<article>Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je Informacija o finansiranju istraživanja i učešća crnogorskih naučnika i istraživača u ekspedicijama na Antarktiku, koju je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, saopšteno je iz ovog resora. Kako se navodi, u okviru ovog procesa uspostavljena je saradnja između Instituta za biologiju mora i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika, sa ciljem jačanja naučnoistraživačkih veza i realizacije zajedničkih aktivnosti.- Planiranje naredne ekspedicije je u toku, a realizacija se očekuje krajem 2025. i početkom 2026. godine - dodaje se u saopštenju. Za ovu namjenu, kako se navodi, Ministarstvo je obezbijedilo sredstva u iznosu od 20 hiljada eura, čime je unaprijeđena podrška istraživanjima i međunarodnoj saradnji crnogorskih naučnika.- Ovim korakom Crna Gora se uključuje u međunarodnu naučnu zajednicu koja istražuje jedan od najosjetljivijih ekosistema na planeti, što predstavlja značajan iskorak za razvoj domaće nauke i njen međunarodni kredibilitet - zaključuje se u saopštenju MPNI. </article>

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je Informacija o finansiranju istraživanja i učešća crnogorskih naučnika i istraživača u ekspedicijama na Antarktiku, koju je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, saopšteno je iz ovog resora.&nbsp;
Kako se navodi, u okviru ovog procesa uspostavljena je saradnja između Instituta za biologiju mora i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika, sa ciljem jačanja naučnoistraživačkih veza i realizacije zajedničkih aktivnosti.
- Planiranje naredne ekspedicije je u toku, a realizacija se očekuje krajem 2025. i početkom 2026. godine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Za ovu namjenu, kako se navodi, Ministarstvo je obezbijedilo sredstva u iznosu od 20 hiljada eura, čime je unaprijeđena podrška istraživanjima i međunarodnoj saradnji crnogorskih naučnika.
- Ovim korakom Crna Gora se uključuje u međunarodnu naučnu zajednicu koja istražuje jedan od najosjetljivijih ekosistema na planeti, što predstavlja značajan iskorak za razvoj domaće nauke i njen međunarodni kredibilitet - zaključuje se u saopštenju MPNI.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Vlada usvojila Informaciju o finansiranju istraživanja i učešća crnogorskih naučnika u ekspedicijama na Antarktiku

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je Informacija o finansiranju istraživanja i učešća crnogorskih naučnika i istraživača u ekspedicijama na Antarktiku, koju je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, saopšteno je iz ovog resora. 
Kako se navodi, u okviru ovog procesa uspostavljena je saradnja između Instituta za biologiju mora i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika, sa ciljem jačanja naučnoistraživačkih veza i realizacije zajedničkih aktivnosti.
- Planiranje naredne ekspedicije je u toku, a realizacija se očekuje krajem 2025. i početkom 2026. godine - dodaje se u saopštenju. 
Za ovu namjenu, kako se navodi, Ministarstvo je obezbijedilo sredstva u iznosu od 20 hiljada eura, čime je unaprijeđena podrška istraživanjima i međunarodnoj saradnji crnogorskih naučnika.
- Ovim korakom Crna Gora se uključuje u međunarodnu naučnu zajednicu koja istražuje jedan od najosjetljivijih ekosistema na planeti, što predstavlja značajan iskorak za razvoj domaće nauke i njen međunarodni kredibilitet - zaključuje se u saopštenju MPNI.

Prije dva dana u poslijepodnevnim časovima prilikom obavljanja redovnih službenih radnji, službenici Sekretarijata za inspekcijske poslove Opštine Pljevlja i Komunalne policije vršili su kontrolu prevoza tereta i putnika u drumskom saobraćaju, kada je došlo do napada na inspektora, prenosi PV Informer.
Prilikom kontrole TMV koje je obavljalo prevoz terata – oblove građe, kako piše taj portal, preduzimajući službene mjere i radnje shodno Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju, izrečena je mjera isključenja vozila iz saobraćaja. Tom prilikom subjekat nadzora, tj. vozač TMV, verbalno je, navodi se, napao službeno lice – inspektora za drumski saobraćaj uputivši mu niz prijetnji i uvreda i krenuvši da se fizički obračuna sa postupajućim inspektorom.
Fizički napad je spriječen intervencijom prisutnih službenika Sekretarijata za inspekcijske poslove i Komunalne policije, kao i pripadnika saobraćajne policije koji su pozvani kako bi preduzeli mjere i radnje iz svojih nadležnosti, piše PV Informer.
Incident je prijavljen OB Pljevlja, a ističe se da nije prvi put da se dešavaju napadi na službenike Sekretarijata za inspekcijske poslove i Komunalne policije prilikom preduzimanja Zakonom definisanih službenih radnji.

