Nikolić: Nestabilnosti na svjetskom tržištu dodatno usložnjavaju krhku crnogorsku ekonomiju, inflacija se vraća

Iako kratkotrajni, sukobi na Bliskom istoku izazvali su strah širom svijeta da bi blokada Ormuskog (Hormuškog) moreuza mogla poremetiti tržište nafte. Ratna dešavanja tako su još jednom pokazala da je globalno tržište ekonomije neraskidivo vezano za naftna nalazišta na Bliskom istoku i da je svaki poremećaj koji može da utiče na cijene nafte prijetnja i za svjetsku ekonomsku stabilnost.

Na dešavanja na svjetskom tržištu nije imuna ni crnogorska ekonomija. Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić za Portal Analitike govorio je uticaju globalnih dešavanja na crnogorsku ekonomiju kao i o problemima sa kojima se naša ekonomija suočava na unutrašnjem planu.

- Proširenje sukoba na Bliskom istoku gotovo trenutno se reflektuje na globalna tržišta, naročito u energetskom sektoru. Svaka prijetnja stabilnosti tog regiona utiče na cijene nafte, jer je preko Hormuškog moreuza koncentrisan značajan dio svjetskog snabdijevanja- ističe Nikolić. 

Geopolitika diktira cijene, a Crna Gora zavisi od uvoza

Nikolić ukazuje da u slučaju nastavka nestabilnosti možemo očekivati nove šokove u cijenama energenata što, kako kaže, dodatno komplikuje globalne inflatorne pritiske.

- Za Evropu, uključujući Crnu Goru, to znači moguće veće troškove uvoza i izazove za privredu i potrošače. Naime, cijena energenata najdirektnije pogađa zemlje koje zavise od uvoza energenata, a to su skoro sve evropske zemlje. Rast cijena energenata može izazvati porast inflacije, povećanje troškova proizvodnje i pad potrošnje. Na taj način veće cijene energenata mogu usporiti globalni ekonomski rast - ističe Nikolić.

Pojašnjava da tržišta energenata sada djeluju stabilnije nego tokom ranijih kriza, što, kako kaže, upućuje na to da je ova eskalacija na neki način očekivana i već "ugrađena" u tekuću cijenu sirove nafte.

Kriza više nije izuzetak već pravilo

Aktuelni globalni trendovi, od trgovinskih barijera SAD-a, do ratnih sukoba na više frontova, oblikuju novu ekonomsku realnost. Ovi geopolitički i ekonomski poremećaji reflektuju se na svjetske privredne tokove, a naš sagovornik pojašnjava kako utiču na crnogorsku ekonomiju. 

- Za malu i otvorenu ekonomiju kakva je crnogorska, većina globalnih poremećaja predstavlja ozbiljan izazov. Globalni poremećaji direktno utiču na lance snabdijevanja, oscilacije cijena i slabljenje investicione klime - kaže Nikolić. 

S obzirom na visok stepeni zavisnosti od spoljne trgovine, turizma i direktnih stranih investicija, jasno je, poručuje Nikolić, da neki globalni poremećaj može imati određeni direktan ili indirektan uticaj na našu ekonomiju, utoliko snažnije što su nam ti poremećaji bliži. 

- Odgovor na tu nestabilnsot je u fleksibilnosti, diverzifikaciji i pravovremenim prilagođavanjima nacionalne ekonomske politike, a pošto nam to često baš i ne ide od ruke, onda se često nađemo u situaciji da nas okolnosti iznenade, pa smo prinuđeni da se borimo sa posljedicama - ukazuje Nikolić. 

Turizam na testu

Crnogorski turizam već nakon izbijanja sukoba između Izraela i Irana zabilježio je prve posljedice krize, u vidu otkazivanja rezervacija izraelskih turista. Nakon proglašenja primirja najavljeno je ponovno uspostavljanje le“Turizam je industrija koja je osjetljiva na geopolitička dešavanja, posebno u slučaju kada veliki broj turista dolazi iz zemalja koje su podložne krizama”, kaže Nikolić. 

Ukazuje i da za Crnu Goru izraelsko tržište nije presudno. 

