<article>U Crnoj Gori trenutno boravi oko 27,3 hiljade turista, pokazuju posljednji podaci Nacionalne turističke organizacije (NTO).Predstavnica NTO, Milena Vujović, kazala je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti da je to 90,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok se, u poređenju sa 2019, bilježi rast od 73 odsto.Najveći broj gostiju boravi u Budvi, zatim u Herceg Novom, Baru, Kotoru i Podgorici, prenosi portal Vijesti.Kada je riječ o strukturi po zemljama, dominiraju gosti iz regiona, dok među najzastupljenijima takođe dolaze i turisti iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Turske, Izraela i Kine.Iz NTO-a su kazali da su najave za ljetnju sezonu ohrabrujuće.- Na osnovu ankete koju smo sproveli sa turističkom privredom, čak 92,8 odsto anketiranih ocijenilo je da su očekivanja za ovu sezonu visoka, dok je samo 7,2 odsto reklo da trenutno nijesu zadovoljni najavama. Najveći broj dolazaka očekuje se iz regiona, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, ali i sa tržišta Turske, Kine, Izraela, Poljske i baltičkih zemalja - rekla je Vujović.</article>

U Crnoj Gori trenutno boravi oko 27,3 hiljade turista, pokazuju posljednji podaci Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Predstavnica NTO, Milena Vujović, kazala je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti da je to 90,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok se, u poređenju sa 2019, bilježi rast od 73 odsto.
Najveći broj gostiju boravi u Budvi, zatim u Herceg Novom, Baru, Kotoru i Podgorici, prenosi portal Vijesti.
Kada je riječ o strukturi po zemljama, dominiraju gosti iz regiona, dok među najzastupljenijima takođe dolaze i turisti iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Turske, Izraela i Kine.
Iz NTO-a su kazali da su najave za ljetnju sezonu ohrabrujuće.
- Na osnovu ankete koju smo sproveli sa turističkom privredom, čak 92,8 odsto anketiranih ocijenilo je da su očekivanja za ovu sezonu visoka, dok je samo 7,2 odsto reklo da trenutno nijesu zadovoljni najavama. Najveći broj dolazaka očekuje se iz regiona, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, ali i sa tržišta Turske, Kine, Izraela, Poljske i baltičkih zemalja - rekla je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

U Crnoj Gori boravi oko 27,3 hiljade turista

Za sve nas koji smo bili tu, bilo nam je veoma emotivno, rekla je europoslanica iz Slovenije Irena Joveva na dočeku studenata biciklista u Strazburu. Europoslanik iz Hrvatske Gordan Bosanac istakao je da su emocije koje su građani Srbije mogli da osjete na dočecima u našoj zemlji večeras mogle da se i te kako osjete i u Strazburu, centru Evrope.
- Evropa ima puno lica- istakao je Bosanac i dodao da će se oni sjutra „družiti sa studentima u parlamentu“.
On je naveo da je ovo „dokaz da su neki iskoraci napravljeni“.
Kako je rekao „sve vrijeme je bila neka tišina“ oko dešavanja u Srbiji, ali da su studenti sada „napravili neku vrstu proboja“.
- Ja sam siguran da su svi napori, glasovi, koraci, okreti pedalama, svaki put kap po kap više doprinijele osvješćivanju važnih institucija EU o tome šta se dešava u Srbiji i da postoji jedan kritičan veliki broj ljudi i koji jesu za ono što mi tražimo, a to jesu evropske vrijednosti- izjavio je Bosanac.
On je dodao i da će u maju biti rasprava o Srbiji u Evropskom parlamentu, te naveo da se nada da će diskusija biti otvorena i iskrena, kao i da će se na njoj čuti glasovi studenata.
- Očekujem da ove poruke nade i iskrenih temeljnih vrijednosti budu rezonovane sa zvaničnicima Evrope- &nbsp;naveo je on.
Stvari se prelamaju ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Strazburu i Briselu. Važno je krenuti u smeru o kojem govore studentkinje i studenti u Srbiji, dodao je on.
Europoslanica Irena Joveva poručila je na dočeku srpskih studenata da joj je sve ovo bilo „veoma emotivno“.
- Ova mlada djeca su svojom istrajnošću i hrabrošću dali neku nadu u ljepšu budućnost ne samo za Srbiju, nego i van granica Srbije, i ovjde u Evropi- rekla je ona.
Ona je dodala da misli da „ovo niko nije uradio do sada“.
- Mislim da političari i zvaničnici koji su došli (ovdje) nijesu došli tu radi reda, već su došli da izraze podršku i pokažu ljudima da nijesu sami u toj borbi… Emocija je bilo i kod njih. Pričali smo baš sa našom koleginicom iz Francuske nije znala tačno šta se dešava, ali to ne može da se objasni riječima. Ona kada je sve ovo vidjela, čula i osjetila, bilo joj je vrlo emotivno i stvarno je bitno da sve to vide ti ljudi koji nijesu toliko upućeni u situaciju. Mi ne gubimo nadu, kao što ovi mladi ljudi ne gube nadu- istakla je ona.
Joveva je navela i da Evropski parlament „spasava i rješava čast EU“.

