Novo ottkriće i novi rod za nauku

Vuksanović: Važno je da mještani Štitara znaju da imaju ovu biljku i da je zajedno štitimo

Crna Gora je nakon dva vijeka dobila botaničku senzaciju. Tajnu koju su u prirodi otkrili Snežana Dragićević, Boštjan Surina i Snežana Vuksanović pozicionirali su Crnu Goru na vrh evropske i svjetske botaničke scene

Kad smo shvatili da imamo nešto veliko mislili smo da je to nova vrsta za nauku, a kasnije se ispostavilo da je mnogo veće, da je to novi rod za nauku - ispričala je botaničarka Snežana Vuksanović, u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E,

Bilo je, kako kaže, neophodno da se prava osoba nađe na pravom mjestu, u pravom trenutku.

-To se dogodilo u maju,  2019.godine. Moja imenjakinja, prijateljica i koleginica Snežana Dragićević je otišla na teren u Štitare u Lješansku nahiju, zajedno sa kolegom Markom Karamanom, jer je u pitanju bio jedan bilateralni projekat sa srodnom institucijom iz Slovenije, projekat prirodnjackog muzeja Crne Gore, a teme su bile istraživanje jama i pećina. Kako je to krasno područje, pravi onaj crnogorski krš, oni su se sa gostima uputili tamo - objašnjava Vuksanović.

Tokom tog istraživanja Snežana Dragićević je kao pravi prirodnjak, podsjeća Vuksanović, fotografisala biljke.

- Ona je sama ispričala da su sjeli ispod jedne lipe da se odmore, a preko puta je bila stijena,. To je bio taj pravi trenutak, odnosno pravo mjesto, i u pukotini te stijene ugledala je listove zelene sa cvjetovima bijelim, primjetila je biljku, jednostavno je prišla i fotogragisala je mobilnim telefonom. Prije toga je ona slala fotografije biljaka koje su bile uobičajene sa tog crnogorskog krša, a onda je poslala tu fotografiju - prisjetila se Vuksanović.

Biljka je bila u punom cvijetu, prisjeća se Vuksanović, što je treći važan momenat, jer ta biljka cvjeta svega, kako kaže, mjesec dana, od maja do juna.

- I da nije bila u cvijetu, možda je ne bi ni primjetila. Ja sam rekla da  tu biljku do sada nijesam imala prilike da vidim, što ne znači da nije neka  koja inače cvjeta u Crnoj Gori, jer u Crnoj Gori raste preko 3. 600 vrsta i podvrsta biljaka, i botaničari, koliko god imali iskustva, ne mogu se u prirodi baš susresti sa svakom. Ali, moram priznati da sam u tom trenutku, kad sam vidjela tu fotografiju, nekako intuitivno osjetila da bi to moglo nešto da bude intrigantno, ako ništa drugo. Snežana je sakupila materijal, donijela ga je, onda smo nas dvije kroz te ključeve prolazile, pokušale da determinišemo, da smjestimo biljku u ovaj rod, u onaj rod, to nije išlo - naglasila je Vuksanović.

Ističe da su znale  da biljka pripada velikoj familiji lamiaceae, a to je, objašnjava , familija pelima, vrijeska, nane, onih, kako navodi, ljekovitih biljaka.

Odlučile su da se obrate kolegi Boštijanu Surini, objašnjava Vuksanović, iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci sa kojim inače sarađuju, kome su, prisjeća se ona, poslale fotografiju.

- Tad smo u stvari svo troje shvatili da imamo nešto veliko, mislili smo da je to nova vrsta za nauku (Petrolamium crnojeviciii Dragićević, Vuksanović & Surina) a kasnije se ispostavilo da je to mnogo veće, da je to novi rod za nauku” - istakla je Vuksanović.

Dodaje da svaki botaničar sanja da pronađe novu vrstu za nauku, a rod je već nešto posebno, jer botaničar daje ime toj biljci i ,,kako objašnjava, pored imena te biljke uvijek stoji ime botaničara kao autora.

- Biljka ne postoji nigdje drugo na planeti, a u Crnoj Gori je ona rasprostranjena na svega 4 kilometra kvadratna, i odmah je proglašena, za kritičnu, ugroženu vrstu.Nema je nigdje drugo, u drugim dijelovima Crne Gore. Nas bi radovalo da je ima u nekim područjima. Pošto je ovo razmeđa Lješanske i Riječke nahije, mi bi voljeli i kad bi je našli u Katunskoj nahiji, u toj tromeđi, ali ovaj teren koji smo mi obišli zaista je veoma mali i nijesmo je našli. Sada ćemo uključiti lokalno stanovništvo, ono nam je veoma važno, da ljudi koji tamo žive znaju da imaju jednu takvu biljku, da zajedno odlučimo da je štitimo- zaključila je Vuksanović.