Javno-privatna partnerstva moćni alati za održiv razvoj i ekonomski napredak

Crna Gora se, uprkos dobro postavljenom zakonodavnom okviru, suočava sa izazovima u primjeni modela javno-privatnog partnerstva (JPP), zbog čega je neophodno jačati kapacitete javne uprave, ali i osnažiti lokalne samouprave da prepoznaju mogućnosti za primjenu JPP, jer taj model može biti poluga održivog razvoja i boljeg kvaliteta života.

To je saopšteno na Regionalnoj konferenciji koja je organizovana u okviru projekta “Implementacija principa dobrog upravljanja u javno privatnim partnerstvima (GO PPP)”, podržana kroz program SMART Balkans, a finansirana od strane Kraljevine Norveške. Projekat se sprovodi na teritoriji četiri zemlje, a vode ga InTER iz Srbije, u partnerstvu sa organizacijama ACER (Albanija), IPER (Crna Gora) i FRP (Sjeverna Makedonija).

Projekat ima za cilj primenu principa dobrog upravljanja u JPP projektima, poboljšavajući participaciju, transparentnost, odgovornost i efikasnost i razvija održive mehanizme za regionalnu saradnju donosioca odluka i drugih aktera u oblasti JPP.

Menadžerka projekta dr Vesela Vlašković naglasila je da je dobro upravljanje ključno, a od posebne je važnosti u ekonomskim aspektima javno-privatnog partnerstva.

Ambasadorka Norveške u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori Nj.E. Kristin Melsom ukazala je da su JPP moćni alati za održivi razvoj, ali samo kada su osmišljena sa integritetom, odgovornošću i u interesu građana.

- Civilno društvo i građani moraju se posmatrati kao ključni partneri, a ne samo kao zainteresovane strane, u planiranju i praćenju projekata JPP. Javni sektor ima značajnu ulogu u svim fazama, od razvoja politika, zakonodavstva, institucionalnih struktura, kao i planiranja, izvršenja i rada konkretnih projekata JPP - istakla je Melsom.

Uvjerena je da samo kroz iskren dijalog sa svim partnerima, projekti mogu biti relevantni, efikasni i transparentni.

Ambasadorka je podsjetila da je JPP prvi put predstavljeno u Norveškoj 1998. godine u sektoru transporta.

- JPP se u Norveškoj nalaze i u sektorima obrazovanja, zdravstva, policije i sudova. Danas se skoro svaki građevinski projekat u Norveškoj realizuje u nekom obliku saradnje između javnog i privatnog sektora. Norveška je počela da radi na JPP prije više od 25 godina I još uvijek unapređujemo model. Važno je učiti od drugih kako bismo izbjegli greške i ubrzali implementaciju najboljih praksi - zaključila je Melsom.

Predstavnik IPER-a, Savo Ivanović, kazao je da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali postoje oblasti, a jedna od njih je JPP, koje se mogu mnogo unaprijediti.

- Naši susjedi imaju bolje iskustvo i možemo iz toga da učimo. Možemo da učimo iz uspjeha, ali i iz problema, koje su imali. Nije dovoljno ostvariti napredak, moramo se brže kretati. Stoga nam je potrebno jako poslovno okruženje, pravična pravila, obučeni radnici, hrabri rukovodioci i nove ideje. Inovacije su u tome ključne - smatra Ivanović.

Ako se unaprijed ne planira djelovanje dešavaju se rizici, jer kako je objasnio, odluke koje danas donosimo utiču na budućnost.

- JPP spajaju sve za istim stolom, Vlade, neprofitne organizacije, iskustvo, privatna preduzeća i domaće i strane investitore. Da bi ta partnerstva funkcionisala svi moramo da damo doprinos. To zahtjeva povjerenja, a ono zahtjeva otvoreno razmišljanje i planiranje. Bez povjerenja nema dugoročnog uspjeha - siguran je Ivanović.

U okvuru panela „Stanje JPP-a u Zapadnom Balkanu” ekonomska savjetnica u Montenegro biznis alijansi Vesna Daković smatra da se kroz JPP pruža mogućnost biznisu i lokalnoj zajednici da mnogo profitiraju, odnosno osjete mnoge benefite.

- Naše zakonodavstvo je dobro, ali je problem u implementaciji. Treba svi zajedno, regionalno, da damo svoje iskustvo, pomognemo drugim zemljama na koji način da što bolje iskoriste benefite, koje mogu imati iz JPP - rekla je Daković.

Uvjerena je da JPP ima perspektivu u raznim oblastima, u prevozu, energetici, rasvjeti, vodosnabdijevanju, komunalnom otpadu itd.

Načelnica Odjeljenja za javne nabavke i opšte poslove Sekretarijata za javni prevoz Grada Beograda Aleksandra Paunović Avramovski istakla je da se u Srbiji sve više koristi model JPP, kako bi se važni projekti realizovali uz učešće privatnog kapitala i znanja.

- U Srbiji su najčešći nocioci projekta lokalne samouprave. U gradu Beogradu, koji ima veliku infrastrukturu, veliki broj stanovnika, u posljednjih godinu i po sproveli smo četiri javno-privatna partnerstva. Što se tiče samog ulaska u neki projekat, najvažnije je da se identifikuje potreba - jasna je Paunović Avramovski.  