- Ipak, ova situacija jasno pokazuje potrebu za proaktivnom i dobro isplaniranom strategijom diverzifikacije, kako po tržištima, tako i po turističkim proizvodima. Ali, to ne može preko noći. To mora biti planiran i strateški osmišljen proces kroz bi u srednjem roku mogli da diversifikujemo tržišta, a i našu turističku ponudu - kaže Nikolić. 

On poručuje da oslanjanje na ograničen broj tržišta i sezonalnost stvara zavisnost, a time i ranjivost na spoljne uticaje. 

“Zemlje koje su se uspješno balansirale svoju turističku ponudu i postale manje zavisne od eksternih šokova, to su učinile planskom promocijom ka različitim tržištima, ali i razvojem cjelogodišnjih ponuda u oblasti kongresnog, zdravstvenog, ruralnog turizma. Crna Gora ima potencijal za takvo nešto, ali taj potencijal mora konkretizovati kroz adekvatne politike i ciljane investicije”, naglašava Nikolić. 

Rizikujemo da ugrozimo imidž destinacije

I pored početka ljetnje sezone, brojni infrastrukturni radovi i gužve na granicama izazivaju nezadovoljstvo gostiju. Sagovornik Analitike pojašnjava da neusklađenost između cijena i kvaliteta usluge, kao i logistički problemi,narušavaju imidž Crne Gore kao turističke destinacije. 

- Turizam, kao uslužna djelatnosti, izrazito zavisi od reputacije, imidža dobrog glasa koji ga prati. Gužve, neplanirani infrastrukturni radovi i nelogičnosti na granicama direktno utiču na doživljaj gosta, ne samo onoga koji nas posjeti, nego i onoga koji samo prođe kroz našu zemlju -ukazuje Nikolić. tova između Izraela i Tivta. 

Ističe da turista koji se jednom zaglavi u saobraćajnoj gužvi čak i na kratkim dionicama do plaže ne samo da, kako kaže, neće poželjeti da ponovi takvo iskustvo, nego će i svoje poznanike odgovoriti od namjere da posjete tu destinaciju. 

- Ako se tome doda očigledni nesklad između cijene i kvaliteta, jasno je da rizikujemo da ugrozimo imidž destinacije, koji se teško stiče, a vrlo lako gubi - upozorava Nikolić. 

Ukazuje da je bez jasne politike unapređenja kvaliteta usluge, edukacije i ulaganja u kadrove u turizmu i boljeg upravljanja infrastrukturom, teško govoriti o dugoročno održivoj i uspješnoj sezoni. 

- Uspjeh turističke sezone ne mjeri se samo brojem dolazaka, već i prosječnom potrošnjom po gostu, a posebnom i njihovim utiskom koji prenose dalje, pa bi recimo promjena metrike bila dobar prvi korak - navodi Nikolić. 

Manje firmi, slabiji prihodi

Inflacija u maju iznosila je 3,9%, a EBRD je snizila projekciju rasta BDP-a Crne Gore za 2025. na 2,6%. Čuli smo više upozorenja da rast crnogorske ekonomije usporava. U tom kontekstu, sagovornik Analitike ukazuje da će na crnogorsku ekonomiju znatno uticati uspješnost turističke sezone. 

- Niža očekivanja u pogledu rasta naše ekonomije primarno su povezana sa rekonstrukcijom Termoelektrane u Pljevljima, usljed koje će pokazatelji industrijske proizvodnje ove godine biti zasigurno niži. Da li će na tome ostati, dominantno zavisi od turističke sezone - ukazuje Nikolić. 

On ističe da su, u analizi poslovne 2024. godine, koju su radili u okviru inicijative Top Business Montenegro 2025, primijetili određene znakove usporavanja naše ekonomije. 

- Primijetili smo da je za poslovnu 2024. predato manje finansijskih iskaza nego prethodne godine, što se dešava prvi put od kako pratimo ta kretanja. Uz to, zabilježene stope rasta prihoda su značajno manje nego prethodnih godina, dok neke grane bilježe i značajan pad - naglašava Nikolić. 

 Ističe i da je broj novoosnovanih preduzeća manji, a broj zatvorenih veći nego godinu ranije. 

- Da li će se takve tendencije nastaviti i u 2025. godini, dominantno će zavisiti od ljetnje turističke sezone, koju već na startu prati prilično negativan sentiment u pogledu očekivanja. Takođe, neki uticaj bi mogli napraviti i izvijesnost početka radova na većim infrastrukturnim objektima, kao što je nastavak izgradnje dionice autoputa ka Andrijevici - smatra Nikolić. 