Napadnut inspektor za drumski saobraćaj, incident prijavljen policiji

Zemljotres jačine 5,5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas Japan, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru u Pacifiku, istočno od ostrva Honšu.
Epicentar je bio na dubini od 35 kilometara, na oko 11 kilometara od grada Sendaija sa milion stanovnika, prenosi Anadolija.
Nema informacija o povrijeđenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.
Za sada nije izdato upozorenje na opasnost od cunamija.
Prema izjavama očevidaca objavljenim na sajtu EMSC, potres se osjetio i u Tokiju, a trajao je i do 20 sekundi.

Zemljotres jačine 5,5 stepeni pogodio istočni Japan

Ukrajina je izjavila da je uništila dva mosta unutar Rusije koristeći nekoliko jeftinih dronova za napad na zalihe mina i municiju koje su tamo skrivale ruske snage.
Ukrajinska vojska izjavila je da ruska vojska dva mosta u blizini granice s ukrajinskom Harkovskom regijom koristi za opskrbu svojih trupa.
Zbog svoje strateške važnosti, mostovi su bili minirani - tako da je ruska vojska imala mogućnost dići ih u zrak u slučaju iznenadnog ukrajinskog napredovanja.
Nije neobično da napadnuta vojska uništi mostove, ceste i drugu ključnu infrastrukturu na vlastitom teritoriju kako bi spriječila neprijateljsko napredovanje. Ukrajina je to učinila u ranim danima potpune invazije u februaru 2022., uništavajući mostove na cestama koje vode prema Kijevu. Taj je potez odgodio rusko napredovanje i zaštitio ukrajinski glavni grad.
U slučaju dva mosta u Rusiji, ukrajinska vojska saznala je za zalihe mina i iskoristila ih u svoju korist.
Ukrajinska 58. zasebna motorizovana pješačka brigada, koja je provela operaciju, rekla je za CNN da su odlučili pobliže pogledati most nakon što su primijetili neobičnu aktivnost oko njega.
- Postalo je jasno da se tamo nešto događa. Nismo mogli provesti redoviti izviđački dron ispod mosta jer bi signal jednostavno nestao, pa smo doletjeli dronom s pogledom iz prvog lica opremljenim optičkim vlaknima - rekao je predstavnik brigade za CNN.
Video koji je snimio dron prikazuje kako se približava mostu i otkriva veliku hrpu protutenkovskih mina i druge municije. Komad tkanine koji je, čini se, prekrivao zalihu vidi se sa strane.
- Vidjeli smo mine i udarili smo - dodali su.
Video naglo završava kada dron udari u zalihu. Snimka snimljena drugom kamerom s određene udaljenosti prikazuje veliku eksploziju. CNN je geolocirao most viđen na videu u Belgorodsku regiju na jugu Rusije, blizu granice s Ukrajinom.
- Nakon toga odlučili smo provjeriti drugi most. Otkrili smo da je i on miniran i udarili smo. Vidjeli smo priliku i iskoristili je - rekao je predstavnik brigade.
Uništenje mostova – i smion način na koji je Ukrajina to postigla – rijetka je dobra vijest za Kijev.
Ukrajina se suočava s teškom situacijom duž fronta dok ruske trupe nastavljaju napredovati, a ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje odgađa bilo kakve pregovore o prekidu vatre.
Istovremeno, Moskva nastavlja terorisati ukrajinsko civilno stanovništvo gotovo svakodnevnim smrtonosnim zračnim napadima na gradove diljem zemlje.
Rusija nije komentarisala napade na mostove.
Dronovi korišteni u napadu koštaju između 25.000 i 30.000 ukrajinskih hrivnji, odnosno između 600 i 725 dolara, rekao je predstavnik brigade za CNN.
To čini dva napada izuzetno isplativima. Rušenje mosta iz daljine nije lak pothvat. U normalnim okolnostima, to bi zahtijevalo skupo navođenu municiju koje isporučuje sofisticirani sistem poput lansera raketa ili aviona.
Ukrajina je prethodno izjavila da je koristila visokomobilni topničko-raketni sistem(HIMARS) koji je isporučio Zapad kako bi digla u zrak mostove u ruskoj Kurskoj regiji. To je skupo oružje – kada je Njemačka prošle godine kupila tri lansera HIMARS za Ukrajinu od Sjedinjenih Država, platila je ukupno 30 miliona dolara. Svaki projektil košta desetke hiljada dolara.
No, napadi na most nisu bili prvi put da je Ukrajina koristila male i relativno jeftine dronove s pogledom iz prve ruke za maksimalan učinak.
U junu su ukrajinske snage uništile ili oštetile desetke ruskih aviona koristeći male dronove koji su prokrijumčareni u blizinu ruskih vojnih aerodroma u kamionima.

