Visoka cijena finansijske isključenosti
Piše: Ana Nives Radović

Milioni ljudi širom svijeta žive bez pristupa nečemu što mnogi inače uzimaju zdravo za gotovo – bankovnom računu. U pitanju su oni za koje se nerijetko kaže da su izvan sistema, a za koje se koriste izrazi koji bi se mogli prevesti kao „nebankovani“ (ili „nebankarisani“) i „nedovoljno bankovani“ (nedovoljno bankarizovani) građani, pojedinci i porodice koje funkcionišu van ili na margini tradicionalnog finansijskog sistema, za koje su globalno prihvaćeni nazivi unbanked i underbanked. Ovdje nije riječ samo o ekonomiji, već i o pristupu, povjerenju, šansama, kao i o promjenama kroz koje prolaze savremeno bankarstvo i finansijska tehnologija.
Ko su unbanked i underbanked ljudi?
Krenimo od osnovnih pojmova – izraz unbanked (anbenkd) nastao je spajanjem prefiksa un- za negaciju i glagolskog pridjeva banked koji doslovno označava korisnike bankarskih usluga, tako da se dobije pojam koji doslovno znači „ne biti povezan sa bankovnim uslugama“.
Izraz underbanked (anderbenkd) ima prefiks under- koji znači „ispod“ ili „nedovoljno“ i doslovno bi se mogao prevesti kao „nedovoljno uključen u bankarski sistem“, a odnosi se na ljude koji imaju neki vid odnosa sa bankama, poput osnovnog računa, ali ne koriste sve ključne finansijske usluge koje bi im bile dostupne ili potrebne, poput kredita, štednje i elektronskog plaćanja.
Kada je riječ o unbanked populaciji, u pitanju su osobe koje nemaju ni tekući, ni štedni, ni bilo kakav račun u banci ili platnoj instituciji, nego se oslanjaju isključivo na gotovinu ili alternativne finansijske usluge, poput brzih pozajmica, mjenjačnica ili novčanih uputnica, a u novije vrijeme i digitalne imovine, kako bi upravljali svojim novcem.
Iako je prva pomisao to da je najčešće riječ o stanovnicima nerazvijenih oblasti ili onima iz najsiromašnijeg staleža, sve veći je broj onih koji dobrovoljno ulaze u unbanked kategoriju – oni koji imaju račun u banci, ali ga ne kroriste jer preferiraju alternativne usluge iz brojnih razloga – od želje za višim stepenom privatnosti do procjene da im banke ne pružaju sve što im je potrebno.
Brojnost unbanked populacije često je predmet procjena, a prema podacima iz više izvora u prošloj godini bilo ih je između 1,3 milijarde i 1,5 milijardi širom svijeta. Pogrešna percepcija često navodi na zaključak da je ovo problem koji dominantno pogađa zemlje u razvoju, iako se trendovi mnogo više povezuju sa načinom života pojedinca, nego sa karakteristikama tržišta za koje je vezan. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama, više od pet miliona domaćinstava nema bankovni račun, dok je gotovo 19 miliona underbanked, pokazuju najnoviji dostupnipodaci američke agencije FDIC. Na globalnom nivou, Svjetska banka procjenjuje da čak 1,4 milijarde odraslih osoba i dalje živi van formalnog finansijskog sistema.
Kada je riječ o globalnoj underbanked populaciji, različite procjene upućuju na to da na globalnom nivou ona obuhvata skoro polovinu korisnika banaka, posebno u zemljama u razvoju, gdje oni čine većinu na ukupnom bankarskom tržištu, a među razlozima su često nedovoljna informisanost, nepovjerenje i nezainteresovanost, kao i nizak nivo finansijske i tehnološke pismenosti.
Korijeni finansijske isključenosti
Ne postoji jedinstven odgovor na pitanje zbog čega neko nije u bankarskom sistemu, jer se najčešće radi o složenoj mreži uzroka koji obuhvataju ekonomske, društvene, tehnološke i istorijske. Kod mnogih sve počinje od činjenice da imaju nestabilna primanja, zbog kojih često ne žele ili ne mogu da održe minimalni iznos na računu zbog kojeg plaćaju naknade koje im nijesu dostupne.
Mnogi kao razlog svog unbanked statusa navode i nedostatak povjerenja u finansijske institucije, koje može imati porijeklo u porodičnim iskustvima, kulturi ili ličnim razočaranjima. Za imigrante ili pripadnike marginalizovanih zajednica, prepreke mogu biti jezik, potrebna dokumentacija ili istorijsko iskustvo isključenosti koje bankarski sistem čini nepristupačnim, pa čak i neprijateljskim.
