<article>Tim Viridis, iz barske OŠ „Anto Đedović“, postigao sjajan rezultat - 9. mjesto na takmičenju u robotici WRO Open Championship Slovenija 2025, koje je održano u Ljubljani od 2. do 5. septembra ove godine, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Oni su nastupali u veoma jakoj konkrenciji koju su činili timovi iz evropskih zemalja kao i iz Malezije, Japana, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, SAD-a, Kanade, Kenije...- Mila Lalević, Mikhail Nikolajev i Alexander Okulov, učenici JU OŠ ,,Anto Đedović" Bar, sa svojom mentorkom Vesnom Čabarkapom, koji su bili u timu Viridis u kategoriji RoboMission, a u starosnoj grupi Elementary, državni su prvaci Crne Gore – navode iz MPNI. Oni su rješavali različite izazove na poligonu kroz sklapanje i programiranje robota gdje su morali da savladaju sve prepreke i da pravilno riješe zadatak. </article>

Tim Viridis, iz barske OŠ „Anto Đedović“, postigao sjajan rezultat - 9. mjesto na takmičenju u robotici WRO Open Championship Slovenija 2025, koje je održano u Ljubljani od 2. do 5. septembra ove godine, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. 
Oni su nastupali u veoma jakoj konkrenciji koju su činili timovi iz evropskih zemalja kao i iz Malezije, Japana, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, SAD-a, Kanade, Kenije...
- Mila Lalević, Mikhail Nikolajev i Alexander Okulov, učenici JU OŠ ,,Anto Đedović" Bar, sa svojom mentorkom Vesnom Čabarkapom, koji su bili u timu Viridis u kategoriji RoboMission, a u starosnoj grupi Elementary, državni su prvaci Crne Gore – navode iz MPNI. 
Oni su rješavali različite izazove na poligonu kroz sklapanje i programiranje robota gdje su morali da savladaju sve prepreke i da pravilno riješe zadatak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Zapažen rezultat barskih robotičara na takmičenju u Sloveniji

Ministar pomorstva Crne Gore, Filip Radulović, pridružio se manifestaciji The Ocean Race Europe 2025 u Đenovi, uoči očekivanog ulaska flote u Jadran i nastavka puta ka Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori, gdje će se od 15. do 21. septembra održati veliko finale trke.
Tokom zaustavljanja u Đenovi, posljednjeg prije završne etape ovog evropskog izazova dugog 4.500 nautičkih milja, Radulović je učestvovao na zvaničnoj ceremoniji primopredaje zastave između Italije i Crne Gore, gdje je razmijenio zastave sa gradonačelnicom Đenove Silviom Salis.
- Tokom posjete Ocean Live Parku, trkačkom selu u Porto Antiku koje je približilo navijače trci kroz izložbe o zdravlju okeana, dječje radionice, demonstracije na vodi i kulturne programe, ministar Radulović je učestvovao u vođenoj turi brodom na italijanskom timu IMOCA 60 Allagrande Mapei, sa skiperom Ambrođom Bečarijom, koji je nedavno pobijedio na etapi od Nice do Đenove. navodi se u saopštenju.
Radulović je, kako se dodaje, učestvovao u Paradi jedriličara, gdje se pridružio navijačima u proslavi timova dok su se upućivali ka pontonima.
Radulović je takođe učestvovao na visokom okruglom stolu „Ljudske performanse u ekstremnim uslovima“, gdje je sa svjetskim ekspertima iz oblasti sportske nauke i elitnog jedrenja razgovarao o strategijama u sportovima izdržljivosti.
Posjeta ministra Radulovića poklopila se sa objavom da je Milivoj Dukić iz Crne Gore zvanično imenovan za ambasadora finala The Ocean Race Europe 2025.
Flota IMOCA 60, jednokrilnih brodova sa hidrokrilima koji se često nazivaju „letećim čamcima“ zbog svoje nevjerovatne brzine, juče je isplovila iz Đenove ka Bokokotorskom zalivu, gdje će se održati finale The Ocean Race Europe 2025 u Tivtu, Kotoru i Herceg Novom.
Od 15. do 21. septembra, Crna Gora će biti u centru pažnje u svijetu offshore jedrenja i održivosti.

