Zabrinjavajući pad broja Roma koji imaju ključna dokumenta

U Crnoj Gori je zabilježen zabrinjavajući pad u broju Roma koji posjeduju ključna dokumenta - uvjerenje o državljanstvu, važeću ličnu kartu i izvod iz matične knjige rođenih, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Projektna koordinatorka u CEDEM-u Milena Kovačević je, na predstavljanju izvještaja o socio-ekonomskom položaju Roma u Crnoj Gori, rekla da se oni kontinuirano susreću sa različitim preprekama, od siromaštva do socijalne isključenosti, kao i ograničenog pristupa osnovnim pravima, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite.

Ona je navela da je CEDEM, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, u maju sproveo četvrti talas istraživanja koji prati socioekonomski položaj romske populacije u Crnoj Gori, a prethodno su sprovedena istraživanja 2016, 2018. i 2023. godine.

Kako je navela Kovačević, posljednje istraživanje obuhvatilo je 592 domaćinstva.

Ona je kazala da su dokumentacija i pravni status jedan od problema sa kojima se susreće romska populacija u Crnoj Gori.

- U nemalom broju slučajeva Romi nemaju izvod iz matične knjige rođenih, državljanstvo, ličnu kartu, zdravstvenu knjižicu i ostalu dokumentaciju koja im je potrebna kako bi ostvarili sva zakonom garantovana prava, kao građani, ali i kao pripadnici marginalizovanih grupa - rekla je Kovačević.

Kako je kazala, od ukupnog broja djece koju su identifikovali u tri istraživanja, a koja žive u anketiranim domaćinstvima, 2016. godine bilo je 93 odsto djece koja su upisana u matične knjige rođenih, a 2018. je taj procenat iznosio 92,8 odsto.

- Poslije izraženijeg porasta u procentu djece upisane u matične knjige rođenih 2023. godine, koji je iznosio čak 97,9 odsto, u ovogodišnjem istraživanju taj procenat se vratio na nivoe zabilježene 2016. i 2018. godine i iznosi 93 odsto - navodi se u istraživanju.

Kovačević je rekla da, kada je riječ o odrasloj populaciji, mjerenja ukazuju da je poslije konzistentnog rasta procenta ispitanika koji posjeduju uvjerenje o državljanstvu, važeću ličnu kartu i izvod iz matične knjige rođenih između 2016. i 2023. godine, zabilježen zabrinjavajući pad u mjeri u kojoj Romi posjeduju tu dokumentaciju ove godine.

Kako je navela, po pitanju procenta skoro naseljenih Roma koji poseduju uvjerenje o državljanstvu, izuzetno izražen pad je zabilježen između 2023. i ove godine, gdje je 2023. godine 62,2 odsto skoro naseljenih Roma posjedovalo uvjerenje, dok je taj procenat 2025. pao na samo 26,4 odsto.

U istraživanju se navodi da je nešto manje izražen pad u ovoj kategoriji zabilježen kod domicilnih Roma, sa 83,1 odsto na 42,3 odsto između 2023. i ove godine.

- Između 2023. i ove godine zabilježen je dramatičan pad u posjedovanju ključnih dokumentata - kazala je Kovačević.

U istraživanju se navodi da, kada je u pitanju dokumentacija koja obuhvata posjedovanje važeće lične karte i izvoda iz matične knjige rođenih, kod skoro naseljenih Roma nijesu zabilježene značajne razlike, dok su kod domicilnih Roma te razlike jako izražene.

- Gdje je između 2023. i ove godine procenat domicilnih Roma koji poseduju važeću ličnu kartu pao sa 97,3 odsto na 75,4 odsto, a u istom periodu procenat domicilnih Roma koji poseduju izvod iz matične knjige rođenih je pao sa 86 odsto na 64,4 odsto - piše u istraživanju.

Kovačević je ukazala da takav pad predstavlja ozbiljnu regresiju kada je riječ o ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, jer se bez osnovnih dokumenta ne može ostvariti nijedno pravo u Crnoj Gori.

Ona je rekla da je jedan od važnih aspekata koji se tiče inkluzije Roma upravo kulturni potencijal.

- Podaci našeg istraživanja ukazuju da poslije poboljšanje koje je zabilježeno između 2016. i 2018, zatim značajnog pada između 2018. i 2023. godine u broju ispitanika koje govore crnogorski jezik bez problema, zabilježeno je do sada najznačajniji procentualni rast, što ukazuje na osnaživanje kapaciteta Roma da se integrišu u crnogorsko društvo i samu lokalnu zajednicu - navela je Kovačević.

Ona je rekla da sva komparativna istraživanja u Evropi pokazuje da su romska djeca u manjoj mjeri uključena u sistem obrazovanja, što je jedna od ključnih prepreka za dalje uključivanja na tržište rada i zapravo jedna od ključnih prepreka efektivne inkluzije uopšte.

- U skladu sa rezultatima istraživanja, iako imamo zabilježen pad u broju djece koja su napustila školu između 2023. i ove godine, zabrinjavajuće je što je istovremeno došlo do naglog porasta broja djece koje uopšte nijesu uključena u obrazovni sistem - navela je Kovačević.