Tu je i pitanje fizičke dostupnosti, posebno jer u ruralnim i ekonomski ugroženim područjima banke često nemaju poslovnice. Iako digitalno bankarstvo dobija na značaju, ono podrazumijeva tehničku pismenost i pristup internetu, što ni danas nije dostupno svima.
Postoje i oni koji jednostavno biraju da ne koriste banke. Ljudi koji primaju platu u kešu ili rade „na crno“ ostaju u gotovinskoj zoni, pa su često upućeni na mjenjačnice ili brze pozajmice, uprkos visokim kamatama, jer su fleksibilnije i lakše dostupne nego uslovi koje nude banke, a nijesu rijetke ni situacije ulaska u sivu zonu.
Cijena života van bankarskog sistema
Iako neki uspijevaju da se snađu i bez računa u banci, većina unbanked i underbanked korisnika ipak plaća visoku cijenu i to ne samo u novcu, već i kroz ograničene mogućnosti, sigurnost i perspektivu za budućnost.
Korišćenje alternativnih usluga može biti skupo, budući da provizije na takve transakcije mogu iznostiti čak 10 odsto vrijednosti sume. Takođe, brzi krediti mogu da imaju kamatne stope koje prelaze 300% godišnje. Bez štednog računa, čuvanje novca postaje rizičnije. Bez kredita, izgradnja finansijske istorije postaje skoro nemoguća, što ograničava pristup povoljnim kreditima u budućnosti.
Međutim, društveni trošak je mnogo složeniji. Biti unbanked ograničava mogućnost potpune participacije u društvu. To može onemogućiti pristup stabilnom stanovanju, mogućnostima zapošljavanja, pa čak i učešću u brojnim aktivnostima ili procesima koji su za većinu građana dio svakodnevice.
Zašto je ovo važno za sve nas
Težak položaj ljudi koji nemaju pristup bankama ili imaju ograničen pristup, nije samo humanitarni, već i ekonomski problem, jer kada značajan dio populacije nema pristup sigurnim i povoljnim finansijskim uslugama, cijela ekonomija pati. Zajednice sa visokim procentom unbanked i underbanked populacije obično imaju obeshrabrujuće podatke o štednji, manje ulaganja i sporiji ekonomski rast, dok potrošači bez kreditne istorije ne mogu da dobiju kredite za pokretanje biznisa, kupovinu stanova ili ulaganje u obrazovanje.
Dodatno, način života zasnovan na gotovini povećava ranjivost zbog opasnosti od krađe i smanjuje transparentnost u ekonomskim aktivnostima, što komplikuje stvari poput naplate poreza i pomoći u vanrednim situacijama. Ipak, najvažniji dio je taj što je finansijska inkluzija ključni stub ekonomskog osnaživanja, pa je stavljanje na raspolaganje alata da unbanked i underbanked ljudi mogu efikasno da upravljaju svojim novcem – da štedе, ulažu, pozajmljuju i grade – od presudne je važnosti za smanjenje nejednakosti i podsticanje zajedničkog prosperiteta.
Može li se ova slika promijeniti
Pitanje promjene ovakve slike tema je debate između zagovornika da bi se uvođenjem u bankarski sistem unbanked i underbanked korisnika njihov položaj poboljšao i onih koji vjeruju da mnogi od njih jednostavno ne žele ulazak u bankarski sistem. Ipak, za potrebe onih koji bi željeli da budu korisnici bankarskih usluga, ali za to nemaju priliku, može mnogo toga da se uradi.
Za početak, finansijske institucije moraju da preispitaju način na koji se povezuju sa nedovoljno servisiranim populacijama, što dalje znači dizajniranje proizvoda koji su niskog troška, jednostavni za korišćenje i prilagođeni potrebama potrošača sa nižim primanjima. Takođe, to znači izgradnju povjerenja i to kroz transparentnost, angažman zajednice i širu kompetentnost.
Tehnologija takođe ima ključnu ulogu, budući da su mobilno bankarstvo i digitalni novčanici učinili finansijske usluge pristupačnijima nego ikada. U mjestima gdje nema banaka, aplikacije na telefonu mogu biti od presudnog značaja, ali je neophodno osigurati da ove inovacije stignu do onih kojima su najpotrebnije i da budu podržane naporima koji se odnose na digitalnu i finansijsku pismenost.
----------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike objavljuje Antena M.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.