<article> Životni standard građana raste, ali možda ne onoliko koliko bismo željeli, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris, i dodao da je u narednom periodu neophodna dodatna diversifikacija i jačanje otpornosti privrede.On je na 20. Međunarodnom kongresu računovođa i revizora predstavio analizu profitabilnosti crnogorske privrede, koja je pokazala da crnogorska privreda bilježi oporavak u postpandemijskom periodu.Fabris je kazao da iz godine u godinu rastu prihodi preduzeća u Crnoj Gori, te da je u posmatranom periodu, od 2021. do prošle godine, zabilježen kvalitet finansijskih izvještaja.- Životni standard građana raste, ali možda ne onoliko koliko bismo mi željeli. Određene grane su uspjele da konsoliduju poslovanje i ostvare stabilan rast. U narednom periodu neophodna je dodatna diversifikacija i jačanje otpornosti privrede -poručio je Fabris.Iz Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore (ISRCG) je saopšteno da se tokom trećeg dana ovogodišnjeg Kongresa govorilo o izazovima upravljanja operativnim rizikom u eri vještačke inteligencije.Izvršni direktor Centra za strateško upravljanje krizama, Radoica Luburić, smatra da upravljanje rizikom odavno prevazilazi tehničke i proceduralne okvire.- Od 2016. do ove godine svjedočimo transformaciji upravljanja rizikom od digitalne tranzicije, preko pandemijske otpornosti, do ere vještačke inteligencije - rekao je Luburić.Kongres je završen panelom o aktuelnim izazovima i reformskim pravcima poreskog sistema Crne Gore.Panelisti su se složili da poreski sistem predstavlja jedan od ključnih stubova fiskalne politike i održivosti javnih finansija, ali i važan faktor konkurentnosti privrede.</article>

&nbsp;Životni standard građana raste, ali možda ne onoliko koliko bismo željeli, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris, i dodao da je u narednom periodu neophodna dodatna diversifikacija i jačanje otpornosti privrede.
On je na 20. Međunarodnom kongresu računovođa i revizora predstavio analizu profitabilnosti crnogorske privrede, koja je pokazala da crnogorska privreda bilježi oporavak u postpandemijskom periodu.
Fabris je kazao da iz godine u godinu rastu prihodi preduzeća u Crnoj Gori, te da je u posmatranom periodu, od 2021. do prošle godine, zabilježen kvalitet finansijskih izvještaja.
- Životni standard građana raste, ali možda ne onoliko koliko bismo mi željeli. Određene grane su uspjele da konsoliduju poslovanje i ostvare stabilan rast. U narednom periodu neophodna je dodatna diversifikacija i jačanje otpornosti privrede -poručio je Fabris.
Iz Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore (ISRCG) je saopšteno da se tokom trećeg dana ovogodišnjeg Kongresa govorilo o izazovima upravljanja operativnim rizikom u eri vještačke inteligencije.
Izvršni direktor Centra za strateško upravljanje krizama, Radoica Luburić, smatra da upravljanje rizikom odavno prevazilazi tehničke i proceduralne okvire.
- Od 2016. do ove godine svjedočimo transformaciji upravljanja rizikom od digitalne tranzicije, preko pandemijske otpornosti, do ere vještačke inteligencije - rekao je Luburić.
Kongres je završen panelom o aktuelnim izazovima i reformskim pravcima poreskog sistema Crne Gore.
Panelisti su se složili da poreski sistem predstavlja jedan od ključnih stubova fiskalne politike i održivosti javnih finansija, ali i važan faktor konkurentnosti privrede.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

Fabris: Imamo rast životnog standarda ali ne onoliko koliko bismo željeli

Životni standard građana raste, ali možda ne onoliko koliko bismo željeli, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris, i dodao da je u narednom periodu neophodna dodatna diversifikacija i jačanje otpornosti privrede.
On je na 20. Međunarodnom kongresu računovođa i revizora predstavio analizu profitabilnosti crnogorske privrede, koja je pokazala da crnogorska privreda bilježi oporavak u postpandemijskom periodu.
Fabris je kazao da iz godine u godinu rastu prihodi preduzeća u Crnoj Gori, te da je u posmatranom periodu, od 2021. do prošle godine, zabilježen kvalitet finansijskih izvještaja.
- Životni standard građana raste, ali možda ne onoliko koliko bismo mi željeli. Određene grane su uspjele da konsoliduju poslovanje i ostvare stabilan rast. U narednom periodu neophodna je dodatna diversifikacija i jačanje otpornosti privrede -poručio je Fabris.
Iz Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore (ISRCG) je saopšteno da se tokom trećeg dana ovogodišnjeg Kongresa govorilo o izazovima upravljanja operativnim rizikom u eri vještačke inteligencije.
Izvršni direktor Centra za strateško upravljanje krizama, Radoica Luburić, smatra da upravljanje rizikom odavno prevazilazi tehničke i proceduralne okvire.
- Od 2016. do ove godine svjedočimo transformaciji upravljanja rizikom od digitalne tranzicije, preko pandemijske otpornosti, do ere vještačke inteligencije - rekao je Luburić.
Kongres je završen panelom o aktuelnim izazovima i reformskim pravcima poreskog sistema Crne Gore.
Panelisti su se složili da poreski sistem predstavlja jedan od ključnih stubova fiskalne politike i održivosti javnih finansija, ali i važan faktor konkurentnosti privrede.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić jako dobro zna da je situacija upravo onakva kako je to predstavljeno i u rezultatima ispitivanja javnog mnjenja koje je sproveo CEDEM.
To je ocijenio profesor Miloš Bešić, komentarišući Mandićev stav kako su "rezultati PES-a i DPS-a zamijenjeni".
- On jako dobro zna da je situacija upravo ovakva kako to govore i podaci iz istraživanja. I njemu jako prija kapacitet koji ima u vlasti da poveća podršku. Ali njegov strah je da PES to ne prozri - istakao je Bešić za TVCG.
On smatra kako PES ima nominalan pad, ali i da, sa njegove tačke gledišta, istovremeno ima i rast u odnosu na početak godine.
Bešić navodi i da Demokratska partija socijalista zadržava stabilan rejting zahvaljujući snažnoj organizaciji i jasno definisanoj bazi birača.
- DPS ima solidan, snažan procenat, kod njih se podrška ne mijenja. Pitanje je na koji način skorija dešavanja mogu uticati na njihov rejting - po mom mišljenju ne mogu puno uticati - rekao je Bešić.