To, kako je dodala, ukazuje na dubinske prepreke u pristupu obrazovanju romske djece u Crnoj Gori.

Kovačević je kazala da je u ovogodišnjem istraživanju zabilježen veći udio ispitanika koji su prijavili mjesečne prihode u rasponu od 700 do 1,5 hiljada EUR, što ukazuje na rast udjela u višim prihodovnim grupama u poređenju sa istraživanjem iz 2023.

- Tako da, u odnosu na sva prethodna istraživanja, možemo reći da je ovaj rezultat pokazao da je materijalni status Roma u Crnoj Gori nešto bolji -rekla je Kovačević.

Podaci, kako se navodi u istražvanju, ukazuju da Romi danas procjenjuju vlastito zdravlje boljim u odnosu na 2023. godinu.

Kovačević je rekla da 74 odsto ispitanika navodi da ima pristup zdravstvenim uslugama, što je važan pokazatelj dostupnosti osnovne zdravstvene zaštite.

Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je navela da su pozitivni trendovi rast prihoda, veća inicijativa za uključivanje na tržište rada, kao i to što je uočen porast sposobnosti romske zajednice da govori crnogorskim jezikom, iako je sa druge strane nešto manji manevar u smislu pisanja i čitanja.

- Pohvalno je i povećano primanje dječjeg dodatka i školskog pribora, jer to znatno olakšava socioekonomski položaj porodica koje imaju veliki broj djece i zbog toga je to teret koji teško padne u porodici - rekla je Vuksanović.

Ona je rekla da je dobro i što je pozitivnija percepcija sopstvenog stravlja među romskom zajednicom.

- Takođe je vrlo značajan porast prosječne starosti umrlih iz romske zajednice, jer smanjuje ovaj mnogo veliki jaz između romske i neromske zajednice koji je 20 godina, što znači da ima mnogo pomaga za nekih 2,5 godine - rekla je Vuksanović i dodala da je pozitivno i veće pohađanje dodatnih obuka.

Govoreći o oblastima u kojima je zabilježena stagnaciji, ona je navela da materijalni status ostaje nepromijenjen u odnosu na 2023. godinu, iako je u odnosu na 2018. godinu napravljen dosta veliki skok.

- Stalna zaposlenost Roma se nije promijenila, korišćenje pomoći Centra za socijalni rad ostaje na istom nivou. Korišćenje sredstava za samozapošljavanje pokretanje biznisa je na najnižem nivou mogućem i gotovo da ne postoji - dodala je Vuksanović.

Ona je rekla da je i medijska promocija romske kulture ostala maltene na istom nivou u odnosu na 2023. godinu.

Vuksanović je rekla da su zabilježili četiri negativne trenda, a presudan je značajan pad u posjedovanju osnovne dokumentacije.

Kako je kazala, među negativnim trendovima su i porast broja djece koja su van školskog sistema - koja još nijesu ni upisala osnovnu školu ili vrtić, kao i manji obuhvat djece sa ivnaliditetom iz romske zajednice u državnim programima.

- Jedan od vrlo važnijih podataka je da opada direktna materijalna pomoć koja se od države ispostavlja - rekla je Vuksanović.

Ona je, predstavljajući preporuke, rekla da treba dodatno uložiti napor za upis djece u školu i vrtić, a što će i nova strategija definitivno obuhvatiti.

Vuksanović je navela da treba da budu pokrenuti i ciljani programi pismenosti na romskom jeziku.

- Treba razvijati što više neformalne edukacije i programa koji su usmjereni ka unapređenju porodične pismanosti - dodala je Vuksanović.

Prema njenim riječima, u pogledu dokumentacije je potrebno hitno pojačati terenske aktivnosti za izdavanje dokumenta, posebno kod skoro naseljenih Roma i uspostaviti mehanizme redovne provjere pravnog statusa u saradnji sa opštinama i NVO sektorom.

- Što se tiče tržišta rada i zapošljavanja, potrebno je naravno stimulisati učešće žena na tržištu rada i takođe revidirati onu vrsth pomoći koja se odnesi na samozapošljavanje - istakla je Vuksanović.

Kako je rekla, u pogledu socijalne zaštite treba održati pozitivan trend u pogledu dječjih dodatka, školskog pribora i školskih obaveza.

- Neophodno je pojačati program koji se odnese na djecu sa invaliditetom iz romske zajednice i revidirati im distribuciju direktne pomoći ili unapređenje samog sistema - rekla je Vuksanović.

Ona je navela da je, kada je stanovanje u pitanju, neophodno uključiti Rome u planiranje stambenih politika kako bi bila izbjegnuta segregacija romske zajednice.

- Treba da se nastavi sa programima javnog zdravlja u zajednicama, kako se postignuti napredak ne bi izgubio i treba pojačiti pristup preventivnim uslugama u saradnji sa zdravstvenim medijatorima, koji su takođe u sve većem broju, što je pohvalno - poručila je Vuksanović.