Zakon o legalizaciji uveo nova pravila: I za gradnju na selu neophodna građevinska dozvola

Za svaku gradnju i dogradnju objekata na crnogorskim selima važiće pravila kao i u gradovima, a građani će morati da legalizuju kuće na selima građene bez građevinskih dozvola, odnosno akata kojima se dozvoljava gradnja, što su "Danu" potvrdili iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

To su "Danu" potvrdili iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

"Dan" je pitao resorno ministarstvo u kojim slučajevima su vlasnici kuća na selima dužni da podnesu zahtjev za legalizaciju i da li tu obavezu imaju ukoliko u katastru ne postoji teret u vidu gradnje bez dozvole iako je objekat prethodno građen bez prijave gradnje, projekta, dozvole...

– Vlasnici bespravnih objekata, bez obzira gdje se nalaze, dužni su da podnesu zahtjev za legalizaciju bespravnog objekta, uz dokumentaciju propisanu Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata, nadležnim organima lokalne uprave. Shodno zakonu, bespravnim objektom smatra se zgrada ili dio zgrade koji je izgrađen, rekonstruisan, dograđen ili nadograđen bez građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje, ili suprotno tom aktu. Međutim, ukoliko u listu nepokretnosti ne postoji teret – izgrađen bez građevinske dozvole, odnosno suprotno građevinskoj dozvoli, izgrađen bez prijave građenja i izgrađen bez upotrebne dozvole, to znači da je objekat legalan i on ne podliježe legalizaciji – precizirali su iz resora ministra Slavena Radunovića.

Poseban dio priče je odnos vlasti prema selima, u kojima su mještani decenijama unazad, sopstvenim sredstvima i radom, obezbjeđivali vodovode, kanalizacione sisteme i probijali puteve, dok je asfaltni sloj najčešće zavisio ili od izbornih procesa i procjene glasova koje bi partija na vlasti potencijalno mogla dobiti ili – još lakše – ako bi iz njihovog kraja bio neki lokalni ili državni funkcioner. I danas u većini sela, sa prvom grmljavinom, nestaje struje, slab napon i mrežna pokrivenost su vrlo upitni, pa smo ministarstvo pitali i da li će opštine – i u kojem periodu – biti obavezne da obezbijede sve navedeno.

– Shodno zakonu, sredstva od legalizacije, odnosno sredstva ostvarena od naknade za urbanu sanaciju i naknade za korišćenje prostora, jedinica lokalne samouprave dužna je da usmjerava na opremanje i sanaciju prostora na kojima se nalaze bespravni objekti za koje je donijeto rješenje o legalizaciji, odnosno za koje su sredstva isplaćena – odgovorili su iz tog resora.

Ni Primorje nije uvijek valjalo

Jelušić smatra da je potrebno napraviti pažljiviju procjenu, s obzirom na uređenje objekta, kapacitete, da se vidi da li je to zauzimanje sela za neke buduće eko-lokacije, turističke kapacitete.

– Nije ni Primorje uvijek valjalo, pa sada valja. Tako i selo. Ono možda trenutno ne valja i niko neće da se bavi poljoprivredom, ali ako neko zna gdje prolaze putevi, gdje će ići zaobilaznice, vjerovatno da već postoji takvih "muvanja" na terenu – kaže Jelušić.

Arhitekta Ratko Đukić smatra da je uvođenje obaveze legalizacije objekata na selu kontraproduktivno planovima vlasti da oporavi selo.

– I dosad je selo svakako bilo ugroženo, niko na njega nije obraćao pažnju. Za potrebe glasanja, mašine i putevi su dolazili do sela; za potrebe građana – nisu. Niko se skoro nije brinuo. Trideset i više godina slušamo tu demagogiju i ništa se nije promijenilo. Selo svaki dan sve više propada, stanovništvo je sve starije, mlađi napuštaju selo da bi zaradili i da bi bolje živjeli, idu trbuhom za kruhom, a sela ostaju pusta. Svako selo u okolini Podgorice je zapušteno. Ono što su nekad bili pašnjaci i livade, što se obrađivalo, to više nema ko da radi. Uglavnom staračka domaćinstva, rijetko je da je neko mlađi ostao – rekao je Đukić za "Dan".

Sa ovakvim mjerama, ali i sa mnogim drugim u vidu poreza, prireza, poskupljenja struje, vode..., Đukić se pita kako vlast planira da oporavi selo i pomogne stanovnicima, ističući da se selo i grad ne mogu porediti.

– Mladi koji su možda mislili da se sjutra vrate na selo i da na svojoj očevini, đedovini, prađedovini sagrade kuću – ne na tuđem, državnom, sada treba da vade raznu papirologiju, da radi projekte... To sve podrazumijeva adiministraciju i troškove. Ovo radi nesposobna vlast koja nema viziju ni za grad, a kamoli za selo. Svim mogućim mjerama, a ima ih milion, mogu da pomognu, da omoguće da ljudi grade na svojim imanjima. Da mogu da ostanu tu da žive, da imaju osnovne uslove za život. Ovo je prepreka daljem ostanku na selu i smatram da je kontraproduktivno. Vlada bi morala, ako misli dobro državi, da povede više računa i da potpuno oslobodi selo svih dažbina kako bi selo krenulo da živi. Zapravo, da oživljava – istakao je Đukić.

Bivša poslanica i građanska aktivistkinja Božena Jelušić naglašava da se mora biti pažnjiv u vrednovanju objekata na selu i ulaganja ljudi koji tu žive.

– Ako su to ljudi koji su vezani za selo, tu žive i tu su pokrenuli neki svoj posao, nastavili poljoprivredu, treba biti maksimalno tolerantan i da to bude neka vrsta podrške mjerama za podsticanje razvoja sela. Međutim, treba uzeti u obzir i drugu mogućnost. Neka od sela će u perspektivi sigurno dobiti vrijednost koju sada nemaju, koja se sada ne vidi. Vjerujem da postoje ljudi koji imaju novac i koji su u stanju da ne budu u problemu ako ga ulože da otkupe neke vrlo atraktivne lokacije i da tamo naprave objekte koji nadilaze potrebe ljudi koji žive na selu – radi biznisa, luksuznih objekata.. Tu treba praviti razliku. Ali sve građane dovesti u isti nivo krajnje je neosjetljiva mjera – rekla je Jelušić za "Dan".

Kako je istakla, nije isto kada čovjek koji drži stado izdiže na katun, pa dogradi objekat da ima štalu da to stado smjesti zimi, ili kada je neko napravio potencijale za nešto drugo.

– Krenuti od sela da rješavamo problem hipokrizija je prve vrste, zato što vi taj problem imate tamo gdje je zemljište najskuplje i tamo ste bukvalno doveli ljude u nejednak položaj – da su jednaki divlji graditelji i oni koji su sve redovno plaćali. U državi koja računa da ima 100.000 divljih objekata, struka je samim tim, sama po sebi, već izgubila kredibilitet, a država ga je izgubila decenijama ranije – ocijenila je Jelušić.