<article>Savjet za finansijsku stabilnost ocijenio je danas na sjednici da bankarski sektor ostaje stabilan, likvidan i solventan, uz nastavak rasta depozita i kredita, ali i prisustvo umjerenih sistemskih rizika, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore.Sjednici su, pored guvernerke Irene Radović, koja predsjedava Savjetom, prisustvovali ministar finansija Novica Vuković, predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić i predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Marko Ivanović. Na njen poziv, učestvovao je i direktor Fonda za zaštitu depozita Vojin Vlahović.Prema Informaciji o stanju finansijske stabilnosti za drugi kvartal 2025. godine, u prvih šest mjeseci zabilježen je rast trgovine na malo, građevinarstva i industrijske proizvodnje, dok su turistički pokazatelji pokazali povećanje dolazaka i smanjenje broja noćenja. Stanje javnih finansija ocijenjeno je stabilnim, a ekonomska pozicija stanovništva osnažena rastom realnih zarada i padom nezaposlenosti.Depoziti u bankama na kraju juna 2025. iznosili su 5,71 milijardu eura, što čini 77 odsto pasive banaka. Na godišnjem nivou, porasli su za 329 miliona eura ili 6,11 odsto. Ukupni krediti dostigli su 5,17 milijardi eura, što je 15,23 odsto više nego godinu ranije, dok je vrijednost novoodobrenih kredita u prvih šest mjeseci porasla za 40 odsto u odnosu na isti period 2024. godine.Iz CBCG je saopšteno da je izloženost bankarskog sektora sistemskim rizicima i dalje umjerena, uz naglašene ciklične rizike poput rasta cijena nekretnina i povećane zaduženosti građana. Upozoreno je da bi, ukoliko se ovi trendovi nastave, CBCG mogla reagovati mjerama makroprudencijalne politike i drugim instrumentima.Zaključeno je da ukupna finansijska stabilnost u Crnoj Gori ostaje očuvana, uz potrebu stalnog praćenja i pravovremenog reagovanja na potencijalne rizike.</article>

Savjet za finansijsku stabilnost ocijenio je danas na sjednici da bankarski sektor ostaje stabilan, likvidan i solventan, uz nastavak rasta depozita i kredita, ali i prisustvo umjerenih sistemskih rizika, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore.
Sjednici su, pored guvernerke Irene Radović, koja predsjedava Savjetom, prisustvovali ministar finansija Novica Vuković, predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić i predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Marko Ivanović. Na njen poziv, učestvovao je i direktor Fonda za zaštitu depozita Vojin Vlahović.
Prema Informaciji o stanju finansijske stabilnosti za drugi kvartal 2025. godine, u prvih šest mjeseci zabilježen je rast trgovine na malo, građevinarstva i industrijske proizvodnje, dok su turistički pokazatelji pokazali povećanje dolazaka i smanjenje broja noćenja. Stanje javnih finansija ocijenjeno je stabilnim, a ekonomska pozicija stanovništva osnažena rastom realnih zarada i padom nezaposlenosti.
Depoziti u bankama na kraju juna 2025. iznosili su 5,71 milijardu eura, što čini 77 odsto pasive banaka. Na godišnjem nivou, porasli su za 329 miliona eura ili 6,11 odsto. Ukupni krediti dostigli su 5,17 milijardi eura, što je 15,23 odsto više nego godinu ranije, dok je vrijednost novoodobrenih kredita u prvih šest mjeseci porasla za 40 odsto u odnosu na isti period 2024. godine.
Iz CBCG je saopšteno da je izloženost bankarskog sektora sistemskim rizicima i dalje umjerena, uz naglašene ciklične rizike poput rasta cijena nekretnina i povećane zaduženosti građana. Upozoreno je da bi, ukoliko se ovi trendovi nastave, CBCG mogla reagovati mjerama makroprudencijalne politike i drugim instrumentima.
Zaključeno je da ukupna finansijska stabilnost u Crnoj Gori ostaje očuvana, uz potrebu stalnog praćenja i pravovremenog reagovanja na potencijalne rizike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija

Savjet za finansijsku stabilnost: Rast kredita i depozita uz umjerene rizike u bankarskom sektoru

Predstavnici berlinskog mrežnog udruženja Freitagsrunde, koje okuplja ličnosti iz politike, biznisa, diplomatije, nauke i kulture, izrazili su posebno interesovanje za Crnu Goru, sa fokusom na razvojne perspektive našeg turizma i mogućnosti saradnje sa Njemačkom, saopšteno je iz Ministarstva turizma.
&nbsp;
Oni su se sastali sa predstavnicima Ministarstva turizma, na čelu sa ministrom Simonidom Kordić.
&nbsp;
“Tokom sastanka razgovarano je o planovima za dalji razvoj sjevernog regiona, investicionim prilikama u oblasti zimskih turističkih centara, procesima digitalizacije u turizmu, kao i izazovima koje donosi kratkoročno izdavanje smještaja”, navodi se u saopštenju.
&nbsp;
Kordić je predstavila strateške pravce turizma u Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na održivost, digitalne inovacije i smanjenje administrativnih barijera, što su i ključne oblasti interesovanja predstavnika Freitagsrunde.
&nbsp;
Sastanak je ocijenjen kao značajan korak u daljem jačanju odnosa između Crne Gore i Njemačke u oblasti turizma i otvaranju novih mogućnosti za razmjenu iskustava i partnerstva.
(kraj) sam/jlb

