<article>U Budilniku na Televiziji E govorimo o tome šta će crnogorskom zdravstvu donijeti mogućnost transplatacije matičnih ćelija koštane srži. Pitamo zbog čega je smanjen procenat ispunjenja evropskih obaveza u Crnoj Gori tokom 2024. godine. Analiziramo finansijsku pismenost građana, ali razgovaramo i o tome koliko je država zaradila od kako je ukinuta upotreba plastičnih kesa, a s druge strane, koliko je njihova cijena dodatni udar na budžet građana. <h2>"Srećan dan" od 9 do 11 sati </h2>U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, pogledajte priču o najstarijem Kolašincu. Milovan Bulatović ne broji godine već sjećanja. A, o manifestaciji Podgorički piknik, govori organizatorka Sara Dragicević. Koncert "Njoj posvećeno" biće organizovan 8.marta, a tim povodom gosti Srećnog dana su Bojan Marović i Bane Tomašević. Srijeda je dan za teme iz astrologije, a Nenad Gogić nam objašnjava kako dan rođenja u sedmici određuje karakter.</article>

U Budilniku na Televiziji E govorimo o tome šta će crnogorskom zdravstvu donijeti mogućnost transplatacije matičnih ćelija koštane srži.&nbsp;
Pitamo zbog čega je smanjen procenat ispunjenja evropskih obaveza u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Analiziramo finansijsku pismenost građana, ali razgovaramo i o tome koliko je država zaradila od kako je ukinuta upotreba plastičnih kesa, a s druge strane, koliko je njihova cijena dodatni udar na budžet građana.&nbsp;
<h2>"Srećan dan" od 9 do 11 sati 
</h2>
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, pogledajte priču o najstarijem Kolašincu. Milovan Bulatović ne broji godine već sjećanja.&nbsp;
A, o manifestaciji Podgorički piknik, govori organizatorka Sara Dragicević.&nbsp;
Koncert "Njoj posvećeno" biće organizovan 8.marta, a tim povodom gosti Srećnog dana su Bojan Marović i Bane Tomašević.&nbsp;
Srijeda je dan za teme iz astrologije, a Nenad Gogić nam objašnjava kako dan rođenja u sedmici određuje karakter.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

U Budilniku sjutra o matičnim ćelijama, smanjenju evropskih obaveza, finansijskoj pismenosti građana...

U Budilniku na Televiziji E govorimo o tome šta će crnogorskom zdravstvu donijeti mogućnost transplatacije matičnih ćelija koštane srži. 
Pitamo zbog čega je smanjen procenat ispunjenja evropskih obaveza u Crnoj Gori tokom 2024. godine. 
Analiziramo finansijsku pismenost građana, ali razgovaramo i o tome koliko je država zaradila od kako je ukinuta upotreba plastičnih kesa, a s druge strane, koliko je njihova cijena dodatni udar na budžet građana. 
<h2>"Srećan dan" od 9 do 11 sati 
</h2>
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, pogledajte priču o najstarijem Kolašincu. Milovan Bulatović ne broji godine već sjećanja. 
A, o manifestaciji Podgorički piknik, govori organizatorka Sara Dragicević. 
Koncert "Njoj posvećeno" biće organizovan 8.marta, a tim povodom gosti Srećnog dana su Bojan Marović i Bane Tomašević. 
Srijeda je dan za teme iz astrologije, a Nenad Gogić nam objašnjava kako dan rođenja u sedmici određuje karakter.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sastao se u predsjedničkom kompleksu s Kolindom Grabar Kitarović, bivšom predsjednicom Hrvatske.
Sastanak je održan iza zatvorenih vrata u Ankari, ali nije saopšteno više informacija o temama ni povodu sastanka.
Njih dvoje su imali sastanak i dok je Grabar Kitarović bila na funkciji hrvatske predsjednice u periodu od 2015. do 2020. godine.
Mediji su tada pisali da je boravila u službenoj posjeti Turskoj kako bi lobirala zbog izmjena Izbornog zakona u BiH.
Turski predsjednik je tada, između ostalog, poručio da su izmjene zakona unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine.