Kratkoročne mjere neefikasne u borbi protiv inflacije

Prekid kampanje „Stop inflaciji“ i rast cijena osnovnih namirnica signaliziraju povratak inflatornih pritisaka. Nikolić ocjenjuje da su kratkoročne mjere neefikasne bez jasnog targetiranja socijalnih grupa i strateškog odgovora.

- Akcije poput "Stop inflaciji" nijesu dugoročno održiva rješenja u borbi protiv inflacije, što nam praksa potvrđuje. Takva akcija tokom turističke sezone, a bez preciznog definisanja konkretne socijalne grupe koja ima potrebu da bude zaštićena, zasigurno bi dovela da tih artikala ne bi ni bilo na rafovima, a vjerovatno ne bi ni stigle do onih kojima je zaštita od inflacije potrebna - ističe sagovornik Analitike. 

Ukazuje i da pojačana turistička potrošnja po pravilu dovede do sezonske inflacije koja nas, kako upozorava, ni ove godine neće zaobići. 

- A ukoliko zbog globalne nestabilnosti dođe do rasta cijene energenata i poremećaja lanaca snadbijevanja, to bi moglo dodatno da zakomplikuje situaciju i da kroz rast nabavnih cijena, dodatno pogura inflaciju -  naglašava Nikolić. 

Prema njegovim riječima, ključni problem i generator inflacije u Crnoj Gori nije ni turistička tražnja, ni spoljna nestabilnsot.

- Već činjenica da smo u nedostatku strateškog pristupa u rješavanju strukturnih problema naše ekonomije i dalje izrazito ranjivi i osjetljivi na unutražnje i spoljne uticaje i nestabilnosti. Umjesto da se kao ekonomija strateški prilagođavamo i adaptiramo promjenama, mi se vječito bavimo posljedicama, pa i to uglavnom parcijalno i kampanjaški, a najčešće samo retorički. Zato se svake godine srijećemo sa gotovo istim ili sličnim izazovima i strijepnjama - ocjenjuje Nikolić. 

Penzioni sistem pred izazovom

I deficit Fonda PIO udvostručen je u odnosu na prošlu godinu, što naš sagovornik vidi kao logičnu posljedicu smanjenja doprinosa u korist neto zarada. Ipak, upozorava da postoji ozbiljan rizik ukoliko očekivani pozitivni efekti izostanu. 

“Veći deficit Fonda PIO je očekivan, s obzirom na to da je mjerama s kraja prošle godine došlo do značajnog umanjenja doprinosa u korist neto zarada. U tom smislu, kad je već odlučeno da se na takav način izmijeni model finansiranja penzionog sistema, povećanje deficita je realnost, ali je izuzetno važno pitanje da li je taj deficit nakon promjene modeal finansiranja, dobro procijenjen”, ističe Nikolić.

Podsjeća da su doprinosi smanjeni za oko 50%.

- A projektovani pad prihoda Fonda PIO je oko 25%, vjerovatno u očekivanju dodatnog efekta u pogledu povećanja zarada, kao i prevođenja dijela zaposlenih iz sive zone. Međutim, ukoliko se takva očekivanja ne ostvare, potreba za finansiranjem Fonda PIO će biti veća od planiranih, a ne prepoznajem kompenzatorme mjere koje bi taj nedostatak mogle nadomjestiti - naglašava Nikolić. 

Budžet koncipiran optimistično

Ističe da je budžet za 2025. koncipiran optimistično, bez jake fiskalne rezerve za slučaj neostvarenih očekivanja već se, kaže, bazira na očekivanju da će se pozitivni trendovi u pogledu ostvarene ekonomske aktivnosti generisane ličnom potrošnjim, nastaviti nesmanjenim intezitetom. 

- Ako bude tako, odlično. Međutim, budžet treba da ima rješenje i za situaciju kada se očekivanja ne ispune. Svako usporavanje ili neispunjavanje očekivanja, neminovno vodi do slabljenja prihodne strane budžeta, što u situaciji u kojoj postoji vrlo malo ili čak ni malo prostora za kratkoročnu racionalizaciju na rashodnoj strani, može biti vrlo izazovno - zaključio je Nikolić.