Europoslanici u Strazburu dočekali srpske studente: Stvari se prelamaju ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Strazburu i Briselu

Ne vidim ništa sporno u sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u saradnji sa državom sa bogatim pojedincima koji bi podigli standard u Crnoj Gori, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
- Treba malo razmisliti i procijeniti da li je cilj države da stalno stagnira ili da se otvori prema svijetu, da dođu investitori i da se malo popravi standard- rekao je Urošević u emisiji “Klub A plus”.
Urošević je odao čast lokalnoj zajednici i građanima Ulcinja ali, kako kaže, ne bi ulazio u to da je Velika plaža ingerencija lokalne zajednice.
- Treba malo šira slika da se posmatra, pa da cijela država ima korist. Pretpostavljam da će gospoda koja su protiv ovog sporazuma na plenumu iznijeti argumente. Ja za sada ne vidim da je tu nešto problematično pa da se govori da se to mora izbjeći- kategoričan je Urošević.
Urošević je takođe pozvao nadležne institucije da se izjasne o ovom slučaju.
- Vjerovatno prate ova dešavanja pa ih pozivam da se izjasne. Nešto ih ne čujem da se izjašnjavaju o cijenama koje diktiraju trgovački lanci- rekao je Urošević.

Urošević: Ne vidim ništa sporno u Sporazumu sa UAE

Barselona i PSŽ prvi su polufinalisti Lige šampiona. Oba tima su večeras poražena u revanš mečevima četvrtfinala, ali su prošla dalje zahvaljujući ubjedljivim pobjedama u prvim duelima pred svojim navijačima.
Barsa će u polufinalu igrati protiv boljeg iz duela Bajern – Inter. Prvi meč u Minhenu pripao je Interu – 2:1, a revanš se igra sjutra veče u Milanu.
U drugoj polovini žrijeba, PSŽ čeka pobjednika okršaja između Real Madrida i Arsenala. Engleski tim je šokirao sve pobjedom 3:0 u prvom susretu u Londonu, a revanš u Madridu biće prilika za Real da pokuša da napravi veliki preokret.
Borusija Dortmund – Barselona 3:1, prvi meč 0:4
(Girasi 11′(p), 49′, 76′ – Bensebaini 54′ ag)
Aston Vila – PSŽ 3:2, prvi meč 1:3
(Tilemans 35′, Mek Gin 55′, Konsa – Hakimi 11′, Nunjo Mendeš 35′)

Barselona i PSŽ u polufinalu Lige šampiona

Ukrajinske snage napale su stalnu bazu ruske 448. raketne brigade u Kurskoj oblasti, za koju Kijev tvrdi da je odgovorna za nedavni smrtonosni raketni napad na sjeveroistočni ukrajinski grad Sumi. 
 
U saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane navodi se da su napad izvele jedinice Snaga za bespilotne sisteme Oružanih snaga Ukrajine, Specijalne operativne snage i Sigurnosna služba Ukrajine, u koordinaciji s ostalim vojnim orgranima države, javlja Anadolija. 
 
Napadnuta lokacija, kako se dodaje, povezana je s osobama koje su „počinile ratne zločine nad narodom Ukrajine“, uključujući napad na Sumi 13. aprila. 
 
- Lokacija 448. raketne brigade je pogođena, a zabilježene su i sekundarne detonacije- navodi se u saopštenju i dodaje da je procjena štete u toku. 
 
Poručuje se da će svaka ruska vojna jedinica i pojedinac koji su učestvovali u granatiranju ukrajinskih gradova i civila bitti identifikovani i kažnjeni. 
 
U međuvremenu, vršilac dužnosti guvernera Kurske oblasti, Aleksandar Hinštajn, kazao je da se ekipe za vanredne situacije još bave posljedicama ukrajinskih napada dronovima. 
 
On je izvijestio o oštećenju tri stambene zgrade, uključujući urušene stropove i izgorjele unutrašnjosti, kao i o uništenju ili oštećenju 37 privatnih kuća – od kojih je pet potpuno izgorjelo u požaru.

Ukrajina napala bazu ruske raketne brigade u Kursku za koju tvrdi da je odgovorna za nedavni raketni napad na grad Sumi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

U Crnoj Gori boravi oko 27,3 hiljade turista

Europoslanici u Strazburu dočekali srpske studente: Stvari se prelamaju ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Strazburu i Briselu

Urošević: Ne vidim ništa sporno u Sporazumu sa UAE

Barselona i PSŽ u polufinalu Lige šampiona

Ukrajina napala bazu ruske raketne brigade u Kursku za koju tvrdi da je odgovorna za nedavni raketni napad na grad Sumi

PRATITE TVe UŽIVO