Smatra da treba pronaći mehanizam kako bi se osnažile jedinice lokalne samouprave, da što više ulaze u postupke JPP.

Članica Komisije za JPP u Srbiji, Jelena Nikolić navela je “Iako postoje zakonski okviri, određeni problemi se javljaju tek nakon praćenja izvršenja realizacije samog ugovora. Najvažnija je podrška, povjerenje i saradnja javnog i privatnog partnera. To svakako treba posmatrati kao partnerski odnos“.

Direktor Agencije za upravljanje koncesijama (ATRAKO) iz Albanije, Emiljano Đika, ukazao je da su u toj državi postojala tri velika koruptivna skandala sa JPP u sektoru upravljanja otpadom, što je taj termin učinilo ružnim i neprihvatljivim.

- Pokušavamo da promovišemo JPP na državnom nivou, ali trenutno svi bježe od njih. Cijeli koncept JPP je doveden u pitanje. Trenutno smo u procesu izmjene Zakona, koji je u fazi javne rasprave. Ipak, ne vidim mnogo promjena. Ne vidim da će doći do velikog poboljšanja, jer se ne rješavaju glavni problemi. Nadležnosti su razvodnjene i niko ne preuzima odgovornost. Svi kažu-nije to moja nadležnost -objasnio je Đika.

Smatra da su potrebni lideri, jer ako će se dati koncesija mora da postoji više odgovornosti, a ne da se lopta prebacuje drugome i da niko nije nadležan.

- Opet će doći vrijeme kada ćemo raditi JPP češće. Moramo da podignemo kapacitete. Treba nam više kadra, ako hoćemo da povećamo broj projekata JPP, da osiguramo bolji ekonomski razvoj, a sve ima cijenu. Ako je Vlada spremna da plati za to, stvari će biti bolje, a ako nije, ostaćemo tamo gdje smo sad - smatra Đika.

Državna savjetnica za regionalni razvoj u Ministarstvu lokalne samouprave u Sjevernoj Makedoniji, Andrijana Stojanovska, rekla je da JPP predstavljaju mehanizam koji direktno utiče na sprovođenje strateških ciljeva, ciljeva regionalnog razvoja i održivog lokalnog razvoja.

- To znači da u našim strateškim dokumentima imamo Strategiju za regionalni razvoj, a jedan od prioriteta te Strategije je unapređenje sinergije između privatnih i javnih investicija. Vjerujemo da ako iskombinujemo sve resurse možemo osigurati bolji kvalitet usluga za naše građane što nas vodi boljem životnom standardu - jasna je Stojanovska.

Na tom putu, kamen spoticanja je, kako je ukazala, nedostatak kapaciteta na lokalnom nivou.

- Disparitet je prisutan u smislu kapaciteta- ljudskih, finansijskih, nedostatka stručnog znanja. Uložili smo napore u pravcu prevazilaženja ovih izazova, naročito u smislu promovisanja međuopštinske saradnje, ali i dalje tražimo inovativniji i inkluzviniji mehanizam i mislimo da je JPP jedan od alata, koji može dati podsticaj opštinama u pravcu pružanja usluga boljeg kvaliteta - rekla je Stojanovska.

Najpozitivniji primjeri JPP u Sjevernoj Makednoji se, kako je dodala, odnose na energetsku efikasnost ulične rasvjete.

- U budućnosti bi trebalo da imamo transparentnije procedure za sklapanje JPP, a sa druge strane moramo da predvidimo proces monitoringa za cijeli postupak -kazala je Stojanovska.

Vjeruje da se sve zemlje na Balkanu bore sa istim problemom, a to je usklađivanje domaćih propisa sa procedurama i pravilima Evropske unije.

Savjetnica za JPP i koncesije u Ministarstvu energetike, rudarstva i mineralnih resursa u Sjevernoj Makedoniji, Ljiljana Naskova, ukazala je da je učinjen veliki napredak time što je Zakon o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu podijeljen na dva zakona.

- Oba zakona su u Vladinoj proceduri. Zakon o JPP je u cjelosti usaglašen sa evropskom direktivom, a sada je u Vladinoj proceduri i nadamo se da će biti uskoro usvojen i u skupštinskoj proceduri - rekla je Naskova.

Osnovna rješenja Nacrta zakona usmjerena su, kako je navela, na uklanjanje regulatornih barijera koji ometaju pripremu sprovođenja projekta JPP, jačanje saradnje između javnih i privatnih partnera, uključujući saradnju između nadležnih institucija u sprovođenju projekta JPP, obezbjeđivanje veće transparentnosti u dodjeli i sprovođenju ugovora za uspostavljanje JPP, podsticanje većeg učešća privatnog sektora, kao i stvaranje svih preduslova za privlačenje domaćih i stranih investicija.

Renata Kostovska, ovlašćeno lice za vođenje Registra za JPP i koncesije u Ministarstvu energetike, rudarstva i mineralnih resursa u Sjevernoj Makedoniji, je objasnila učesnicima funkcionisanje Registra i pozitivne aspekte koji se mogu preslikati i na druge zemlje u regionu.