<article>Upravni odbor Razvojne banke izabran je i konstituisan u četvrtak, u skladu sa zakonom i odlukom Vlade o osnivanju te institucije. Nadzorni odbor Razvojne banke na sjednici imenovao je Upravni odbor. Kako je saopšteno, za predsjednika Upravnog odbora imenovan je izvršni direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Nikola Tripković, dok su ostali članovi zaposleni sa dugogodišnjim iskustvom na rukovodećim poslovima u IRF-u: Ana Cmiljanić, Nikola Milosavljević, Mirko Mašković i Đuro Kažić. - U skladu sa zakonom i Statutom, Upravni odbor Razvojne banke imenuje se na period od četiri godine uz mogućnost ponovnog imenovanja - navodi se u saopštenju. Vlada je nedavno donijela odluku o osnivanju Razvojne banke, a imenovanjem upravljačkih organa - upravnog i nadzornog odbora i nakon upisa u Centralni registar privrednih subjekata stvaraju se potrebni uslovi za početak njenog rada. - Razvojna banka preuzeće sva prava, obaveze, imovinu i zaposlene IRF-a. Danom upisa Razvojne banke u CRPS prestaće sa radom IRF - zaključuje se u saopštenju.</article>

Upravni odbor Razvojne banke izabran je i konstituisan u četvrtak, u skladu sa zakonom i odlukom Vlade o osnivanju te institucije. 
 
Nadzorni odbor Razvojne banke na sjednici imenovao je Upravni odbor. 
 
Kako je saopšteno, za predsjednika Upravnog odbora imenovan je izvršni direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Nikola Tripković, dok su ostali članovi zaposleni sa dugogodišnjim iskustvom na rukovodećim poslovima u IRF-u: Ana Cmiljanić, Nikola Milosavljević, Mirko Mašković i Đuro Kažić. 
 
- U skladu sa zakonom i Statutom, Upravni odbor Razvojne banke imenuje se na period od četiri godine uz mogućnost ponovnog imenovanja - navodi se u saopštenju. 
 
Vlada je nedavno donijela odluku o osnivanju Razvojne banke, a imenovanjem upravljačkih organa - upravnog i nadzornog odbora i nakon upisa u Centralni registar privrednih subjekata stvaraju se potrebni uslovi za početak njenog rada. 
 
- Razvojna banka preuzeće sva prava, obaveze, imovinu i zaposlene IRF-a. Danom upisa Razvojne banke u CRPS prestaće sa radom IRF - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

Tripković predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke

Upravni odbor Razvojne banke izabran je i konstituisan u četvrtak, u skladu sa zakonom i odlukom Vlade o osnivanju te institucije. 
 
Nadzorni odbor Razvojne banke na sjednici imenovao je Upravni odbor. 
 
Kako je saopšteno, za predsjednika Upravnog odbora imenovan je izvršni direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Nikola Tripković, dok su ostali članovi zaposleni sa dugogodišnjim iskustvom na rukovodećim poslovima u IRF-u: Ana Cmiljanić, Nikola Milosavljević, Mirko Mašković i Đuro Kažić. 
 
- U skladu sa zakonom i Statutom, Upravni odbor Razvojne banke imenuje se na period od četiri godine uz mogućnost ponovnog imenovanja - navodi se u saopštenju. 
 
Vlada je nedavno donijela odluku o osnivanju Razvojne banke, a imenovanjem upravljačkih organa - upravnog i nadzornog odbora i nakon upisa u Centralni registar privrednih subjekata stvaraju se potrebni uslovi za početak njenog rada. 
 
- Razvojna banka preuzeće sva prava, obaveze, imovinu i zaposlene IRF-a. Danom upisa Razvojne banke u CRPS prestaće sa radom IRF - zaključuje se u saopštenju.

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a jedna lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano pet nezgoda, a u Nikšiću i Baru po tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom i Kotoru.
Izdato je 347 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 45 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za dan 14 saobraćajki, povrijeđene dvije osobe