Radulović se pridružio regati The Ocean Race Europe 2025, Dukić ambasador finala trke u Tivtu

Ministar zdravlja Vojislav Šimun otvorio je danas u Podgorici Nacionalni program obuke o kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata, koji se realizuje u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).
Kako navode iz Ministarstva zdravlja, riječ je o programu koji ima za cilj jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore primjenom međunarodnih standarda kvaliteta.
Ministar Šimun ocijenio je da projekat predstavlja važan iskorak u izgradnji zdravstvenog sistema koji treba da bude otporan, pravedan, usmjeren na čovjeka i utemeljen na principima sigurnosti i kvaliteta.
Zahvalio je SZO na finansijskoj i tehničkoj podršci, ističući da Crna Gora na taj način dobija priliku da primjenjuje najbolje međunarodne prakse.
„Ovaj program nije samo obuka, već strateška inicijativa koja osnažuje zdravstvene radnike, menadžere i lidere da postanu pokretači promjena. Kroz razvoj znanja, vještina i zajedničkog jezika kvaliteta i sigurnosti, gradimo zajednicu prakse koja će podsticati saradnju, razmjenu iskustava i dugoročno unapređenje zdravstvene zaštite u Crnoj Gori“, poručio je Šimun.
Učesnicima se obratila i šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović, naglašavajući da je Ministarstvo zdravlja ključni partner u sprovođenju reformi i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite.
Iz Ministarstva poručuju da će program imati multiplikativni efekat, jer će učesnici prenijeti stečena znanja i standarde u svoje ustanove, čime se obezbjeđuje održivost i širenje kulture sigurnosti i kvaliteta u cijelom zdravstvenom sistemu.
Crnogorsko zdravstvo će, kako se dodaje, i dalje kroz partnerstvo sa SZO i drugim institucijama raditi na podizanju standarda i praksi, s ciljem da pacijentima bude pružena sigurna, efikasna i kvalitetna zdravstvena usluga.

Počeo Nacionalni program obuke o kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata

Lokacija na Ćemovskom Polju, u blizini Stočne pijace, koja je nekada bila jedno od najvećih odlagališta otpada u Podgorici, u potpunosti je transformisana. U sklopu nacionalne ekološke kampanje „Čuvaj da te čuva“, sa ovog mjesta uklonjeno je čak 650m3 otpada, što odgovara težini od 130 tona, saopšteno je iz Evropske kuće.&nbsp;
Kako se navodi, na mjestu gdje su donedavno bile gomile građevinskog i kabastog otpada, sada se nalazi uređen javni prostor sa klupama. Kako bi se spriječilo ponovno formiranje divlje deponije, postavljeno je 15 nadzornih kamera kao i table upozorenja, dok će Komunalna policija i druge inspekcijske službe sprovoditi redovan nadzor.&nbsp;
Dodaje se da parkovski mobilijar i nadzorne kamere donacija su kompanije Voli, jednog od partnera kampanje.
- Akciju čišćenja podržali su Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Glavni grad Podgorica, Inicijativa Ozelenimo Crnu Goru, kao i kompanija Voli. Više od stotinu volontera svih generacija pridružilo se akciji, pretvarajući jednu od „crnih tačaka“ grada u simbol zajedništva i brige za životnu sredinu - ističe se iz Evropske kuće.&nbsp;
Ohrabrena ovim uspjehom, a kako se dodaje, kampanja će proširiti mrežu kamera na druge kritične tačke u širem području, kao i na Vrela Ribnička, gdje se i dalje bilježi spaljivanje otpadnih guma. Ćemovsko Polje sada pokazuje da se dugogodišnji problemi mogu riješiti zajedničkim snagama institucija, civilnog sektora, kompanija i građana – i može postati model za rješavanje drugih problematičnih lokacija u Podgorici i širom Crne Gore.
- Pokrenuta na Svjetski dan životne sredine, 5. juna 2025. godine, kampanja „Čuvaj da te čuva“ već je okupila široku koaliciju partnera iz državnih institucija, lokalnih samouprava, akademske zajednice, civilnog društva i društveno odgovornih kompanija. Cilj kampanje je jačanje zaštite životne sredine kroz konkretne akcije i inspirisanje građana da lično doprinesu čistijem i zdravijem okruženju - navodi se iz Evropske kuće.&nbsp;