Erdogan i Grabar-Kitarović razgovarali u Ankari iza zatvorenih vrata, povod nije poznat

Lideri na samitu Arapske lige u Kairu su večeras usvojili egipatski plan vrijedan 53 milijarde dolara za obnovu Pojasa Gaze tokom pet godina, usredsređujući se na hitnu pomoć, rekonstrukciju i dugoročni ekonomski razvoj.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi je predložio na samitu plan koji je predstavljen kao alternativa planu američkog predsjednika Donalda Trampa da ratom razorenu palestinsku teritoriju stavi pod kontrolu SAD i preseli njeno stanovništvo u susjedni Egipat i Jordan.
Palestinci su, zajedno sa arapskim državama i mnogim drugim zemljama širom svijeta, osudili prijedlog američkog predsjednika, odbacujući svaki pokušaj protjerivanja stanovnika Pojasa Gaze.
Nacrt plana, u čiji je uvid imala agencija AFP, predviđa dvije faze – fazu brzog reagovanja poslije koje slijedi faza rekonstrukcije.
Faza brzog reagovanja, šestomjesečna prva faza za koju se očekuje da će koštati tri milijarde dolara, odnosiće se na „čišćenje ruševina, uklanjanje mina i neeksplodiranih materijala i obezbjeđivanje privremenog smještaja“.
Tokom te faze, očekuje se da će se razviti sedam lokacija za smještaj više od 1,5 miliona ljudi u montažnim stambenim jedinicama, od kojih svaka može da primi u prosjeku šest stanovnika.
Takođe je predviđena popravka 60.000 djelimično oštećenih domova, koji mogu da prime 360.000 ljudi.
Faza rekonstrukcije obuhvata dvije etape u periodu od četiri i po godine.
Prva, koji će trajati do 2027. godine i imaće budžet od 20 milijardi dolara, biće fokusirana na obnovu osnovne infrastrukture, uključujući puteve, distributivne mreže i objekte javnih usluga.
Tokom te etape planirana je izgradnja 200.000 stalnih stambenih jedinica za 1,6 miliona ljudi i uređenje 20.000 hektara zemljišta.
Druga etapa, za koju se očekuje da će trajati do 2030. sa procijenjenim troškovima od 30 milijardi dolara, imala bi za cilj završetak infrastrukturnih projekata, izgradnju 200.000 novih domova, uspostavljanje industrijskih zona, ribarske luke, komercijalne luke i aerodroma.
Egipatski plan predlaže stvaranje fonda pod međunarodnim nadzorom kako bi se osigurala „efikasnost, održivost finansiranja“ i „potrebna transparentnost i praćenje“ plana.
Kairo planira da bude domaćin ministarske konferencije na visokom nivou koja će okupiti zemlje donatore, međunarodne i regionalne finansijske institucije, privatni sektor i civilno društvo kako bi se mobilisala neophodna finansijska sredstva.
Prema planu, Hamas će biti marginalizovan i zamijenjen u Gazi komitetom sastavljenim od nezavisnih stručnjaka i nestranačkih ličnosti, pod pokroviteljstvom Palestinske uprave.
Komitet će imati zadatak da upravlja teritorijom tokom šestomjesečnog prelaznog perioda prije nego što palestinske vlasti, sa sjedištem na okupiranoj Zapadnoj obali, preuzmu punu kontrolu nad Pojasom Gaze.
Palestinske vlasti su vladale Gazom prije nego što ih je Hamas smijenio 2007. godine.
Nakon što je palestinski islamistički pokret napao Izrael 7. oktobra 2023. godine, Izrael je rekao da želi da eliminiše Hamas i osigura da neće igrati nikakvu ulogu u upravljanju Gazom.
Da bi se podržala ova tranzicija, projekat poziva Egipat i Jordan da obuče palestinske snage bezbjednosti kako bi ih pripremile za održavanje reda u Gazi.
Plan takođe poziva na međunarodnu i regionalnu podršku za finansiranje tog dijela plana. Ističe se i mogućnost međunarodnog prisustva na palestinskim teritorijama, posebno kroz rezoluciju Saveta bezbednosti UN kojom se predviđa raspoređivanje mirovnih ili zaštitnih snaga u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali.
To bi bio dio šireg „rasporeda“ koji vodi ka stvaranju palestinske države i jačanju njenih kapaciteta.
U dokumentu se priznaje izazov suočavanja sa višestrukim oružanim frakcijama u Gazi, navodeći da bi problem mogao biti riješen ako se uspostavi „kredibilan politički proces“ za vraćanje palestinskih prava i pružanje „perspektive“ za budućnost.
Na kraju se predviđaju izbori na svim palestinskim teritorijama u roku od godinu dana.

Lideri arapskih zemalja usvojili egipatski plan za obnovu Pojasa Gaze

Za efikasnu implementaciju razvojnih politika na terenu ključna je saradnja između nacionalnih i lokalnih vlasti, kazao je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević.

Suljević i državna sekretarka Mirsada Bošnjak borave u zvaničnoj posjeti Poljskoj povodom održavanja desetog Evropskog kongresa lokalnih samouprava, koji se održava u Mikolajkiju.

