Mulešković: Ako neko ne završava posao za osam sati, neće ga završiti ni za sedam
Planirano uvođenje sedmočasovnog radnog vremena u Crnoj Gori do kraja maja izaziva zabrinutost privrednika, a ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorava da bi takva mjera, ukoliko se sprovede bez prethodnog dijaloga sa socijalnim partnerima, mogla značajno da optereti privredu i poveća cijene proizvoda i usluga.
Gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, Mulešković je kazao da do sada nije bilo sastanaka predstavnika Vlade sa poslodavcima i sindikatima, niti je, kako navodi, oformljena radna grupa koja bi se bavila ovim pitanjem.
- Ne bih bio iznenađen ako odluka bude donijeta jednostrano, bez konsultacija i bez socijalnog dijaloga, a riječ je o mjeri koja može da promijeni crnogorski ekonomski sistem - kazao je Mulešković.
Viši troškovi za poslodavce
Kako ističe, uvođenje sedmočasovnog radnog dana dovelo bi do povećanja troškova, jer bi poslodavci praktično morali da plaćaju dodatni, prekovremeni sat zaposlenima koji bi i dalje radili osam sati, što je, prema njegovim riječima, realan scenario u mnogim sektorima.
- To automatski povećava troškove privredi i cijene proizvoda i usluga - upozorio je Mulešković.
Dodatno je naglasio da se mora razmotriti kako bi ovakva mjera uticala na sektore sa specifičnim režimom rada, poput turizma i trgovine, posebno u situaciji kada Crna Gora već ima deficit radne snage.
Produktivnost važnija od trajanja rada
Mulešković je ukazao i na neefikasnost državne uprave, tvrdeći da bi skraćivanje radnog vremena bez povećanja produktivnosti samo dodatno pogoršalo stanje.
- Ako neko ne završava posao za osam sati, neće ga završiti ni za sedam. Moramo da mjerimo doprinos i produktivnost, a ne samo broj sati koje provodimo na poslu - rekao je on.
Prema njegovim riječima, sredina godine nije trenutak za promjenu radnog vremena jer privrednici već imaju planove i budžete za 2025. godinu, pa bi dodatni troškovi izazvali destabilizaciju poslovanja.
- Ovakve odluke moraju biti praćene ekonomskim analizama – koliko koštaju poslodavce, koliko državu, kako se implementiraju, i kakve su dugoročne posljedice - istakao je Mulešković.
On je poručio da ekonomski sistem ne može počivati na ideji da će skraćenje radnog vremena automatski donijeti bolje rezultate, već na jasno definisanim kriterijumima produktivnosti i odgovornosti.
Pogledajte cijelo gostovanje na našem YouTube kanalu: