima se nalaže da postoji zaštitni pojas oko stabla. Tako da ne postoji ni pejzažni arhitekta ni niko iz struke ko bi potpisao ovaj projekat. Ostaje Zelenilu da objasni zašto su ovo uradili - rekao je Dragićević.

Sa druge strane diplomirani šumarski inženjer i savjetnik za šumarstvo u Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice Jelena Dragović, kaže da je korijenov sistem Alepskog bora razgranat i snažan, te iako se neki od njih povrijedi i dalje može da funkcioniše.

– U pitanju je Alepski bor koji je parkovska vrsta. Veoma je otporan na sušu i zato se pokazao dobrim u našim mediteranskim krajevima. Korijenov sistem je razgranat i snažan, tako da ako se povrijedi neki od njih može i dalje da fynkcioniše, jer ostali djelovi korijenovog sistema preuzimaju ulogu. Ako su radnici Zelenila sa malim bagerom povrijedili par djelova od korijenovog sististema neće mnogo uticati na stablo. Vidi se da je stablo zdravo iako je nakrivljeno, a to je vjerovatno od vjetrova - kaže Dragović.

Ona kaže da se ovi borovi veoma brzo razmnožavaju.

– Oni nemaju žilu srčanicu, nego ih ima dosta i po površini su zemljišta. U prirodi je sve nepredvidivo, pa tako i to da li će zbog ovoga bor pasti ili ne. Sve može, a i ne mora. On ima još korijena puštenih svuda i to snažnih - ističe Dragović.

Biolog Vuk Iković kaže da korijen stabala jeste povrijeđen, ali da to ne znači da će se stabla osušiti.

– Crni i alepski borovi su jedne od najotpornijih vrsta drveća, zato mogu da rastu čak iz stijena. Vjerovatno da su kanali mogli biti više udaljeni od samih stabala čime bi povreda bila mnogo manja. To su sve detalji koje stručnjaci za urbano zelenilo znaju. Definitivno da im je ugrožena stabilnost ako je posječeno najveće korijenje. Zato prilikom kopanja ovakvih kanala se bira trasa koja će pokidati najtanje korijenje i time se izbjegava narušavanje ravnoteže - kaže Iković.