U fokusu razvoj turizma i mogućnost saradnje sa Njemačkom

Fakultet za crnogorski jezik i književnost ugostio je NJ. E. Viorela Matei Ardeleana, ambasadora Rumunije u Crnoj Gori. 
- Ova pośeta predstavlja značajan doprinos razvoju kulturnih i akademskih veza između Crne Gore i Rumunije. Ambasadora su dočekali dekan FCJK prof. dr Aleksandar Radoman, predśednik Upravnog odbora prof. dr Boban Batrićević, prodekan za nauku i međunarodnu saradnju doc. dr Milan Marković, kao i koordinatorka za međunarodnu saradnju Ivana Rondović – navode iz FCJK.
Tokom sastanka, kako se dodaje, razgovaralo se o mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti nauke, kulture i obrazovanja. Poseban akcenat stavljen je na potencijalne zajedničke projekte i programe mobilnosti studenata i profesora. Inicirano je i pokretanje saradnje s rumunskim univerzitetima, što otvara nove perspektive za akademsku i kulturnu razmjenu.
Ambasador je istakao spremnost Ambasade Rumunije da podrži inicijative koje doprinose jačanju kulturnih i obrazovnih veza između dvije zemlje te potvrdio svoje učešće na diplomatskom panelu koji će biti organizovan u okviru četvrtoga Cetinjskog foruma u novembru. U svom obraćanju govorio je i o značajnim rumunsko-crnogorskim vezama, o čemu svjedoče i dvije knjige Peruca Munćana koje je poklonio biblioteci Fakulteta: "Crna Gora i Rumunija, od srednjeg vijeka do savremenog doba" i "Rumunija u crnogorskoj štampi između dva svjetska rata".
Sagovornici su izrazili očekivanje da će u narednom periodu biti realizovani konkretni zajednički projekti koji će dodatno osnažiti saradnju i stvoriti nove prilike za studente i profesore.
FCJK širi svoju misiju i nastavlja da razvija međunarodnu saradnju, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju u regionalnom i evropskom akademskom i kulturnom prostoru.

Ambasador Rumunije posjetio FCJK

Opozicija je danas podnijela zahtjev Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore za kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku, Nika Đeljošaja, i ministra finansija, Novice Vukovića, zbog „izostanka adekvatne reakcije Vlade Crne Gore na kontinuirane, negativne efekte inflacije po životni standard građana“.
Zahtjev su podnijeli poslanici Nikola Milović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Boris Mugoša i Miloš Konatar.
U obrazloženju zahtjeva, ističu da su zvanični podaci EUROSTAT-a i Centralne banke Crne Gore pokazali kontinuirane negativne efekte inflacije. Navodi se da je stopa inflacije u Crnoj Gori skoro dvostruko veća nego u zemljama EU, a više nego dvostruko veća nego u zemljama koje koriste euro. U nekim slučajevima, cijene određenih prioritetnih grupa proizvoda i usluga imaju čak i osam puta veće stope rasta.
Podsjećaju da je Odbor već održao konsultativno saslušanje na temu „Cijene u trgovačkim lancima“ 28. marta 2025. godine. Tom prilikom, kako navode, Odbor je donio zaključke kojima je pozvao Vladu da preduzme mjere za zaštitu standarda građana.&nbsp;
Među predloženim mjerama bile su smanjenje stope poreza na dodatu vrijednost na voće, povrće i mesne prerađevine, kao i analiza akcizne politike. Takođe, pozvana je Vlada da poveća podršku domaćoj proizvodnji i saradnji sa trgovinskim lancima radi boljeg pozicioniranja domaćih proizvoda.
Podnosioci zahtjeva navode da se Vlada i nadležne institucije nijesu oglasile povodom ovih zaključaka i da nijesu preduzele neophodne aktivnosti za ublažavanje inflatornih udara. Zbog toga smatraju da je potrebno hitno realizovati kontrolno saslušanje.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Đeljošaja i Vukovića

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 1.984 ambulantna pregleda, od čega 363 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da su u Urgentnom centru zbrinuta 203 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 278.
“U istom periodu obavljena su 44 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 102 pacijenta, od čega 15 u IBD-u”, navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 514 dijagnostičkih procedura, od čega 102 CT i 43 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 74 dijagnostičke procedure, od čega pet CT i deset MR pregleda.
“U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.170 pacijenata i odrađeno je 33.817 analiza”, kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je devet beba.

U KCCG za dan skoro dvije hiljade pregleda

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanovićev lični rat protiv bivših nadređenih policijskih oficira

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Savjet za finansijsku stabilnost: Rast kredita i depozita uz umjerene rizike u bankarskom sektoru

U fokusu razvoj turizma i mogućnost saradnje sa Njemačkom

Ambasador Rumunije posjetio FCJK

Opozicija traži kontrolno saslušanje Đeljošaja i Vukovića

U KCCG za dan skoro dvije hiljade pregleda

PRATITE TVe UŽIVO