<article>Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su B.V. (52) i L.V. (21) zbog sumnje da su počinili krivična djela teška tjelesna povreda i nasilničko ponašanje.Sumnja se da su otac i sin, dok su boravili na terasi jednog ugostiteljskog objekta u Radanovićima, nakon kraće verbalne rasprave fizički napali lice iz Kotora, zadajući mu više udaraca u predjelu glave i tijela.Oštećenom su tom prilikom nanijete teške tjelesne povrede, uključujući frakturu dva rebra, što je potvrđeno ljekarskim nalazom.O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je kvalifikovao krivična djela i naložio lišenje slobode osumnjičenih.B.V. i L.V. su, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku privedeni nadležnom tužiocu.</article>

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su B.V. (52) i L.V. (21) zbog sumnje da su počinili krivična djela teška tjelesna povreda i nasilničko ponašanje.
Sumnja se da su otac i sin, dok su boravili na terasi jednog ugostiteljskog objekta u Radanovićima, nakon kraće verbalne rasprave fizički napali lice iz Kotora, zadajući mu više udaraca u predjelu glave i tijela.
Oštećenom su tom prilikom nanijete teške tjelesne povrede, uključujući frakturu dva rebra, što je potvrđeno ljekarskim nalazom.
O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je kvalifikovao krivična djela i naložio lišenje slobode osumnjičenih.
B.V. i L.V. su, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku privedeni nadležnom tužiocu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hronika

Kotor: Otac i sin pretukli sugrađanina, slomili mu rebra

"Mamac za bijes" (Rage bait, rejdž bejt), riječ je godine za 2025. Prema Oksford Juniverziti Presu, koji objavljuje Oksfordski engleski rječnik ovaj izraz se definiše kao onlajn sadržaj namjerno osmišljen da izazove bijes ili ogorčenje tako što je frustrirajući, provokativan ili uvrjedljiv.
Ta složenica trijumfovala je nad riječima "biohak" i "aura farming".
Izdavačka kuća Oksford Juniverziti Pres koja objavljuje Oksfordski rječnik, definisala je "mamac za bijes" kao "onlajn sadržaj namjerno dizajniran da izazove bijes ili negodovanje zato što je frustrirajuć, provokativan ili uvrjedljiv".
Termin se odnosi na manipulativne taktike koje se koriste za povećanje saobraćaja ili anagažovanja u onlajn prostoru, prenio je danas briselski Juronjuz dodajući da je termin sličan "klikbejtu" ali se čitaoci mame sa namerom da se naljute.
Upotreba termina "mamac za bijes" utrostručena je u poslednjih 12 mjeseci, prema podacima Oksfordskog rečnika, i pridružila se riječima 2025. godine kao što su "AI slop" i "parasuošel" (parasocial).
- Činjenica da termin 'rejdž bejt' postoji i da je njegova upotreba tako značajno porasla znači da smo sve svjesniji taktika manipulacije u koje možemo biti uvučeni na mreži - rekao je predsjednik odjeljenja izdavačke kuće za jezike (Oxford Languages) Kasper Gretvol.
Gretvol je rekao da je ranije internet bio fokusiran na privlačenje naše pažnje buđenjem radoznalosti u zamjenu za klikove ali da je sada došlo do dramatičnog zaokreta ka tome da otima i utiče na naše emocije i način na koji reagujemo.
Prošle godine riječ godine bila je "truljenje mozga" (brain rot) koja je ukazala na zabrinutosti zbog beskrajnog skrolovanja na društvenim mrežama i sadržaja koji otupljuje um.
Gretvol je istakao da "truljenje mozga" i "mamac za bijes" zajedno čine ciklus u kome bijes podstiče angažovanje, algoritmi ga pojačavaju a stalna izloženost dovodi do mentalne iscrpljenosti.
- Te riječi ne samo da definišu trendove, one otkrivaju kako digitalne platforme menjaju naše raspoloženje i ponašanje - rekao je Gretvol, preneo je Juronjuz.
Za riječ 2025. godine Dictionary.com je proglasio "6-7", Kolinsov rječnik "vajb koding" (vibe coding), Kembridž "parasoušel" a Makvori "AI slop".

''Mamac za bijes'': Oksford proglasio riječ godine za 2025.

Posle muzičke pauze koju je sama napravila obradila je pjesmu – Ko se voli taj se čuva – promijenila joj refren koji je dao novi smisao cijeloj pjesmi, ona je pisala tekst i muziku, aranžman Bojan Jeremić, koji je učinio pjesmu da bolje odražava suštinu i emociju – rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, autorka i komunološkinja Marija Todorović Tatar.
Da nasilje nad ženama nije tuđa priča poruka je nove pjesme Marije Todorović Tatar – Ko se voli taj se čuva – koja je objavljena uoči Dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra.
Pjesma postoji već desetak godina, kaže Todorović – Tatar, a ona je imala želju da je realizuje zbog teme i poruke koju pjesma nosi.
– Ideja je da je obradimo i da ljude dotakne prosto cijela ta priča, pokrene na razmišljanje, pokrene emocije. Cijela kampanja je uspjela, što zaključujem na osnovu svih komentara koji stižu do mene što preko mreža, što privatno – rekla je Todorović – Tatar.
Podsjeća da su svi čuli za krilaticu – ko se bije taj se voli –, koja se ustalila bez kritičkog mišljenja, već samo zbog rime i zvučnosti same krilatice.
– Pomislila sam da baš udarim kontru i udarim nešto što je tako zvučno, ne ko se bije taj se voli nego – Ko se voli taj se čuva. Moja prvobitna ideja je bila da ovu pjesmu pjeva više pjevačica, više glasova i stvarno sam na više načina pokušavala da dođem do saradnika i saradnica, prijavljivala se za projekte, pisala projekte i razgovarala sa organizacijama, razgovarala sa pjevačicama i ja sam se nekako ljutila jer su druge pjesme dolazile na red, ova pjesma nije, iako su i tada komentari bili pozitivni – istakla je Todorović – Tatar.
Autorka najavljuje još tri nove pjesme, te da će posle odmora razmisliti da uobliči, snimi i razmisli o spotovima za nove pjesme.