Koristeći dronove od samo 600 dolara Ukrajinci uništili dva strateška ruska mosta

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku i statusnoj promjeni i podjeli Javne predškolske ustanove "Đina Vrbica" u Podgorici.&nbsp;
"Ovom odlukom vrši se statusna promjena − podjela Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica“ u Podgorici, na dvije ustanove", navodi se u obrazloženju.
Prva je Javna predškolska ustanova „Đina Vrbica“, sa sjedištem u ul. Mirka Banjevića br. 6, Podgorica, sa sljedećim vaspitnim jedinicama: Vaspitna jedinica „Dragan Radulović“, Stari Aerodrom, Vaspitna jedinica „Đina Vrbica“, Gintaš,Vaspitna jedinica „Bubamara“, Centar grada, Vaspitna jedinica „Jelena Ćetković 1“, Konik, Vaspitna jedinica „Jelena Ćetković 2“, Cvijetin brijeg, Vaspitna jedinica „Zvončić“, Masline, Vaspitna jedinica „Mali princ“, Zagorič i Vaspitna jedinica „Srcolovka”, Vrela ribnička.
Druga je Javna predškolska ustanova „Sofija Klikovac“, sa sjedištem u ul. Radosava Burića bb, Podgorica, sa sljedećim vaspitnim jedinicama: Vaspitna jedinica „Poletarac“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Mogli“, Zabjelo, Vaspitna jedinica Leptirić“, Pobrežje, Vaspitna jedinica „Stara Varoš“, Stara Varoš, Vaspitna jedinica „Ljubović 1“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Ljubović 2“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Petar Pan“, Zabjelo.
Do izbora direktora ustanova u skladu sa zakonom: za vršiteljku dužnosti direktora Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica” imenovana je Bojana Razić, spec. predškolskog vaspitanja i obrazovanja dok je za vršiteljku dužnosti direktora Javne predškolske ustanove „Sofija Klikovac” imenovana Milodarka Patković, spec. predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
"Do konstituisanja upravnih odbora ustanova u skladu sa zakonom: Javnom predškolskom ustanovom „Đina Vrbica” upravlja privremeni Upravni odbor u sastavu: Ljiljana Đurović, predsjednica, Iva Božović, članica, Vesna Pejović, članica;
Javnom predškolskom ustanovom „Sofija Klikovac” upravlja privremeni Upravni odbor u sastavu: Vesna Bulatović, predsjednica, Marijana Marković, članica, Marija Đurašković, članica"; piše u obrazloženju.&nbsp;

Razić imenovana za v.d. direktorice JPU "Đina Vrbica", Patković na čelu JPU "Sofija Klikovac"

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Vlada usvojila Informaciju o finansiranju istraživanja i učešća crnogorskih naučnika u ekspedicijama na Antarktiku

Napadnut inspektor za drumski saobraćaj, incident prijavljen policiji

Zemljotres jačine 5,5 stepeni pogodio istočni Japan

Koristeći dronove od samo 600 dolara Ukrajinci uništili dva strateška ruska mosta

Razić imenovana za v.d. direktorice JPU "Đina Vrbica", Patković na čelu JPU "Sofija Klikovac"

PRATITE TVe UŽIVO