Sa Ćemovskog polja uklonjeno čak 650m3 otpada

Razgovaramo večeras sa likovnom umjetnicom koja je rođena u znaku vodolije sa poznakom u biku, što na prvi pogled odaje osobu koja odiše smirenošću i postojanošću, ali njen unutrašnji svijet krije bogatstvo koje objašnjava i zašto su njena djela završila u rukama svjetskih imena iz oblasti umjetnosti i šou biznisa. 
Ona pripada rijetkoj umjetničkoj kategoriji koji spaja jasnoću i racionalnost s beskrajnom maštom i emotivnom prijemčivošću. U njenom temperamentu vidi se snaga da osjeti ono što drugi prećute, da intuiciju pretvori u slike koje publika doživljava kao sopstvenu istinu. 
To je žena kojoj je dato da gradi most između svakodnevne stabilnosti i unutrašnjih oluja, pa svako njeno djelo nosi i mir i nemir u isto vrijeme. 
Ono što najdublje određuje njen unutrašnji svijet jeste mjesec u ribama, izvor snažne mašte, intuitivne osjetljivosti i sposobnosti da u umjetnosti pretoči ono što drugi samo naslućuju. 
Da li u tom unutrašnjem talasanju nastaju djela koja nijesu tek slike, već ogledala emocija i kolektivnih snova, otkriva slikarka Hajdana Kostić Hajdi.
Bikovi rođeni u prvoj dekadi odaju utisak mirnih i postojanih osoba, ali u sebi nose ozbiljnu tvrdoglavost dok njihova vezanost za materijalno često zna da ide do opsesije. Ipak, malo ko zna da baš oni u kriznim situacijama mogu pokazati nevjerovatnu hladnokrvnost. 
Slabost im je što teško opraštaju, čak i kada to ne žele da pokažu. Pripadnici druge dekade često nose dar za muziku, ritam i ljepotu. Njihov glas i način govora mogu imati gotovo hipnotički efekat. Imaju izraženu potrebu da drže pod kontrolom svoje okruženje, i to na vrlo suptilan način. 
Nisu nagli, ali kada nešto odluče,ništa ih ne može zaustaviti. Kod rođenih u poslednjih deset dana ovog znaka ljubav često funkcioniše po principu sve ili ništa, a ljubomora i posesivnost mogu da iznenade. Njihova intuicija kada su ljudi u pitanju gotovo nikad ne griješi. U sebi nose ogromnu snagu koja se pokazuje tek u najtežim trenucima.
<h2>RUBRIKA 2 ASTRO SKENER </h2>
1. Moj profesionalni put ne pokreće želja za uobičajenim uspjehom, već potreba da smisleno doprinesem i ostavim trag kroz autentične ideje. Sebi uvijek postavljam visoke ciljeve, radije želim da me vide kao dosljednu nego samo popularnu?
2. Spolja djelujem mirno i stabilno, ali u sebi nosim snažan, intuitivan svijet koji osjeća emocije drugih kao sopstvene, zato su mi samoća i mali krug povjerljivih ljudi potreba, a ne luksuz?
3. Umjetnost za mene nije bijeg, već način da pokažem ono što osjećam, iz svojih emocija stvaram slike koje spajaju nježnost i snagu i koje mijenjaju onoga koji gleda, jer u njima prepoznaje dio sopstvene priče koju nikada nije umio da iskaže riječima?
4. Moj odnos prema novcu i stvarima vezan je za osjećaj sigurnosti, prvo želim da imam stabilne temelje i da sačuvam ono što sam stvorila, a tek onda širim svoje ambicije, jer mi je važno da se u svemu osjećam mirno i zaštićeno?
5. U ljubavi tražim potpunu iskrenost i duboku vezu, za mene bliskost nije površna, ona je sveobuhvatna ili je nema, a najviše me privlači partner koji dijeli moje vrijednosti i radoznalost?
6. Moja najveća snaga je izdržljivost u kriznim trenucima, kada sve izgleda kao da se ruši, tada postajem jasnija, odlučnija i tačno znam šta mora da ostane, a šta da nestane?
7. Najveći strah mi je da izgubim kontrolu nad sopstvenim osjećanjima i ritmom, zbog toga sam sklona da preuzimam previše odgovornosti ili da u tišini gomilam napetost, pa se uvijek vraćam malim navikama koje me prizemljuju?
8. Sa publikom imam dvosmjeran odnos, mogu da budem pokretač i magnet za ljude sličnih vrijednosti, ali isto tako brzo prepoznam kada okruženje gubi integritet. Tada se povučem i biram manja, iskrenija društva?
9. Moja životna filozofija stoji na mostu između razuma i intuicije, podjednako me hrane znanje, putovanja i istraživanje novih ideja, kao i snovi i simboli koje često koristim kao materijal za stvaranje?
10. Iz porodičnog nasljeđa naučila sam da je vidljivost istovremeno dar i teret, zato gradim unutrašnji svijet koji ne zavisi od aplauza, a javni nastup doživljavam kao obavezu tek kada sam u sebi dovoljno stabilna?
11. Moj glas, bilo kroz sliku ili riječ, uvijek je način da stvorim svoju stvarnost. Tek kada ideju izgovorim, nacrtam ili podijelim, osjećam da je ona zaista rođena?
12. U godinama koje dolaze planiram da širim svoj rad kroz međunarodne projekte koji spajaju umjetnost, obrazovanje i humanost?

Večerašnja gošća emisije "Znak Podznak" slikarka Hajdana Kostić Hajdi

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Zapažen rezultat barskih robotičara na takmičenju u Sloveniji

Radulović se pridružio regati The Ocean Race Europe 2025, Dukić ambasador finala trke u Tivtu

Počeo Nacionalni program obuke o kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata

Sa Ćemovskog polja uklonjeno čak 650m3 otpada

Večerašnja gošća emisije "Znak Podznak" slikarka Hajdana Kostić Hajdi

PRATITE TVe UŽIVO