Todorović – Tatar: Ideja je bila da podstaknemo razmišljanje i emocije

Slovenija od danas preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, drugi put u mandatu nestalne članice ovog UN-ovog tijela, javlja Anadolu.
- Kao nestalna članica Savjeta bezbjednosti, Slovenija je pokazala hrabrost i odgovornost. Već je ostavila trag svojim principijelnim i ujedinjujućim stavom unutar Savjeta, i vjerujem da će se to dodatno učvrstiti s drugim predsjedavanjem - &nbsp;kazala je ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon u objavi na društvenoj mreži X.

Slovenija preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a

Nakon tromjesečnih pregovora sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvom finansija, u prostorijama Sindikata prosvjete Crne Gore potpisan je novi Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast prosvjete, a iz Sindikata navode da novi dokument ne donosi povećanje koeficijenata, ali obezbjeđuje uvećanje više dodataka koji, kako kažu, ublažavaju negativne efekte primjene COZ-a i vraćaju dio zaposlenih na raniji nivo primanja, saopšteno je iz Sindikata prosvjete.
- Prilično smo uspjeli u tome, uvećavajući dodatak na odjeljenjsko starješinstvo sa 10% na 12%, a vaspitačicama/ima sa 5% na 6%. Uvećani su dodaci za nastavnička i naučna zvanja, dodatak za rad u kombinovanim odjeljenjima, kvota za stručne saradnike (pedagoge, psihologe, sekretare, računovođe...) je spuštena sa 1000 učenika na 150 učenika, kuvari u vrtićima su dobili dodatak od 10%, vaspitači u resursnim centrima 6%, koordinatori praktične nastave u stručnim školama 3%, itd. Uspjeli smo da očuvamo Fond solidarnosti, odmor i rekreaciju i još neke koristi koje smo imali kada je u pitanju sindikalni rad- kazali su iz Sindikata.
Ističu da su za mnoge zahtjeve imali saglasnost ministarke Anđele Jakšić Stojanović, ali nijesu imali razumijevanje iz Ministarstva finansija. Kroz ove pregovore se još jednom potvrdilo da se najbolji rezultati za prosvjetne radnike mogu ostvariti zajedničkim naporima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Sindikata prosvjete Crne Gore.
- Podsjećamo vas da smo u pregovore ušli nakon dva mjeseca odbijanja od strane Ministarstva finansija da razgovaraju s nama – tek nakon štrajka upozorenja. Prije toga smo imali konferencije za štampu, protest, okrugli sto i nebrojena saopštenja. Dakle, da nije bilo aktivnosti i upornosti u Sindikatu prosvjete Crne Gore, ne bi ni bilo novih pregovora, a očekivali smo da nam Ustavni sud presudi da je GKU suprotan zakonima i Ustavu. I prošle godine, da nijesmo organizovali štrajk, ne bismo dobili uvećanje zarada u obimu koji je bio, već znatno manje- navode u saopštenju.
Dodaju i da od Vlade Crne Gore, ovaj put, nijesu imali razumijevanje da nam se uvećaju zarade preko koeficijenata. Međutim, ovdje naši napori po tom pitanju neće stati. Naredni korak je borba za uvećanje naših zarada u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore kroz uvećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
- Poštovane koleginice i kolege, ovaj GKU je nastao kao plod kompromisa. Nije realno očekivati da će Vlada prihvatiti svaki zahtjev Sindikata prosvjete. Međutim, SPCG neće prestati da se bori za prava radnika, bez obzira koje radno mjesto pokrivaju u ustanovama obrazovanja. Iz Sindikata prosvjete Crne Gore, pod punom moralnom odgovornošću, tvrdimo da ćemo u narednom periodu davati 100% naših mogućnosti kako bi se popravio materijalni i pravni &nbsp;položaj naših koleginica i kolega. Borba za povratak dostojanstva naše profesije će biti posebna priča. Samo se jedinstvom, slogom i upornošću možemo izboriti da položaj prosvjetnih radnika bude što bolji- poručili su iz Sidnikata.
Njihov cilj je, ističu, da nam prosvjetni radnik bude zadovoljan zaradom i uslovima rada, a na taj način motivisan za rad u učionici, nećemo odustati.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FSindikatprosvjetecg%2Fposts%2Fpfbid0TZRpdMUxf7vmT4E7hRHBBg9goFhRk7yoGDAcDF1UzgqZ16m6d22sJgNjXjXFtQptl&show_text=true&width=500" width="500" height="238" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Sindikat prosvjete i MPNI potpisali Granski kolektivni ugovor

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Kotor: Otac i sin pretukli sugrađanina, slomili mu rebra

''Mamac za bijes'': Oksford proglasio riječ godine za 2025.

Todorović – Tatar: Ideja je bila da podstaknemo razmišljanje i emocije

Slovenija preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a

Sindikat prosvjete i MPNI potpisali Granski kolektivni ugovor

PRATITE TVe UŽIVO