Predsjednik države Jakov Milatović nema kapaciteta za donošenje hrabrih političkih odluka i sada je jasno da predsjednik Skupštine Andrija Mandić ima kontrolu i nad njim, ocijenio je lider GP URA Dritan Abazović, komentarišući dogovor o formiranju vlasti u Podgorici.
Predstavnici koalicije Pokret Evropa sad-Demokratska Crna Gora, Pokreta za Podgoricu i saveza "Za budućnost Podgorice" dogovorili su podjelu funkcija u glavnom gradu samo dva dana nakon što se činilo da će Pokret za Podgoricu Jakova Milatovića vlast formirati sa opozicijom. Tako će vlast u Podgorici ostati ista kao do sada, samo bez učešća Građanskog pokreta URA.
Govoreći u svom podkastu "Petak sa Dritanom" i odgovarajući na pitanja građana, Abazović je rekao da je ovim činom Milatović izdao samo samog. Nije želio da procjenjuje da li je ucinjen bilo čim, ali konstatuje da je pokazao da nije na nivou lidera koji donosi značajne političke odluke.
- Mislim da je Milatović izdao samo samog sebe, mene nije niti se tako osjećam. Cilj svake krize je da se skriveno učini vidljivim. Ova kriza učila je vidljivim da Jakov Milatović nema kapaciteta za donošenje hrabrih političkih odluka, odnosno da njegova retorika, javno iznošeni stavovi nisu kompatibilni sa potezima koje vuče - rekao je Abazović.
Kako je rekao, ostaje pitanje za sve građane Podgorice koji su ovim činom prevareni zašto se uopšte išlo na izbore kada će se formirati potpuno identična vlast, ili možda i gora od one prethodne.
- Sada je jasno da je Mandić pridružio još jednog čovjeka na političkoj sceni svojoj politici i da, osim kontole nad Milojkom Spajićem i Aleksom Bečićem, sada ima kontrolu i nad Jakovom Milatovićem. Neka je srećno u sva četiri doma - poručio je Abazović.

Abazović: Milatović je izdao samo sebe, Mandić sada ima kontrolu i nad njim

Vrhunac političke, ili koje god hoćete drugo gluposti je ono što je uradio predsjednik Jakov Milatović, ono što su uradili njegovi odbornici u lokalnom parlamentu nezabilježeno je u političkom životu Crne Gore. Bilo je raznoraznih sezonskih pojava na političkoj sceni i lidera u pokušaju, koji nijesu znali šta će sa glasovima i mandatima koje su dobili, ali ovo je, čini mi se, najbesmislenije traćenje glasova i odborničkih mandata, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, poslanik u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Funkcioneri Pokreta za bolju Podgoricu Jakova Milatovića stavili su tačku na podgoričke izbore održane u septembru, iako svakodnevnim izjavama i objavama na društvenoj mreži X predsjednika države moglo lako zaključiti da je bliži formiranju koalicije sa opozicijom, to se, ipak nije desilo.
Radi se o vrhuncu političke gluposti, smatra Zirojević, da se s opozicijom ruši vlast u Glavnom gradu, izlazi na nove lokalne izbore, budžet izlaže velikim troškovima, a građani mrcvare i onda se pregovara sa onima istim koje su srušili vlast.
- Vrhunac političke, ili koje god hoćete drugo gluposti je ono što je uradio predsjednik Jakov Milatović, ono što su uradili njegovi odbornici u lokalnom parlamentu, čini mi se, da je nezabilježeno u političkom životu Crne Gore. Bilo je razno raznih sezonskih pojava na političkoj sceni, bilo je raznoraznih lidera u pokušaju, koji nijesu znali šta će sa glasovima i mandatima koje su dobili, ali ovo je, čini mi se, najbesmislenije traćenje glasova i odborničkih mandata, makar otkako ja pratim politiku, a mogu da kažem da sam se dosta bavio i onim vremenom kada sam bio dijete, od uvođenja više parlamentarizma u politički sistem Crne Gore, zaista mislim da je ovo jedan nevjerovatan fenomen - rekao je Zirojević.
On kaže da se očekivalo da se predsjednik Crne Gore oglasi putem društvenih mreža, "makar da kroz objavu kaže da mu je u prethodnom periodu profil bio hakova i da se makar na taj način izvuče".
Predsjednik Jakov Milatović je izabrao da ćuti što je, smatra Zirojević, najbolji dokaz političkog neiskustva.
- Prosto je nevjerovatno da vi se jedan vremenski period postavljate kao neki državnik u pokušaju, da vi zajedno sa opozicijom branite Ustav, da ne govorim o tome kakve hvalospjeve, kakve riječi je predsjednik Milatović imao prema Luki Rakčeviću, koji je bio nosilac njihove liste na lokalnim izborima, da dočekate da vam danas taj Luka Rakčević kaže da ste krpa PES-a i Demokratskog fronta, da dočekate da vam se odbornički klub podijeli na četiri odbornika koja ulaze u vlast, dva odbornika koja ostaju u opoziciji , i da vi kao predsjednik države, kao neko ko bi bio najpozvaniji da to prokomentariše, ne kažete jednu jedinu riječ - istakao je Zirojević.
Otkako su se vidjele scene sa trga Slavija u Beogradu sa desetinama hiljada ljudi Zirojević smatra da je povećana nervoza i među vladajućim elitama u Crnoj Gori.
- Oni su u potpunosti svjesni da ukoliko dođe do promjena u Beogradu, oni ostaju bez strateške i bez financijske podrške. I sva ta nervoza, prouzrokovana onim što se dešava kod našeg sjevernog susjeda, na taj način su oni počeli strateški da povlače neke loše poteze. Mislim da su ovo, što su uradili u prethodnom periodu loši potezi, mislim da je pokušaj blokiranja Ustavnog suda, srećom neuspjeli, prilično loš potez, i mislim da su naj način, sasvim nepotrebno izazvali jednu institucionalnu krizu, koja je rezultirala danas takvim stanjem kakvo je. Mislim da oni ne znaju šta da rade sa nama, koji im svaki dan blokiramo sjednicu u parlamentu, i mislim da je Andrija Mandić uradio jedino što je mogao da uradi, vidio da je pojačana nervoza, vidio je koje su se scene desile jedan dan prije Badnjeg dana i Božića, prema Gregorijanskom kalendaru, kada smo imali izbacivanje novinara iz plenarne sale, kada smo imali najbrutalnije psovke i uvrede na račun jedne poslanice u parlamentu, on je riješio da više ne dozvoli da se to desi, i on je zaključio sjednicu. Mimo toga, poslanici PES-a samo sat vremena prije zaključivanja sjednice kazali da Poslovnik Skupštine Crne Gore predviđa mjere udaljenja sa sjednice, kojima će se održati red i omogućiti redovan rad plenarnog zasjedanja. Oni su sat vremena prije najavili, praktično, da prevedem na jednostavniji način, da ćemo mi biti izbačeni iz plenarne sale, da bi samo sat vremena nakon toga Andrija Mandić zaključio sjednicu i rekao nema sjednice, nema budžeta, nema ničega - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Milatović je državnik u pokušaju