Iz Suljevićevog kabineta rekli su da je poziv za učešće na kongresu uputila Foundation Institute for Eastern Studies, nevladina organizacija koja se bavi istraživanjm političkih, ekonomskih i društvenih pitanja u istočnom dijelu Evrope, u partnerstvu sa Warmian-Masurian Voivodeship.

Kako se dodaje, na kongresu koji je okupio veliki broj državnih zvaničnika, Suljević je govorio na radnim panelima na dvije ključne teme: „Uloga stranih investicija u regionalnom razvoju“ i „Globalni izazovi – lokalna rješenja“.

Govoreći o ulozi stranih investicija, Suljević je naglasio da Ministarstvo, iako je novoformirano, ima veliki potencijal da doprinese regionalnom razvoju kroz saradnju sa lokalnim zajednicama.

On je istakao značaj privlačenja stranih investicija kao ključnog faktora za ekonomski rast, tehnološki napredak i zapošljavanje.

- Crna Gora planira da sprovede detaljnu analizu razvojnih potencijala lokalnih samouprava i da usmjeri resurse na valorizaciju tih potencijala. Strane investicije igraju ključnu ulogu u ovom procesu, jer doprinose ekonomskom rastu, tehnološkom napretku i zapošljavanju - istakao je Suljević.

Na panelu „Globalni izazovi – lokalna rješenja“, Suljević je ukazao na važnost odgovora lokalnih zajednica na globalne izazove kao što su ekonomski problemi, klimatske promjene i tehnološke transformacije.

On je naglasio da globalizacija, iako pruža brojne prilike, donosi i značajne izazove koje je potrebno prevazići kroz inovativna i konkretna lokalna rješenja.

Suljević je rekao da je ključna saradnja između nacionalnih i lokalnih vlasti kako bi se osigurala efikasna implementacija razvojnih politika na terenu.

On je kazao da formiranje Partnerskog savjeta za regionalni razvoj omogućava bolju koordinaciju i bržu implementaciju tih politika.

Tokom boravka u Poljskoj, Suljević će se sastati sa potpredsjednikom Vlade i ministrom za digitalizaciju Poljske, Krzysztofom Gawkowskijem, kao i sa ministarkom fondova i regionalne politike, Katarzynom Pełczyński.

Suljević: Za implementaciju razvojnih politika ključna saradnja nacionalnih i lokalnih vlasti

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović kazala je za Antenu M da nemogućnost da se završi izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhičnu situaciju u cijeloj državi, te da je jasno da Crna Gora danas živi vrijednosnu i institucionalnu krizu na svim nivoima.
- I u Kotoru se demonstrira nesposobnost države i državnog aparata da obezbijede uslove da ljudi biraju i budu birani. Očigledno je da su oni koji danas upravljaju državom nezainteresovani da obezbijede ambijent u kojem će građani u dvije crnogorske opštine moći da ostvare biračko pravo i u skladu s tim samostalno odluče o svojoj sudbini i sudbini opština u kojima žive - saopštila je Milatović.
Kaže da je recept za Kotor, kao i za Šavnik, da se omogući da se izborni proces završi.
- U Šavniku je izborni dan nekoliko puta prekinut tako što su aktivisti konstituenata parlamentarne većine sa državnog nivoa upadali na biračka mjesta, lomili kutije ili ih odnosili sa biračkog mjesta. Izostala je reakcija policije, izostala je reakcija tužilaštva. Zašto? To je pitanje na koje treba da odgovore predstavnici ovih institucija, jer država ne funkcioniše i ne ostvaruje svoju ulogu - navodi poslanica DPS-a.
Ističe da bi za početak bilo dobro da čujemo od kada je parlamentarna većina odgovorna za stanje u državi, pošto je prošlo pet godina od smjene vlasti od kada Demokratska partija socijalista nije dio vlasti, a i dalje predstavlja jednu vrstu izgovora za disfunkcionalnost u državnom sistemu.

Milatović: Izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhiju u cijeloj državi

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

U Budilniku sjutra o matičnim ćelijama, smanjenju evropskih obaveza, finansijskoj pismenosti građana...

"Srećan dan" od 9 do 11 sati

Erdogan i Grabar-Kitarović razgovarali u Ankari iza zatvorenih vrata, povod nije poznat

Lideri arapskih zemalja usvojili egipatski plan za obnovu Pojasa Gaze

Suljević: Za implementaciju razvojnih politika ključna saradnja nacionalnih i lokalnih vlasti

Milatović: Izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhiju u cijeloj državi

PRATITE TVe UŽIVO