Vojinović: Brine činjenica da kod građana Crne Gore nije izgrađen ekološki identitet

Zabrinjava činjenica da kod svih građana Crne Gore nije izgrađen ekološki identitet, nijesu posvećeni svi onome što je ustavno opredjeljenje - razvoj shodno ekološkim postulatima, a ekološki identitet je ogledalo kako se građani ponašaju prema životnoj sredini i da li štite prirodne resurse - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju UDG - Ivana Vojinović.

Okretanje savremenoj evropskoj regulativi donosi stroža pravila i veću odgovornost kada je u pitanju očuvanje prirodnih resursa, predloženim izmjenama zakona, odgovornosti za štetu životnoj sredini fokus se stavlja na preventivne mjere i obavezu zagađivača da sami snose troškove sanacije ekosistema, uz primarni cilj vraćanje prostora u prvobitno stanje.

U posljednje 2 decenije je mnogo uređeno u zaštiti životne sredine, kaže Vojinović, počev od prvog Ustava nezavisne Crne Gore iz oktobra 2007.godine a u koji je ugrađena ekološka odrednica u 1.članu Ustava.

- Definisano je da Crna Gora je građanska,  demokratska, ekološka, socijalna drźava zasnovana na vladavini prava, što znači da je taj ekološki identitet postao identitetski stub nezavisne Crne Gore i mnogo više se otišlo od toga, jer je Ustavom zagarantovano pravo svakog građanina Crne Gore na čistu i zdravu životnu sredinu i obavezu svima nama, naročito državi, da štitimo i čuvamo životnu sredinu- rekla je Vojinović.

Podsjeća da su u toku 2 decenije izgrađene nove ekološke institucije, poput Agencije za zaštitu životne sredine, Eko fond - Fond za zaštitu životne sredine, objedinjeni zavod za Hidrometeorologiju i seizmologiju, koje nijesu postojale 2006. godine.

- U tom periodu došlo je do povećanja stepena zaštite, odnosno povećanja teritorije pod zaštitom, jer 2006.godine procenat zaštićene teritorije u Crnoj Gori je bio jednocifren, sada smo gotovo na 15 posto i proglašen je novi Nacionalni park Prokletije u tom periodu, nekoliko područja je dobilo međunarodnu zaštitu, među kojima je Ulcinjska solana, izgrađene su regionalne sanitarne deponije i slično i kao kruna svega toga 2018.godine Crna Gora je u to vrijeme kao prva i jedina država Zapadnog Balkana uspjela da otvori poglavlje 27 sa Evropskom unijom. To su pozitivni pomaci, ali sa druge strane imamo ono što zaista jesu ožiljci koji su ostavljeni našoj životnoj sredini a to su brojne nelegalne deponije, stotine nelegalnih deponija sa kojima se hronično bodimo, to su veoma često problemi nekontrolirane urbanizacije, neplanskog korištenja eksploatacije prirodnih resursa, hroničnog zagađenja vazduha u pojedinim crnogorskim gradovima, pogoršanje stanja kvaliteta vode- istakla je Vojinović.

Ukazuje na direktnu vezu između prirode i nacionalnog identiteta Crnogoraca, te da je istorija Crne Gore nastajala zahvaljujući geografiji - sloboda se branila u planinama, sve je iznjedreno iz crnogorskog krša i mora, pa jačanje ekološkog identiteta građana Crne Gore je ogromni prostor na kome se mora raditi u predstojećem periodu.

Vlada je utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona odgovornosti za štetu u životnoj sredini  kojim se u potpunosti usklađuje sa eu legislativom u okviru poglavlja 27, a svaki pozitivni  pomak, smatra Vojinović, je važan za poglavlje 27 i crnogorski integracioni proces.

Ističe da novo zakonsko rješenje sadrži ključni princip u zaštiti životne sredine, a to je da zagađivač plaća za štetu učinjenu životnoj sredini, a suština je da se odgovornost za štetu adresira na subjekte koji su nanijeli štetu životnoj sredini. 

- Izmjene Zakona odgovornosti za štetu u životnoj sredini, a ja ću podsjetiti da je Crna Gora još 2014.godine i u to vrijeme prva država u regionu donijela tada prvobitni Zakon o odgovornosti za štetu životnoj sredini i to smo uradili odmah nakon što je EU donijela tu novu direktivu odgovornosti za štetu životnoj sredini, što je tada bio jedan jako zahtjevan proces, jer je apstraktan u nekim svojim terminima i pojmovima, da prenesemo u normativni okvir Crne Gore. Sa ovim izmjenama idemo značajan  korak dalje u smislu da pod uslovom dosljedne primjene, ne selektivne primjene onoga što će biti zakonski tekst, da ćemo moći da iskoračimo kada je riječ o očuvanju pojedinih segmenata životne sredine. Jeste pozitivan pomak, ali sve dok je samo na papiru i samo lijepo zapisano u vidu zakona, ne znači puno sve on ne nađe svoju punu svrhu u smislu jedne dosljedne sveobuhvatne implementacije i primjene na terenu- zaključila je Vojinović.