Opšte stanje u obrazovnom sistemu Crne Gore bolje je nego prethodne četiri godine, ocijenio je za Analitiku nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović.
Ipak, ističe da su naslijeđeni infrastrukturni problemi, poput nedostatka školskog prostora u Primorskoj regiji i Podgorici, zbog čega škole rade u više smjena, ali i da su još uvijek prisutni trendovi koje su uveli prethodni ministri.&nbsp;
- Klerikalizacija sistema iz vremena ministarke Bratić i kasnije je u školama prisutna preko direktora škola i školskih odbora, kroz zapošljavanje osoba bliskih SPC. Počelo je sa prijetnjama premijera Krivokapića prosvjetnim radnicima na Vili Gorica, u Nikšiću su učenike nagrađivali ikonama, škola iz Bijelog Polja je tražila da dan škole bude Savindan, u kancelarijama školskih direktora pojavile su se ikone, u velikom broju škola obilježava se Uskrs, Aranđelovdan je neradni za neke škole u Podgorici, slijedio je Nikoljdan ka neradni itd. Porodične slave postaju neradni dani za škole. Istovremeno, došlo je do porasta vršnjačkog nasilja u školama - ukazuje Backović.
<h2>Nastavljena politizacija&nbsp;</h2>
Ne treba, kaže, zaboraviti ni politizaciju sistema obrazovanja koja je počela mnogo ranije, a aktuelna je i poslije 2020. godine.&nbsp;
- Promjene zakona o načinu izbora direktora javnih obrazovnih ustanova, opet nepotrebno, centralizuju sistem i otvaraju vrata dodatnoj politizaciji. U EU u većini obrazovnih sistema direktore javnih obrazovnih ustanova biraju školski odbori. Predstavljen je i Nacrt Zakona o visokom obrazovanju sa neizmijenjenom odrednicom da Upravni odbor UCG bira rektora, što dovodi u pitanje autonomnost ove visokoškolske ustanove - stava je Backović.
Dodaje da je najavljena izmjena zakona koji se odnose na sve nivoe douniverzitetskog obrazovanja pa očekuje da se na taj način isprave neodgovarajuća rješenja iz prošlosti koja su nas, podsjeća, dovela na dno evropskih obrazovnih sistema po mnogim indikatorima.&nbsp;
Očekuje i da se u obrazovni sistem vrate decentrelizacija i depolitizacija.&nbsp;
- Izmjene zakona treba da su u skladu sa predviđenim reformskim rješenjima da bi omogućile nihovu implementaciju - kaže Backović.
<h2>Ulaganje u infrastrukturu pozitivni pomak, ali nedovoljno sredstava za narednu godinu</h2>
Sve ovo, dodaje, otežava dinamičan rad Ministarstvu i vraćanje sistema u stabilnije stanje sa kvalitenijim obrazovanjem. Ipak, primjetni su i pozitivni pomaci.
- Sistem je obogaćen novim autobusima za prevoz učenika, računarskom opremom, obnovljeni su sistemi za zagrijavanje škola i postavljeni novi, obnovljene su mnoge školske zgrade. U Zakonu o budžetu za 2025. kapitalnim budžetom, nažalost, nije predviđena gradnja novih školskih objekata, posebno u Podgorici, što će imati za posljedicu odlaganje približavanja savremenim sistemima sa kvalitetnim obrazovanjem i što će uticati na rezultate reforme sistema obrazovanja. Sve zemlje EU imaju cjelodnevne škole, a mi smo daleko od toga sa ovom negradnjom neophodnog školskog prostora. Oko 90% budžetskih sredstava za prosvjeti namijenjeno je zaradama zaposlenih - podsjeća Backović.&nbsp;
Dodaje i da je Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa Predstavništvom UNICEF-a i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori, kroz projekat "Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore", radilo na izradi sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja (2025 - 2035).&nbsp;