Bešić: Mandić jako dobro zna da nema 'zamjene rezultata', skorija dešavanja neće mnogo uticati na rejting DPS-a

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj sa pažnjom prati politička i društvena zbivanja u domovini i izražava zabrinutost zbog sve očiglednijeg udaljavanja državne politike od vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora – građanskog identiteta, evropskog puta i jednakosti svih njenih građana, saopštila je predsjednica Saveza Emina Čolović.&nbsp;
- Umjesto da se društvo okuplja oko zajedničkih ciljeva – razvoja, obrazovanja, ekonomskog napretka i evropskih integracija – svjedočimo sve dubljim podjelama, zloupotrebama institucija i pokušajima da se kroz religijske ili nacionalne podjele oslabi državnost i naruši povjerenje u institucije - kazala je Čolović.
Ona ističe da se Crna Gora danas nalazi na istorijskoj prekretnici između evropskog puta i političkih eksperimenata koji potkopavaju institucije, identitet i građanski karakter države.
- Umjesto jasne vizije razvoja i odgovornog vođenja, svjedočimo podjelama, partijskim sukobima i zloupotrebi državnih resursa. Institucije, koje bi morale biti stub stabilnosti, često su postale poligon za kadrovske dogovore i lične interese. Umjesto da se brani državni integritet, svjedočimo relativizaciji nacionalnog identiteta i pokušajima da se vjekovni temelji crnogorske državnosti zamijene ideološkim i vjerskim konstrukcijama. Takav kurs vodi ka slabljenju povjerenja građana, urušavanju medijskih i kulturnih sloboda i udaljavanju Crne Gore od evropskih vrijednosti kojima teži - tvrdi Čolović.
Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj podsjeća da patriotizam nije stranačka lojalnost, već privrženost državi i njenim ustavnim principima. Pravi patriotizam znači poštovati slobodu, zakon i dostojanstvo svakog građanina — bez obzira na vjeru, naciju ili političko opredjeljenje, poručuje Čolović.&nbsp;
Iz ovog Saveza apeluju na sve institucije, političke partije i društvene aktere da pokažu odgovornost, da prekinu s politikom isključivosti i da zajedno rade na očuvanju građanske, multietničke i evropske Crne Gore.
- Dijaspora u Njemačkoj, koja decenijama gradi ugled i povjerenje u evropskim društvima, želi da vidi Crnu Goru kao zrelu, stabilnu i pravednu državu, a ne kao poprište podjela i borbi za privilegije. Crna Gora mora ostati ono što su njeni građani izabrali 2006. godine – nezavisna, slobodna i evropska država svih svojih ljudi - poručuje Čolović.

Čolović: Državnost, identitet i građanske vrijednosti moraju biti iznad političkih interesa

Rusija mora da okonča agresiju koju je započela i koju namjerno produžava - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), naveo da računaju na pritisak Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
- Više od dva sata ozbiljnog razgovora sa predsjednikom Sjedinjenih Država Donaldom Trampom. Razgovarali smo o svim ključnim pitanjima - našim pozicijama na bojnom polju, mogućnostima dugog dometa i protivvazdušnoj odbrani, i, naravno, diplomatskim izgledima - naveo je Zelenski.

Zelenski: Rusija mora da okonča agresiju, računamo na pritisak SAD

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da se mnogi širom svijeta pitaju i nagađaju zašto je Mađarska izabrana kao mjesto sastanka predsjednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, a da je odgovor jednostavan - Mađarska je jedina u Evropi na stazi mira.
Fides nikada nikome nije držao lekcije ni dok je bio na vlasti, ni dok je bio u opoziciji, napisao je Orban na Fejsbuku, prenosi MTI.&nbsp;
- Nikada nijesmo zatvarali kanale za pregovore - istakao je on. 
 
Rekao je da je teško ubijediti bilo koga u bilo šta ako se sa njim ne razgovara. 
 
- I što je najvažnije, godinama dosljedno i istrajno stojimo na strani mira. Saradnja umjesto konfrontacije, međusobno poštovanje umjesto stigmatizacije. To je put ka miru - rekao je Orban. 
 
On je naglasio da je Mađarska sada zemlja u Evropi u kojoj postoji ozbiljna šansa da pregovori između SAD i Rusije na kraju dovedu do mira i gdje bi čak evropske perspektive mogle da prevladaju. 
 
- Brisel se možda izolovao, ali mi ćemo nastaviti da pregovaramo - dodao je on.

Orban: Mađarska jedina u Evropi na stazi mira

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Fabris: Imamo rast životnog standarda ali ne onoliko koliko bismo željeli

Bešić: Mandić jako dobro zna da nema 'zamjene rezultata', skorija dešavanja neće mnogo uticati na rejting DPS-a

Čolović: Državnost, identitet i građanske vrijednosti moraju biti iznad političkih interesa

Zelenski: Rusija mora da okonča agresiju, računamo na pritisak SAD

Orban: Mađarska jedina u Evropi na stazi mira

PRATITE TVe UŽIVO