- Strategija obuhvatilasvenivoedouniverzitetskog obrazovanja. Nacrt Strategije predstavljen je javnosti 13. decembra, a implementacija počinje sljedeće godine.Ali bez odgovarajuće finansijske podrške Vlade, Strategija će biti samo dokument o dobrim željama i namjerama - smatra Backović.
<h2>Vjerske škole moraju da finansiraju osnivači</h2>
Prema njegovim riječima, i u godini za nama vlast je nastavila sa podrškom i finansiranjem vjerskih škola. Sagovornik Analitike smatra da se pitanje vjerskih škola mora drugačije riješti u Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju.&nbsp;
- Trenutna situacija je da jedna vjerska škola nema licencu za rad i status pravnog lica, a druga škola ima licencu koja je nezakonita jer škola nije ispunjavala uslova da je dobije. Ovo je svima očigledno, osim tužiocima koji odbijaju krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja protiv onih koji su predložili i potpisali nezakonitu licencu i onih koji su potpisali nezakonite uplate budžetskih sredstava. Ova škola i danas radi u improvizovanom, neodgovarajućem prostoru dok se školska zgrada za nju gradi i dijelom od 2,7 miliona eura dobijenih nezakonito iz budžeta - ističe Backović.&nbsp;
Podsjeća i da je škola dobila rješenje o licenci 2022, dok je Nacionalni savjet 2023. "donio odluku kojom je utvrđena punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnovnog programa Srednje vjerske Gimnazije „Sveti Sava“, sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje".&nbsp;
- Ova odluka iz 2023. je bila neophodna prije dobijanja licence 2022. godine! Ono što posebno zabrinjava je da se obje škole finansiraju iz javnih sredstava, bahato bez zakonskog osnova. Na kraju su ove škole, nedavno, finansirane za 2024. godinu preko Ministarstva pravde bez pozivanja na zakonski osnov za to, jer ga i nema - kaže on.
Dodaje i da vjerske škole moraju da finansiraju osnivači.&nbsp;
- Država ne može to da radi sredstvima iz budžeta na osnovu bilo kakvog dogovora ili ugovora jer je to protivuustavno. Očekujem da se Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju uskladi sa Ustavom i ukine mogućnost budžetskog finansiranja vjerskih škola - kaže Backović.&nbsp;
Crna Gora kao sekularna država ne može, naglašava sagovornik Analitike, da finansira rad vjerskih škola kao što to rade Slovenija i Sjedinjene Američke Dražave. U skladu sa tim, podsjeća i da je dosadašnje finansiranje vjerskih škola u Crnoj Gori bilo ne samo da je nezakonito, već i protivno Ustavu.
- Zabrinjavajuće je da to ne vide pravosudni organi koji su dužni da štite zakone i Ustav, posebno Ministarstvo pravde koje evo učestvuje u finansiranju vjerskih škola, odnosno vjerskih djelatnosti - zaključuje Backović.

Backović: Problem finansiranja vjerskih škola i dalje bez rješenja

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Tripković predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke

Za dan 14 saobraćajki, povrijeđene dvije osobe

Abazović: Milatović je izdao samo sebe, Mandić sada ima kontrolu i nad njim

Zirojević: Milatović je državnik u pokušaju

Backović: Problem finansiranja vjerskih škola i dalje bez rješenja

PRATITE TVe UŽIVO